Komunikacija

322 odnosi: Administrativna podjela Crne Gore, Adnan Čirgić, Alaj-barjak, Aleksa Bečić, Aleksandar Ivanović, Amerikanski Glas Crnogorca, Andreacijeva povelja, Andrijevica, Antena M, Anto Gvozdenović, Antonije Abramović, Arhont Petar, Ari Edelkopf, Ars, Arsenije Plamenac, Ś, Đ, Đurađ I. Balšić, Đuro, dukljanski kralj, Šavnik, Šćepan Mali, Šćepan Mijušković, Špiro Kulišić, Štokavsko narječje, Ź, Žabljak (Crna Gora), Žarko Mirković, Željeznička pruga Bar – Virpazar, Živa istina (razgovorna emisija), Čedo Vulević, Čedomir Bogićević, Čovjek koga treba ubiti (1979.), Ćirilica, Balša II., Balšići, Baltoslavenski jezici, Bar (grad), Beleg (Mokra gora), Berane, Biblion:Crnogorska poezija devedesetih, Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora), Bijelo Polje, Biljarda, Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042., Bitka na Neretvi (1969.), Bjelopavlići, Blažo Jovanović, Bošnjaci Crne Gore, Božićna pobuna, Božidar Šekularac, ..., Božidar Ivanišević, Božo Bulatović, Bodin, Boka kotorska, Bokeljski Hrvati, Borislav Jovanović, Branko Pavićević, Branko Petričević, Brijest (pravna povijest), Budva, Budva na pjeni od mora, CDNK, Cetinje, Cetinjski vjesnik, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorci u Hrvatskoj, Crnogorci u Vojvodini, Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, Crnogorska žandarmerija, Crnogorska država 1852. – 1918., Crnogorska Enciklopedija, Crnogorska Europska Partija (CEP), Crnogorska kinematografija do 1918., Crnogorska književnost, Crnogorska nacija (knjiga), Crnogorska narodna skupština, Crnogorska nogometna reprezentacija, Crnogorska odličja do 1921., Crnogorska policija, Crnogorska povijest, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.), Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorska stranka, Crnogorska vojska 1919. – 1921., Crnogorske putovnice do 1921., Crnogorski brzojav, Crnogorski govori, Crnogorski književni list, Crnogorski književni urbanitet, Crnogorski komiti, Crnogorski nogometni savez, Crnogorski perper, Crnogorski perun, Crnogorski planinski gonič, Crnogorski Senat, Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom, Crnogorsko pitanje (knjiga, 1941.), Crnogorsko primorje, Crnojevića tiskara, Crnojevići, Crvena Hrvatska, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Lompar, Danilo Petrović Njegoš, Danilo Radojević, Danilovgrad, Dejan Savićević, Demokratska partija socijalista Crne Gore, Desislava, Dimitrije Popović, Djevojački institut na Cetinju, Dritan Abazović, Duško Marković, Duklja (etimologija), Duklja (grad), Dukljani, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Franjo Dolči de Vicković, Gavro Vuković, Glas Crnogorca, Golubovci, Gorski vijenac, Gradihna, dukljanski kralj, Grubeša, dukljanski kralj, Gusinje, Guvernadur, Gwendolyn Brooks, Hajka (1977.), Hej, Slaveni, Herceg Novi, Hrvat-baša, Hrvatska, Hrvatska abeceda, Hrvatski jezik, Igalo, Igor Lukšić, Ijekavski govor, Ilarion Roganović, Ilija Lakićević, Ilirska abeceda, Indoeuropski jezici, Inicijativa za REKOM, Institut za crnogorski jezik i književnost, Ivan Crnojević, Ivan Skilica, Jadranka Barjaktarović, Janko Vukotić, Jelena Savojska, Jevto Milović, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Josip Silić, Jovan Plamenac, Jovo Kapičić, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Kolašin, Kosara, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Crna Gora (1941.), Krsto Popović, Lažni car (1955.), Lazar Tomanović, Liberalna partija Crne Gore, Liberalni savez Crne Gore, Lingua Montenegrina, Ljubo Čupić, Ljubo Vučković, Lovćenac, Lučindan, Marko Miljanov, Marko Vešović (književnik), Matica (crnogorski časopis), Matica crnogorska, Mihailo, Mihailo (mitropolit), Mihailo Lalić, Miloš Raonić, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Milovan Đilas, Milutin Vučinić, Mirko Kovač, Mirko Petrović Njegoš, Mitrofan Ban, Mojkovac, Monitor (tjednik), Montenegristika, Neda, dukljanska kneginja, Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga), Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Nikšić, Niko Miljanić, Nikola I. Petrović Njegoš, Nikola Petanović, Nova M, Novak Kilibarda, Novigrad, O crnogorskom nacionalnom pitanju, Obod (Crna Gora), Odakle su došli preci Crnogoraca, Oj, svijetla majska zoro, Oktoih, Onamo, 'namo!, Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore, Operacija trijumf, Oslobođenje, Osporavana kultura:Kritike i polemike, Pasji vrh (Prokletije), Pavle Mijović, Pero Tutavac Bilić, Perun, Petar II. Petrović Njegoš, Petnjica, Petrovdanski sabor 1941. (knjiga), Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pjesma Eurovizije 2005., Pjesma Eurovizije 2007., Pjesma Eurovizije 2008., Pjesma Eurovizije 2013., Pjesma Eurovizije 2014., Pjesma Eurovizije 2015., Plav, Pljevlja, Plužine, Pobjeda (Podgorica), Podgorica, Popis crnogorskih ministara obrane 1879. – 1921., Popis indoeuropskih jezika, Popis jezika po broju govornika, Popis masonskih velikih loža u Europi, Povelje dukljanskih vladara, Povijest crnogorskoga jezika, Prapratna, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, Pravopis, Pravopis crnogorskoga jezika, Prčanj, Prečista Krajinska, Radiotelevizija Crne Gore, Radoje Radojević, Radomir Vešović, Radoslav Rotković, Radoslav, dukljanski knez, Radovan Zogović, Ramazanski bajram, Ratko Đurović, Ratko Vujošević, Republika Crna Gora (1992. – 2006.), Rijeka Crnojevića (Cetinje), Rožaje, Sava Petrović Njegoš, Savić Marković Štedimlija, Savo Čelebić, Savo Brković, Savo Raspopović, Savo Vuletić, Sekula Drljević, Skupština Crne Gore, Slavenski jezici, Slavistika, Slavko Perović, Spornik, Srbizacija, Srce tame: Uloga Vlade Crne Gore u ratnoj 1991. godini, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Sreten Zeković, Srpska ćirilica, Srpskohrvatski jezik, Statut REKOM-a, Stefan II. Crnojević, Stefan Savić, Stega, Stjepan Mitrov Ljubiša, Suđenje generalu Vešoviću (2001.), Sudbena vlast u Crnoj Gori, Sutjeska (1973.), Sutorina, Sv. Ivan Vladimir, Svač, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918., Sveti Stefan, Tijana Rakočević, Tivat, Todor Dulović, Tromeđa (Prokletije), Uklija, Ulcinj, Ustanak Jurja Vojteha, Vasilije Petrović Njegoš, Velika loža Crne Gore, Veliki Brat (Srbija), Velikosrpska ideologija, Veljko Radović, Vijesti (Podgorica), Virpazar, Visarion Ljubiša, Vladimir Popović (pravnik), Vlado Dapčević, Vojislav, Vojislav P. Nikčević, Vojislavljevići, Vojvodina, Vuk Minić, Wikipedija na crnogorskom jeziku, Zakonik Danila I., Zapadnojužnoslavenski jezici, Zauvijek moja, Zdravko Krivokapić, Zdravljica, Zračna luka Podgorica, Zračna luka Tivat, 19. listopada, 2007., 55. festival igranog filma u Puli. Proširite indeks (272 više) » « Stisni indeks

Administrativna podjela Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore je upravno-prostorna razdioba države Crne Gore, kako je postojala tijekom stoljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Administrativna podjela Crne Gore · Vidi više »

Adnan Čirgić

Adnan Čirgić (rođen 1980.) je crnogorski jezikoslovac, ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i glavni i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina.

Novi!!: Crnogorski jezik i Adnan Čirgić · Vidi više »

Alaj-barjak

Crnogorska državna i glavna vojna zastava Crnogorci kreću u rat s Alaj-barjakom na čelu (Kolašin, 1912. goodine) Alaj-barjak na tvrđavi u Skadru (1913.) Alaj-barjak na crnogor. ćirlil. Алај-барјак je naziv državne i glavne vojne zastave Crne Gore do 1918. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Alaj-barjak · Vidi više »

Aleksa Bečić

191x191px Aleksa Bečić (crnogorska ćirilica: Алекса Бечић; Cetinje, 2. kolovoza 1987.) je crnogorski političar koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Skupštine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Aleksa Bečić · Vidi više »

Aleksandar Ivanović

Aleksandar Leso Ivanović na crnogor. ćiril.

