Komunikacija

502 odnosi: Ademaga Mešić, Adorjás, Ana Vivoda, Andrija III. Mlečanin, Antun Blažić, Aquae Iasae, Armija, Austrija, Autobusni kolodvor Bjelovar, Autoput jezera, Đelekovečka mrtvica, Đelekovec, Điriš, Đurđenovac, Đurđevac, Šag, Šeljin, Šemovci, Šikloš, Širine (razdvojba), Šloprog, Šoderica, Šomođska županija (Kraljevina Ugarska), Špišić Bukovica, Štokavsko narječje, Šume nizinskog pojasa Hrvatske, Željeznička pruga Šeljin – Selurinac, Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek, Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo, Željeznička pruga Dumvar – Đikeniš, Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Židovi u Hrvatskoj, Čađavica, Čeja (Baranjska županija, Mađarska), Čepin, Čerin, Čingi-Lingi, Čivićevac, Črnkovci, Ćirina Ada, Ban, Baranja, Baranja (regija), Baranja Inn, Baranjska županija, Baranjske mikroregije, Baranjski gradovi i općine, Barča, Barokni dvorci u Slavoniji, ..., Batonski rat, Bešenca, Bednja (rijeka), Bela IV., Beli Manastir, Belišće, Betonara (jezero), Bezdan, Bilje, Bilogora, Bistrinci, Bitka kod Batine, Bitka kod Murse, Bitka kod Pákozda, Bitka na Dravi 925., Bitka na Gvozdu, Bitka za Koprivnicu 1943., Bitka za Ludbreg, Bitka za vojarne, Bjelovar, Bjelovarsko-križevačka županija, Blatonski Koštel, Bogádmindszent, Bogdašin, Bojevo, Bojna Frankopan, Bokšić (Đurđenovac), Bokšić Lug, Bolman, Bolmanska bitka, Borbe za Virovitički mostobran, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Botovo, Brana, Braslav, Bregunica, Breznica Našička, Brlobaš, Brođanci, Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Cestica, Crkva sv. Jurja u Đurđevcu, Dalj, Daruvar, Džafer Kulenović, Deseti zagrebački korpus NOVJ-a, Dezinfekcija (jezero), Dezitijati, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dmitar Zvonimir, Domašinec, Domovinski rat, Donja Dubrava, Donji grad (Osijek), Donji Miholjac, Drava Bike Tour, Dravinja, Dravograd, Dravska banovina, Dravska park-šuma, Dravsko-dunavski ritovi, Drávacsepely, Drávapiski, Državna cesta D517, Državna cesta D7, Drnje, Drvljance, Dubravsko jezero, Dunav, Dvanaesta slavonska proleterska udarna brigada NOVJ-a, Dvorišče, Erdutski brijeg, Ergela međimurskog konja, Žabnik, Ernušti, Europa, Ferdinandovac, Fermopromet, Fok, Franjo Filipović (poturica), Gabajeva Greda (jezera), Gat, Gezinci, Gilvánfa, Gisingovci, Gliboki, Gola, Goran Šafarek, Gorenjska, Goriška, Gornje Ledine, Gornji Kneginec, Gradska općina Maribor, Gradska općina Ptuj, Gradski prijevoz putnika Osijek, Grb Dalmacije, Grb Mađarske, Grb Osijeka, Grb Osječko-baranjske županije, Grb Republike Hrvatske, Grb Slavonije, Grb Virovitičko-podravske županije, Grdiša, Grgur I. Kurjaković, Gruntovčani, Guido Pongratz, Gustav Perčec, Habsburško-turski rat 1663. – 1664., Henrik I., njemački kralj, Hidroelektrana Čakovec, Hidroelektrana Dubrava, Hidroelektrana Varaždin, Hidroelektrane u Hrvatskoj, Hidroenergija, Hinko Kroder, Hirics, Hotel Osijek, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatska pravna povijest, Hrvatske oružane snage, Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti, Hrvatski sabor, Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko konjaništvo (Habsburška Monarhija), Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko Podunavlje, Hrvatsko zagorje, Hrvatsko-srbijanska granica, Idvik, Ime grada Zagreba, Istočna Hrvatska, Istočnohrvatska ravnica, Ivanidba, Ivica Frković, Ivo Herenčić, Izvar, Jablanje, Janko Hunjadi, Jegeniš, Jeguljke, Jezero, Josip Šintić, Josip Jelačić, Josip Miljanović, Jozsef Mikuska, Južni Slaveni, Kaša (Baranjska županija, Mađarska), Kalinovac, Kaptol zagrebački, Karašica, Karašica (pritoka Drave), Karašica (pritoka Dunava), Karantanija, Karlo Veliki, Karpi, Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj, Kémes, KBC Osijek, Kečiga, Kešeriš, Kemša, Kencel, Kisszentmárton, Klagenfurt, Knin, Kninska biskupija, Komarnička županija, Kopanjek, Koprivnička rijeka, Koprivnica, Koralpe, Korša, Koruški Slovenci, Kosac, Kosta Nađ, Kovačida, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kraljevska jugoslavenska vojska, Križevce, Krsto I. Frankapan Brinjski, Kuršanec, Kurjakovići, Kutnjak (Legrad), Labotnica, Ladislav I. Sveti, Lavamünd, Lavoslav Singer, Lazar Mamula, Lúzsok, Legrad, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lielupe, Lienz, Limbuš, Ljudevit Posavski, Lobnica, Lobnica (Drava), Lobor, Loka 1, Loka 2, Lovište Podunavlje – Podravlje, Ludbreg, Luka Tranzit Osijek, Mađarska, Maća, Majške Međe, Majka Božja Molvarska, Mala čigra, Mala hidroelektrana Čakovec, Mala hidroelektrana Dubrava, Mala hidroelektrana Varaždin, Marača, Maribor, Marijanci, Markovce, Martin Strel, Martince, Martinci Miholjački, Matko Talovac, Mölltal, Meža, Međimurje (razdvojba), Međimurje (regija), Međimurje pod ugarskom vlašću, Međimurska županija, Mekiš (Podravske Sesvete), Mihajlo Živić, Mini hidroelektrana Čakovec, Mini hidroelektrana Dubrava, Minska polja u Hrvatskoj, Mira Kolar-Dimitrijević, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Miroslav Dolenec Dravski, Mislinja (rijeka), Mladica, Mohačka bitka, Molve, Molve Grede, Mongolska opsada Splita, Most dr. Franje Tuđmana (Osijek), Mura, Mursa, Nagyatád, Nard, Nezavisna Država Hrvatska, Nitra (grad), Niza, NK Osijek, Nobiles ultra Gozd, Noskovci, Nova Bukovica, Novo Selo (Šomođska županija, Mađarska), Novo Virje, Ođenica, Obični jelen, Oldince, Omurtag, Općina Cerkvenjak, Općina Destrnik, Općina Dornava, Općina Dravograd, Općina Duplek, Općina Gorišnica, Općina Hoče – Slivnica, Općina Kidričevo, Općina Lovrenc na Pohorju, Općina Majšperk, Općina Markovci, Općina Miklavž na Dravskem polju, Općina Muta, Općina Ormož, Općina Podvelka, Općina Rače – Fram, Općina Ribnica na Pohorju, Općina Ruše, Općina Selnica ob Dravi, Općina Slovenska Bistrica, Općina Središče ob Dravi, Općina Sveti Andraž v Slovenskih goricah, Općina Trnovska vas, Općina Videm, Općina Vuzenica, Općina Zavrč, Operacija Baranja, Opsada Novog Zrina, Opsada Sigeta, Orešnjak, Ormánság, Ormoško jezero, Ormož, Osijek, Osječka pivovara, Osječko pivo, Osječko-baranjska županija, Oslobađanje Međimurja, Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska), Oton II., Pačva, Pacta conventa, Palkanja, Paneuropski koridor V, Panonska Hrvatska, Panonska Hrvatska (kneževina), Park prirode Kopački rit, Pasji trn (biljna vrsta), Pastruga, Paulin II., Petar Keglević (VII.), Petlovac, Piškiba, Pitomača, Pješački most u Osijeku, Plitvica, Plitvica (razdvojba), Požeški sandžak, Podgajci Podravski, Podravina, Podravlje, Podravska magistrala, Podravska Moslavina, Podravske Sesvete, Podravski Hrvati (Mađarska), Pohorje, Popis pritoka Dunava, Popis rijeka, Povijest Međimurja, Povijest Podgorača, Prapovijest, Prekodravlje, Prelog, Prijezda I. Kotromanić, Primorska Hrvatska (kneževina), Prleško narječje, Promet Mađarske, Protureformacija, Prva Panonija, Ptuj, Radovan Delalle, Ratimir, Raznorotka, Rádfalva, Regionalni park Mura-Drava, Retfala, Ribnjačarstvo Poljana, Ribnjak (jezero), Riječna bojna, Riječni rak, Rinya, Romi u Hrvatskoj, Ružica grad, Ruska jesetra, Saboč (Baranjska županija, Mađarska), Schiavoni, Sedimentologija, Semartin, Sigetec, Signalni rak, Siromaja, Sisak, Skordisci, Slatina, Slavonija, Slavonija & Baranja, Slavonski dijalekt, Slavonsko-podravske željeznice, Slijev, Slučaj "Selotejp", Soljani, Spittal na Dravi, Sporlin, Sračinec, Sredalj, Središnja Hrvatska, Srednjovjekovna hrvatska država, Srijemska bojišnica, Stadion Ljudski vrt, Stara Drava u Podravini, Stari Gradac, Starin (Šeljinska mikroregija, Mađarska), Stjepan I., kralj Hrvatske, Strahoninec, Streljana Pampas, Suhopolje, Sulejmanov most, Sveti Đurađ (Donji Miholjac), Sveti Ilija (Varaždinska županija), Svetozar Borojević, Svibovec Podravski, Tirol, Torčec, Torčec (jezero), Toti (Hrvati u Mađarskoj), Tramvajica, Travanjski rat, Trnava (rijeka), Trstenik (jezera), Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje, Tvrđa, Tvrđavica, Ušće, Ušće Mure u Dravu, Ugarsko-poljska kronika, Ungerove grabe, Upravljanje vodnim resursima, Vajslovo, Valpovština, Valpovo, Varaždin, Varaždinska županija, Varaždinska županija (1181. – 1850.), Varaždinska županija (1850. – 1924.), Varaždinska biskupija, Varaždinsko jezero, Vaterpolski klub Osijek, Vatrogasci Međimurja, Völkermarkt, Vejtiba, Velika Kaniža, Veliki Bukovec, Vertiga, Veslački klub Iktus, Viadukt, Vidak (jezero), Viljevo, Villach, Vinica, Vinkovačka kultura, Virje, Virovitička županija, Virovitica, Vlado Singer, Vojnić, Vrbaški grad, Vukovar, Zagrebačka biskupija, Zagrebački nogometni savez, Zajednica općina Osijek, Zakon (Šomođska županija, Mađarska), Zalat, Završne operacije u Jugoslaviji 1945., Zákányfalu, Zemljopis Austrije, Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Mađarske, 107. brigada HV "Vukovi", 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske, 11. rujna, 135. brigada HV, 136. brigada HV, 2023.. Proširite indeks (452 više) » « Stisni indeks

