Brže od pregledniku!
16 odnosi: Bude Budisavljević (general), Józef Poniatowski, Mećava (pripovijest), Michael Andreas Barclay de Tolly, Mihail Kutuzov, Mihail Miloradovič, Napoleonova invazija na Rusiju, Napoleonski ratovi, Operacija Bagration, Petar Došen, Pirova pobjeda, Povijest Europe, Rat i mir, Rat i mir (1967.), Reduta, Siniša Bogdanović.
Bude Budisavljević (general)
General Bude Budisavljević, litografija Anastasa Jovanovića. Na izvorniku, ispod je tekst: Budislav Budisavljević, c.v. General Major i brigadir u Banatu (na ćirilici i na njemačkom jeziku) Bude plemeniti Budisavljević, Budimir, Budislav (Pećane, 14. rujna 1790. - Gospić, 12. kolovoza 1862.) je bio general-major, plemić u austrijskoj i (kratko) u francuskoj službi.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Bude Budisavljević (general) · Vidi više »
Józef Poniatowski
Józef Poniatowski Józef Antoni Poniatowski (Beč, 7. svibnja 1763. – Leipzig, 19. listopada 1813.) - poljski general i nacionalni heroj, maršal francuske vojske Poniatowski je sin feldmaršala Andrzeja Poniatowskog, a majka mu se zvala Maria Theresia von Kinsky Wchinitz und Tettau.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Józef Poniatowski · Vidi više »
Mećava (pripovijest)
Mećava - pripovijest A.S. Puškina iz ciklusa Belkinove pripovijesti, napisana 1830. i izdana 1831. Pripovijest je napisana zadnja u ciklusu: dovršena je 20. listopada 1830. Kao i pripovijest Gospođica-seljanka, Belkinu je priču "ispričala" djevojka K.I.T. Dijelovi pripovijesti se poklapaju s baladom V. Žukovskog Svetlana, počevši od epigrafa, općeg mističnog raspoloženja i završavajući raspletom-izlaganjem.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Mećava (pripovijest) · Vidi više »
Michael Andreas Barclay de Tolly
Princ Michael Andreas Barclay de Tolly (27. prosinca (prema julijanskom kalendaru 16. prosinca 1761. – 26. svibnja 1818.) je bio baltički njemački feldmaršal i ministar rata Ruskog Carstva tijekom Napoleonove invazije 1812. godine i Rata Šeste koalicije. Barclay je uveo brojne reforme kojima je unaprijedio logistički sustav vojske, udvostučio brojeve svojih trupa i uveo nove principe vojne obuke. Također je bio guverner-general Finske. Portret ruskog feldmaršala Barclaya de Tollyja. Kopija portreta iz 1829. g., naslikao George Dawe Barclay je rođen u plemićkoj obitelji njemačkog govornog kruga iz Livonije koji su bili članovi škotskog klana Barclay. Njegov otac je bio prvi iz njihove obitelji prihvaćen u rusko plemstvo. Barclay se pridružio Ruskoj carskoj vojsci 1776. godine te unovačen u Pskovsku karabinjersku regimentu. Radi svog doprinosa u osvajanju Očakova 1788. g. od Osmanlija osobno ga je odlikovao Grigorij Potemkin. Zatim je sudjelovao u Rusko-švedskom ratu Gustava III. 1794. godine je sudjelovao u gušenju Kościuszkovog ustanka u Poljskoj te je opet bio odlikovan za svoje zasluge u osvajanju Vilniusa. Barclay je 1806. godine započeo zapovijedati ruskim snagama tijekom Napoleonskih ratova, gdje se iskazao u bitci kod Pułtuska iste godine. Ranjen je u bitci kod Eylaua 1807. dok su njegove trupe štitile i pokrivale povlačenje ruske vojske. Zbog ozljede je bio prisiljen odstupiti s zapovjednog mjesta. 