Novi!!: Crnogorski jezik i Aleksandar Ivanović · Vidi više »

Amerikanski Glas Crnogorca

Amerikanski Glas Crnogorca je tjednik koji je izlazio 1923. u Sjedinjenim Američkim Državama (Chicago, Illinois).

Novi!!: Crnogorski jezik i Amerikanski Glas Crnogorca · Vidi više »

Andreacijeva povelja

Andreacijeva povelja je najstariji spomenik crnogorske književnosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Andreacijeva povelja · Vidi više »

Andrijevica

Andrijevica je gradić i sjedište općine u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Andrijevica · Vidi više »

Antena M

Antena M nezavisna je radijska postaja i portal u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Antena M · Vidi više »

Anto Gvozdenović

Anto Gvozdenović, na crnogor. ćiril. Анто Гвозденовић, (Ćeklići, Kneževina Crna Gora, 14. siječnja 1854. – Cetinje 1935.), crnogorski general, veleposlanik Kraljevine Crne Gore u Washingtonu (SAD), doktor medicinskih znanosti, član crnogorskog poslanstva na Versajskoj konferenciji, general i ruske i francuske vojske, protivnik srpskog anektiranja Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Anto Gvozdenović · Vidi više »

Antonije Abramović

Antonije Abramović, crnogor.ćiril.: Антоније Абрамовић (Kotor, 1919. – Podgorica, 1996.), poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Antonije Abramović · Vidi više »

Arhont Petar

Pečat dukljanskoga arhonta Petra Petar na crnogor. ćiril. Пeтap arhont dukljanski, prvi povijesni vladar Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Arhont Petar · Vidi više »

Ari Edelkopf

Rabin Ari Edelkopf (Jeruzalem, 1978.) emisar je židovske organizacije Chabad-Lubavitch te glavni rabin Crne Gore od 2019.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ari Edelkopf · Vidi više »

Ars

Ars je crnogorski časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja koji izlazi u nakladi Crnogorskog društva nezavisnih književnika a od 2001. i Otvorenog kulturnog foruma s Cetinja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ars · Vidi više »

Arsenije Plamenac

Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Arsenije Plamenac · Vidi više »

Ś

Slovo Ś na latinici Ś – glas i slovo u abecedi / azbuci u poljskom, crnogorskom, također u bjeloruskom i donjolužičkom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ś · Vidi više »

Đ

Datoteka:Latin alphabet Đđ.png Đ je 8.

Novi!!: Crnogorski jezik i Đ · Vidi više »

Đurađ I. Balšić

'''Zeta za doba Đurađa I. Balšića''' Đurađ I. Balšić je vladar Zete od 1362. do 1378. godine kao drugi po redu iz crnogorske dinastije Balšića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Đurađ I. Balšić · Vidi više »

Đuro, dukljanski kralj

Đuro (na crnogor. ćiril. Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Đuro, dukljanski kralj · Vidi više »

Šavnik

Šavnik je gradić i općinski centar u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore (Staroj Hercegovini) i centar južnog dijela Durmitorskog kraja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Šavnik · Vidi više »

Šćepan Mali

Šćepan Mali (crn.ćiril. Шћепан Мали), vladao je Crnom Gorom 1767. – 1773. predstavljajući se kao ruski car Petar III. Učvrstio je centralnu vlast, suzbijajući plemensku neslogu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Šćepan Mali · Vidi više »

Šćepan Mijušković

Šćepan Mijušković, na crnogor. ćiril. Шћепан Мијушковић, (Kuna, Pješivci, Nikšić) 1872. - Nikšić, 21. veljače 1924.), bio je crnogorski časnik - komandir (hr. bojnik), ratni heroj, član Crnogorske stranke, nositelj najviših crnogorskih vojnih odličja, borac ''Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore'' kojega su svirepo ubile srpske vlasti kao protivnika prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Šćepan Mijušković · Vidi više »

Špiro Kulišić

Špiro Kulišić na crnogor. ćiril. Шпиро Кулишић (Perast 1908. - Beograd 1989.), crnogorski etnolog, doktor znanosti, izučavao etničku samobitnost Crnogoraca.

Novi!!: Crnogorski jezik i Špiro Kulišić · Vidi više »

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

Novi!!: Crnogorski jezik i Štokavsko narječje · Vidi više »

Ź

Slovo ''Ź'' na latinici Ź − glas i slovo abecede / azbuke u poljskom i crnogorskom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ź · Vidi više »

Žabljak (Crna Gora)

Žabljak je gradić, općinski centar i centar zimskog turizma u srcu Durmitorskog kraja na sjeverozapadu Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Žabljak (Crna Gora) · Vidi više »

Žarko Mirković

Žarko Mirković na crnogor. ćiril. Жарко Мирковић, rođen 1952., crnogorski skladatelj, glazbeno priredio državnu himnu Crne Gore Oj, svijetla majska zoro.

Novi!!: Crnogorski jezik i Žarko Mirković · Vidi više »

Željeznička pruga Bar – Virpazar

Lokomotiva ''Sutorman'' koja je prometovala na relaciji Bar - Virpazar Željeznička pruga Bar - Virpazar je prva crnogorska pruga.

Novi!!: Crnogorski jezik i Željeznička pruga Bar – Virpazar · Vidi više »

Živa istina (razgovorna emisija)

Živa istina (crn. ćiril. Жива истина) najpoznatiji, najdugotrajniji i najgledaniji crnogorski TV talk show.

Novi!!: Crnogorski jezik i Živa istina (razgovorna emisija) · Vidi više »

Čedo Vulević

Čedo Vulević na crnogor. ćiril. Чедо Вулевиһ (1927. Trešnjevo, Andrijevica - 22. srpnja 2006. Trešnjevo, Andrijevica) jedan je od najznačajnijih crnogorskih književnika 20. stoljeća, akademik DANU, angažirao se na službenom priznanju crnogorskog jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Čedo Vulević · Vidi više »

Čedomir Bogićević

Čedomir Bogićević, na crnogor. ćiril. Чедомир Богићевић, Danilovgrad 1950., istraživač crnogorske pravne povijest, doktor znanosti, sudac Vrhovnog suda i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Čedomir Bogićević · Vidi više »

Čovjek koga treba ubiti (1979.)

Čovjek koga treba ubiti: Legenda o caru Šćepanu Malom, hrvatski i crnogorski igrani film iz 1979. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Čovjek koga treba ubiti (1979.) · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ćirilica · Vidi više »

Balša II.

Balša II., na crnogor. ćiril. Балша II, upravljao je Zetom od 1378. do 1385. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Balša II. · Vidi više »

Balšići

Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Balšići · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.

Novi!!: Crnogorski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bar (grad) · Vidi više »

Beleg (Mokra gora)

Beleg (cg. i) je planinski vrh na Kosovu, na granici sa Srbijom, u blizini tromeđe Srbije, Kosova i Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Beleg (Mokra gora) · Vidi više »

Berane

Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Berane · Vidi više »

Biblion:Crnogorska poezija devedesetih

„Biblion: Crnogorska poezija devedesetih“ je knjiga crnogorskog pisca i književnoga kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Crnogorskog društva nezavisnih književnika, tiskana 2006. u Podgorici.

Novi!!: Crnogorski jezik i Biblion:Crnogorska poezija devedesetih · Vidi više »

Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)

Bijela na crnogor. ćiril. Бијела je gradsko naselje - mjesna zajednica na Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj u općini Herceg Novi, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora) · Vidi više »

Bijelo Polje

Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bijelo Polje · Vidi više »

Biljarda

Biljarda Biljarda i Cetinjski manastir početkom 20. stoljeća Unutrašnjost Biljarde Biljarda, nekadašnja rezidencija Petra II. Petrovića Njegoša, a danas stalni muzejski postav Narodnoga muzeja Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Biljarda · Vidi više »

Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.

Knez Vojislav, predvodio Dukljane u pobjedi nad Bizantincima i njihovim vazalima Bitka kod Bara, Barska bitka ili Tuđemilska bitka se odigrala 6. na 7. listopada 1042. na lokalitetu današnjega sela Tuđemili kod Bara (Crna Gora) između dukljanske vojske, koju je predvodio knez Vojislav, te bizantske vojske pod zapovjedništvom Kursilija iz Drača (Albanija).

Novi!!: Crnogorski jezik i Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042. · Vidi više »

Bitka na Neretvi (1969.)

Bitka na Neretvi je partizanski film iz 1969. godine, koji se sudskom odlukom od 2013.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bitka na Neretvi (1969.) · Vidi više »

Bjelopavlići

Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bjelopavlići · Vidi više »

Blažo Jovanović

Blažo Jovanović, na crnogor. ćiril. Блажо Јовановић, 1907. — 1976., crnogorski političar i državnik u Drugoj Jugoslaviji, od 1945. do 1962. faktički najutjecajniji političar u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Blažo Jovanović · Vidi više »

Bošnjaci Crne Gore

Bošnjaci su jedna od etničkih manjina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bošnjaci Crne Gore · Vidi više »

Božićna pobuna

Božićna pobuna, organizirana uoči Božića u prosincu 1918. po Julijanskom kalendaru, tj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Božićna pobuna · Vidi više »

Božidar Šekularac

Božidar Šekularac na crnogor. ćiril. Божидар Шекуларац (Berane, 1944.), akademik, crnogorski povjesničar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Božidar Šekularac · Vidi više »

Božidar Ivanišević

Božidar Ivanišević; na crnogor. ćiril. Божидар Иванишевић, (Cetinje, 31. prosinca 1920. – 22. veljače 2012.) crnogorski pjevač narodnih pjesama.

Novi!!: Crnogorski jezik i Božidar Ivanišević · Vidi više »

Božo Bulatović

Božo Bulatović (crnogor. ćiril. Божо Булатовић; Mojkovac, 6. siječnja 1927. – Podgorica, 12. kolovoza 2009.) crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Božo Bulatović · Vidi više »

Bodin

Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bodin · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Crnogorski jezik i Boka kotorska · Vidi više »

Bokeljski Hrvati

Spomen-ploča hrvatskome kralju Tomislavu na Katedrali svetog Tripuna u Kotoru Ploča u Kotoru Primjerak glasnika bokeljskih Hrvata Bokeljski Hrvati pripadnici su najjužnije hrvatske etničke skupine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Bokeljski Hrvati · Vidi više »

Borislav Jovanović

Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Borislav Jovanović · Vidi više »

Branko Pavićević

Branko Pavićević (na crnogor. ćiril. Бранко Павићевић, Nikšić,1922. – Podgorica, 2012.) je bio crnogorski povjesničar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Branko Pavićević · Vidi više »

Branko Petričević

Branko Petričević, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Crnogorski jezik i Branko Petričević · Vidi više »

Brijest (pravna povijest)

Brijest, pojam u crnogorskoj povijesti, pravnoj povijesti i tradiciji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Brijest (pravna povijest) · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Budva · Vidi više »

Budva na pjeni od mora

Budva na pjeni od mora (izvorni naziv: Budva na pjenu od mora) je srbijansko-crnogorska humoristično-dramska serija originalno emitirana od 2012.

Novi!!: Crnogorski jezik i Budva na pjeni od mora · Vidi više »

CDNK

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) osnovano je 1990. kao protuteža djelovanju oficijelnog Udruženja književnika Crne Gore i s ciljem da se suprotstavi tadašnjoj politici rata i etničkog čišćenja.

Novi!!: Crnogorski jezik i CDNK · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Cetinje · Vidi više »

Cetinjski vjesnik

Cetinjski vjesnik (crnogor. orig. Цетињски вјесник) politički list, izlazio na Cetinju srijedom i subotom od 1908. do 1915. godine, financirala ga Vlada Kraljevine Crne Gore, odnosno crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova i radi suprotstavljanja anticrnogorskoj propagandi koju je sustavno širila Kraljevina Srbija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Cetinjski vjesnik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorci u Hrvatskoj

Crnogorci u Hrvatskoj (crnogorski: Црногорци у Хрватској) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorci u Hrvatskoj · Vidi više »

Crnogorci u Vojvodini

Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorci u Vojvodini · Vidi više »

Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti

Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti (crn. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti), najviša je znanstvena institucija Crne Gore, osnovana 1976. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Crnogorska žandarmerija

Crnogorska žandarmerija, (službeni naziv na crnogorskom Kraljevski žandarmerijski kor), oformljena 1913. kao vojno-policijska postrojba Kraljevine Crne Gore u novooslobođenim krajevima tijekom balkanskih ratova s zadatkom da održava red i mir, te čuva granice prema Austro-Ugarskoj Monarhiji, Kraljevini Srbiji, te novoformiranoj državi Albaniji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska žandarmerija · Vidi više »

Crnogorska država 1852. – 1918.

'''Danilo I. Petrović Njegoš, knez crnogorski''' '''Alaj-barjak, glavna državna i vojna zastava Kneževine Crne Gore''' '''Nikola I. Petrović Njegoš, kralj crnogorski''' '''Grb Kraljevine Crne Gore''' '''Zgrada Crnogorskog kraljevskog kazališta podignuta 1888.''' '''Crnogorski novac iz 1910. godine''' '''Crnogorska topnička postrojba''' Crnogorski Senat je 1. ožujka 1852. odlučio Crna Gora postane nasljedna kneževina s knezom na čelu, čime obavljena razdioba državne i crkvene vlasti koju su od 1696. objedinjavali vladari, ujedno crkveni poglavari autokefalne Crkve iz dinastije Petrovića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska država 1852. – 1918. · Vidi više »

Crnogorska Enciklopedija

Crnogorska Enciklopedija (bivši Montenegrowiki), bio je projekt mrežne enciklopedije na crnogorskome jeziku, koji je postojao od 2006. do 2008. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska Enciklopedija · Vidi više »

Crnogorska Europska Partija (CEP)

Crnogorska Europska Partija ili CEPje politička stranka u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska Europska Partija (CEP) · Vidi više »

Crnogorska kinematografija do 1918.

Povijest kinematografije o Crnoj Gori i Crnogorcima započinje listopada 1896. kada je francuski kamerman Henrу Le Lieure snimio posjet Rimu knjaza Nikole I. Petrovića u povodu udadbe njegove kćeri Jelene za tadašnjeg prijestolonasljednika Italije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska kinematografija do 1918. · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorska nacija (knjiga)

Crnogorska nacija je naslov knjige crnogorskog sociologa i povjesničara dr. Dušana Ičevića koja je 1998. tiskana u Beogradu u nakladi Foruma za etničke odnose.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska nacija (knjiga) · Vidi više »

Crnogorska narodna skupština

Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska narodna skupština · Vidi više »

Crnogorska nogometna reprezentacija

Crnogorska nogometna reprezentacija nacionalna je nogometna momčad Crne Gore pod upravom Crnogorskog nogometnog saveza (crnogorski: Fudbalski savez Crne Gore, kratica FSCG).

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Crnogorska odličja do 1921.

Orden Danila I. Crnogorska državna odličja sustavno su izrađivana od doba crnogorskog vladike i vladara Petra II. Petrovića Njegoša pa do nasilnoga ukinuća Kraljevine Crne Gore, a dodijeljivana su kako Crnogorcima, tako i stranim državnicima i crnogorskim prijateljima u inozemstvu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska odličja do 1921. · Vidi više »

Crnogorska policija

Crnogorska policija, formirana 1831. godine kao organ javne sigurnosti, sastavljen od Gvardije i perjanika, ukupne snage 164 naružanih pripadnika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska policija · Vidi više »

Crnogorska povijest

'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska povijest · Vidi više »

Crnogorska pravoslavna Crkva

''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.)

Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.) je knjiga crnogorskoga novinara Vladimira Jovanovića, koja je objavljena listopada 2013. u Podgorici.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.) · Vidi više »

Crnogorska srednjovjekovna književnost

Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Crnogorska stranka

Crnogorska stranka (crnogorska ćiril. Црногорска странка) djeluje od 1922. iako je službeno osnovana u Podgorici 1925. kao političko krilo oružanoga ustanka Crnogoraca protivu prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore Srbiji (Kraljevini SHS).

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska stranka · Vidi više »

Crnogorska vojska 1919. – 1921.

''Jedna postrojba Crnogorske vojske u Gaeti'' Alaj barjak, državna i vojna zastava Kraljevine Crne Gore'' ''Spomenica Božićne pobune'' Nakon Božićne pobune koncem 1918. koju su poglavito izveli časnici oružnih snaga Kraljevine Crne Gore protiv priključenja njihove države Kraljevini Srbiji, tijekom veljače i ožujka 1919. godine u Italiji su počele nicati crnogorske vojarne u kojima su se koncentrirali izbjegli Crnogorci iz domovine, kao i časnici koji su još uvijek pristizali iz bivših austro-ugarskih logora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska vojska 1919. – 1921. · Vidi više »

Crnogorske putovnice do 1921.

