Brže od pregledniku!
100 odnosi: AD Plastik, Agencja Bezpieczeństwa Wewnętrznego, Alem Ćurin, Ana Bešenić, Argentina, Đurđica Klancir, Švedska, Češka, Banja Luka, Ciudad de México, Crkva sv. Benedikta u Čajniču, Deindustrijalizacija, Dita, Doktrina šoka, Drava tvornica žigica, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Estonija, Euroazijski gospodarski savez, Firma Ilegal, Franjevački samostan Uznesenja Marijina (Badija), Franjo Tuđman, Godine hrđe, Gospodarstvo Alžira, Gospodarstvo Azerbajdžana, Gospodarstvo Bugarske, Gospodarstvo Gruzije, Gospodarstvo Hrvatske, Gospodarstvo Irana, Gospodarstvo Kameruna, Gospodarstvo Libije, Gospodarstvo Moldavije, Gospodarstvo Nigera, Gospodarstvo Rusije, Gospodarstvo Slovačke, Gospodarstvo Srbije, Gospodarstvo Trećeg Reicha, GRO Vladimir Gortan, Hanza Media, Hotel Palas (Banja Luka), Igor Ćutuk, IMT, Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske, Iran, Javni rashodi, Javno-privatno partnerstvo, Koalicija radikalne ljevice, Korejska burza, Kulturna politika, Laburistička stranka (Norveška), Latinica (TV emisija), ..., Latvija, Leonid Kravčuk, Ljudski rad, Logistika, Mažeikiai, Međunarodni monetarni fond, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske, Nacionalizacija, Naftna industrija Srbije, Neoliberalizam, Nikaragva, NK Istra 1961, Novinarstvo, Odžaci (Odžaci, Srbija), OPUS Records, Pad komunizma, Příbram, Petrokemija (tvrtka), Podgorica, Poljska, Pop Extra, Postsovjetske države, Povijest Švedske, Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj, Privatizacija u Rusiji, Privredna banka Zagreb, Rat u Bosni i Hercegovini, Republica AFAP, Ribogojilište Ruda, Ruda (Otok), Rusija, Skupština AP Vojvodine, Sladorana Županja, Slovačka, Splitski salon, Stambeno pitanje (dokumentarni film), Teheran, Transilvanija, Tržišno gospodarstvo, Tržište umjetnina, Treći Reich, Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka, Union Dalmacija, Urugvajski referendum 1992., Vladimir Gortan, Vojvođanska banka, Voronjež, Washingtonski konsenzus, Zagrebačka sinagoga, Zvonimir Franjković. Proširite indeks (50 više) »
AD Plastik
AD Plastik, hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju.
Novi!!: Denacionalizacija i AD Plastik · Vidi više »
Agencja Bezpieczeństwa Wewnętrznego
Agencja Bezpieczeństwa Wewnętrznego (hrv. Unutarnja sigurnosna agencija) ili ABW je poljska civilna obavještajna agencija te služi sigurnosno-obavještajnom radu na poljskom teritoriju za potrebe Republike Poljske.
Novi!!: Denacionalizacija i Agencja Bezpieczeństwa Wewnętrznego · Vidi više »
Alem Ćurin
Alem Ćurin (Split, 8. rujna 1953. – Split, 15. prosinca 2020.) bio je strip-autor i crtač, slikar, skulptor, ilustrator, grafički dizajner i pisac.
Novi!!: Denacionalizacija i Alem Ćurin · Vidi više »
Ana Bešenić
Ana Bešenić (Varaždinske Toplice, 14. ožujka 1952. – Zagreb, 24. prosinca 2012.) je bila hrvatska pjesnikinja i autorica romana.
Novi!!: Denacionalizacija i Ana Bešenić · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Denacionalizacija i Argentina · Vidi više »
Đurđica Klancir
Đurđica Klancir, hrvatska novinarka, urednica i politička analitičarka.
Novi!!: Denacionalizacija i Đurđica Klancir · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Denacionalizacija i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Denacionalizacija i Češka · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Denacionalizacija i Banja Luka · Vidi više »
Ciudad de México
Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.
Novi!!: Denacionalizacija i Ciudad de México · Vidi više »
Crkva sv. Benedikta u Čajniču
Crkva sv.
Novi!!: Denacionalizacija i Crkva sv. Benedikta u Čajniču · Vidi više »
Deindustrijalizacija
Brodogradilište Uljanik Tvornica papira Rijeka Deindustrijalizacija je smanjenje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Denacionalizacija i Deindustrijalizacija · Vidi više »
Dita
Dita je tvornica deterdženata iz Tuzle.
Novi!!: Denacionalizacija i Dita · Vidi više »
Doktrina šoka
Doktrina šoka (eng. The Shock Doctrine: The Rise of Disaster Capitalism.
Novi!!: Denacionalizacija i Doktrina šoka · Vidi više »
Drava tvornica žigica
Drava tvornica žigica je bilo hrvatsko poduzeće sa sjedištem u Osijeku, Reisnerova 117.
Novi!!: Denacionalizacija i Drava tvornica žigica · Vidi više »
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne
Javno poduzeće “Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne” dioničko društvo MostarBosna i Hercegovina DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU Javno poduzeće “Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne” dioničko društvo Mostar (JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar) je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije.
Novi!!: Denacionalizacija i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Denacionalizacija i Estonija · Vidi više »
Euroazijski gospodarski savez
Zastava Euroazijski gospodarski savez Euroazijski gospodarski savez (EGS) ili kraće Euroazijski savez (EAS) je politički i gospodarski savez pet država s euroazijskog velikog kopna.
Novi!!: Denacionalizacija i Euroazijski gospodarski savez · Vidi više »
Firma Ilegal
Firma Ilegal je treći studijski album bosanskohercegovačkog sastava Dubioza kolektiv, objavljen 21. ožujka 2008. Glazba s ovog albuma se može opisati kao mješavina reggaea, duba i bosanskih etno motiva.
Novi!!: Denacionalizacija i Firma Ilegal · Vidi više »
Franjevački samostan Uznesenja Marijina (Badija)
Franjevački samostan Franjevački samostan Uznesenja Marijina, rimokatolički samostan redovnika franjevaca na otoku Badiji.
Novi!!: Denacionalizacija i Franjevački samostan Uznesenja Marijina (Badija) · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Denacionalizacija i Franjo Tuđman · Vidi više »
Godine hrđe
Godine hrđe je hrvatski dokumentarni film.
Novi!!: Denacionalizacija i Godine hrđe · Vidi više »
Gospodarstvo Alžira
Gospodarstvo Alžira predstavlja nacionalno gospodarstvo Alžirske Narodne Demokratske Republike.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Alžira · Vidi više »
Gospodarstvo Azerbajdžana
Gospodarstvo Azerbajdžana predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Azerbajdžan.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Azerbajdžana · Vidi više »
Gospodarstvo Bugarske
Gospodarstvo Bugarske predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Bugarske.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Bugarske · Vidi više »
Gospodarstvo Gruzije
Gospodarstvo Gruzije je nakon raspada SSSR-a i osamostaljenja doživjelo silovit pad.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Gruzije · Vidi više »
Gospodarstvo Hrvatske
Hrvatsko gospodarstvo nakon pada realsocijalizma u devedesetima doživljava tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu, u kojem prevladava tercijarni sektor uslužnih djelatnosti.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Hrvatske · Vidi više »
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Irana · Vidi više »
Gospodarstvo Kameruna
Gospodarstvo Kameruna predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Kamerun.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Kameruna · Vidi više »
Gospodarstvo Libije
Gospodarstvo Libije predstavlja nacionalno gospodarstvo Države Libije.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Libije · Vidi više »
Gospodarstvo Moldavije
Moldavija je zemlja u istočnoj Europi.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Moldavije · Vidi više »
Gospodarstvo Nigera
Gospodarstvo Nigera uglavnom se temelji na unutarnjem tržištu, na naturalnoj poljoprivredi, izvozu sirovina, hrane i ostalih dobara.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Nigera · Vidi više »
Gospodarstvo Rusije
BND Rusije, plava boja:države koje imaju BND veći od Rusije, narančasta: države koje imaju BNP manji od Rusije. Gospodarstvo Rusije deveto je po veličini gospodarstvo u svijetu po nominalnoj vrijednosti i šesto po veličini pariteta kupovne moći (PPP).
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Rusije · Vidi više »
Gospodarstvo Slovačke
Gospodarstvo Slovačke predstavlja nacionalno gospodarstvo Slovačke Republike.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Slovačke · Vidi više »
Gospodarstvo Srbije
Gospodarstvo Srbije predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Srbije.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Srbije · Vidi više »
Gospodarstvo Trećeg Reicha
Njemačko gospodarstvo je, kao i gospodarstva drugih zapadnih zemalja, patilo zbog učinaka velike depresije koja je za sobom ostavila veliku nezaposlenost koja je uslijedila nakon sloma američke burze 1929. godine. Kada je Adolf Hitler postao kancelar 1933. godine, uveo je niz ekonomskih politika koje su za cilj imale popravak opće financijske situacije.