1808. g. je uspješno sproveo vojne operacije u Finskom ratu protiv Švedske. Barclay je s velikim brojem ruskih trupa prešao približno 100 km preko zamrznutog Botničkog zaljeva u zimi tijekom snježne oluje. Za svoje zasluge Barclay de Tolly je imenovan za guverner-generala Velikog Vojvodstva Finske. Od 20. siječnja 1810. do rujna 1812. g. je obnašao funkciju ministra rata Ruskog Carstva. Kada je francuska invazija Rusije započela 1812. g., Barclay de Tolly je bio zapovjednik Prve zapadne armije, najveće armije ikada suprotstavljena Napoleonu. Barclay postaje vrhovnim zapovjednikom i započinje sprovoditi doktrinu,,spaljene zemlje od početka same kampanje, što ga je učinilo vrlo nepopularnim u Rusiji. Nakon što bitka kod Smolenska nije uspjela zaustaviti Francuze te je nezadovoljstvo nastavilo rasti među Rusima, Aleksandar I. postavlja Mihaila Kutuzova za vrhovnog zapovjednika, a Barclay je ostao za zapovjednika Prve armije. Kutuzov je nastavio strateško povlačenje korištenjem doktrine spaljene zemlje sve do Moskve gdje se odvila bitka kod Borodina. Barclay je zapovjedao desnim krilom i središtem Ruske vojske u bitci. Nakon Napoleonovog povlačenja, konačni uspjeh Barclayeve strategije ga je pretvorila u narodnog heroja Rusije. Ponovno je postao vrhovnim zapovjednikom 1813. g. nakon Kutuzove smrti te je predvodio zauzimanje Pariza, za što je imenovan feldmaršalom. Kasnije mu se je zdravlje pogoršalo te je preminuo tijekom posjete Njemačkoj 1818. godine. Kategorija:Životopisi, Njemačka Kategorija:Ruski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Michael Andreas Barclay de Tolly · Vidi više »
Mihail Kutuzov
Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov (rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) (16. rujna 1745. – 28. travnja 1813.) bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvenstveno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Mihail Kutuzov · Vidi više »
Mihail Miloradovič
Grof Mihail Andrejevič Miloradovič (rus. Михаи́л Андре́евич Милора́дович, srp. Михаило Милорадовић), Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 1. listopada (12. listopada) 1771. - Sankt Peterburg, 15. prosinca (27. prosinca) 1825.; ruski general srpskog podrijetla iz Hercegovine, jedan od predvodnika i slavnih komandanata ruske vojske za vrijeme domovinskog rata 1812. protiv Napoleona, generalni guverner Sankt Peterburga (od 1818.).
Novi!!: Bitka kod Borodina i Mihail Miloradovič · Vidi više »
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Operacija Bagration
Operacija Bagration je bila glavni napad sovjetskih snaga u ljeto 1944.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Operacija Bagration · Vidi više »
Petar Došen
Petar pl.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Petar Došen · Vidi više »
Pirova pobjeda
Pirova pobjeda je pobjeda za koju se plati prevelika cijena i koja pobjedniku nanese više štete nego poraženom.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Pirova pobjeda · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Povijest Europe · Vidi više »
Rat i mir
Rat i mir (rus. Война и мир) epski je roman Lava Nikolajeviča Tolstoja objavljen između 1865. i 1869. Prikazuje rusko društvo tijekom Napoleonovog razdoblja.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Rat i mir · Vidi više »
Rat i mir (1967.)
Rat i mir (rus. Война и мир; latinično Vojna i mir) je ruski epski povijesni film iz 1967. koji je snimljena po slavnom romanu „Rat i mir“ kojeg je napisao Lav Tolstoj.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Rat i mir (1967.) · Vidi više »
Reduta
Prikaz redute Devonshire, Bermuda, 1614. Reduta je utvrda ili fortifikacijski sustav koji se obično sastoji od ograđenog obrambenog grudobrana izvan veće utvrde, a obično je izgrađen od zemlje, iako su neki napravljeni od kamena ili cigle.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Reduta · Vidi više »
Siniša Bogdanović
Simo - Siniša Bogdanović (Vorkapić, 14. veljače 1833. – 1909.) bio je nacionalno-romantičarski srpski povjesničar.
Novi!!: Bitka kod Borodina i Siniša Bogdanović · Vidi više »
