Sadržaj
62 odnosi: Adam Dragosavljević, Antun Karlo Bakotić, Austroslavizam, Đuro Arnold, Đuro Augustinović, Šime Mazzura, Čehizam, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Brom, Bulcsú László, Civilizacija, Gospodarski list, Grgo Martić, Hrvatski biblijski prijevodi, Hrvatski jezični unitarizam, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Ivan Mažuranić, Ivo Andrić, Ivo Škarić (jezikoslovac), Josip Jelačić, Josip Pančić, Josipa Vancaš, Kemijska nomenklatura, Kisik, Klor, Korijenski pravopis, Kozlačica, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kruhovac (biljna vrsta), Leksikografija, Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti, Litij, Livada (Slavonski Brod), Ljudevit Jonke, Mato Vodopić, Mirogoj, Miroslav Kulmer (stariji), Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Nekrotizmi, Novotvorenice, Pero Budmani, Pohrvaćenje, Polisindeton, Povijest srpskohrvatskog jezika, Pozor (Zagreb, 1860.), Slovaci u Hrvatskoj, Sobotište, ... Proširite indeks (12 više) »
Adam Dragosavljević
'''Adam Dragosavljević''' Adam S. Dragosavljević (Breme, 1. ožujka 1800. - Opatovac, 28. lipnja 1862.), filolog i pedagog.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Adam Dragosavljević
Antun Karlo Bakotić
Antun Karlo Bakotić (Kaštel Gomilica, 4. studenoga 1831. – Zadar, 13. siječnja 1887.), hrvatski fizičar i književnik Studirao je matematiku i fiziku u Beču i Veneciji.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Antun Karlo Bakotić
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Austroslavizam
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Đuro Arnold
Đuro Augustinović
Đuro Augustinović (Agustinović) (Glina, 13. travnja 1816. – Zagreb, 8. travnja 1870.), hrvatski liječnik i filolog, pionir izradbe hrvatskoga medicinskog nazivlja Augustinović (Agustinović), Đuro, LZMK, (pristupljeno 14. siječnja 2016.).
Pogledaj Bogoslav Šulek i Đuro Augustinović
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Šime Mazzura
Čehizam
Bohemizmi ili čehizmiStjepan Babić, Ivo Baučić, Vlatka Baučić, Tvrtko Čubelić, Jere Gojanović, Mirko Martić, Ante Marušić, Milenko Sevdić, Zvonimir Supek, Ivan Vitez, Ivan Vrančić, te sur.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Čehizam
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Brom
Bulcsú László
Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Bulcsú László
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Civilizacija
Gospodarski list
Gospodarski list je hrvatski ilustrirani gospodarstveni list u bojama iz Zagreba.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Gospodarski list
Grgo Martić
Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Grgo Martić
Hrvatski biblijski prijevodi
Najstariji prijevodi dijelova Biblije na hrvatski jezik su lekcionari i evanđelistari iz XIV. stoljeća.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatski biblijski prijevodi
Hrvatski jezični unitarizam
Hrvatski je jezični unitarizam pojava nazočna u hrvatskoj kulturi i unutarnacionalnom diskursu, a karakterizira ju nijekanje samobiti i individualnosti hrvatskoga jezika.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatski jezični unitarizam
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatski jezik
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatski narodni preporod
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Hrvatsko književno društvo sv.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Ivan Mažuranić
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Ivo Andrić
Ivo Škarić (jezikoslovac)
Ivo Škarić (Postira na Braču, 1. siječnja 1933. – Zagreb, 29. siječnja 2009.) poznati hrvatski akademik, jezikoslovac, fonetičar i retoričar.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Ivo Škarić (jezikoslovac)
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Josip Jelačić
Josip Pančić
Josip Pančić (također i Josif Pančić) (Ugrini, Bribir; 5. travnja 1814. – Beograd, 25. veljače 1888.), bio je hrvatski i srpski liječnik, botaničar i profesor prirodnih znanosti.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Josip Pančić
Josipa Vancaš
Josipa pl.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Josipa Vancaš
Kemijska nomenklatura
Kemijska nomenklatura je skup imena kemijskih elemenata i spojeva te sustav pravila za njihovu tvorbu.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Kemijska nomenklatura
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Kisik
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Klor
Korijenski pravopis
Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Korijenski pravopis
Kozlačica
Kozlačica (metiljka, kolinčica, zelenčica, vredovac, lat. Thalictrum), biljni rod iz porodice Žabnjakovki Ranunculaceae kojemu pripada preko 190 vrsta trajnica.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Kozlačica
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kruhovac (biljna vrsta)
Kruhovac je drvo i plod rasprostranjen po tropskim otocima, istočnog Indijskog oceana i zapadnog Tihog oceana.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Kruhovac (biljna vrsta)
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Pogledaj Bogoslav Šulek i Leksikografija
Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti
Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti, često skraćeno Liber de simplicibus, poznat i kao Rinijev kodeks je herbar i višejezični fitonimijski rječnik liječnika Niccola Roccabonella.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Litij
Livada (Slavonski Brod)
Livada je jedno od naselja grada Slavonskog Broda.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Livada (Slavonski Brod)
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Ljudevit Jonke
Mato Vodopić
Mato Vodopić (Dubrovnik, 13. prosinca 1816. – Dubrovnik, 13. ožujka 1893.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup dubrovački od 1882. do 1893. i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1882. do 1890. godine.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Mato Vodopić
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Mirogoj
Miroslav Kulmer (stariji)
Miroslav (Friedrich) Kulmer (Zagreb, 6. ožujka 1814. – Zagreb, 28. veljače 1877.) bio je hrvatski general austro-ugarske vojske i prvi zapovjednik Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Miroslav Kulmer (stariji)
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nekrotizmi
Nekrotizmi (grč. nekros.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Nekrotizmi
Novotvorenice
Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Novotvorenice
Pero Budmani
Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Pero Budmani
Pohrvaćenje
Pohrvaćenje ili kroatizacija je društveni, politički, jezični, kulturni i povijesni proces asimilacije pojedinaca ili društvenih skupina prihvaćanjem hrvatske kulture, običaja, jezika i identiteta, najčešće naseljavanjem i prebivanjem u Hrvatskoj i na područjima gdje žive Hrvati.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Pohrvaćenje
Polisindeton
Polisindeton (grč. poly.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Polisindeton
Povijest srpskohrvatskog jezika
Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Povijest srpskohrvatskog jezika
Pozor (Zagreb, 1860.)
Pozor je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Pozor (Zagreb, 1860.)
Slovaci u Hrvatskoj
Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Slovaci u Hrvatskoj
Sobotište
Sobotište (mađ. Ószombat) je naseljeno mjesto u okrugu Senica, u Trnavskom kraju, Slovačka.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Sobotište
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Srpskohrvatski jezik
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Stjepan Babić
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Tomislav Maretić
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Velika Srbija
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Vjekoslav Babukić
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Vodik
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Vuk Karadžić
Zagrebačka filološka škola
Zagrebačka filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zagrebu tijekom devetnaestoga stoljeća.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Zagrebačka filološka škola
Zvjezdica (pravopis)
Zvjezdica ili asterisk (* - grč. asterikos, lat. asteriscus.
Pogledaj Bogoslav Šulek i Zvjezdica (pravopis)
20. travnja
20.
Pogledaj Bogoslav Šulek i 20. travnja
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Bogoslav Šulek i 2016.
30. studenoga
30.
Pogledaj Bogoslav Šulek i 30. studenoga