Novi!!: Denacionalizacija i Gospodarstvo Trećeg Reicha · Vidi više »
GRO Vladimir Gortan
GRO Vladimir Gortan je bilo željezničko-građevinsko poduzeće iz Zagreba.
Novi!!: Denacionalizacija i GRO Vladimir Gortan · Vidi više »
Hanza Media
Hanza Media vodeća je medijska tvrtka u jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Denacionalizacija i Hanza Media · Vidi više »
Hotel Palas (Banja Luka)
Hotel Palas, hotel je i zaštićena građevina u Banjoj Luci.
Novi!!: Denacionalizacija i Hotel Palas (Banja Luka) · Vidi više »
Igor Ćutuk
Igor Ćutuk (Osijek, 16. srpnja 1976.) (objavljeno 14. srpnja 2015.), pristupljeno 8.
Novi!!: Denacionalizacija i Igor Ćutuk · Vidi više »
IMT
IMT 533 Industrija mašina i traktora a. d. (skraćeno IMT) tvornica je poljoprivrednih strojeva koja se nalazi u Novom Beogradu u Srbiji u bloku 64.
Novi!!: Denacionalizacija i IMT · Vidi više »
Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske
Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske (srp. Инвестиционо-развојна банка Републике Српске/Investiciono-razvojna banka Republike Srpske kratica: IRBRS) osnovana je 6.
Novi!!: Denacionalizacija i Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Denacionalizacija i Iran · Vidi više »
Javni rashodi
Javni rashodi su svi izdatci države u najširem smislu radi obavljanja njezinih ustavom i zakonom određenih funkcija.
Novi!!: Denacionalizacija i Javni rashodi · Vidi više »
Javno-privatno partnerstvo
Javno privatno partnerstvo (JPP ili engl. PPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga.
Novi!!: Denacionalizacija i Javno-privatno partnerstvo · Vidi više »
Koalicija radikalne ljevice
Koalicija radikalne ljevice (grčki: Συνασπισμός Ριζοσπαστικής Αριστεράς, Synaspismós Rizospastikís Aristerás), poznatija po svom akronimu ΣΥΡΙΖΑ (SYRIZA), koalicija je lijevih stranaka Grčke.
Novi!!: Denacionalizacija i Koalicija radikalne ljevice · Vidi više »
Korejska burza
Korejska burza (korejski:한국거래소, engleski: Korea Exchange, skraćeno KRX) najznačajnija je burza vrijednosnih papira u Južnoj Koreji.
Novi!!: Denacionalizacija i Korejska burza · Vidi više »
Kulturna politika
Jedan primjer institucija koje stvaraju vlade kao dio kulturne politike zemlje je stvaranje i kontinuirano financiranje nacionalnih galerija i muzeja. Na slici je unutarnji izložbeni prostor Nacionalne galerije Kanade. Kulturna politika uključuje vladine radnje, zakone i programe koji reguliraju, štite, potiču i financijski (ili na drugi način) podupiru aktivnosti povezane s umjetničkim i kreativnim sektorima, poput slikarstva, kiparstva, glazbe, plesa, književnosti i filmske produkcije te kulture, koja može uključivati aktivnosti vezane uz jezik, baštinu i raznolikost.
Novi!!: Denacionalizacija i Kulturna politika · Vidi više »
Laburistička stranka (Norveška)
Zgrada Laburističke stranke Laburistička stranka (norveški: Arbeiderpartiet, A/Ap) je socijaldemokratska politička stranka u Norveškoj.
Novi!!: Denacionalizacija i Laburistička stranka (Norveška) · Vidi više »
Latinica (TV emisija)
Latinica je hrvatski televizijski talk show koji se emitirao od 1993. do 2011., uz prekide.
Novi!!: Denacionalizacija i Latinica (TV emisija) · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Denacionalizacija i Latvija · Vidi više »
Leonid Kravčuk
Leonid Makarovyč Kravčuk (ukr. Леоні́д Мака́рович Кравчу́к), (Veliki Žitin, 10. siječnja 1934. – 10. svibnja 2022.) bio je prvi predsjednik neovisne Ukrajine.