Ademaga Mešić

Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. – zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998., str. 971-973.), bosanskohercegovački političar u razdoblju Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Drava i Ademaga Mešić · Vidi više »

Adorjás

Adorjás je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Adorjás · Vidi više »

Ana Vivoda

Ana Vivoda (Rijeka (grad), 10. rujna 1979.) - Pripadnica je mlađe generacije hrvatskih umjetnica čije je istraživanje pratilo stjecanje prvog umjetničkog doktorata iz područja grafike u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Ana Vivoda · Vidi više »

Andrija III. Mlečanin

Andrija III.

Novi!!: Drava i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »

Antun Blažić

Antun Blažić (Globočec, 28. svibnja 1916. – Maruševec, rujan 1943.), hrvatski komunist, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Drava i Antun Blažić · Vidi više »

Aquae Iasae

Ostaci rimskih termi u Varaždinskim Toplicama Aquae Iasae, bilo je rimsko naselje, na području današnjih Varaždinskih Toplica.

Novi!!: Drava i Aquae Iasae · Vidi više »

Armija

Armija (od lat. armata, eng. army, fr. armée, njem. Armee, rus. армия), najviša operativna formacija kopnene vojske (KoV) ili ratnog zrakoplovstva (RZ), sastavljena od korpusa ili divizija, koja, po pravilu, djeluje posebnim operacijskim pravcem ili na zasebnom bojištu.