'''Crnogorska putovnica iz prve polovice 19. st. koju je osobno potpisao Petar II. Petrović Njegoš s rubrikom o narodnosti - Crnogorac''' Crnogorske putovnice (crnogor. orig. Crnogorski pasoši), prve u njihovoj nacionalnoj povijesti, potječu s početka 19. stoljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorske putovnice do 1921. · Vidi više »

Crnogorski brzojav

Crnogorsko brzojavstvo (orig. crnogorski Knjaževsko Crnogorsko Brzojavstvo) ustanovljeno 1869. uz pomoć Ruskog Carstva kada su otvorena prve brzojavne veze između Cetinja, Rijeke Crnojevića, Orje Luke i nešto kasnije Virpazara.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski brzojav · Vidi više »

Crnogorski govori

Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski govori · Vidi više »

Crnogorski književni list

Crnogorski književni list je bio crnogorski dvotjednik, časopis za književnost, kulturu, umjetnost, znanost i politiku koji je tiskan na crnogorskom, hrvatskom, bošnjačkom i srpskom jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski književni list · Vidi više »

Crnogorski književni urbanitet

„Crnogorski književni urbanitet“ je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice „Đurđe Crnojević“ iz Cetinja, tiskana 2005. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski književni urbanitet · Vidi više »

Crnogorski komiti

Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski komiti · Vidi više »

Crnogorski nogometni savez

Crnogorski nogometni savez (cg.: Fudbalski savez Crne Gore, FSCG / Фудбалски савез Црне Горе, ФСЦГ) je glavno nogometno tijelo Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski nogometni savez · Vidi više »

Crnogorski perper

Novčanica od 20 perpera iz 1912. godine 100 perpera (zlatnih) Crnogorski perper (crn. ćir. Црногорски перпер) bivše je zakonsko sredstvo plaćanja Crnoj Gori početkom 20. stoljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski perper · Vidi više »

Crnogorski perun

Crnogorski perun (crnogorski: Црногорски перун) je novac Crne Gore iz 1851. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski perun · Vidi više »

Crnogorski planinski gonič

Crnogorski planinski gonič je rijetka pseća pasmina iz planinskoga dijela jugoistočne Europe.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski planinski gonič · Vidi više »

Crnogorski Senat

Crnogorski Senat, u početku pod imenom (orig. na crnogorskom) Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski, tijelo kombinirane upravne i sudske vlasti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski Senat · Vidi više »

Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom

Josipa Slade Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom (naziv na crnogorskome jeziku Crnogorsko kraljevsko pozorište Zetski dom), prvo profesionalno kazalište u crnogorskoj povijesti, utemeljeno 16. svibnja 1910. na Cetinju uoči proglašenja Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom · Vidi više »

Crnogorsko pitanje (knjiga, 1941.)

Crnogorsko pitanje je knjiga Savića Markovića Štedimlije, tiskana 1941. u Zagrebu u nakladi Crnogorskog nacionalnog komiteta. Knjiga ima sljedeća poglavlja (orig. crnogorski).

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko pitanje (knjiga, 1941.) · Vidi više »

Crnogorsko primorje

'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje · Vidi više »

Crnojevića tiskara

Crnojevića tiskara (original, crnogorski Crnojevića štamparija), prva je crnogorska i prva državna tiskara u europskoj povijesti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnojevića tiskara · Vidi više »

Crnojevići

Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crnojevići · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Crvena Hrvatska · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Danilo Lompar

Danilo Lompar (Cetinje, Crna Gora, 2. siječnja 1978.) crnogorski pjesnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo Lompar · Vidi više »

Danilo Petrović Njegoš

Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »

Danilo Radojević

Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo Radojević · Vidi više »

Danilovgrad

Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Danilovgrad · Vidi više »

Dejan Savićević

Dejan Savićević (na crnogor. ćiril. Дејан Савићевић) (Podgorica, 15. rujna 1966.), crnogorski nogometaš.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dejan Savićević · Vidi više »

Demokratska partija socijalista Crne Gore

mini Demokratska partija socijalista Crne Gore (crnogorska ćirilica: Демократска партија социјалиста Црне Горе, DPS) je najveća oporbena politička stranka u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Demokratska partija socijalista Crne Gore · Vidi više »

Desislava

Desislava na crnogor. ćiril. Десислава žena posljednjeg kneza nezavisne dukljanske države Mihaila III., prema nepotvrđenim mišljenjima možda posljednja vladarka nekoć slavnog Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Desislava · Vidi više »

Dimitrije Popović

Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dimitrije Popović · Vidi više »

Djevojački institut na Cetinju

Djevojački institut na Cetinju (orig. na crnogorskom Đevojački institut) specijalizirani učilišni zavod za djevojčice u Knjaževini - Kraljevini Crnoj Gori osnovan 1869. godine, radio (s prekidom zbog ratova 1876. – 1878.) do 1913. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Djevojački institut na Cetinju · Vidi više »

Dritan Abazović

Dritan Abazović Dritan Abazović (crnogorska ćirilica: Дритан Абазовић, albanski: Dritan Abazoviq; Ulcinj, 25. prosinca 1985.) crnogorski je političar koji je obnašao dužnost potpredsjednika Vlade Crne Gore od 4. prosinca 2020. do 28. travnja 2022., kad je postao premijer Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dritan Abazović · Vidi više »

Duško Marković

223x223px Duško Marković (crnogorska ćirilica: Душко Марковић; 6. srpnja 1958.) je crnogorski političar i bivši premijer Crne Gore, u periodu od 2016.

Novi!!: Crnogorski jezik i Duško Marković · Vidi više »

Duklja (etimologija)

Ime države Duklje se najčešće etimologički izvodi od starovijekovnog imena rimskog municipija ''Doclea'' u oblicima Dioclea, Dioclia, slavenski Dioklitija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Duklja (etimologija) · Vidi više »

Duklja (grad)

''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.

Novi!!: Crnogorski jezik i Duklja (grad) · Vidi više »

Dukljani

Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljani · Vidi više »

Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti

Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Dukljanska crkva

Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljanska crkva · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima · Vidi više »

Franjo Dolči de Vicković

Franjo Dolči de Vicković (Dubrovnik, 1742. - Manastir Stanjevići, Crna Gora, 1805.), hrvatski katolički svećenik (opat), po rođenju dobio ime Franjo/Frančesko, od 1785. do 1805. bio osobni tajnik crnogorskoga državnoga poglavara i mitropolita Petra I. Petrović Njegoša, u povijesnoj literaturi poznat kao opat Dolči.

Novi!!: Crnogorski jezik i Franjo Dolči de Vicković · Vidi više »

Gavro Vuković

235x235px Gavro Vuković (na crnogor. ćiril. Гавро Вуковић 1852. — 1928.) dugogodišnji ministar vanjskih poslova Knjaževine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gavro Vuković · Vidi više »

Glas Crnogorca

Naslovnica br. 56, ''La voix de Montenegro'' Glas Crnogorca crnogor.orig. Глас Црногорца, tjednik, prvi broj tiskan na Cetinju 21. travnja 1873. po nalogu crnogorskog državnog vrhovništva nakon što je prethodni službeni list ''Crnogorac'' prestao izlaziti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Glas Crnogorca · Vidi više »

Golubovci

Golubovci (na crnogor. ćiril. Голубовци) su mjesto i sjedište općine Golubovci.

Novi!!: Crnogorski jezik i Golubovci · Vidi više »

Gorski vijenac

''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gorski vijenac · Vidi više »

Gradihna, dukljanski kralj

Gradihna na crnogor. ćiril. Градихна (spominje se i kao Gradinja), dukljanski kralj, iz dinastije Vojislavljevića, vladao oko 1131. do 1142. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gradihna, dukljanski kralj · Vidi više »

Grubeša, dukljanski kralj

Grubeša na crnogor. ćiril. Грубеша dukljanski kralj iz dinastije Vojislavljevića, vladao 1118. – 1125. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Grubeša, dukljanski kralj · Vidi više »

Gusinje

Gusinje je grad i središte istoimene općine u istočnoj Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gusinje · Vidi više »

Guvernadur

Guvernadur (rjeđe u arhivskim dokumentima i Gubernadur) od 1511., činovnik koji je posredovao u sporovima između Crnogoraca i Mletačke republike, a od 1717. i kasnije, do 1830. godine, važna politička titula u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Guvernadur · Vidi više »

Gwendolyn Brooks

Gwendolyn Elizabeth Brooks (Topeka, 17. lipnja 1917. – Chicago, 3. prosinca 2000.), američka pjesnikinja i esejistica, dobitnica Pulitzerove nagrade.

Novi!!: Crnogorski jezik i Gwendolyn Brooks · Vidi više »

Hajka (1977.)