Novi!!: Denacionalizacija i Leonid Kravčuk · Vidi više »
Ljudski rad
Radnik popravlja parni stroj (fotografija iz 1920.) Ljudski rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost ljudi, radi postizanja nekog korisnog učinka, kojim se može zadovoljiti određena vrsta osobnih ili zajedničkih potreba.
Novi!!: Denacionalizacija i Ljudski rad · Vidi više »
Logistika
Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Novi!!: Denacionalizacija i Logistika · Vidi više »
Mažeikiai
Mažeikiai je grad na sjeverozapadu Litve, na rijeci Venti.
Novi!!: Denacionalizacija i Mažeikiai · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Denacionalizacija i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske
Ministarstvo turizma i sportaZakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (»Narodne novine«, br., 22. srpnja 2020.). Pristupljeno 11.
Novi!!: Denacionalizacija i Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Denacionalizacija i Nacionalizacija · Vidi više »
Naftna industrija Srbije
Sjedište NIS-a. Naftna industrija Srbije ili skraćeno NIS najveća je srpska naftna kompanija.
Novi!!: Denacionalizacija i Naftna industrija Srbije · Vidi više »
Neoliberalizam
Neoliberalizam je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20.
Novi!!: Denacionalizacija i Neoliberalizam · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: Denacionalizacija i Nikaragva · Vidi više »
NK Istra 1961
NK Istra 1961 š.d.d. je hrvatski nogometni klub iz Pule, koji od sezone 2009./10. igra u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nakon što je postao prvakom Druge HNL sezone 2008./09. Najveći uspjesi kluba su igranje u finalu hrvatskog nogometnog kupa sezona 2002./03. i 2020./21., te osvajanje naslova prvaka 2. HNL, sezona 2003./04. i 2008./09. Svoje domaće utakmice Istra 1961 igra na stadionu Aldo Drosina, te nastupa u zeleno-žutim dresovima.
Novi!!: Denacionalizacija i NK Istra 1961 · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Denacionalizacija i Novinarstvo · Vidi više »
Odžaci (Odžaci, Srbija)
Odžaci su gradsko naselje i središte istoimene općine u Zapadnobačkom okrugu, na zapadu Vojvodine.
Novi!!: Denacionalizacija i Odžaci (Odžaci, Srbija) · Vidi više »
OPUS Records
OPUS Records ime je negdašnje državne čehoslovačke diskografske kuće, koja privatizacijom 1990. godine mijenja naziv u Opus a.s. Od 2005.
Novi!!: Denacionalizacija i OPUS Records · Vidi više »
Pad komunizma
Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istočnoj Europi doveli do ukidanja tamošnjih jednostranačkih komunističkih režima i njihove zamjene višestranačkim demokratskim sustavima.
Novi!!: Denacionalizacija i Pad komunizma · Vidi više »
Příbram
Příbram je češki grad u samoupravnoj pokrajini Središnjoj Češkoj s 33.160 stanovnika.
Novi!!: Denacionalizacija i Příbram · Vidi više »
Petrokemija (tvrtka)
Petrokemija d.d. (do 1998. Tvornica gnojiva) je hrvatska kemijska tvrtka sa sjedištem u Kutini.
Novi!!: Denacionalizacija i Petrokemija (tvrtka) · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Denacionalizacija i Podgorica · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Denacionalizacija i Poljska · Vidi više »
Pop Extra
Pop Extra je bio hrvatski dvotjednik za mladež koji se bavio estradom.
Novi!!: Denacionalizacija i Pop Extra · Vidi više »
Postsovjetske države
1. Armenija • 2. Azerbajdžan • 3. Bjelorusija • 4. Estonija • 5. Gruzija • 6. Kazahstan • 7. Kirgistan • 8. Latvija • 9. Litva • 10. Moldavija • 11. Rusija • 12. Tadžikistan • 13. Turkmenistan • 14. Ukrajina • 15. Uzbekistan Postsovjetske države, obično poznate kao bivše sovjetske republike, nezavisne su države koje su se odcijepile od Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika nakon njegova sloma 1991. godine.
Novi!!: Denacionalizacija i Postsovjetske države · Vidi više »
Povijest Švedske
Petroglifi iz Tanumshedea, oko 1500. – 500. pr. Kr. Povijest Švedske je povijest prostora današnje Kraljevine Švedske i naroda Šveđana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Denacionalizacija i Povijest Švedske · Vidi više »
Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj
Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj dogodila se nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenjem Hrvatske.
Novi!!: Denacionalizacija i Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj · Vidi više »
Privatizacija u Rusiji
Prosvjedi protiv privatizacije u Rusiji 1998. godine. Privatizacija u Rusiji opisuje niz post-sovjetskih reformi koje su rezultirale masovnom privatizacijom ruskih državnih kompanija, osobito u industrijskom, energetskom i financijskom sektoru.
Novi!!: Denacionalizacija i Privatizacija u Rusiji · Vidi više »
Privredna banka Zagreb
Privredna banka Zagreb (PBZ) hrvatska je banka koja pruža usluge fizičkim i pravnim osobama, obavlja kartično poslovanje, investicijsko bankarstvo, privatno bankarstvo, najam, upravljanje imovinom te brokerskim i konzultantskim uslugama i poslovanjem s nekretninama.
Novi!!: Denacionalizacija i Privredna banka Zagreb · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Denacionalizacija i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Republica AFAP
Republica AFAP urugvajska je tvrtka s uslugama mirovinskog osiguranja i isplaćivanja mirovina.
Novi!!: Denacionalizacija i Republica AFAP · Vidi više »
Ribogojilište Ruda
Ribogojilište Ruda, ribogojilište pastrve, na izvoru rijeke Rude, u 240 bazena.
Novi!!: Denacionalizacija i Ribogojilište Ruda · Vidi više »
Ruda (Otok)
Ruda je naselje u općini Otok, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Denacionalizacija i Ruda (Otok) · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Denacionalizacija i Rusija · Vidi više »
Skupština AP Vojvodine
Zgrada Skupštine Vojvodine (Banovina Palača) Skupština Vojvodine je najviši predstavnički organ Vojvodine.
Novi!!: Denacionalizacija i Skupština AP Vojvodine · Vidi više »
Sladorana Županja
Sladorana Županja je hrvatska šećerana sa sjedištem u Županji.
Novi!!: Denacionalizacija i Sladorana Županja · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Denacionalizacija i Slovačka · Vidi više »
Splitski salon
Splitski salon najveća je i najstarija splitska likovna manifestacija koja od 1969. godine i u različitom ritmu i formatu traje do danas.
Novi!!: Denacionalizacija i Splitski salon · Vidi više »
Stambeno pitanje (dokumentarni film)
Stambeno pitanje, hrvatska dokumentarna serija u osam nastavaka.
Novi!!: Denacionalizacija i Stambeno pitanje (dokumentarni film) · Vidi više »
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Novi!!: Denacionalizacija i Teheran · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Denacionalizacija i Transilvanija · Vidi više »
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Novi!!: Denacionalizacija i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »
Tržište umjetnina
Aukcija umjetnina u Christie's Tržište umjetnina predstavlja tržište gdje se susreću kupci i prodavači kako bi trgovali različitim umjetničkim djelima, robom i uslugama.
Novi!!: Denacionalizacija i Tržište umjetnina · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Denacionalizacija i Treći Reich · Vidi više »
Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka
Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka 1910. godine. Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline, popularno Špiritana, bivša tvornica u Kreki.
Novi!!: Denacionalizacija i Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka · Vidi više »
Union Dalmacija
Union Dalmacija, poslije Laurus, hrvatsko poduzećeDražen Gudić: Slobodna Dalmacija.
Novi!!: Denacionalizacija i Union Dalmacija · Vidi više »
Urugvajski referendum 1992.
Urugvajski referendum 1992. održan je u Urugvaju 13. prosinca 1992., sudd.ch - Direct Democracy, objavljeno 13.
Novi!!: Denacionalizacija i Urugvajski referendum 1992. · Vidi više »
Vladimir Gortan
Vladimir Gortan (Beram kraj Pazina, 7. lipnja 1904. – Pula, 17. listopada 1929.), bio je istaknuti istarski antifašist i hrvatski politički djelatnik.
Novi!!: Denacionalizacija i Vladimir Gortan · Vidi više »
Vojvođanska banka
Vojvođanska banka je srbijanska komercijalna banka sa sjedištem u Novom Sadu.
Novi!!: Denacionalizacija i Vojvođanska banka · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Denacionalizacija i Voronjež · Vidi više »
Washingtonski konsenzus
Washingtonski konsenzus je ime za deset neoliberalnih ekonomskih prijedloga odnosno smjernica koje su predložene 1989.
Novi!!: Denacionalizacija i Washingtonski konsenzus · Vidi više »
Zagrebačka sinagoga
Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Denacionalizacija i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »
Zvonimir Franjković
Zvonimir Franjković je hrvatski publicist.
Novi!!: Denacionalizacija i Zvonimir Franjković · Vidi više »
