Otvori u Google MapamaSadržaj
76 odnosi: Akcelerator čestica, Anihilacija, Asimptotska sloboda, Ženeva, Barion, Barionski broj, Borivoj Jakšić, Bozoni, Branko Bošnjaković, Burton Richter, Carlo Rubbia, Ceph, D mezon, Danska, David Jonathan Gross, Delta zračenje, Detektor, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Dubravko Tadić, Eksperiment OPERA, Everything as a Service, Fabiola Gianotti, Felix Bloch, Fizika, Fizika elementarnih čestica, François Englert, Frank Anthony Wilczek, Galileo Galilei, George Zweig, Georges Charpak, Giorgi Dvali, Henry Way Kendall, Hideki Jukava, Higgsov bozon, Hiperon, HTML, Hugh David Politzer, Internet, Isidor Isaac Rabi, Ivica Picek, Ivica Puljak, Jack Steinberger, Jerome Isaac Friedman, Kompaktni mionski solenoid, Kvantno sprezanje, Kvark, Leon Neil Cooper, Nobelova nagrada za fiziku, Owen Chamberlain, Peter Higgs, ... Proširite indeks (26 više) »
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.
Pogledaj CERN i Akcelerator čestica
Anihilacija
Anihilacija (od latinskog nihil - ništa) znači "totalno uništenje" a u fizici označava proces u kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom.
Pogledaj CERN i Anihilacija
Asimptotska sloboda
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Asimptotska sloboda je svojstvo kvarkova da se gibaju kao slobodne elementarne čestice na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 metara), a da djeluju iznimno velikim privlačnim silama na većim udaljenostima te da se zbog toga ne mogu izdvojiti iz hadrona kao zasebne čestice.
Pogledaj CERN i Asimptotska sloboda
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Pogledaj CERN i Ženeva
Barion
Oktet lakih bariona sa spinom 1/2. Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.
Pogledaj CERN i Barion
Barionski broj
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Oktet lakih bariona sa spinom 1/2. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo.
Pogledaj CERN i Barionski broj
Borivoj Jakšić
Borivoj Jakšić (Karlovac, 1. siječnja 1925..) je hrvatski fizičar Borivoj Jakšić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 5. travnja 2020.).
Pogledaj CERN i Borivoj Jakšić
Bozoni
Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.
Pogledaj CERN i Bozoni
Branko Bošnjaković
Branko F. M. Bošnjaković Branko (Franjo Marko) Bošnjaković (Zagreb, 18. veljače 1939.) je hrvatsko-nizozemski znanstvenik koji djeluje na području fizike, zaštite okoliša i održivog razvoja.
Pogledaj CERN i Branko Bošnjaković
Burton Richter
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Burton Richter
Carlo Rubbia
Carlo Rubbia (Gorica, 31. ožujka 1934.), talijanski fizičar.
Pogledaj CERN i Carlo Rubbia
Ceph
Ceph je softverski definirana platforma otvorenog koda za pohranu koja implementira pohranu objekata na distribuiranom klasteru računala i koja pruža sučelja za pohranu na razini objekata, blokova i datoteka.
Pogledaj CERN i Ceph
D mezon
D mezoni su najlakše čestice koje sadrže čarobne kvarkove.
Pogledaj CERN i D mezon
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj CERN i Danska
David Jonathan Gross
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i David Jonathan Gross
Delta zračenje
3D prikaz delta-elektrona koji su izbijeni mionima energije 180 GeV, mjereno s detektorom GridPix na CERN-u. Boja pokazuje visinu. Delta-zračenje su delta-elektroni koji nastaju pri prolazu ionizirajućeg zračenja, posebice α-zračenja i β-zračenja kroz tvar.
Pogledaj CERN i Delta zračenje
Detektor
Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).
Pogledaj CERN i Detektor
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.
Pogledaj CERN i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko
Dubravko Tadić
Dubravko Tadić, (Zagreb, 31. listopada 1934. – Zagreb, 6. ožujka 2003.), hrvatski fizičar, akademik HAZU Dubravko Tadić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 5. travnja 2020.) svjetski ugledni znanstvenik na području teorijske fizike elementarnih čestica, čiji se radovi citiraju u vrhunskim svjetskim monografijama i časopisima, od čega samo u američkoj bazi znanstvenih podataka citiran je preko 1000 puta.
Pogledaj CERN i Dubravko Tadić
Eksperiment OPERA
Eksperiment OPERA, u kojem osim znanstvenika s CERN-a, sudjeluju i hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, po prvi put je otkrio prelazak jedne elementarne čestice - mionskog neutrina u drugu - tau neutrino, što je za fiziku elementarnih čestica važno i dugo najavljivano otkriće.
Pogledaj CERN i Eksperiment OPERA
Everything as a Service
XaaS Everything as a Service ili Anything as a Service (skraćeno: XaaS ili EaaS) pristup je pružanju i upotrebi svega kao usluge.
Pogledaj CERN i Everything as a Service
Fabiola Gianotti
Fabiola Gianotti (Rim, 29. listopada 1960.) talijanska je fizičarka elementarnih čestica, glavna direktorica Europskoga vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj i prva žena na tom položaju.
Pogledaj CERN i Fabiola Gianotti
Felix Bloch
Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla.
Pogledaj CERN i Felix Bloch
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj CERN i Fizika
Fizika elementarnih čestica
Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.
Pogledaj CERN i Fizika elementarnih čestica
François Englert
Higgsovom česticom. Higgsove čestice. François Englert (Etterbeek, 6. studenog 1932.), belgijski teorijski fizičar.
Pogledaj CERN i François Englert
Frank Anthony Wilczek
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Frank Anthony Wilczek
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj CERN i Galileo Galilei
George Zweig
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. George Zweig (Moskva, 30. svibnja 1937.), američki fizičar ruskog podrijetla.
Pogledaj CERN i George Zweig
Georges Charpak
višeanodnog proporcionalnog brojača. Georges Charpak (ukr. Гео́ргій Харпа́к, polj. Jerzy Charpak) (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovycja, Ukrajina, 8. ožujka 1924. – Pariz, 29. rujna 2010.) francuski fizičar poljskoga podrijetla.
Pogledaj CERN i Georges Charpak
Giorgi Dvali
Girogi "Gia" Dvali (Tbilisi, 1964.) gruzijski je fizičar i kozmolog poznat po doprinosima na području fizike elementarnih čestica, teorije velikog praska i kvantne gravitacije.
Pogledaj CERN i Giorgi Dvali
Henry Way Kendall
Henry Way Kendall (Boston, 9. prosinca 1926. – Wakulla Springs State Park, Florida, 15. veljače 1999.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Henry Way Kendall
Hideki Jukava
elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj CERN i Hideki Jukava
Higgsov bozon
baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.
Pogledaj CERN i Higgsov bozon
Hiperon
Kombinacija 3 gornja (u), donja (d) ili strana (s-kvarka) s ukupnim spinom 3/2 stvara takozvani barion dekuplet. Donjih šest čestica su hiperoni. Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark).
Pogledaj CERN i Hiperon
HTML
HTML je kratica za HyperText Markup Language, što znači prezentacijski jezik za izradu web stranica.
Pogledaj CERN i HTML
Hugh David Politzer
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Hugh David Politzer
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Pogledaj CERN i Internet
Isidor Isaac Rabi
Isidor Isaac Rabi (hebrejski: איזידור אייזק רבי; Rymanów, 29. srpnja 1898. -, 11. siječnja 1988.), poljsko-američki fizičar židovskog porijekla i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1944. godine.
Pogledaj CERN i Isidor Isaac Rabi
Ivica Picek
Ivica Picek (Mali Zvornik, Srbija, 8. listopada 1950.), hrvatski fizičar Ivica Picek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 10. travnja 2020.).
Pogledaj CERN i Ivica Picek
Ivica Puljak
Ivica Puljak (Split, 27. kolovoza 1969.), hrvatski političar, fizičar elementarnih čestica i sveučilišni profesor splitskog FESB-a. Gradonačelnik je grada Splita od srpnja 2022.
Pogledaj CERN i Ivica Puljak
Jack Steinberger
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Pogledaj CERN i Jack Steinberger
Jerome Isaac Friedman
Jerome Isaac Friedman (Chicago, 28. ožujka 1930.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Jerome Isaac Friedman
Kompaktni mionski solenoid
LHC-a postavljena su četiri detektora. Dva su općenite namjene, kompaktni mionski solenoid ili CMS, i ATLAS (engl. ''A Toroidal LHC Apparatus''), zatim detektor namijenjen za fiziku b kvarkova, LHCb (engl. ''Large Hadron Collider beauty'') i detektor za fiziku teških iona, ALICE (engl.
Pogledaj CERN i Kompaktni mionski solenoid
Kvantno sprezanje
Kvantno sprezanje je fizikalni fenomen koji se pojavljuje kada parovi ili skupine čestica nastanu ili međudjeluju na takav način da se kvantno stanje pojedinačnih čestica ne može utvrditi neovisno o drugim česticama, čak i ako čestice u pitanju dijele velike udaljenosti - umjesto toga, mora se uzeti kvantno stanje sustava kao cjeline.
Pogledaj CERN i Kvantno sprezanje
Kvark
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.
Pogledaj CERN i Kvark
Leon Neil Cooper
Leon Neil Cooper (New York, 28. veljače 1930.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Leon Neil Cooper
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Pogledaj CERN i Nobelova nagrada za fiziku
Owen Chamberlain
Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar.
Pogledaj CERN i Owen Chamberlain
Peter Higgs
Higgsovom česticom. Higgsove čestice. Peter Higgs (Newcastle upon Tyne, 29. svibnja 1929.), britanski teorijski fizičar.
Pogledaj CERN i Peter Higgs
Popis organizacija koje koriste Linux OS
Francuski je parlament 2007. prešao na Ubuntu Linux operativni sustav Popis organizacija koje koriste Linux OS je popis privatnih i vladinih organizacija koje su s drugih operativnih sustava prešle na Linux operativni sustav.
Pogledaj CERN i Popis organizacija koje koriste Linux OS
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Pogledaj CERN i Povijest fizike
Richard Edward Taylor
Richard Edward Taylor (Medicine Hat, Kanada, 2. studenog 1929. – Stanford (Kalifornija), SAD, 22. veljače 2018.), kanadsko-američki fizičar.
Pogledaj CERN i Richard Edward Taylor
Samuel Chao Chung Ting
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.
Pogledaj CERN i Samuel Chao Chung Ting
Silvio Pallua
Silviio Pallua (1940.), hrvatski fizičar.
Pogledaj CERN i Silvio Pallua
Simon van der Meer
Simon van der Meer (Hag, 24. studenog 1925. – Ženeva, 4. ožujka 2011.), nizozemski fizičar.
Pogledaj CERN i Simon van der Meer
Sinkrotron
Prvi veliki sinkrotron bio je '''Cosmotron''' u ''Brookhaven National Laboratory'' (BNL), Upton, New York, SAD (1952., energija protona 3 GeV) Shema sinkrotrona '''Soleil''' u Parizu. Victoria). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama).
Pogledaj CERN i Sinkrotron
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj CERN i Slovačka
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj CERN i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Standardni model
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. dualizam). atomskih jezgri u jezgru helija. Standardni model ili točnije rečeno standardni model čestica je opis subatomskih čestica i elektromagnetskoga, slabog i jakoga međudjelovanja, koji omogućava objašnjavanje pojava koje se uočavaju u pokusima u velikim ubrzivačima čestica.
Pogledaj CERN i Standardni model
Steve Jobs
Steve Jobs (rođen kao Steven Paul Jobs; San Francisco, Kalifornija, 24. veljače 1955. – Palo Alto, Kalifornija, 5. listopada 2011.) bio je izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple Inc., čiji je suosnivač.
Pogledaj CERN i Steve Jobs
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.
Pogledaj CERN i Subatomska čestica
Sunčeva termoelektrana Themis
THEMIS Sunčev toranj Sunčeva termoelektrana Themis je centar za istraživanje i razvoj koji se najviše fokusira na sunčevu energiju.
Pogledaj CERN i Sunčeva termoelektrana Themis
Superpartner
U fizici elementarnih čestica, superpartner je hipotetska elementarna čestica.
Pogledaj CERN i Superpartner
Supravodljivost
Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni.
Pogledaj CERN i Supravodljivost
Suradnja
castelleri'' surađuju kako bi postigli zajednički cilj. Suradnja je proces u kojem dvoje ili više ljudi, entiteta ili organizacija rade zajedno kako bi izvršili zadatak ili postigli cilj.
Pogledaj CERN i Suradnja
Tim Berners-Lee
Sir Timothy Berners-Lee (London, 8. lipnja 1955.) izumitelj je World Wide Weba i čelnik World Wide Web Consortiuma.
Pogledaj CERN i Tim Berners-Lee
Veliki hadronski sudarivač
Zemljovid s LHC-ovim položajem u CERNU. Veliki hadronski sudarivač ili supersudarivač (engl. Large Hadron Collider, LHC) je najveći svjetski akcelerator čestica.
Pogledaj CERN i Veliki hadronski sudarivač
Vladimir Jurko Glaser
Vladimir Jurko Glaser (Gorizia, 21. travnja 1924. — Ženeva, 22. siječnja 1984.) je bio hrvatski teorijski fizičar izrazite matematičke orijentacije Stipe Kutleša: Vladimir Jurko Glaser.
Pogledaj CERN i Vladimir Jurko Glaser
Vuko Brigljević
Vuko Brigljević (Dubrovnik, 15. travnja 1968.), hrvatsko-švicarski fizičar.
Pogledaj CERN i Vuko Brigljević
W i Z bozoni
Higgsovim bozonom. Feynmanovim dijagramom. W i Z bozoni su elementarne čestice prijenosnici slabe nuklearne sile, odgovorne za raspade protona u neutrone i obrnuto.
Pogledaj CERN i W i Z bozoni
W3C
World Wide Web Consortium (poznatija kao W3C) je organizacija koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na webu.
Pogledaj CERN i W3C
Wolfgang Paul
Wolfgang Paul (Zeithain, Saska, 10. kolovoza 1913. – Bonn, 7. prosinca 1993.), njemački fizičar.
Pogledaj CERN i Wolfgang Paul
World Wide Web
World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika, a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava pregled hipertekstualnih dokumenata.
Pogledaj CERN i World Wide Web
XML
Ilustracija jedne XML datoteke XML je kratica za EXtensible Markup Language - odnosno jezik za označavanje podataka.
Pogledaj CERN i XML
28. veljače
28.
Pogledaj CERN i 28. veljače
Također poznat kao Europsko vijeće za nuklearna istraživanja.