Hajka je igrani film snimljen 1977. po predlošku istoimenog romana Mihaila Lalića, režirao ga je srpski redatelj Živojin Pavlović.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hajka (1977.) · Vidi više »

Hej, Slaveni

Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hej, Slaveni · Vidi više »

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Herceg Novi · Vidi više »

Hrvat-baša

Hrvat-baša naziv je za poglavara Crnogoraca na privremenom radu u Carigradu (Osmansko Carstvo) tijekom 19. stoljeća.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvat-baša · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska abeceda

Hrvatska abeceda ili gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvatska abeceda · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Igalo

Igalo na crnogor. ćiril. Игало je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Igalo · Vidi više »

Igor Lukšić

Igor Lukšić (na crnogor. ćiril. Игор Лукшић) (Bar, Crna Gora, 14. lipnja 1976.), predsjednik Vlade Crne Gore od 2010. do 2012. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Igor Lukšić · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »

Ilarion Roganović

Ilarion Roganović (crnogorska ćiril. Иларион Рогановић, svjetovno ime Ilija, Podgorica, 1828. – Cetinje, 1882.), mitropolit i poglavar autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ilarion Roganović · Vidi više »

Ilija Lakićević

'''Masakrirani crnogorski komiti: Ilija Lakićević, Blagoje Vućić i Marko Miljanić (1924. g.)''' Ilija Lakićević na crnogor. ćiril. Илија Лакићевић (1894. – 12. travnja 1924.) crnogorski komitski zapovjednik, borac za Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv srpske okupacije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ilija Lakićević · Vidi više »

Ilirska abeceda

Ljudevit Gaj Ilirska abeceda je abeceda koju je stvorio Ljudevit Gaj za potrebe ilirskog pokreta, odustajanjem od svog prvobitnog slovopisnog rješenja kojeg je iznio u Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisaňa s namjerom da jezično, pravopisno i slovopisno ujedini sve južne Slavene.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ilirska abeceda · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, bila je inicijativa koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Inicijativa za REKOM · Vidi više »

Institut za crnogorski jezik i književnost

Institut za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem u Podgorici, utemeljen je prosinca 2003. godine s ciljem izučavanja i kodificiranja crnogorskoga jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Institut za crnogorski jezik i književnost · Vidi više »

Ivan Crnojević

''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ivan Crnojević · Vidi više »

Ivan Skilica

Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ivan Skilica · Vidi više »

Jadranka Barjaktarović

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jadranka Barjaktarović · Vidi više »

Janko Vukotić

Janko Vukotić (na crnogor. ćiril. Јанко Вукотић; Čevo, 18. veljače 1866. – Beograd, 4. veljače 1927.), crnogorski vojskovođa, serdar, od 1918. pripadnik Vojske Kraljevine SHS.

Novi!!: Crnogorski jezik i Janko Vukotić · Vidi više »

Jelena Savojska

Jelena Savojska Jelena Savojska (crnog. Јелена Савојска, Jelena Savojska, Jelena Petrović-Njegoš; tal. Elena di Savoia; Cetinje, 1872. – Montpellier, 1952.), pretposljednja talijanska kraljica, kći crnogorskoga kralja (knjaza) Nikole I. i Milene Petrović.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jelena Savojska · Vidi više »

Jevto Milović

Jevto Milović (na crnogor. ćiril. Јевто Миловић, Milovići, 10. studenoga 1908. – Podgorica, 14. siječnja 1991.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti, bio član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jevto Milović · Vidi više »

Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici

Glavne jezične porodice.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »

Jezici u Europi

Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jezici u Europi · Vidi više »

Josip Silić

Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Josip Silić · Vidi više »

Jovan Plamenac

Jovan Plamenac (crnog. ćiril. Јован Пламенац, Crmnica, Kneževina Crna Gora 1879. – okolica Cetinja 1944.), ministar, crnogorski premijer, predsjednik Crnogorske narodne skupštine, glavni organizator Božićne pobune 1919. godine, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, slobodni zidar, publicist, strijeljali ga partizani.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jovan Plamenac · Vidi više »

Jovo Kapičić

Jovan Kapičić, na crnogor. ćiril. Јован Капичић, nadimkom Jovo Kapa, (Gaeta, 2. rujna 1919. – Beograd, 9. prosinca 2013.), crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik iz doba Druge Jugoslavije, učesnik NOB-a, narodni heroj.

Novi!!: Crnogorski jezik i Jovo Kapičić · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kolašin

Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kolašin · Vidi više »

Kosara

Kosara ili Teodora Kosara (bug. Теодора Косарa), bugarska princeza i dukljanska kneginja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kosara · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kotor · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »

Krsto Popović

Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Krsto Popović · Vidi više »

Lažni car (1955.)

Lažni car je crnogorski igrani film iz 1955. godine, redatelj je Velimir Stojanović a scenarij je napisao Ratko Đurović.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lažni car (1955.) · Vidi više »

Lazar Tomanović

Lazar Tomanović na crnogor. ćiril. Лазар Томановић, Lepetani kraj Herceg Novog, 30. ožujka 1845. - Herceg Novi, 2. studenog 1932., crnogorski premijer, ministar, publicist.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lazar Tomanović · Vidi više »

Liberalna partija Crne Gore

Liberalna partija Crne Gore je suverenistička liberalna politička stranka koja ja sastavni dio vladajuće strukture u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Liberalna partija Crne Gore · Vidi više »

Liberalni savez Crne Gore

'''Skup LSCG (2001.)''' Liberalni savez Crne Gore – LSCG (crnog.ćiril. Либерални савез Црне Горе – ЛСЦГ) osnovan 26. siječnja 1990. godine, jedan od najvažnijih političkih čimbenika novije crnogorske povijesti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Liberalni savez Crne Gore · Vidi više »

Lingua Montenegrina

Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lingua Montenegrina · Vidi više »

Ljubo Čupić

Ljubo Čupić uoči strijeljanja Čedomir Ljubo Čupić (crnogor. ćiril. Чедомир Љубо Чупић, 1913. – 1942.), komesar čete u nikšićkom odredu NOP-a i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ljubo Čupić · Vidi više »

Ljubo Vučković

Ljubo Vučković, na crnogor. ćiril. Љубо Вучковић (1915. — 1976.), crnogorski general-pukovnik, od 29. travnja 1955. do 16. lipnja 1961. bio je načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ljubo Vučković · Vidi više »

Lovćenac

Lovćenac (ćir.: Ловћенац, mađ.: Szeghegy, njem.: Sekitsch, Winkelsberg) je naselje u općini Mali Iđoš u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lovćenac · Vidi više »

Lučindan

Lučindan (na crnogor. ćiril. Лучиндан) časopis je koji izlazi u nakladi Crnogorske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Lučindan · Vidi više »

Marko Miljanov

Vojvoda Marko Miljanov Popović Marko Miljanov Popović, na crnogorskoj ćirilici Марко Миљанов Поповић, (1833. – 1901.), crnogorski vojvoda i književnik iz plemena Kuči.

Novi!!: Crnogorski jezik i Marko Miljanov · Vidi više »

Marko Vešović (književnik)

Marko Vešović (crnogorski: Марко Вешовић; Pape, Bijelo Polje, 14. ožujka 1945. − Sarajevo, 17. kolovoza 2023.) bio je crnogorski i bosanskohercegovački književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Marko Vešović (književnik) · Vidi više »

Matica (crnogorski časopis)

Matica je časopis u nakladi Matice crnogorske koji izlazi na Cetinju.

Novi!!: Crnogorski jezik i Matica (crnogorski časopis) · Vidi više »

Matica crnogorska

Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Matica crnogorska · Vidi više »

Mihailo

Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mihailo · Vidi više »

Mihailo (mitropolit)

Mitropolit Mihailo, crnogor. ćiril. Mитрополит Михаило (Ramovo Ždrijelo, Žabljak, Crna Gora, 8. studenog 1938., svjetovno ime Miraš Dedeić / Мираш Дедеић), bio je drugi poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mihailo (mitropolit) · Vidi više »

Mihailo Lalić

Mihailo Lalić (crnogor. ćiril. Михаило Лалић 7. listopada 1914. – 30. prosinca 1992.) crnogorski književnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mihailo Lalić · Vidi više »

Miloš Raonić

Miloš Raonić (srpski/crnogorski Милош Раонић; Podgorica, 27. prosinca 1990.) profesionalni je kanadski tenisač srpsko-crnogorskog podrijetla.

Novi!!: Crnogorski jezik i Miloš Raonić · Vidi više »

Milorad Nikčević

Milorad Nikčević (na crnogor. ćiril. Милорад Никчевић, Pješivci - Nikšić, Crna Gora 14. siječnja 1941.), crnogorski i hrvatski znanstvenik, povjesničar i teoretičar književnosti, umirovljeni sveučilišni profesor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Nikčević · Vidi više »

Milorad Popović

Milorad Popović (Lipa Cucka, Cetinje, 2. siječnja 1957.), crnogorski je književnik, dobitnik međunarodnih i crnogorskih priznanja za književnost, uključujući i Njegoševu nagradu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Popović · Vidi više »

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milovan Đilas · Vidi više »

Milutin Vučinić

Milutin Vučinić (na crnogor. ćiril. Милутин Вучинић, Piperi, Kneževina Crna Gora 12. travnja 1869. – Rim, Italija 31. kolovoza 1922.) crnogorski divizijski general (orig. divizijar), posljednji premijer crnogorske kraljevske vlade, jedan od organizatora Božićne pobune 1919. godine, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Milutin Vučinić · Vidi više »

Mirko Kovač

Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. – Rovinj, 19. kolovoza 2013.) bio je hrvatski i srpski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mirko Kovač · Vidi više »

Mirko Petrović Njegoš

'''Veliki vojvoda Mirko Petrović''' Mirko Petrović (crnog. ćiril. Мирко Петровић; Njeguši, 1820. – Cetinje, 1867.) crnogorski veliki vojvoda, otac kralja Nikole I. i stariji brat kneza Danila I. Sudionik je Pohare Kuča i heroj Grahovačke bitke 1858. Protjerao iz Crne Gore mitropolita Nikanora nakon njegove nečasne uloge u ubojstvu Danila I. u Kotoru 1860. Vjeruje se da je od 1860. do svoje smrtri 1867. bio najmoćnija ličnost u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mirko Petrović Njegoš · Vidi više »

Mitrofan Ban

mini Mitrofan Ban, (na crnogorskoj ćirilici Митрофан Бан, Boka kotorska, 1841. – Cetinje, 1920.) od 1884. do 1918. mitropolit i poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mitrofan Ban · Vidi više »

Mojkovac

Mojkovac na crnogor. ćiril. Мојковац je općina i gradić na sjeveru Crne Gore na rijeci Tari.

