Brže od pregledniku!
15 odnosi: Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.), Crnogorci, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorske zastave, Crnogorski jezik, Crnogorski vladari, Crnogorsko primorje, Crnojevići, Grb Zete, Obod (Crna Gora), Opštecrnogorski zbor, Rijeka Crnojevića (Cetinje), Zetska država.
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Crnojevića država i Crna Gora · Vidi više »
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Novi!!: Crnojevića država i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »
Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.)
Nestankom Crnojevića države, Crna Gora je potpala najkasnije 1498. pod osmanlijsku okupaciju.
Novi!!: Crnojevića država i Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crnogorske zastave
Crnogorske zastave kroz povijest u biti su sadržavale crvenu boju, te Križ i dvoglavoga bijeloga orla.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorske zastave · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorski vladari · Vidi više »
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Novi!!: Crnojevića država i Crnogorsko primorje · Vidi više »
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Novi!!: Crnojevića država i Crnojevići · Vidi više »
Grb Zete
''Grb Zete'' Grb Zete je iz doba Đurađa Crnojevića i Crnojevića države iz 15. stoljeća Heraldički se nastavlja na nasljeđe Balšića i Zete, starocrnogorske države iz 14. stoljeća.
Novi!!: Crnojevića država i Grb Zete · Vidi više »
Obod (Crna Gora)
Obod (na crnogor. ćiril. Обод, također se naziva i Riječki grad) od 1475. do 1482. godine bila je prijestolnica Crnojevića države.
Novi!!: Crnojevića država i Obod (Crna Gora) · Vidi više »
Opštecrnogorski zbor
Opštecrnogorski zbor, vojnodemokratski parlament Crnogoraca iz podlovćenskoga dijela zemlje, slobodnog od Osmanlija.
Novi!!: Crnojevića država i Opštecrnogorski zbor · Vidi više »
Rijeka Crnojevića (Cetinje)
Rijeka Crnojevića na crnogor. ćiril. Ријека Црнојевића, gradsko naselje - mjesna zajednica u općini Cetinje, Crna Gora.
Novi!!: Crnojevića država i Rijeka Crnojevića (Cetinje) · Vidi više »
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Novi!!: Crnojevića država i Zetska država · Vidi više »
