Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Bugarštica

Indeks Bugarštica

n1 Bugarštica ili bugaršćica vrsta je najstarije zapisane hrvatske usmenoknjiževne pripovjedne pjesme koji teži baladnomu uobličenju.

Sadržaj

  1. 15 odnosi: Šiško Menčetić, Boka kotorska, Cantores Maruli, Hrvatska književnost, Josip Kekez, Julije Balović, Kraljević Marko, Mate Hraste, Međunarodni festival klapa Perast, Novak Kilibarda, Petar Grgec, Petar Hektorović, Priča o Marku Maruliću, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Vila Slovinka.

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Pogledaj Bugarštica i Šiško Menčetić

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Pogledaj Bugarštica i Boka kotorska

Cantores Maruli

Cantores Maruli, hrvatski glazbeni sastav iz Splita.

Pogledaj Bugarštica i Cantores Maruli

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Pogledaj Bugarštica i Hrvatska književnost

Josip Kekez

Josip Kekez (Katuni, Omiš, 6. kolovoza 1937. – Zagreb, 6. ožujka 2003.) bio je hrvatski filolog, povjesničar književnosti i teoretičar književnosti.

Pogledaj Bugarštica i Josip Kekez

Julije Balović

Julije Balović (Giulio Ballovich) (Perast, 24. ožujka 1672. – Perast, 10. rujna 1727.), hrvatski / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.

Pogledaj Bugarštica i Julije Balović

Kraljević Marko

Marko Mrnjavčević, poznatiji kao Kraljević Marko (oko * 1355. – 17. svibnja 1395., Rovine, Vlaška), bio je srpski kralj, koji je vladao u razdoblju 1371. – 1395. u kraju oko Prilepa Kraljević Marko je vremenom izrastao u mitološku figuru, i tako postao nacionalni junak u narodnim predajama i pripovijetkama Bugara, Srba, Makedonaca, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca, Rumunja (i uopće naroda Balkanskog poluotoka).

Pogledaj Bugarštica i Kraljević Marko

Mate Hraste

Mate Hraste (Brusje na Hvaru, 25. siječnja 1897. – Zagreb, 29. studenoga 1970.), bio je hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik HAZU.

Pogledaj Bugarštica i Mate Hraste

Međunarodni festival klapa Perast

Međunarodni festival klapa Perast je međunarodni festival klapske pjesme u Perastu.

Pogledaj Bugarštica i Međunarodni festival klapa Perast

Novak Kilibarda

Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934. – Podgorica, 23. svibnja 2023.), bio je crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.

Pogledaj Bugarštica i Novak Kilibarda

Petar Grgec

Petar Grgec (Batinske, 15. veljače 1890. – Zagreb, 22. kolovoza 1962.), pisac katoličkoga nadahnuća, kulturni djelatnik, hrvatski politički uznik, političar, zauzeti katolički laik, pjesnik, esejist, folklorist, biograf, enciklopedist, kritičar, memoarist i prevoditelj.

Pogledaj Bugarštica i Petar Grgec

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Pogledaj Bugarštica i Petar Hektorović

Priča o Marku Maruliću

Priča u Marku Maruliću, album duhovne glazbe iz 2012.

Pogledaj Bugarštica i Priča o Marku Maruliću

Ribanje i ribarsko prigovaranje

''Ribanje i ribarsko prigovaranje'', naslovnica 1 Ribanje i ribarsko prigovaranje najvažnije je djelo Petra Hektorovića dovršeno 14.

Pogledaj Bugarštica i Ribanje i ribarsko prigovaranje

Vila Slovinka

''Vila Slovinka'', naslovnica iz 1614. godine Vila Slovinka pripovjedno je djelo u stihu Jurja Barakovića u kojem se u trinaest pjevanja nejednake duljine, s više od 9300 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika, uz mnoštvo mitoloških i autobiografskih motiva, tematizira povijest i sadašnjost Zadra i Šibenika.

Pogledaj Bugarštica i Vila Slovinka

Također poznat kao Bugaršćica.