Brže od pregledniku!
38 odnosi: Bitka za vojarne, Blitzkrieg, Brijunski prijepisi, Domovinski rat, Franjo Tuđman, General (2019.), General (televizijska serija), Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, Gospodari kaosa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori, Hrvatska i veliko ratište, Hrvatski generalski zbor, Hrvatski tjednik (Zadar), Janko Vuković Podkapelski, Jugoslavenska komunistička historiografija, Martin Špegelj, Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj, Operacija Medački džep, Operacija Oluja, Operacija Una, Povijest Istre, Preustroj JNA, Rat u Sloveniji, Republika Srpska Krajina, Romanija (vojna vježba), Slovenska demokratska stranka, Sto posto za Hrvatsku, Sutjeska (plan), Svetozar Borojević, Tarik Filipović, Tomislav Domazet-Lošo, Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Velikosrpska agresija 1990-ih, Vijeće za domovinsku sigurnost, 1. svibnja, 1948..
Bitka za vojarne
Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Bitka za vojarne · Vidi više »
Blitzkrieg
Blitzkrieg (njem. Blitzkrieg, doslovno "munjeviti rat") je popularan naziv za operativnu vojnu doktrinu koja predviđa uporabu mobilnih snaga (tenkova i motoriziranog pješaštva) koje napadaju koristeći brzinu i iznenađenje kako bi onemogućile neprijatelja da pravovremeno uspostavi koherentnu obranu, te ga okružili i demoralizirali.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Blitzkrieg · Vidi više »
Brijunski prijepisi
Brijunski prijepisi ili Brijunski transkripti navodni su zapisnik tonskih zapisa s ključnih dijelova razgovora na sastanku vođenih od hrvatskog vojnog i političkog vrha 31. srpnja 1995. uoči vojne Operacije Oluje na Brijunima.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Brijunski prijepisi · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Domovinski rat · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Franjo Tuđman · Vidi više »
General (2019.)
General, hrvatski ratni dramski životopisni film iz 2019.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i General (2019.) · Vidi više »
General (televizijska serija)
General je hrvatska dramsko-biografska TV serija koja je s prikazivanjem krenula 16. prosinca 2019. na HTV 1.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i General (televizijska serija) · Vidi više »
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Gospodari kaosa
Djelo "Gospodari kaosa" (2005.) napisao je Davor Domazet.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Gospodari kaosa · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD) udruga je građana sa sjedištem u Baselu (Švicarska).
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori · Vidi više »
Hrvatska i veliko ratište
Djelo "Hrvatska i veliko ratište" (Zagreb, 2002.) napisao je Davor Domazet.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Hrvatska i veliko ratište · Vidi više »
Hrvatski generalski zbor
Hrvatski generalski zbor Hrvatski generalski zbor hrvatska je udruga umirovljenih hrvatskih generala osnovana u studenome 2005. godine.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Hrvatski generalski zbor · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zadar)
Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »
Janko Vuković Podkapelski
Janko pl.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Janko Vuković Podkapelski · Vidi više »
Jugoslavenska komunistička historiografija
Jugoslavenska komunistička historiografija ili Jugokomunistička historiografija je pojam kojim se označava politički kontroliranu službenu historiografiju za vrijeme Socijalističke Jugoslavije.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Jugoslavenska komunistička historiografija · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Martin Špegelj · Vidi više »
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka načelnika Glavnog stožera Zapovjedna zastava načelnika GS OS RH Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske nalazi se na čelu Glavnog stožera.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo
Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo jest književno-publicistička nagrada za najbolju knjigu iz Domovinskog rata.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo · Vidi više »
Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj
Ukrajina i Rusija su u neprijateljskim odnosima još od 2014.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj · Vidi više »
Operacija Medački džep
Operacija Medački džep je naziv za napadnu operaciju koju su izvele hrvatske vojno-redarstvene snage u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Operacija Medački džep · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Operacija Oluja · Vidi više »
Operacija Una
Operacija Una jedina je operacija HV-a tijekom 1995.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Operacija Una · Vidi više »
Povijest Istre
Istru naseljava u 11.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Povijest Istre · Vidi više »
Preustroj JNA
velikosrpskim granicama Preustroj JNA je naziv za reorganizaciju JNA pod kodnim imenom "Jedinstvo" iz razdoblja 1987. – 1990., pod vođenjem admirala Branka Mamule.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Preustroj JNA · Vidi više »
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Rat u Sloveniji · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Romanija (vojna vježba)
Romanija je kodni naziv za vojnu vježbu JNA, koju se smatra pripremom za velikosrpsku agresiju, uključujući opsadu Sarajeva.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Romanija (vojna vježba) · Vidi više »
Slovenska demokratska stranka
Slovenska demokratska stranka (SDS) je politička stranka desnog centra u Sloveniji, na čijem se čelu nalazi Janez Janša.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Slovenska demokratska stranka · Vidi više »
Sto posto za Hrvatsku
desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Sto posto za Hrvatsku · Vidi više »
Sutjeska (plan)
Sutjeska je kodni naziv za ratne planove oružanih snaga SFRJ koji su od početka 1970-ih nastajali u Beogradu.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Sutjeska (plan) · Vidi više »
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Svetozar Borojević · Vidi više »
Tarik Filipović
Tarik Filipović (Zenica, 11. ožujka 1972.), hrvatski je glumac i TV voditelj porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Tarik Filipović · Vidi više »
Tomislav Domazet-Lošo
Matici hrvatskoj Tomislav Domazet-Lošo (Split, 1974.) hrvatski je genetičar.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Tomislav Domazet-Lošo · Vidi više »
Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom
Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima treće mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom · Vidi više »
Velikosrpska agresija 1990-ih
Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »
Vijeće za domovinsku sigurnost
Znak vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske Vijeće za domovinsku sigurnost je vanjsko savjetodavno tijelo Predsjednika Republike Hrvatske ustanovljeno u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i Vijeće za domovinsku sigurnost · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i 1. svibnja · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Domazet-Lošo i 1948. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Davor Domazet, Davor Domazet Lošo.
