Brže od pregledniku!
38 odnosi: Albanska književnost, Đurađ I. Balšić, Balša I., Balša II., Balša III., Bitka na Marici, Bosanska Banovina, Crna Gora, Crna Gora (etimologija), Crnogorci, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorske zastave, Crnogorski državni grbovi do 1921., Crnogorski vladari, Crnojevića država, Crnojevići, Dux (crnogorski vladarski naslov), Goisava, Gospodar (crnogorska vladarska titula), Grb Zete, Knez Lazar, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kronologija Boke kotorske, Nekropola Biskup, Perast, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Povijest Albanije, Povijest crnogorskoga jezika, Radič Crnojević, Sandalj Hranić Kosača, Skenderbeg, Stjepan Ostojić, Stjepan Vukčić Kosača, Trebinjsko-mrkanska biskupija, Tvrtko I. Kotromanić, Zetska država.
Albanska književnost
Albanska književnost (alb.: letërsia shqipe) započinje u srednjem vijeku i obuhvaća književne tekstove i djela napisana na albanskome jeziku.
Novi!!: Balšići i Albanska književnost · Vidi više »
Đurađ I. Balšić
'''Zeta za doba Đurađa I. Balšića''' Đurađ I. Balšić je vladar Zete od 1362. do 1378. godine kao drugi po redu iz crnogorske dinastije Balšića.
Novi!!: Balšići i Đurađ I. Balšić · Vidi više »
Balša I.
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balša I. zetski plemić, utemeljitelj Balšića, druge povijesne crnogorske dinastije.
Novi!!: Balšići i Balša I. · Vidi više »
Balša II.
Balša II., na crnogor. ćiril. Балша II, upravljao je Zetom od 1378. do 1385. godine.
Novi!!: Balšići i Balša II. · Vidi više »
Balša III.
Stanje posjeda Venecije i Balše III Balšića, nad gradovima u Zeti i sjevernoj Albaniji, 1421. godine. Balša III. (1387. – 1421.), vladar iz crnogorske dinastije Balšići, vladao Zetskom državom 1403. – 1421. Bio je sin Đurađa II. Balšića.
Novi!!: Balšići i Balša III. · Vidi više »
Bitka na Marici
Bitka na Marici ili Bitka kod Černomena je bitka održana na rijeci Marici u petak 26. rujna 1371. između snaga Osmanskog Carstva pod vodstvom rumelijskog begler-bega Lala-Šahina i srpskih snaga koje su imale oko 60.000 ljudi (70.000 po Halkokondilu).
Novi!!: Balšići i Bitka na Marici · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Balšići i Bosanska Banovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Balšići i Crna Gora · Vidi više »
Crna Gora (etimologija)
15. stoljeća Balkanskih ratova 1912. – 1913.godine Kraljevina Crna Gora 1914. godine Zemljopisni naziv Crna Gora je uobičajen za slavenske oblasti s gustim šumama i uopće nije rijedak na prostorima od rijeke Neretve (BiH) do rijeke Drim (Albanija), no za doba crnogorskog vladara Stefana I. Crnojevića se točno zna da je Crna Gora država.
Novi!!: Balšići i Crna Gora (etimologija) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Balšići i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Balšići i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Balšići i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crnogorske zastave
Crnogorske zastave kroz povijest u biti su sadržavale crvenu boju, te Križ i dvoglavoga bijeloga orla.
Novi!!: Balšići i Crnogorske zastave · Vidi više »
Crnogorski državni grbovi do 1921.
Povijest crnogorski državnih grbova, koji su u srednjem vijeku bili i grbovi vladajućih dinastija, seže u 9. stoljeće za doba Dukljanskoga kraljevstva, te preko perioda zetske i starocrnogorske države Balšića i Crnojevića, dinastije Petrović Njegoš, sve do nasilnoga nestanka Kraljevine Crne Gore 1918. godine s povijesne mape svijeta.
Novi!!: Balšići i Crnogorski državni grbovi do 1921. · Vidi više »
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Novi!!: Balšići i Crnogorski vladari · Vidi više »
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Novi!!: Balšići i Crnojevića država · Vidi više »
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Novi!!: Balšići i Crnojevići · Vidi više »
Dux (crnogorski vladarski naslov)
Dux lat. gospodar, vladalac, vojvoda, poglavica, dužd, knez, itd.
Novi!!: Balšići i Dux (crnogorski vladarski naslov) · Vidi više »
Goisava
Goisava, supruga vojvode Radiča Sankovića.
Novi!!: Balšići i Goisava · Vidi više »
Gospodar (crnogorska vladarska titula)
Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.
Novi!!: Balšići i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Vidi više »
Grb Zete
''Grb Zete'' Grb Zete je iz doba Đurađa Crnojevića i Crnojevića države iz 15. stoljeća Heraldički se nastavlja na nasljeđe Balšića i Zete, starocrnogorske države iz 14. stoljeća.
Novi!!: Balšići i Grb Zete · Vidi više »
Knez Lazar
Lazar Hrebeljanović (1329. – 1389.) poznat i kao sveti car Lazar, bio je srpski vladar s prijestolnicom u Kruševcu.
Novi!!: Balšići i Knez Lazar · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Balšići i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Balšići i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kronologija Boke kotorske
Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.
Novi!!: Balšići i Kronologija Boke kotorske · Vidi više »
Nekropola Biskup
Nekropola Biskup, naselje Glavatičevo, općina Konjic, nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Balšići i Nekropola Biskup · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Balšići i Perast · Vidi više »
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Novi!!: Balšići i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »
Povijest Albanije
desno Iliriji, ''Klasični atlas antičke geografije'', Alexander G. Findlay, New York, 1849. Povijest Albanije je povijest današnje Republike Albanije i Albanaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Balšići i Povijest Albanije · Vidi više »
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Novi!!: Balšići i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »
Radič Crnojević
Radič Crnojević se koncem 14. stoljeća prvi od Crnojevića otvoreno, oružanim putem, suprotstavio tada vladajućoj crnogorskoj dinastiji Balšića.
Novi!!: Balšići i Radič Crnojević · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Balšići i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Skenderbeg
Gjergj Kastrioti Skenderbegov muzej u utvrdi Krujë Skenderbeg (Skanderbeg, alb. Gjergj Kastrioti, Đurađ Kastriot, Juraj Kastriotić Skenderbeg, Jure Kastriotić, Đuro Kastriotić, Đorđe Kastriotić; Kruja, 1405. – Lezha, hrv. Lješ, 17. siječnja 1468.), povijesni je nadimak albanskoga junaka Gjergja Kastriotija (Gjergj Kastrioti Skënderbeu, Đurađ Kastriot Skenderbeg), kneza Albanije, koji je postao narodnim junakom braneći svoju državu od Osmanlija.
Novi!!: Balšići i Skenderbeg · Vidi više »
Stjepan Ostojić
Stjepan Ostojić (– prije travnja 1422.), bosanski kralj od 1418.
Novi!!: Balšići i Stjepan Ostojić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Balšići i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Trebinjsko-mrkanska biskupija
Trebinjsko-mrkanska biskupija je biskupija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u sklopu Vrhbosanske metropolije.
Novi!!: Balšići i Trebinjsko-mrkanska biskupija · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Balšići i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Novi!!: Balšići i Zetska država · Vidi više »
