Brže od pregledniku!
87 odnosi: Andrija Rašeta, Đoko Jovanić, Županija, Četnici u NDH, Balvan-revolucija, Bihać, Birovača, Boričevac, Bosansko Grahovo, Brezovac, Brezovac Dobroselski, Brotnja, Bušević, Crkva sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu, Dalmatinska nogometna zona 1963./64., Dan ustanka naroda Hrvatske, Dnopolje, Dobroselo, Doljani, Doljani (Donji Lapac), Domovinski rat, Donji Štrbci, Donji Lapac, Dragoljub (Draža) Mihailović, Državna cesta D218, Emil Musulin, Gajine, Gornji Štrbci, Gornji Lapac, Gračac, Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Hrvati, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ivan Karlović, Izvor Ostrovice, Kestenovac, Kestenovac (Donji Lapac), Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kronologija Domovinskog rata: rujan 1990., Kronologija ustaških zločina 1941., Kruge, Lička Plješivica, Ličko-krbavska županija, Ličko-senjska županija, Lika, Luka Bajakić, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Melinovac, Mišljenovac, Milan Đukić, ..., Milan Žeželj, Minska polja u Hrvatskoj, Napad na policijsku postaju u Glini, Nebljusi, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Hećimović Bracija, Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1963./64., Operacija Oluja, Oraovac, Osredci, Otočac, Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935., Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija), Podlapača, Podsavezna nogometna liga Gospić 1962./63., Politika Republike Srpske Krajine, Popis županijskih cesta u Hrvatskoj, Popis općina koje su bile u RSK, Popis općina u Hrvatskoj, Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991., Primorsko-krajiška oblast, Protupartizanske operacije u NDH, Republika Srpska Krajina, Socijalistička radnička partija Hrvatske, Srb, Srbi u Hrvatskoj, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Stari grad Ostrovica, Stjepan Tomaš (književnik), Stojan Matić, Svištovski mir, Valerijanov memorandum, Veljko Narančić, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 128. brigada HV, 35. lička divizija NOVJ-a. Proširite indeks (37 više) »
Andrija Rašeta
Andrija Rašeta (Donji Lapac, 9. prosinca 1934. – Beograd, 7. prosinca 2021.), bio je general Jugoslavenske narodne armije u mirovini.
Novi!!: Donji Lapac i Andrija Rašeta · Vidi više »
Đoko Jovanić
Đoko Jovanić, (Suvaja (Gračac) 9. rujna 1917. - Beograd 29. svibnja 2000.), predratni komunist, general JNA i narodni heroj SFRJ.
Novi!!: Donji Lapac i Đoko Jovanić · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Donji Lapac i Županija · Vidi više »
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Donji Lapac i Četnici u NDH · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Donji Lapac i Balvan-revolucija · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Donji Lapac i Bihać · Vidi više »
Birovača
Birovača je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Birovača · Vidi više »
Boričevac
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Boričevac · Vidi više »
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Donji Lapac i Bosansko Grahovo · Vidi više »
Brezovac
Hrvatska.
Novi!!: Donji Lapac i Brezovac · Vidi više »
Brezovac Dobroselski
Brezovac Dobroselski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Brezovac Dobroselski · Vidi više »
Brotnja
Brotnja je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Brotnja · Vidi više »
Bušević
Bušević je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Bušević · Vidi više »
Crkva sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu
Crkva sv.
Novi!!: Donji Lapac i Crkva sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu · Vidi više »
Dalmatinska nogometna zona 1963./64.
Dalmatinska nogometna zona (također i kao Dalmatinska nogometna liga) je svoje drugo izdanje imala u sezoni 1963./64., te je bila jedna od četiri zone Prvenstva Hrvatske, te liga trećeg stupnja nogometnog prvenstva Jugoslavije.
Novi!!: Donji Lapac i Dalmatinska nogometna zona 1963./64. · Vidi više »
Dan ustanka naroda Hrvatske
Spomenik u Srbu Dan ustanka naroda Hrvatske bio je republički praznik Socijalističke Republike Hrvatske koji se je obilježavao 27.
Novi!!: Donji Lapac i Dan ustanka naroda Hrvatske · Vidi više »
Dnopolje
Dnopolje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donjeg Lapca, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Dnopolje · Vidi više »
Dobroselo
Dobroselo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Dobroselo · Vidi više »
Doljani
Hrvatska.
