Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dinara (vrh)

Indeks Dinara (vrh)

Dinara (narodni naziv: Sinjal), najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare.

12 odnosi: Šibensko-kninska županija, Biokovo, Cetinska krajina, Dinara, HPD Sniježnica, Hrvatska, Hrvatske planine, Kijevo, Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske, Park prirode Dinara, Sveti Jure (Biokovo), Zemljopis Hrvatske.

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Dinara (vrh) i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Novi!!: Dinara (vrh) i Biokovo · Vidi više »

Cetinska krajina

Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.

Novi!!: Dinara (vrh) i Cetinska krajina · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Dinara (vrh) i Dinara · Vidi više »

HPD Sniježnica

Grb HPD Sniježnica Hrvatsko planinarsko društvo ″Sniježnica″ je planinarsko društvo osnovano 25. studenoga 2008. sa sjedištem u Dubrovniku.

Novi!!: Dinara (vrh) i HPD Sniježnica · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dinara (vrh) i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske planine

Velebit Medvednica Planinarski dom na Risnjaku. Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.

Novi!!: Dinara (vrh) i Hrvatske planine · Vidi više »

Kijevo

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Dinara (vrh) i Kijevo · Vidi više »

Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske

Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske su.

Novi!!: Dinara (vrh) i Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske · Vidi više »

Park prirode Dinara

Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske.

Novi!!: Dinara (vrh) i Park prirode Dinara · Vidi više »

Sveti Jure (Biokovo)

Sveti Jure je, sa svoja 1762 metra visine, najviši vrh Biokova i drugi najviši planinski vrh Hrvatske, iza vrha Sinjal na Dinari (1831 m).

Novi!!: Dinara (vrh) i Sveti Jure (Biokovo) · Vidi više »

Zemljopis Hrvatske

Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.

Novi!!: Dinara (vrh) i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sinjal.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »