Brže od pregledniku!
17 odnosi: Čepin, Baranjska županija, Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj), Ferenc Kontra (pisac), Hrvati, Hrvatska, Hrvatske oružane snage, I. gimnazija u Osijeku, Josip Broz Tito, Kraljevina Jugoslavija, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Nikola Istvánffy, Novosadska skupština, Pohod bušara, Regije Hrvatske, Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini, 1. kongres SRPJ(k).
Čepin
Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Baranja (regija) i Čepin · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Baranja (regija) i Baranjska županija · Vidi više »
Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)
Baranjska bošnjačka muška nošnja Baranjska bošnjačka ženska nošnja Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati etnička su skupina Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Baranja (regija) i Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj) · Vidi više »
Ferenc Kontra (pisac)
Ferenc Kontra (Draž, Hrvatska, 18. lipnja 1958.) Nagrađivani je Mađarski pjesnik, pisac i prevoditelj.
Novi!!: Baranja (regija) i Ferenc Kontra (pisac) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Baranja (regija) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Baranja (regija) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske oružane snage
Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.
Novi!!: Baranja (regija) i Hrvatske oružane snage · Vidi više »
I. gimnazija u Osijeku
Zgrada škole u Županijskoj ulici I. gimnazija u Osijeku je opća gimnazija koja se nalazi u središtu grada Osijeka, u Županijskoj ulici br.
Novi!!: Baranja (regija) i I. gimnazija u Osijeku · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Baranja (regija) i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Baranja (regija) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Novi!!: Baranja (regija) i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
Nikola Istvánffy
Martino Rota: Nikola Istvánffy, bakrena gravura na papiru, 1575. Nikola Istvánffy (Kisasszonyfalva kod Pečuha, 8. prosinca 1538. – Vinica, 1. travnja 1615.) (u mađarskim izvorima: Miklos Istvánffy, u latinskim izvorima: Nicolaus, Nicolai Isthvanfi, Nicolas Istuanfius) je bio hrvatski povjesničar, političar, diplomatski savjetnik, biskupski savjetnik, humanist, pjesnik.
Novi!!: Baranja (regija) i Nikola Istvánffy · Vidi više »
Novosadska skupština
Velika narodna skupština Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slavena u Banatu, Bačkoj i Baranji održana u Novom Sadu 25.
Novi!!: Baranja (regija) i Novosadska skupština · Vidi više »
Pohod bušara
Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.
Novi!!: Baranja (regija) i Pohod bušara · Vidi više »
Regije Hrvatske
Južna Hrvatska/Južna Hrvatska obala Republika Hrvatska može se na nekoliko načina podijeliti na regije.
Novi!!: Baranja (regija) i Regije Hrvatske · Vidi više »
Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini
Tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. je stradalo više crkvenih osoba.
Novi!!: Baranja (regija) i Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
1. kongres SRPJ(k)
Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, Beograd 1919. godine. Prvi (osnivački) kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti) održan je od 20. do 23. travnja 1919. u Beogradu u nazočnosti 432 delegata iz različitih stranaka i organizacija koji su glasovali za stvaranje jedinstvene radničke stranke.