Novi!!: Donji Lapac i Doljani · Vidi više »
Doljani (Donji Lapac)
Doljani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Doljani (Donji Lapac) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Donji Lapac i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Štrbci
Donji Štrbci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Donji Štrbci · Vidi više »
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Donji Lapac · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: Donji Lapac i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Državna cesta D218
D218 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Državna cesta D218 · Vidi više »
Emil Musulin
Emil (Milan) pl.
Novi!!: Donji Lapac i Emil Musulin · Vidi više »
Gajine
Gajine je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Gajine · Vidi više »
Gornji Štrbci
Gornji Štrbci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Gornji Štrbci · Vidi više »
Gornji Lapac
Gornji Lapac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Gornji Lapac · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Gračac · Vidi više »
Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski rat 1788.
Novi!!: Donji Lapac i Habsburško-turski rat 1788. – 1791. · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Donji Lapac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja.
Novi!!: Donji Lapac i Hrvatski zavod za zapošljavanje · Vidi više »
Ivan Karlović
Ivan IV.
Novi!!: Donji Lapac i Ivan Karlović · Vidi više »
Izvor Ostrovice
Izvor rijeke Ostrovice nalazi se ispod brda Ostrovica kod Kulen Vakufa u bihaćkoj općini.
Novi!!: Donji Lapac i Izvor Ostrovice · Vidi više »
Kestenovac
Hrvatska.
Novi!!: Donji Lapac i Kestenovac · Vidi više »
Kestenovac (Donji Lapac)
Kestenovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Kestenovac (Donji Lapac) · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Donji Lapac i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: rujan 1990.
1.
Novi!!: Donji Lapac i Kronologija Domovinskog rata: rujan 1990. · Vidi više »
Kronologija ustaških zločina 1941.
Nezavisna Država Hrvatska (1941. – 1945.) proglašena je 10. travnja 1941. nakon ulaska njemačkih okupacijskih trupa u Zagreb u sklopu Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Donji Lapac i Kronologija ustaških zločina 1941. · Vidi više »
Kruge
Kruge je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Kruge · Vidi više »
Lička Plješivica
Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Donji Lapac i Lička Plješivica · Vidi više »
Ličko-krbavska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Donji Lapac i Ličko-krbavska županija · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Donji Lapac i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Donji Lapac i Lika · Vidi više »
Luka Bajakić
Luka Bajakić (Dalj, 30. listopada 1924. – Zagreb, 23. prosinca 2014.), hrvatski političar i sportski djelatnik.
Novi!!: Donji Lapac i Luka Bajakić · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Melinovac
Melinovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Melinovac · Vidi više »
Mišljenovac
Mišljenovac je selo u blizini Donjeg Lapca, 11 km od centra.
Novi!!: Donji Lapac i Mišljenovac · Vidi više »
Milan Đukić
Milan Đukić Milan Đukić (Dnopolje, Donji Lapac, 10. travnja 1947. – Donji Lapac, 8. listopada 2007.), hrvatski je političar.
Novi!!: Donji Lapac i Milan Đukić · Vidi više »
Milan Žeželj
Milan Žeželj Milan Žeželj (Podurljaj, 23. siječnja 1917. – Beograd, 25. srpnja 1995.), general-potpukovnik.
Novi!!: Donji Lapac i Milan Žeželj · Vidi više »
Minska polja u Hrvatskoj
website.
Novi!!: Donji Lapac i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »
Napad na policijsku postaju u Glini
Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.
Novi!!: Donji Lapac i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »
Nebljusi
Nebljusi je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Nebljusi · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Donji Lapac i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Hećimović Bracija
Nikola Hećimović - Bracija (Bukovac, kraj Gospića, 3. studenog 1920. — između Slunja i V. Kladuše, 26. veljače 1944.) bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Donji Lapac i Nikola Hećimović Bracija · Vidi više »
Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1963./64.
Treći rang natjecanja nogometnog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1963/64.
Novi!!: Donji Lapac i Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1963./64. · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Donji Lapac i Operacija Oluja · Vidi više »
Oraovac
Oraovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Donji Lapac, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Donji Lapac i Oraovac · Vidi više »
Osredci
Osredci su naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Osredci · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Otočac · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935.
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. su bili drugi izbori za Narodnu skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Donji Lapac i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. · Vidi više »
Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)
Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvice Plitvička Jezera su općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Donji Lapac i Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija) · Vidi više »
Podlapača
Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).
Novi!!: Donji Lapac i Podlapača · Vidi više »
Podsavezna nogometna liga Gospić 1962./63.
Podsavezna nogometna liga Gospić, također i kao Liga Nogometnog podsaveza Gospić je bila liga četvrtog stupnja nogometnog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1962./63.
Novi!!: Donji Lapac i Podsavezna nogometna liga Gospić 1962./63. · Vidi više »
Politika Republike Srpske Krajine
Takozvana Republika Srpska Krajina imala je u svojoj kratkoj povijesti nakon ujedinjenja SAO Krajine i SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema ukupno pet vlada.
Novi!!: Donji Lapac i Politika Republike Srpske Krajine · Vidi više »
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj
Ovo je popis županijskih cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »
Popis općina koje su bile u RSK
Samozvana Republika Srpska Krajina bila je podjeljena na sljedeće općine.
Novi!!: Donji Lapac i Popis općina koje su bile u RSK · Vidi više »
Popis općina u Hrvatskoj
Karta općina i gradova u Hrvatskoj Hrvatska ima 428 općina.
Novi!!: Donji Lapac i Popis općina u Hrvatskoj · Vidi više »
Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.
Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u ožujku 1991.
Novi!!: Donji Lapac i Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. · Vidi više »
Primorsko-krajiška oblast
Primorsko-krajiška oblast – svijetlozelena. Primorsko-krajiška oblast je bila oblast u Kraljevini SHS.
Novi!!: Donji Lapac i Primorsko-krajiška oblast · Vidi više »
Protupartizanske operacije u NDH
Gerilski rat u Jugoslaviji, koji je trajao od 22. lipnja 1941. do svibnja 1945. bio je ekstenzivniji i pokupio je više žrtava no što ih je odnio rat u Sovjetskom Savezu od 22.
Novi!!: Donji Lapac i Protupartizanske operacije u NDH · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Donji Lapac i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Socijalistička radnička partija Hrvatske
Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP) je hrvatska stranka krajnje ljevice.
Novi!!: Donji Lapac i Socijalistička radnička partija Hrvatske · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Donji Lapac i Srb · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Donji Lapac i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (skraćeno: SKD "Prosvjeta") iz Zagreba središnja je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.
Novi!!: Donji Lapac i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" · Vidi više »
Stari grad Ostrovica
Šubića, kada se ne znaju njen izgled i dimenzije. Ni stotinu kilometara južnije na istoj karti nalazi se istoimena, strateški izuzetno važna tvrđava Ostrovica, tadašnji posjed Šubića. Stari grad Ostrovica, velika srednjovjekovna fortifikacija na strmom brdu iznad lijeve obale rijeke Une kod istoimenog naselja u blizini Kulen Vakufa, Grad Bihać, Unsko-sanska županija, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Donji Lapac i Stari grad Ostrovica · Vidi više »
Stjepan Tomaš (književnik)
Stjepan Tomaš (Nova Bukovica, 2. siječnja 1947.) hrvatski je književnik.
Novi!!: Donji Lapac i Stjepan Tomaš (književnik) · Vidi više »
Stojan Matić
Stojan Matić (Nebljusi, kod Donjeg Lapca, 1915. – Donji Lapac, 27. veljače 1942.), sudionik Travanjskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Donji Lapac i Stojan Matić · Vidi više »
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Donji Lapac i Svištovski mir · Vidi više »
Valerijanov memorandum
Valerijanov memorandum (naziv po episkopu Valerijanu, vikaru njegove svetosti Patrijarha Gavrila), službeni je dokument Srpske pravoslave crkve predan njemačkomu vojnom zapovjedniku Srbije, generalu Ludwigu von Schröderu, u Beogradu 9. srpnja 1941. godine.
Novi!!: Donji Lapac i Valerijanov memorandum · Vidi više »
Veljko Narančić
Veljko Narančić (Donji Lapac, 26. svibnja 1898. – Rijeka, 6. veljače 1983.), hrvatski atletičar.
Novi!!: Donji Lapac i Veljko Narančić · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Donji Lapac i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
128. brigada HV
128.
Novi!!: Donji Lapac i 128. brigada HV · Vidi više »
35. lička divizija NOVJ-a
35.
Novi!!: Donji Lapac i 35. lička divizija NOVJ-a · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Donji Lapac (Donji Lapac), Lapac.