Novi!!: Crnogorski jezik i Mojkovac · Vidi više »

Monitor (tjednik)

Monitor, crnogorski je politički tjednik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Monitor (tjednik) · Vidi više »

Montenegristika

Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.

Novi!!: Crnogorski jezik i Montenegristika · Vidi više »

Neda, dukljanska kneginja

Neda na cnogr. ćiril. Неда dukljanska kneginja, bila je nećaka bugarskoga cara Samuila, žena dukljanskog kneza Vojislava, jedno vrijeme suvladarka na prijestolju dukljanske kneževine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Neda, dukljanska kneginja · Vidi više »

Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)

'''Naslovna korica knjige "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđeviča''' Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga je koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu tiskala u Rimu 1921. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga) · Vidi više »

Nezavisno društvo novinara Vojvodine

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (ili kraće NDNV) je neovisno društvo profesionalnih novinara sa sjedištem u Novom Sadu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nezavisno društvo novinara Vojvodine · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nikšić · Vidi više »

Niko Miljanić

mini Niko Miljanić, (crnogor. ćiril. Нико Миљанић, Cetinje, 1892. – Meksiko, 1957.), doktor medicinskih znanosti, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i prvi predsjednik CASNO-a. Bio je jedan od najpoznatijih ljekara u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Niko Miljanić · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Nikola Petanović

Nikola Petanović Nikola Petanović, na crnogor. ćiril. Никола Петановић (Crmnica, Kneževina Crna Gora, 1892. – San Francisco, 1932.), crnogorski publicist, političar, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nikola Petanović · Vidi više »

Nova M

Nova M je komercijalni TV kanal Crne Gore s nacionalnom pokrivenošću koji je pokrenut 9. listopada 2018. godine kao Pink M, međutim Pink BH (u Bosni i Hercegovini) & Pink M (u Crnoj Gori) su prodani tvrtci United Mediatrenutno vodeće medijske platforme u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Nova M · Vidi više »

Novak Kilibarda

Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934. – Podgorica, 23. svibnja 2023.), bio je crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novak Kilibarda · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Crnogorski jezik i Novigrad · Vidi više »

O crnogorskom nacionalnom pitanju

O crnogorskom nacionalnom pitanju je naslov kontroverznog članka Milovana Đilasa tiskanog 1. svibnja 1945. u listu Borba.

Novi!!: Crnogorski jezik i O crnogorskom nacionalnom pitanju · Vidi više »

Obod (Crna Gora)

Obod (na crnogor. ćiril. Обод, također se naziva i Riječki grad) od 1475. do 1482. godine bila je prijestolnica Crnojevića države.

Novi!!: Crnogorski jezik i Obod (Crna Gora) · Vidi više »

Odakle su došli preci Crnogoraca

Odakle su došli preci Crnogoraca je knjiga crnogorskog znanstvenika dr. Radoslava Rotkovića koje je tiskana 1995. u nakladi Matice crnogorske.

Novi!!: Crnogorski jezik i Odakle su došli preci Crnogoraca · Vidi više »

Oj, svijetla majska zoro

Oj, svijetla majska zoro (na crnogor. ćiril.: Ој, свијетла мајска зоро) jest državna himna Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Oj, svijetla majska zoro · Vidi više »

Oktoih

'''Oktoih, prva crnogorska tiskana knjiga''' Oktoih na crnogor. ćiril. Октоихje prva crnogorska tiskana knjiga, također i prva tiskana ćirilična knjiga među Južnim Slavenima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Oktoih · Vidi više »

Onamo, 'namo!

"Onamo, `namo!" (crnogorski: Онамо, 'намо!, Onamo 'namo!) je pjesma crnogorskog kralja Nikole I., 1867. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Onamo, 'namo! · Vidi više »

Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore

'''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore (izvorno: Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore) od 1. srpnja 1888. godine djelo je hrvatskoga pravnika i znanstvenika dr.

Novi!!: Crnogorski jezik i Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore · Vidi više »

Operacija trijumf

Operacija trijumf (kraće OT) je regionalna glazbena priredba u zemljama bivše Jugoslavije osim Slovenije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Operacija trijumf · Vidi više »

Oslobođenje

Oslobođenje, najstarije su bosanskohercegovačke dnevne novine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Oslobođenje · Vidi više »

Osporavana kultura:Kritike i polemike

Osporavana kultura:Kritike i polemike je knjiga crnogorskoga književnika Radoja Radojevića koja je postumno tiskana 2006. godine u Podgorici, u nakladi autorove obitelji a uz financijsku potporu Vlade Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Osporavana kultura:Kritike i polemike · Vidi više »

Pasji vrh (Prokletije)

Pasji vrh (cg. i) je 2405 metara visok planinski vrh u Prokletijama, na granici Kosova i Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pasji vrh (Prokletije) · Vidi više »

Pavle Mijović

Pavle Mijović (crnogor. ćiril. Павле Мијовић; Crmnica, Kraljevina Crna Gora 1914. – Beograd, SRJ, 1996.), bio je crnogorski znanstvenik, akademik CANU i SANU te utemeljitelj Crnogorskoga P.E.N. centra.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pavle Mijović · Vidi više »

Pero Tutavac Bilić

Pero Tutavac Bilić (ponekad Petar Tutavac, Dančanje, 9. srpnja 1913. – Buenos Aires (Bonezajer), 9. listopada 1985.), hrvatski publicist, pisac, prevoditelj i jezikoslovac.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pero Tutavac Bilić · Vidi više »

Perun

Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.

Novi!!: Crnogorski jezik i Perun · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Petnjica

Petnjica je grad i središte istoimene općine u istočnoj Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petnjica · Vidi više »

Petrovdanski sabor 1941. (knjiga)

Petrovdanski sabor 1941. je naslov knjige crnogorskog novinara Vladimira Jovanovića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petrovdanski sabor 1941. (knjiga) · Vidi više »

Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)

Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2005.

Eurovizija 2005. je bila pedeseta Eurovizija.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2005. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2007.

Pjesma Eurovizije 2007. (fin. Eurovision laulukilpailu 2007) 52.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2007. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2008.

Pjesma Eurovizije 2008. bilo je 53.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2008. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2013.

Pjesma Eurovizije 2013. bila je 58.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2013. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2014.

59.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2014. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2015.

Pjesma Eurovizije 2015. bio je jubilarni 60.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pjesma Eurovizije 2015. · Vidi više »

Plav

Plav je grad i općina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Plav · Vidi više »

Pljevlja

Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pljevlja · Vidi više »

Plužine

Plužine su općina i gradić u Crnoj Gori, centar Pivskog kraja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Plužine · Vidi više »

Pobjeda (Podgorica)

Pobjeda je crnogorski dnevni list.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pobjeda (Podgorica) · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Podgorica · Vidi više »

Popis crnogorskih ministara obrane 1879. – 1921.

Crnogorski krstaš-barjak Od 1879. godine, kada je ustrojeno Ministarstvo vojno Kneževine Crne Gore, sljedeći su vojni zapovjednici i političari bili ministri (činovi dati orig. crnogorski).

Novi!!: Crnogorski jezik i Popis crnogorskih ministara obrane 1879. – 1921. · Vidi više »

Popis indoeuropskih jezika

Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »

Popis jezika po broju govornika

Ovo su popisi jezika po broju izvornih govornika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Popis jezika po broju govornika · Vidi više »

Popis masonskih velikih loža u Europi

Slobodno zidarstvo je prisutno u gotovo svim Europskim državama.

Novi!!: Crnogorski jezik i Popis masonskih velikih loža u Europi · Vidi više »

Povelje dukljanskih vladara

Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.

Novi!!: Crnogorski jezik i Povelje dukljanskih vladara · Vidi više »

Povijest crnogorskoga jezika

Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Crnogorski jezik i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »

Prapratna

Župa Prapratna Prapratna (cnr. i srp. Прапратна, grč. Πραπράτοις) je prijestolnica i župa za doba Dukljanskoga kraljevstva, između Bara i Ulcinja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Prapratna · Vidi više »

Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog

Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog je institucija sudske vlasti, također s određenim izvršnim ovlastima, oformljeno 1798. Iste godine je i usvojeno prvih 16 članaka Zakonik opščeg crnogorskog i brdskog a 1803. njegovih još 17 članaka.

Novi!!: Crnogorski jezik i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis · Vidi više »

Pravopis crnogorskoga jezika

Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama.

Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis crnogorskoga jezika · Vidi više »

Prčanj

Prčanj (na crnogor. ćiril. Прчањ (tal. Perzagno) je mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora. Prčanj je rodno mjesto Ivana Visina, nakon Tome Skalice prvog Hrvata koji je oplovio zemaljsku kuglu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Prčanj · Vidi više »

Prečista Krajinska

'''Prečista Krajinska''' Prečista Krajinska (na crnogor. ćiril. Пречиста Крајинска) ili Bogorodica Krajinska ili Manastir Bogorodice Krajinske srednjovjekovni grad, utvrda i crkveno središte na jugozapadnoj obali Skadarskoga jezera, u suvremenoj Crnoj Gori, nekoć Dukljanskom kraljevstvu i Zetskoj državi.

Novi!!: Crnogorski jezik i Prečista Krajinska · Vidi više »

Radiotelevizija Crne Gore

Radiotelevizija Crne Gore, crnogorski: Радио Телевизија Црне Горе, je nacionalna televizijska kuća Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radiotelevizija Crne Gore · Vidi više »

Radoje Radojević

Radoje Radojević na crnogor. ćiril. Радоје Радојевић, Mokro, Šavnik, 14. veljače 1922. - Ulcinj, 6. srpnja 1978., crnogorski povjesničar književnosti, filolog, publicist. Pisao je studije i oglede. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti. Potkraj 1960-ih u tisku i na znanstvenim skupovima prvi je pokrenuo pitanje statusa crnogorskoga jezika u SFRJ. Označen 1972. u Bijeloj knjizi Centralnog komiteta Saveza komunista SR Crne Gore kao crnogorski nacionalist. Suradnik, između ostalih, hrvatskoga časopisa za kulturna i društvena pitanja "Kritika". Nestao je bez traga u Ulcinju u ljeto 1978. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radoje Radojević · Vidi više »

Radomir Vešović

Radomir Vešović, na cnogor. ćiril. Радомир Вешовић, Vasojevići, Kneževina Crna Gora 25. lipnja 1871. – 1938. Slavonski Šamac, Hrvatska, crnogorski general i političar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radomir Vešović · Vidi više »

Radoslav Rotković

Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radoslav Rotković · Vidi više »

Radoslav, dukljanski knez

Radoslav na crnogor. ćiril. Радослав dukljanski knez iz dinastije Vojislavljevića, vladao ostatkom Dukljanskoga kraljevstva od 1142. do oko 1163. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radoslav, dukljanski knez · Vidi više »

Radovan Zogović

Radovan Zogović (crnogor. ćiril. Радован Зоговић 19. kolovoza 1907. – 5. siječnja 1986.) crnogorski pjesnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Radovan Zogović · Vidi više »

Ramazanski bajram

Tadžikistanska obitelj slavi Ramazanski bajram - kraj Ramazana Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر, eng. Eid al-Fitr; zvan i "festival prekida posta") važan je islamski blagdan koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ramazanski bajram · Vidi više »

Ratko Đurović

Ratko Đurović, na crnogor. ćiril. Ратко Ђуровић, Nikšić, 1914. - Beograd, 1998., crnogorski filmski scenarist i povjesničar kulture, suradnik Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda, bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Đurović · Vidi više »

Ratko Vujošević

Ratko Vujošević (crnogor. ćiril. Ратко Вујошевић, Kuči, 1941. –- Podgorica, 2004.) crnogorski književnik, bio član Matice crnogorske i CDNK, radio nako novinar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Vujošević · Vidi više »

Republika Crna Gora (1992. – 2006.)

Republika Crna Gora (srp. Република Црна Гора) je bila republika Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2003., i državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Republika Crna Gora (1992. – 2006.) · Vidi više »

Rijeka Crnojevića (Cetinje)

Rijeka Crnojevića na crnogor. ćiril. Ријека Црнојевића, gradsko naselje - mjesna zajednica u općini Cetinje, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Rijeka Crnojevića (Cetinje) · Vidi više »

Rožaje

Rožaje (crnogor. ćiril.: Рожаје) su gradić i općinski centar na krajnjem sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Rožaje · Vidi više »

Sava Petrović Njegoš

Sava II.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sava Petrović Njegoš · Vidi više »

Savić Marković Štedimlija

Savić Marković Štedimlija (crnog. ćiril. Савић Марковић Штедимлија, Stijena, Piperi, Podgorica, 12. siječnja 1906. – Zagreb, 25. siječnja 1971.), bio je crnogorski publicist, književnik i znanstvenik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savić Marković Štedimlija · Vidi više »

Savo Čelebić

Savo Čelebić na crnogor. ćiril. Саво Челебић,1879. – 1956., crnogorski vojni zapovjednik, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, na koncu general JNA.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Čelebić · Vidi više »

Savo Brković

Savo Brković (crnogor. ćiril.: Саво Брковић, Velje Brdo pokraj Podgorice, 16. lipnja 1906. – Podgorica, 9. listopada 1991.) crnogorski političar, narodni heroj i povjesničar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Brković · Vidi više »

Savo Raspopović

'''Ubijeni Savo Raspopović i drugovi okruženi srpskim vojnicima, Nikšić 1923.''' '''Tijela Raspopovića i drugih pobijenih crnogorskih komita''' Savo Raspopović, na crnogor. ćiril. Саво Распоповић, Martinići – Bjelopavlići, Kneževina Crna Gora 1879. - Šćepan Do, Rubež, Nikšić, 28. prosinca 1923., crnogorski komitski vojvoda, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Raspopović · Vidi više »

Savo Vuletić

Savo Vuletić na crnogor. ćiril. Саво Вулетић (Zeta, 21. siječnja 1871. – 1945.), zastupnik Crnogorske stranke, publicist, crnogorski narodni tribun, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, završio kao četnički savjetnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Vuletić · Vidi više »

Sekula Drljević

Sekula Drljević, na crnogor. ćiril. Секула Дрљевић (Ravni, Kolašin, Crna Gora 25. kolovoza 1884. – Judenburg, Austrija 1945.), bio je crnogorski pravnik i fašistički političar, neslužbeni čelnik Crnogorske stranke, između dva svjetska rata jedan od najpoznatijih kritičara jugoslavenskog unitarizma.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sekula Drljević · Vidi više »

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore (crnogorski na ćirilici: Скупштина Црне Горе), zakonodavno tijelo, ima 81 mjesto.

Novi!!: Crnogorski jezik i Skupština Crne Gore · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavistika · Vidi više »

Slavko Perović

Slavko Perović (crnog. ćiril. Славко Перовић, Cetinje, 1954.), crnogorski pravnik i političar, predvoditelj proturatnih prosvjeda u tadašnjoj Jugoslaviji-Crnoj Gori protiv opsade Dubrovnika.

Novi!!: Crnogorski jezik i Slavko Perović · Vidi više »

Spornik

Spornik je naslov knjige Borislava Jovanovića, crnogorskog književnika i književnoga kritičara, s izborom poezije Radovana Zogovića u povodu obljetnice stogodišnjice njegova rođenja.

Novi!!: Crnogorski jezik i Spornik · Vidi više »

Srbizacija

U Vukovom rječniku iz 1818. godine nalaze se pojmovi: ''srbiti'', ''srbitise'', ''srbljenje''. Srbizacija ili posrbljavanje označava kulturnu i nacionalnu asimilaciju nesrpskog stanovništva u srpsku naciju.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srbizacija · Vidi više »

Srce tame: Uloga Vlade Crne Gore u ratnoj 1991. godini

Srce tame: Uloga Vlade Crne Gore u ratnoj 1991.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srce tame: Uloga Vlade Crne Gore u ratnoj 1991. godini · Vidi više »

Srednjojužnoslavenski dijasustav

Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Vidi više »

Sreten Zeković

Sreten Zeković (Cetinje, 15. veljače 1943.) je crnogorski filozof, povjesničar, pisac i publicist.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sreten Zeković · Vidi više »

Srpska ćirilica

Srpska ćirilica (српска ћирилица) prilagodba je ćirilice za srpski jezik koju je 1818.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srpska ćirilica · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Statut REKOM-a

Statut REKOM-a punog naziva Statut Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. je dokument Koalicije za REKOM za osnivanje REKOM-a, komisije koju su trebale osnovati države sljednice SFR Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Statut REKOM-a · Vidi više »

Stefan II. Crnojević

Stefan II.

Novi!!: Crnogorski jezik i Stefan II. Crnojević · Vidi više »

Stefan Savić

Stefan Savić (na crnogor. ćiril. Стефан Савић) (Mojkovac, 8. siječnja 1991.) je crnogorski nogometaš, koji trenutačno igra za Atlético Madrid.

Novi!!: Crnogorski jezik i Stefan Savić · Vidi više »

Stega

Crnogorski državni poglavar i svetac Petar I. Petrović Njegoš (Sv.Petar Cetinjski) Stega je pisana prisega iz lipnja 1796. s izvjesnim zakonskim prerogativima kojom su se Crnogorci okupljeni oko Crnogorskoga zbora obvezali ostati složni i jedinstveni u oružnoj borbi protivu Osmanlija a sve u susret dramatičnim zbivanjima koja su uslijedila s napadom skadarskoga vezira Mahumut-paše Bušatlije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Stega · Vidi više »

Stjepan Mitrov Ljubiša

'''Stjepan Mitrov Ljubiša''' Stjepan Mitrov Ljubiša (crnog. ćiril. Стјепан Митров Љубиша, Budva, 29. veljače 1824. – Beč, 23. studenog 1878.), crnogorski književnik i političar iz Paštrovića, suradnik i hrvatskih književnih časopisa.

Novi!!: Crnogorski jezik i Stjepan Mitrov Ljubiša · Vidi više »

Suđenje generalu Vešoviću (2001.)

Suđenje generalu Vešoviću je crnogorski TV film.

Novi!!: Crnogorski jezik i Suđenje generalu Vešoviću (2001.) · Vidi više »

Sudbena vlast u Crnoj Gori

Osnovni sudovi Crne Gore Sudbena vlast u Crnoj Gori je jedna od temelja državne vlasti u Crnoj Gori, u modelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sudbena vlast u Crnoj Gori · Vidi više »

Sutjeska (1973.)

Sutjeska je bosanskohercegovački ratni film u režiji hrvatskog redatelja Stipe Delića iz 1973. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sutjeska (1973.) · Vidi više »

Sutorina

Područje Sutorine Sutorina (crnog. ćiril. Суторина) je selo na jugoistoku Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sutorina · Vidi više »

Sv. Ivan Vladimir

Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »

Svač

''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Svač · Vidi više »

Sveti Petar Cetinjski

Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »

Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918.

'''Ustav Sv. Sinoda Crnogorske pravoslavne Crkve – autokefalne Mitropolije iz 1904. godine''' Crnogorska pravoslavna Crkva od 1903. imala je svoj Sveti Sinod kao najveći organ crkvene vlasti u zemlji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne Crkve 1904. – 1918. · Vidi više »

Sveti Stefan

Sveti Stefan (ćir. Свети Стефан) je gradsko naselje u općini Budva, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Sveti Stefan · Vidi više »

Tijana Rakočević

Tijana Rakočević (Podgorica, 23. lipnja 1994.), crnogorska pjesnikinja, esejistkinja, prozna i dramska spisateljica.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tijana Rakočević · Vidi više »

Tivat

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tivat · Vidi više »

Todor Dulović

Todor Dulović, na crnogor. ćiril. Tодор Дуловић (Trnovica, Gornja Morača, Kneževina Crna Gora 1895. – Prisoja, Andrijevica, 15. travnja 1923., komitski vođa, major (hr. bojnik), učesnik balkanskih ratova, borio se protiv austro-ugarske okupacije Kraljevine Crne Gore 1916. – 1918. i srpskog anektiranja crnogorske države 1918. godine, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore. Sa svojom komitskom postrojbom napadao je srpske vojne i žandarmerijske postaje u okolici Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Andrijevice. U rujnu 1922. vlasti Kraljevine SHS mu ucijenile glavu na 20.000 dinara. Svetili se njegovoj rodbini, ubili Petra i Mijajla Dulovića, rođenu Todorovu braću, trećeg brata Stanišu teško zlostavljali kao i sestru mu Savetu. Poginuo u sukobu u noći 14. na 15. travnja 1923. u selu Prisoji (Andrijevica). Sahranjen je na Slijepač Mostu. Obitelj je Todoru Duloviću podigla spomenik kraj magistralne ceste Mojkovac-Bijelo Polje.

Novi!!: Crnogorski jezik i Todor Dulović · Vidi više »

Tromeđa (Prokletije)

Tromeđa je planina u Proketijama i Bogićevici.

Novi!!: Crnogorski jezik i Tromeđa (Prokletije) · Vidi više »

Uklija

Uklija (Alburnus alburnus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda uklije (lat. Alburnus) reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Crnogorski jezik i Uklija · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ulcinj · Vidi više »

Ustanak Jurja Vojteha

Ustanak Jurja Vojtjeha bio je ustanak koji je podigao bugarski boljar Juraj (Georgi) Vojtjeh.

Novi!!: Crnogorski jezik i Ustanak Jurja Vojteha · Vidi više »

Vasilije Petrović Njegoš

Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vasilije Petrović Njegoš · Vidi više »

Velika loža Crne Gore

Velika loža Crne Gore (crnog. Велика ложа Црне Горе), skraćeno VLCG, je regularna velika loža u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Velika loža Crne Gore · Vidi više »

Veliki Brat (Srbija)

Veliki Brat (eng. Big Brother) srpska je verzija globalne franšize reality showa Big Brother.

Novi!!: Crnogorski jezik i Veliki Brat (Srbija) · Vidi više »

Velikosrpska ideologija

Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.

Novi!!: Crnogorski jezik i Velikosrpska ideologija · Vidi više »

Veljko Radović

Veljko Radović na crnogor. ćiril. Вељко Радовиһ (Gruda - Bjelopavlići, Danilovgrad 1940. – Podgorica 2012.) crnogorski dramaturg i pisac.

Novi!!: Crnogorski jezik i Veljko Radović · Vidi više »

Vijesti (Podgorica)

Vijesti su crnogorske nezavisne dnevne novine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vijesti (Podgorica) · Vidi više »

Virpazar

Virpazar (na crnogor. ćiril. Вирпазар) je naselje i mjesna zajednica u općini Bar, na obali Skadarskog jezera u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Virpazar · Vidi više »

Visarion Ljubiša

Visarion Ljubiša (crnog.ćiril. Висарион Љубиша, Sveti Stefan 1823. – Cetinje 1884.), mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.

Novi!!: Crnogorski jezik i Visarion Ljubiša · Vidi više »

Vladimir Popović (pravnik)

Vladimir Popović na crnogor. ćiril. Владимир Поповић (Nikšić, Kneževina Crna Gora, 10. siječnja 1884. – Nica, Francuska, 23. siječnja 1928.) crnogorski pravnik, ministar, filmski djelatnik.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vladimir Popović (pravnik) · Vidi više »

Vlado Dapčević

Vladimir "Vlado" Dapčević, (na crnogor. ćiril. Владо Дапчевић, Ljubotinj, 14. lipnja 1917. — Bruxelles, 12. srpnja 2001.), crnogorski revolucionar, sudionik NOB-a, disident i politički robijaš u Drugoj Jugoslaviji.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vlado Dapčević · Vidi više »

Vojislav

Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojislav · Vidi više »

Vojislav P. Nikčević

Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojislav P. Nikčević · Vidi više »

Vojislavljevići

''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojislavljevići · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vuk Minić

Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. – Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.

Novi!!: Crnogorski jezik i Vuk Minić · Vidi više »

Wikipedija na crnogorskom jeziku

Wikipedija na crnogorskom jeziku probno je izdanje slobodne internetske enciklopedije Wikipedije na crnogorskome jeziku.

Novi!!: Crnogorski jezik i Wikipedija na crnogorskom jeziku · Vidi više »

Zakonik Danila I.

Zakonik Danila I., kneza i gospodara slobodne Crne Gore i Brda (također poznat i kao Danilov zakonik), usvojen 23. travnja 1855. na Cetinju ustavno-pravni je akt kojim je knez (izvor. knjaz) Danilo I. Petrović definirao pravni sustav Kneževine Crne Gore do 1870. godine.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zakonik Danila I. · Vidi više »

Zapadnojužnoslavenski jezici

Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zapadnojužnoslavenski jezici · Vidi više »

Zauvijek moja

"Zauvijek moja" je pop pjesma crnogorskog glazbenog sastava No Name koja je predstavljala Srbiju i Crnu Goru na Eurosongu 2005. godine u Kijevu.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zauvijek moja · Vidi više »

Zdravko Krivokapić

Zdravko Krivokapić (crnogorska ćirilica: Здравко Кривокапић; Nikšić 2. rujna 1958.) crnogorski je političar, inženjer, akademik, profesor, čelnik prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore” i bivši premijer Crne Gore.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zdravko Krivokapić · Vidi više »

Zdravljica

Zdravljica je poznata poema Franca Prešerna, napisana 1844. godine i od 1989. godine je njena najpoznatija sedma kitica proglašena slovenskom državnom himnom.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zdravljica · Vidi više »

Zračna luka Podgorica

Zračna luka Podgorica (crnogorski: Аеродром Подгорица, Aerodrom Podgorica) (IATA: TGD, ICAO: LYPG) je međunarodna zračna luka koja se nalazi 11 km južno od Podgorice u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zračna luka Podgorica · Vidi više »

Zračna luka Tivat

Zračna luka Tivat (crnogorski: Аеродром Тиват, Aerodrom Tivat) (IATA: TIV, ICAO: LYTV) je međunarodna zračna luka koja se nalazi 4 km od centra Tivata u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorski jezik i Zračna luka Tivat · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Crnogorski jezik i 19. listopada · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Crnogorski jezik i 2007. · Vidi više »

55. festival igranog filma u Puli

55.

Novi!!: Crnogorski jezik i 55. festival igranog filma u Puli · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Crnogorski.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni