Brže od pregledniku!
54 odnosi: Antonije Abramović, Arhiepiskopija cetinjska, Arsenije Plamenac, Čovjek koga treba ubiti (1979.), Božićna pobuna, Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorci, Crnogorci u Vojvodini, Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga), Crnogorska narodna skupština, Crnogorska povijest, Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.), Danilo Petrović Njegoš, Dragoje Živković, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Eparhije Crnogorske pravoslavne Crkve 1876. – 1918., Gavrilo (patrijarh srpski), Glavati, Guvernadur, Ilarion Roganović, Inicijativa za REKOM, Ivan Crnojević, Julijanski kalendar, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Liberalna partija Crne Gore, Lučindan, Mihailo (mitropolit), Mitrofan Ban, Nikanor Ivanović, Novak Kilibarda, Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore, Pećka mitropolija, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve, Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve, Pravoslavlje, Pravoslavlje u Hrvatskoj, Religija u Crnoj Gori, Stanislav Radonjić, Stjepan Mitrov Ljubiša, Sv. Ivan Vladimir, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918., Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika, Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813., Ustav Knjaževine Crne Gore, Visarion Ljubiša, ..., Vuk Minić, Vukić Pulević, Zahumsko-raška eparhija, 2023.. Proširite indeks (4 više) »
Antonije Abramović
Antonije Abramović, crnogor.ćiril.: Антоније Абрамовић (Kotor, 1919. – Podgorica, 1996.), poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Antonije Abramović · Vidi više »
Arhiepiskopija cetinjska
Arhiepiskopija cetinjska (u literaturi nazvana i Mitropolijska, Arhiepiskopska, Crnogorsku eparhija) sa sjedištem na Cetinju, bila je jedna od ukupni tri eparhije autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve od konca 1876. do 1918., odnosno, do kraja postojanja nezavisne crnogorske kraljevine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Arhiepiskopija cetinjska · Vidi više »
Arsenije Plamenac
Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Arsenije Plamenac · Vidi više »
Čovjek koga treba ubiti (1979.)
Čovjek koga treba ubiti: Legenda o caru Šćepanu Malom, hrvatski i crnogorski igrani film iz 1979. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Čovjek koga treba ubiti (1979.) · Vidi više »
Božićna pobuna
Božićna pobuna, organizirana uoči Božića u prosincu 1918. po Julijanskom kalendaru, tj.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Božićna pobuna · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crna Gora · Vidi više »
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorci u Vojvodini
Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorci u Vojvodini · Vidi više »
Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga)
Crnogorska crkva 1852-1918.: Studija sa zbirkom dokumenata o Pravoslavnoj crkvi u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori autora crnogorskoga povjesničara dr. Živka Andrijaševića, tiskana je 2008. u nakladi Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga) · Vidi više »
Crnogorska narodna skupština
Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska narodna skupština · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.)
Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.) je knjiga crnogorskoga novinara Vladimira Jovanovića, koja je objavljena listopada 2013. u Podgorici.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.) · Vidi više »
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dragoje Živković · Vidi više »
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Eparhije Crnogorske pravoslavne Crkve 1876. – 1918.
Eparhije autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve od 1876. do 1918. (godina de facto ukinuća Crnogorske pravoslavne Crkve) su bile.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Eparhije Crnogorske pravoslavne Crkve 1876. – 1918. · Vidi više »
Gavrilo (patrijarh srpski)
GavriloGavrilo Dožić (Donja Morača, 1881. — Beograd, 1950.) 41.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Gavrilo (patrijarh srpski) · Vidi više »
Glavati
Glavati su naselje u Boki kotorskoj, u općini Kotor.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Glavati · Vidi više »
Guvernadur
Guvernadur (rjeđe u arhivskim dokumentima i Gubernadur) od 1511., činovnik koji je posredovao u sporovima između Crnogoraca i Mletačke republike, a od 1717. i kasnije, do 1830. godine, važna politička titula u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Guvernadur · Vidi više »
Ilarion Roganović
Ilarion Roganović (crnogorska ćiril. Иларион Рогановић, svjetovno ime Ilija, Podgorica, 1828. – Cetinje, 1882.), mitropolit i poglavar autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ilarion Roganović · Vidi više »
Inicijativa za REKOM
Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, bila je inicijativa koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Inicijativa za REKOM · Vidi više »
Ivan Crnojević
''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ivan Crnojević · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Julijanski kalendar · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Liberalna partija Crne Gore
Liberalna partija Crne Gore je suverenistička liberalna politička stranka koja ja sastavni dio vladajuće strukture u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Liberalna partija Crne Gore · Vidi više »
Lučindan
Lučindan (na crnogor. ćiril. Лучиндан) časopis je koji izlazi u nakladi Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Lučindan · Vidi više »
Mihailo (mitropolit)
Mitropolit Mihailo, crnogor. ćiril. Mитрополит Михаило (Ramovo Ždrijelo, Žabljak, Crna Gora, 8. studenog 1938., svjetovno ime Miraš Dedeić / Мираш Дедеић), bio je drugi poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mihailo (mitropolit) · Vidi više »
Mitrofan Ban
mini Mitrofan Ban, (na crnogorskoj ćirilici Митрофан Бан, Boka kotorska, 1841. – Cetinje, 1920.) od 1884. do 1918. mitropolit i poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mitrofan Ban · Vidi više »
Nikanor Ivanović
Nikanor Ivanović, (Drniš 1825. – Gorica 1894.) mitropolit, od 1858. do 1860. poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nikanor Ivanović · Vidi više »
Novak Kilibarda
Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934. – Podgorica, 23. svibnja 2023.), bio je crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Novak Kilibarda · Vidi više »
Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore
'''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore (izvorno: Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore) od 1. srpnja 1888. godine djelo je hrvatskoga pravnika i znanstvenika dr.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore · Vidi više »
Pećka mitropolija
Pećka mitropolija, eparhija Crnogorske pravoslavne Crkve od 1912. do 1918. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pećka mitropolija · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »
Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve
Crnogorska pravoslavna Crkva je formirana 1993.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve · Vidi više »
Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve
Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve podrazumijeva ideološke koncepcije koje Srpska pravoslavna crkva zastupa i političke akcije koje provodi u javnom životu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pravoslavlje · Vidi više »
Pravoslavlje u Hrvatskoj
Srpska pravoslavna crkva uspenja Bogorodice u Osijeku. Pravoslavlje, jedan od glavnih ogranaka kršćanstva, ima dugu povijest na prostoru suvremene Hrvatske još od najranijih dana crkvenog raskola 1054.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pravoslavlje u Hrvatskoj · Vidi više »
Religija u Crnoj Gori
Vjere u Crnoj Gori prema popisu 1991. godine. Vjere u Crnoj Gori prema popisu 2003. godine. Vjere u Crnoj Gori prema popisu 2011. godine. Religija u Crnoj Gori zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Religija u Crnoj Gori · Vidi više »
Stanislav Radonjić
Stanislav Radonjić (Njeguši, 1690. – Sankt-Peterburg, 17. ožujka 1758.) bio je prvi crnogorski guvernadur, svećenik, vojvoda, serdar. Rođen je 1690. u Njegušima (Crna Gora), a umro je 17. ožujka 1758. godine u Sankt-Peterburgu, gdje je i ukopan uz počasti Ruskog dvora. Na grobu stoji obiteljski grb Radonjića. Prva pobjeda Crnogoraca (pod komandom Stanislava Radonjića), nad turskom vojskom (koju je predvodio ćehaja Ahmet-paša) dogodila se na Bijelim Poljanama 1756. godine, gdje je Stanislav pogubio i samog ćehaju. Na proslavi pobjede, Zbor crnogorski na Cetinju, nagrađuje Stanislava Radonjića (pored već postojećih titula vojvoda-serdar) i titulom guvernadur, koja ima biti nasljedna u njegovoj obitelji.Stanislav Radonjić se, kao ličnost s nesumnjivim političkim uticajem i učinkom, spominje u raznim kontekstima – kao serdar i kao guvernadur.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Stanislav Radonjić · Vidi više »
Stjepan Mitrov Ljubiša
'''Stjepan Mitrov Ljubiša''' Stjepan Mitrov Ljubiša (crnog. ćiril. Стјепан Митров Љубиша, Budva, 29. veljače 1824. – Beč, 23. studenog 1878.), crnogorski književnik i političar iz Paštrovića, suradnik i hrvatskih književnih časopisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Stjepan Mitrov Ljubiša · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »
Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918.
'''Ustav Sv. Sinoda Crnogorske pravoslavne Crkve – autokefalne Mitropolije iz 1904. godine''' Crnogorska pravoslavna Crkva od 1903. imala je svoj Sveti Sinod kao najveći organ crkvene vlasti u zemlji.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918. · Vidi više »
Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika
Logotip Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika. Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika (UHPV), organizacija je Hrvata pravoslavaca osnovana 10. rujna 2010. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika · Vidi više »
Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813.
Petar I. Petrović Njegoš Još od 1797. i propasti Mletačke Republike nastojao je Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski državni i crkveni poglavar pripojiti Boku kotorsku i crnogorsko priobalje oko Budve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813. · Vidi više »
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »
Visarion Ljubiša
Visarion Ljubiša (crnog.ćiril. Висарион Љубиша, Sveti Stefan 1823. – Cetinje 1884.), mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Visarion Ljubiša · Vidi više »
Vuk Minić
Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. – Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vuk Minić · Vidi više »
Vukić Pulević
Vukić Pulević (Piperi, Podgorica, 30. prosinca 1938.), crnogorski botaničar, član CANU i DANU.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vukić Pulević · Vidi više »
Zahumsko-raška eparhija
Zahumsko-raška eparhija (orig. Zahumsko-rasijska eparhija) od 1876. do 1918. eparhija autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Zahumsko-raška eparhija · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2023. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
CGPC, Crnogorska Pravoslavna Crkva, Crnogorska pravoslavna crkva.