Novi!!: Drava i Armija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Drava i Austrija · Vidi više »

Autobusni kolodvor Bjelovar

Autobusni kolodvor Autobusni kolodvor u Bjelovaru nalazi se u centru grada sa svrhom javnog prijevoza putnika pod vlasništvom komunalne tvrtke Komunalac d.o.o. Autobusni kolodvor prima autobuse iz i u smjeru grada Zagreba i drugih gradova u lokalnom krugu Bjelovara.

Novi!!: Drava i Autobusni kolodvor Bjelovar · Vidi više »

Autoput jezera

Jezera Autoput 1 2 3 se nalaze u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Drava i Autoput jezera · Vidi više »

Đelekovečka mrtvica

Mrtvica/jezero Đelekovečka mrtvica (točnije, polukružni rukavac starog toka rijeke Drave, površine oko 6,5? hektara – površinu je teško odrediti zbog vodenog bilja, posebno trske i često promjenjivog vodostaja Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na područja općine Legrad.

Novi!!: Drava i Đelekovečka mrtvica · Vidi više »

Đelekovec

Đelekovec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Đelekovec · Vidi više »

Điriš

Điriš (mađ. Gyűrűspuszta) je zaselak na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Điriš · Vidi više »

Đurđenovac

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Đurđenovac · Vidi više »

Đurđevac

Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Đurđevac · Vidi više »

Šag

Šag je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Valpova.

Novi!!: Drava i Šag · Vidi više »

Šeljin

Šeljin ili Šejin (mađ. Sellye) je gradić na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Šeljin · Vidi više »

Šemovci

Šemovci su selo u Općini Virje s više od 500 stanovnika.

Novi!!: Drava i Šemovci · Vidi više »

Šikloš

Šikloš (mađ. Siklós, srp. Шиклош) je grad u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Šikloš · Vidi više »

Širine (razdvojba)

Ime Širine može se odnositi na.

Novi!!: Drava i Širine (razdvojba) · Vidi više »

Šloprog

Jezero Šloprog površine ukupno oko 1,1 hektara (površina ovisi o vodostaju rijeke Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu općine i naselja Legrad.

Novi!!: Drava i Šloprog · Vidi više »

Šoderica

Šoderica je jezero u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Drava i Šoderica · Vidi više »

Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)

Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija, nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Drava i Šomođska županija (Kraljevina Ugarska) · Vidi više »

Špišić Bukovica

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Špišić Bukovica · Vidi više »

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

Novi!!: Drava i Štokavsko narječje · Vidi više »

Šume nizinskog pojasa Hrvatske

Nizinski pojas ili planarni pojas je dio eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji obuhvaća područje sjeverno od Karlovca, prvenstveno savsko-dravsko međurječje.

Novi!!: Drava i Šume nizinskog pojasa Hrvatske · Vidi više »

Željeznička pruga Šeljin – Selurinac

| Željeznička pruga Selurinac – Šeljin je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga Šeljin – Selurinac · Vidi više »

Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek

Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek · Vidi više »

Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo

Željeznička pruga državna granica – Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo (službeno: Željeznička pruga M201) je 79,6 km duga željeznička pruga u Hrvatskoj koja spaja Zagreb s mađarskom željezničkom mrežom.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo · Vidi više »

Željeznička pruga Dumvar – Đikeniš

| Željeznička pruga Dumvar - Đikeniš je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga Dumvar – Đikeniš · Vidi više »

Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac

| Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac je bivša željeznička prometna linija koja je postojala za vrijeme Austro-Ugarske.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac · Vidi više »

Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.

Novi!!: Drava i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Novi!!: Drava i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Čađavica

Čađavica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Čađavica · Vidi više »

Čeja (Baranjska županija, Mađarska)

Čeja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Drávacsehi) je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Čeja (Baranjska županija, Mađarska) · Vidi više »

Čepin

Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Čepin · Vidi više »

Čerin

Čerin je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.

Novi!!: Drava i Čerin · Vidi više »

Čingi-Lingi

Čingi-Lingi je naselje u Općini Molve.

Novi!!: Drava i Čingi-Lingi · Vidi više »

Čivićevac

Kanal/potok Čivičevac predstavlja sam kanal Čivićevac s kanalom Matočina.

Novi!!: Drava i Čivićevac · Vidi više »

Črnkovci

Črnkovci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Marijanci.

Novi!!: Drava i Črnkovci · Vidi više »

Ćirina Ada

Ćirina Ada, nekadašnji zaselak naselja Darda.

Novi!!: Drava i Ćirina Ada · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Drava i Ban · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Drava i Baranja · Vidi više »

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Novi!!: Drava i Baranja (regija) · Vidi više »

Baranja Inn

Baranja Inn, horor-priča osječkog književnika Davora Špišića iz zbirke "Kuke za šunke" ("Znanje", Zagreb, 2002; str. 152-161) u kojoj je na djelu duh, a njegove su žrtve pripadnice provincijske akademske elite.

Novi!!: Drava i Baranja Inn · Vidi više »

Baranjska županija

Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Baranjska županija · Vidi više »

Baranjske mikroregije

Prema "Leksikonu naselja Hrvatske" Božidara Feldbauera (2004-2005. g.) hrvatski dio Baranje, koju neki drugi izvoru nazivaju i Baranjskom mezoregijom, dijeli se na četiri mikroregije: Već iz njihovih imena vidljivo je koje dijelove Baranje obuhvaćaju te mikroregije.

Novi!!: Drava i Baranjske mikroregije · Vidi više »

Baranjski gradovi i općine

Za vrijeme bivše Jugoslavije cijeli teritorij Baranje pripadao je Općini Beli Manastir.

Novi!!: Drava i Baranjski gradovi i općine · Vidi više »

Barča

BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.

Novi!!: Drava i Barča · Vidi više »

Barokni dvorci u Slavoniji

Dvorac Pejačevića noću Dvorci su oduvijek bili domovi vladara, bogatih plemićkih obitelji i imućnih zemljoposjednika.

Novi!!: Drava i Barokni dvorci u Slavoniji · Vidi više »

Batonski rat

Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.

Novi!!: Drava i Batonski rat · Vidi više »

Bešenca

Bešenca (mađ. Besence) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Bešenca · Vidi više »

Bednja (rijeka)

Bednja je rijeka koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i desna pritoka rijeke Drave.

Novi!!: Drava i Bednja (rijeka) · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Drava i Bela IV. · Vidi više »

Beli Manastir

Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Beli Manastir · Vidi više »

Belišće

Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Belišće · Vidi više »

Betonara (jezero)

Jezero Betonara (točnije, skup jezera/šodrana i bara površine ukupno oko 4 hektara) kojima gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na istočnom dijelu područja općine Đelekovec.

Novi!!: Drava i Betonara (jezero) · Vidi više »

Bezdan

Bez opisa.

Novi!!: Drava i Bezdan · Vidi više »

Bilje

Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Bilje · Vidi više »

Bilogora

Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Bilogora · Vidi više »

Bistrinci

Bistrinci (mađarski: Beszter) su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Belišća.

Novi!!: Drava i Bistrinci · Vidi više »

Bitka kod Batine

Spomenik Batinskoj bitci, Memorijalni kompleks Batinska bitka, Batina (Antun Augustinčić). Bitka kod Batine (ili Batinska bitka) je vođena između 11. i 19. studenoga 1944. između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane i jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge strane.

Novi!!: Drava i Bitka kod Batine · Vidi više »

Bitka kod Murse

Murse Bitka kod Murse ili bitka kod Murse Major odigrala se u 28. rujna 351. u Panoniji na tlu današnje Hrvatske kod Osijeka između rimskih snaga pod carem Konstancijem II na jednoj, i rimskih snaga pod uzurpatorom Magnencijem na drugoj strani.

Novi!!: Drava i Bitka kod Murse · Vidi više »

Bitka kod Pákozda

Bitka kod Pákozda vođena je 29. rujna 1848. godine između Mađara i snaga pod vodstvom hrvatskog bana Josipa Jelačića (koji je ujedno bio i general u vojsci Austrijskog Carstva).

Novi!!: Drava i Bitka kod Pákozda · Vidi više »

Bitka na Dravi 925.

Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.

Novi!!: Drava i Bitka na Dravi 925. · Vidi više »

Bitka na Gvozdu

Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.

Novi!!: Drava i Bitka na Gvozdu · Vidi više »

Bitka za Koprivnicu 1943.

Prva bitka za Koprivnicu odvila se 6./7. studenog 1943. godne, kada su postrojbe NOVJ pod zapovjedništvom štaba 2.

Novi!!: Drava i Bitka za Koprivnicu 1943. · Vidi više »

Bitka za Ludbreg

Bitka za Ludbreg odvila se od 2. do 3. listopada 1943.

Novi!!: Drava i Bitka za Ludbreg · Vidi više »

Bitka za vojarne

Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.

Novi!!: Drava i Bitka za vojarne · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Drava i Bjelovar · Vidi više »

Bjelovarsko-križevačka županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Drava i Bjelovarsko-križevačka županija · Vidi više »

Blatonski Koštel

Panonska država za vladavine Kocelja Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz 9.stoljeća.

Novi!!: Drava i Blatonski Koštel · Vidi više »

Bogádmindszent

Bogádmindszent je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Bogádmindszent · Vidi više »

Bogdašin

Bogdašin Pečuh, 29.

Novi!!: Drava i Bogdašin · Vidi više »

Bojevo

Bojevo ili Boljevo (mađ. Bolhó) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Bojevo · Vidi više »

Bojna Frankopan

Bojna Frankopan je bila jedna od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Drava i Bojna Frankopan · Vidi više »

Bokšić (Đurđenovac)

Bokšić je naselje koje pripada općini Đurđenovac, nedaleko od Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Bokšić (Đurđenovac) · Vidi više »

Bokšić Lug

Bokšić Lug je naselje koje pripada općini Đurđenovac, nedaleko Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Bokšić Lug · Vidi više »

Bolman

Bolman (srp. ćir. Болман; mađ. Bolmány), naselje u Općini Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji (Republika Hrvatska).

Novi!!: Drava i Bolman · Vidi više »

Bolmanska bitka

Bolmanska bitka (ili Bitka kod Bolmana) je vođena od 6 do 21.

Novi!!: Drava i Bolmanska bitka · Vidi više »

Borbe za Virovitički mostobran

Borbe za Virovitički mostobran vođene su između NOVJ i njemačkog Wehrmachta tijekom veljače 1945. godine s ciljem da Wehrmacht spriječi plan NOVJ da širenjem slobodnog teritorija u Slavoniji prekine put dostave materijala za njemačke snage utvrđene na Srijemskoj fronti.

Novi!!: Drava i Borbe za Virovitički mostobran · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku

Od 6.

Novi!!: Drava i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Vidi više »

Botovo

Botovo je selo i istoimena željeznička postaja u općini Drnje.

Novi!!: Drava i Botovo · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Drava i Brana · Vidi više »

Braslav

Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.

Novi!!: Drava i Braslav · Vidi više »

Bregunica

Bregunica (lat. Riparia riparia) jedna je od najmanjih predstavnica obitelji lastavica, koje se gnijezde u cijeloj Europi i na Mediteranu, kao i dijelovima Sjeverne Amerike, a zimi se seli na jug u Istočnu i Južnu Afriku, južnu Aziju i Južnu Ameriku.

Novi!!: Drava i Bregunica · Vidi više »

Breznica Našička

'''Breznica Našička''': Crkva Sv.Martina. Breznica Našička je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Koški.

Novi!!: Drava i Breznica Našička · Vidi više »

Brlobaš

Brlobaš (mađ. Szentborbás) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Brlobaš · Vidi više »

Brođanci

Brođanci su naselje u južnom dijelu općine Bizovac u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Brođanci · Vidi više »

Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj

Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava vinkovačka kultura koja nastavlja tradiciju vučedolske.

Novi!!: Drava i Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj · Vidi više »

Cestica

Ulica u Cestici. Isusova (Jezuševa) kapela među Cestici i Radovcem. Cestica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Cestica · Vidi više »

Crkva sv. Jurja u Đurđevcu

Crkva sv. Jurja u Đurđevcu Crkva sv.

Novi!!: Drava i Crkva sv. Jurja u Đurđevcu · Vidi više »

Dalj

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).

Novi!!: Drava i Dalj · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Drava i Daruvar · Vidi više »

Džafer Kulenović

Dr.

Novi!!: Drava i Džafer Kulenović · Vidi više »

Deseti zagrebački korpus NOVJ-a

Borci Udarne brigade „Braća Radić” u sastavu 10. korpusa u oslobođenom Zagrebu 9. svibnja 1945. Deseti zagrebački korpus NOVJ-a je formiran 19. siječnja 1944. godine od 32. zagorske i 33. hrvatske divizije, Zapadne grupe NOP odreda (Zagrebački, Zagorski i Kalnički partizanski odred) i Trećeg diverzantskog bataljuna.

Novi!!: Drava i Deseti zagrebački korpus NOVJ-a · Vidi više »

Dezinfekcija (jezero)

Jezero Dezinfekcija (Keter jezera) površine ukupno oko 9 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja općine Legrad. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad.

Novi!!: Drava i Dezinfekcija (jezero) · Vidi više »

Dezitijati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.

Novi!!: Drava i Dezitijati · Vidi više »

Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.

Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.

Novi!!: Drava i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Novi!!: Drava i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Domašinec

Domašinec (mađarski Damása), općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Domašinec · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Drava i Domovinski rat · Vidi više »

Donja Dubrava

mini Donja Dubrava (mađarski Alsódomboru, kajkavski Dolnja Dobrava) je općina u Međimurskoj županiji, Hrvatska, smještena blizu ušća rijeke Mure u Dravu.

Novi!!: Drava i Donja Dubrava · Vidi više »

Donji grad (Osijek)

Donji grad je gradska četvrt na sjeveroistoku Osijeka.

Novi!!: Drava i Donji grad (Osijek) · Vidi više »

Donji Miholjac

Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Donji Miholjac · Vidi više »

Drava Bike Tour

Drava Bike Tour, biciklistička turistička staza koja bi južnom stranom rijeke Drave povezala most kod Belišća s mostom kod Donjeg Miholjca, i koja bi išla kroz Belišće, Gat i Črnkovce, a potom bi mostom kod Donjeg Miholjca ušla u Mađarsku i išla sjeverno od Drave i ponovo ušla u Hrvatsku kod Baranjskog Petrovog Sela, a dalje bi prolazila kroz zapadnu Baranju do belišćanskog mosta.

Novi!!: Drava i Drava Bike Tour · Vidi više »

Dravinja

Dravinja je rijeka u Sloveniji, pritoka Drave.

Novi!!: Drava i Dravinja · Vidi više »

Dravograd

Dravograd (dijalekt:Traberk, njemački: Unterdrauburg, ali povijesno Trauberg) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Dravograd · Vidi više »

Dravska banovina

Dravska banovina Dravska banovina je bila banovina (provincija, reglija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.

Novi!!: Drava i Dravska banovina · Vidi više »

Dravska park-šuma

Šetnica uz Dravu Most preko Drave i Dravska park-šuma Dravska park-šuma šumsko je područje u sjevernom dijelu grada Varaždina, na sjeveru graniči s rijekom Dravom.

Novi!!: Drava i Dravska park-šuma · Vidi više »

Dravsko-dunavski ritovi

Dravsko-dunavski ritovi je jedna od 4 baranjske mikroregije.

Novi!!: Drava i Dravsko-dunavski ritovi · Vidi više »

Drávacsepely

Drávacsepely je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Drávacsepely · Vidi više »

Drávapiski

Drávapiski je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Drávapiski · Vidi više »

Državna cesta D517

D517 je državna cesta u Baranji i Slavoniji u smjeru istok-zapad pa sjever-jug.

Novi!!: Drava i Državna cesta D517 · Vidi više »

Državna cesta D7

D7 je državna cesta u smjeru sjever-jug koja se prostire od graničnog prijelaza (GP) Duboševica (granica Republike Mađarske), preko Belog Manastira, Osijeka i Đakova do graničnog prijelaza Slavonski Šamac (granica Republike Bosne i Hercegovine).

Novi!!: Drava i Državna cesta D7 · Vidi više »

Drnje

Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Drnje · Vidi više »

Drvljance

Drvljance, Drvljanci, Dravljance (mađ. Révfalu) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Drvljance · Vidi više »

Dubravsko jezero

Međimurske županije. Dubravsko jezero je umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Dravi u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Drava i Dubravsko jezero · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Drava i Dunav · Vidi više »

Dvanaesta slavonska proleterska udarna brigada NOVJ-a

Dvanaesta slavonska proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada bila je jedna od najuspješnijih jedinica NOVH-a na istoku Hrvatske, u Slavoniji, koju je Glavni štab NOV-a Hrvatske 1944. godine proglasio najboljom brigadom u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Dvanaesta slavonska proleterska udarna brigada NOVJ-a · Vidi više »

Dvorišče

Dvorišče (mađ. Somogyudvarhely) je pogranično selo u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Dvorišče · Vidi više »

Erdutski brijeg

Erdutski brijeg je brijeg ili visoravan u istočnom dijelu Hrvatske, dvadesetak kilometara istočno od grada Osijeka, proteže se iznad ušća rijeke Drave u Dunav nekih desetak kilometara prema istoku.

Novi!!: Drava i Erdutski brijeg · Vidi više »

Ergela međimurskog konja, Žabnik

Ergela međimurskog konja Žabnik, konjogojsko gospodarstvo osnovano 2015.

Novi!!: Drava i Ergela međimurskog konja, Žabnik · Vidi više »

Ernušti

Ernušti (Ernušti Čakovečki, Ernust od Čakovca, mađ. Ernusth de Csáktornya), hrvatska plemićka obitelj židovskog podrijetla, koja je preko Ugarske došla u Hrvatsku iz Švedske, a dosegla je svoj vrhunac tijekom 15. i 16. stoljeća.

Novi!!: Drava i Ernušti · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Drava i Europa · Vidi više »

Ferdinandovac

Ferdinandovac je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Ferdinandovac · Vidi više »

Fermopromet

Fermopromet, poduzeće sa sjedištem u Novom Bezdanu (Baranja), osnovano 1990.

Novi!!: Drava i Fermopromet · Vidi više »

Fok

Željeznička postaja u Foku. Fok ili Fokrta (mađ. Drávafok) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Fok · Vidi više »

Franjo Filipović (poturica)

Franjo Filipović (Jelkovec pokraj Zagreba, prva pol. 16. st. – ?) je bio zagrebački kanonik i vojskovođa te kasnije turski četovođa i preobraćenik na Islam.

Novi!!: Drava i Franjo Filipović (poturica) · Vidi više »

Gabajeva Greda (jezera)

Jezera Gabajeva Greda (točnije skup jezera i bara: Prosenica najveće jezero oko 34 ha, Veliko jezero 6,3 ha i Malo jezero 4,5 ha) površine ukupno oko 50 hektara, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji pokraj naselja Gabajeva Greda.

Novi!!: Drava i Gabajeva Greda (jezera) · Vidi više »

Gat

Gat je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Belišća.

Novi!!: Drava i Gat · Vidi više »

Gezinci

Gezinci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu općine Podravska Moslavina.

Novi!!: Drava i Gezinci · Vidi više »

Gilvánfa

Gilvánfa je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Gilvánfa · Vidi više »

Gisingovci

Gisingovci (njem. Güssing, mađ. Kőszegi), velikaška obitelj njemačkog podrijetla.

Novi!!: Drava i Gisingovci · Vidi više »

Gliboki

Potok Gliboki (u prošlosti se spominje naziv kao istoimeni posjed Rasinja) izvire u Kalničkom gorju između sela Apatovec i Ludbreški Ivanac.

Novi!!: Drava i Gliboki · Vidi više »

Gola

Gola je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Gola · Vidi više »

Goran Šafarek

Goran Šafarek Koprivnica, 28. travnja 1977., hrvatski je biolog, publicist, istraživač, fotograf, redatelj i snimatelj.

Novi!!: Drava i Goran Šafarek · Vidi više »

Gorenjska

Gorenjska Gorenjska je planinsko alpsko područje uz gornji tok rijeke Save u Sloveniji, sjeverno i sjeverozapadno od Ljubljane.

Novi!!: Drava i Gorenjska · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Goriška · Vidi više »

Gornje Ledine

Jezero Gornje Ledine (za jezero lokalno se spominje i naziv Tori) površine oko 10 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na sjeveroistočnom dijelu naselja Sigetec, udaljeno od samog centra naselja Sigetec oko 1,1 km.

Novi!!: Drava i Gornje Ledine · Vidi više »

Gornji Kneginec

Gornji Kneginec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Gornji Kneginec · Vidi više »

Gradska općina Maribor

Gradska općina Maribor (slo.:Mestna občina Maribor) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Gradska općina Maribor · Vidi više »

Gradska općina Ptuj

Gradska općina Ptuj (slo.:Mestna občina Ptuj) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Gradska općina Ptuj · Vidi više »

Gradski prijevoz putnika Osijek

Gradski prijevoz putnika Osijek (skr. GPP), gradsko je trgovačko društvo koje obavlja djelatnost organizacije tramvajskog i autobusnog prometa u Osijeku.

Novi!!: Drava i Gradski prijevoz putnika Osijek · Vidi više »

Grb Dalmacije

Grb Dalmacije Grb Dalmacije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Dalmacije.

Novi!!: Drava i Grb Dalmacije · Vidi više »

Grb Mađarske

Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.

Novi!!: Drava i Grb Mađarske · Vidi više »

Grb Osijeka

Grb Grada Osijeka Grb Grada Osijeka ima oblik stiliziranog štita čija je visina u odnosu na širinu 5:4.

Novi!!: Drava i Grb Osijeka · Vidi više »

Grb Osječko-baranjske županije

Grb Osječko-baranjske županije Grb Osječko-baranjske županije je grb koji ima oblik ovalnog i u podnožju zašiljenog štita crvene boje.

Novi!!: Drava i Grb Osječko-baranjske županije · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Drava i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grb Slavonije

Grb Slavonije Fojničkom grbovniku. Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Novi!!: Drava i Grb Slavonije · Vidi više »

Grb Virovitičko-podravske županije

Grb Virovitičko-podravske županije Grb Virovitičko-podravske županije je grb s crvenom bojom štita, koji je na tri dijela razdijeljen s dvjema srebrnim gredama koje simboliziraju rijeke Savu i Dravu.

Novi!!: Drava i Grb Virovitičko-podravske županije · Vidi više »

Grdiša

Grdiša Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (stari hrvatskih naziv "Gradišće") (mađ. Gordisa) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Grdiša · Vidi više »

Grgur I. Kurjaković

Grgur I. Kurjaković Krbavski (spomen 1324. – Levice, oko 1360.), hrvatski plemić i krbavski knez iz hrvatske velikaške obitelji Kurjakovića od roda Gusića.

Novi!!: Drava i Grgur I. Kurjaković · Vidi više »

Gruntovčani

Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija iz 1975. godine.

Novi!!: Drava i Gruntovčani · Vidi više »

Guido Pongratz

Guido Pongratz (Slovenska Bistrica, 4. siječnja 1822. – Zagreb, 31. prosinca 1889.), bio je slovensko-hrvatski građevinski poduzetnik, veletrgovac, industrijalac i bankar.

Novi!!: Drava i Guido Pongratz · Vidi više »

Gustav Perčec

Gustav Perčec Gustav Perčec (Valpovo, 1885. — Longobucco, općina Sila, provincija Cosenza, Italija, veljača 1935.) je bio ustaški dužnosnik.

Novi!!: Drava i Gustav Perčec · Vidi više »

Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Drava i Habsburško-turski rat 1663. – 1664. · Vidi više »

Henrik I., njemački kralj

Henrik I., njemački kralj Henrik I. Ptičar (njemački Heinrich I. ili Heinrich der Vogler) (* 876.; † 2. srpnja 936. u Memlebenu u Saskoj-Anhaltu) bio je saski vojvoda od 912.; istočnofranački (njemački) kralj (919. – 936.) iz Otonske dinastije.

Novi!!: Drava i Henrik I., njemački kralj · Vidi više »

Hidroelektrana Čakovec

Hidroelektrana Čakovec. Preljev brane na Hidroelektrani Čakovec. Hidroelektrana Čakovec ili HE Čakovec je hidroelektrana smještena na rijeci Dravi, a najpoznatija je po tome što je prva hidroelektrana u Hrvatskoj s cijevnim turbinama u strojarnici.

Novi!!: Drava i Hidroelektrana Čakovec · Vidi više »

Hidroelektrana Dubrava

Hidroelektrana Dubrava - zračna snimka elektrane i okolice Hidroelektrana Dubrava izbliza Donjoj Dubravi Hidroelektrana Dubrava ili HE Dubrava je hidroelektrana smještena na rijeci Dravi i posljednja je u nizu od 3 hidroelektrane kojima se uređuje i koristi Drava u Hrvatskoj do ušća Mure.

Novi!!: Drava i Hidroelektrana Dubrava · Vidi više »

Hidroelektrana Varaždin

Hidroelektrana Varaždin. Hidroelektrana Varaždin. Radi redovnog čišćenja naplavina, odnosno vodene kuge s rešetke na ulaznoj građevini strojarnice HE Varaždin, početkom kolovoza 2008. radilo se u 3 smjene. Brana HE Varaždin (20. rujna 2010.) Hidroelektrana Varaždin ili HE Varaždin je smještena na rijeci Dravi, pokraj grada Varaždina, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (Varaždinska županija), umjetno jezero je manjim dijelom u Republici Sloveniji). HE Varaždin na dionici dugoj 28,5 kilometara rijeke Drave ima više namjena: brani zemljište i naselja od poplava i erozivnog djelovanja, opskrbljuje vodom (šećeranu u Ormožu u Sloveniji), odvodnjava prekomjerno vlažno zemljište, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljišta, a ima uvjete za razonodu, izletnički turizam i šport. Hidroelektrana Varaždin je izgrađena u relativno kratkom vremenu (4,5 godine), a u rad je puštena 1975. Početak izgradnje bio je 1970., a završetak i puštanje u rad elektrane 1975. Hidroelektrane na Dravi počele su se projektirati ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća na visokoj stručnoj razini (Elektroprojekt, Zagreb, u suradnji Građevinskim fakultetom u Zagrebu, institut Geoexpert i Institut građevinarstva Hrvatske, istražni radovi Geotehnika, Zagreb, i IGH, Zagreb). Dalekovidnost prihvaćenih zaključaka u studijama i projektima našla je svoju potvrdu tijekom uporabe.

Novi!!: Drava i Hidroelektrana Varaždin · Vidi više »

Hidroelektrane u Hrvatskoj

Hidroelektrane u Hrvatskoj. Hrvatskoj. Europi. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. (istosmjerna struja) Hidroelektrana Orlovac, postrojenje i tlačni cjevovod. tlačna cjevovoda. HE Sklope, a potom i u HE Senj. Reverzibilna hidroelektrana Velebit. Hidroelektrana Dubrovnik. Brana i Hidroelektrana Peruća. Hidroelektrana Đale. Hidroelektrana Sklope. Triblju. Umjetno jezero Lepenica na kojoj se nalazi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica. umjetnog jezera Bajer (24,5 do 54,5 metara), a ujedno služi za prebacivanje vode iz donjeg jezera Bajer u gornje Lokvarsko jezero. Mala hidroelektrana Zeleni vir na potoku Curak. Hidroelektrane Lešće. Hidroelektrana Gojak. Ozlju. Hidroelektrane Rijeka. Hidroelektrana Varaždin. Hidroelektrana Čakovec. Hidroelektrana Dubrava. Mala hidroelektrana Roški slap. Hidroelektrana Miljacka. Mala hidroelektrana Golubić početkom siječnja 2003. Slap Krčić. Mala hidroelektrana Zavrelje. Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava.

Novi!!: Drava i Hidroelektrane u Hrvatskoj · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Novi!!: Drava i Hidroenergija · Vidi više »

Hinko Kroder

Hinko Kroder (Rüdenhausen, 6. lipnja 1877. – ?, 26. rujna 1945.) bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije u župi Vratišinec.

Novi!!: Drava i Hinko Kroder · Vidi više »

Hirics

Hirics je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Hirics · Vidi više »

Hotel Osijek

Hotel Osijek je hotel u Osijeku.

Novi!!: Drava i Hotel Osijek · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Drava i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Drava i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Drava i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska pravna povijest

Hrvatska pravna povijest obuhvaća pravnu povijest Hrvata i hrvatskih država od dolaska Hrvata u 7.

Novi!!: Drava i Hrvatska pravna povijest · Vidi više »

Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.

Novi!!: Drava i Hrvatske oružane snage · Vidi više »

Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti

Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom, pa slijedom toga pogodno za život ljudi.

Novi!!: Drava i Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini

Etnička narav predosmanlijske Bosne predmet je brojnih kontroverzi.

Novi!!: Drava i Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatsko konjaništvo (Habsburška Monarhija)

Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvatski konjanik Hrvatski konjanici ili Hrvatsko konjaništvo (njem. Kroatische Reiter, Krabaten, Kroaten) sudjelovali su kao vrlo cijenjeni plaćenici u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci u Tridesetogodišnjem ratu u Europi.

Novi!!: Drava i Hrvatsko konjaništvo (Habsburška Monarhija) · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Drava i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko Podunavlje

Karta Hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema.

Novi!!: Drava i Hrvatsko Podunavlje · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Drava i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Hrvatsko-srbijanska granica

Granični spor Hrvatsko-srbijanska granica, naziv za 317,6 km dugu granicu između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Novi!!: Drava i Hrvatsko-srbijanska granica · Vidi više »

Idvik

Idvik (mađ. Baranyahídvég) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Idvik · Vidi više »

Ime grada Zagreba

Felicijanova isprava, „rodni list Zagreba”, dokument u kojem se po prvi put spominje pojam Zagreb (''Zagrabiensem episcopatum'') Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave iz 1134. godine, kojom nadbiskup Felicijan potvrđuje osnivanje zagrebačke biskupije.

Novi!!: Drava i Ime grada Zagreba · Vidi više »

Istočna Hrvatska

Istočna Hrvatska sastoji se od Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema.

Novi!!: Drava i Istočna Hrvatska · Vidi više »

Istočnohrvatska ravnica

Istočnohrvatska ravnica, nizinski, istočni dio Istočne Hrvatske, u kojem prevladavaju lesni ravnjaci i aluvijalne ravnice (pridravska nizina Osijeka, slavonska Podravina, Baranja, vukovarski ravnjak, đakovački kraj, bosutska Posavina).

Novi!!: Drava i Istočnohrvatska ravnica · Vidi više »

Ivanidba

Ivanidba Pečuh, 29.

Novi!!: Drava i Ivanidba · Vidi više »

Ivica Frković

Ivica Frković (Lički Novi, 3. veljače 1894. - Buenos Aires 21. veljače 1980.) bio je hrvatski ministar šuma i ruda za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Drava i Ivica Frković · Vidi više »

Ivo Herenčić

General Ivo Herenčić (Bjelovar, 18. veljače 1910. – Buenos Aires, 8. prosinca 1978.) bio je od 1945.

Novi!!: Drava i Ivo Herenčić · Vidi više »

Izvar

Izvar (mađ. Vízvár) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Izvar · Vidi više »

Jablanje

Jezerce Jablanje površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 600 m sjeverno od općine i naselja Peteranec.

Novi!!: Drava i Jablanje · Vidi više »

Janko Hunjadi

Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Novi!!: Drava i Janko Hunjadi · Vidi više »

Jegeniš

Jezero Jegeniš (točnije, skup jezera i bara površine ukupno oko 66 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja općine Legrad i drugo je po veličini u toj županiji.

Novi!!: Drava i Jegeniš · Vidi više »

Jeguljke

Jeguljke (Anguilliformes) su red riba, koji, prema dijelu autora ima 4 podreda, 19 (prema nekim autorima 15) porodica, 110 rodova i oko 600 vrsta, dok drugi smatraju da ovaj red obuhvaća oko 900 vrsta.

Novi!!: Drava i Jeguljke · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Drava i Jezero · Vidi više »

Josip Šintić

Josip Šintić (Gornja Vas kraj Samobora, Hrvatska, 8. rujna 1852. – Zagreb, Hrvatska, 13. veljače 1921.) hrvatski domoljub i Feldmarschalleutnant (podmaršal) u Austro-Ugarskoj vojsci.

Novi!!: Drava i Josip Šintić · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Drava i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Miljanović

Josip Miljanović (Virje, 13. ožujka 1796. – Sigetec, 21. ožujka 1838.) bio je hrvatski vojnik.

Novi!!: Drava i Josip Miljanović · Vidi više »

Jozsef Mikuska

Prof.

Novi!!: Drava i Jozsef Mikuska · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Drava i Južni Slaveni · Vidi više »

Kaša (Baranjska županija, Mađarska)

Kaša Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Kiskassa, nje. Kascha) je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Kaša (Baranjska županija, Mađarska) · Vidi više »

Kalinovac

Kalinovac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Kalinovac · Vidi više »

Kaptol zagrebački

Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.

Novi!!: Drava i Kaptol zagrebački · Vidi više »

Karašica

Valpovu.

Novi!!: Drava i Karašica · Vidi više »

Karašica (pritoka Drave)

Karašica je rijeka u istočnoj Hrvatskoj, desni pritok Drave.

Novi!!: Drava i Karašica (pritoka Drave) · Vidi više »

Karašica (pritoka Dunava)

Karašica je rječica/potok u Baranji, desni pritok Dunava.

Novi!!: Drava i Karašica (pritoka Dunava) · Vidi više »

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Novi!!: Drava i Karantanija · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Drava i Karlo Veliki · Vidi više »

Karpi

Karpi (latinski: Carpi, grčki: Καρπιανοί, Καρποι) je naziv za narod koji je između 2.

Novi!!: Drava i Karpi · Vidi više »

Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj

. Tijekom kasnog brončanoga doba sjeverna Hrvatska je bila uključena u vrlo dinamična, turbulentna zbivanja koja su u to vrijeme zahvatila velik dio europskog kontinenta.

Novi!!: Drava i Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj · Vidi više »

Kémes

Kémes je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Kémes · Vidi više »

KBC Osijek

KBC Osijek, zgrade u bolničkom kampusu. Klinički bolnički centar Osijek središnja je i najveća zdravstvena ustanova u Slavoniji te jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i KBC Osijek · Vidi više »

Kečiga

Kečiga (lat. Acipenser ruthenus), poznata i kao čiga, osjetljiva je vrsta roda Acipenser.

Novi!!: Drava i Kečiga · Vidi više »

Kešeriš

Kešeriš ili Kesulija (mađ. Keselyősfapuszta) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Kešeriš · Vidi više »

Kemša

Kemša (mađ. Kemse) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Kemša · Vidi više »

Kencel

Jezerce Kencel površine ukupno oko 0,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na sjevernom dijelu općine Drnje s lijeve obale rijeke Drave udaljene od nje oko 400 m.

Novi!!: Drava i Kencel · Vidi više »

Kisszentmárton

Kisszentmárton je selo na jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Kisszentmárton · Vidi više »

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Novi!!: Drava i Klagenfurt · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Drava i Knin · Vidi više »

Kninska biskupija

250px Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju.

Novi!!: Drava i Kninska biskupija · Vidi više »

Komarnička županija

Starohrvatska županija - obuhvaćala je dijelove prostora današnje sjeverozapadne Hrvatske (Podravina, Bilogora).

Novi!!: Drava i Komarnička županija · Vidi više »

Kopanjek

Kopanjek, rijeka u Podravini, pritok Drave; duga je 25,5 km, porječje obuhvaća 323,9 km².

Novi!!: Drava i Kopanjek · Vidi više »

Koprivnička rijeka

Potok Koprivnica (drugi naziv Koprivnička rijeka a od Hlebina se naziva i Bistra, izvire iz nekoliko izvora u Kalničkom gorju između naselja Apatovec i Rijeka Koprivnička. Tekući 50-ak km u smjeru od zapada prema istoku utiče kod naselja Molve Grede i Novog Virja u rijeku Dravu. Potok Koprivnica je u mnogočemu sličan obližnjem potoku Gliboki a i izvori su im vrlo blizu.

Novi!!: Drava i Koprivnička rijeka · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Drava i Koprivnica · Vidi više »

Koralpe

Koralpe Koralpe (slovenski: Golica) je masiv na jugu Austrije u Štajerskoj i Koruškoj.

Novi!!: Drava i Koralpe · Vidi više »

Korša

Korša (mađ. Kórós) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Korša · Vidi više »

Koruški Slovenci

Koruški Slovenci (slo. Koroški Slovenci, njem. Kärntner Slowenen) su Slovenci i govornici slovenskoga jezika koji žive u austrijskoj saveznoj državi Korušci.

Novi!!: Drava i Koruški Slovenci · Vidi više »

Kosac

Kosac (Crex crex) ptica je selica koja se razmnožava na vlažnim travnjacima, pašnjacima i livadama na području Euroazije, dok zimu provodi u jugoistočnoj Africi.

Novi!!: Drava i Kosac · Vidi više »

Kosta Nađ

Konstantin – Kosta Nađ (mađarski: Kosztá Nagy; 13. svibnja 1911. – 19. studenog 1986.) bio je sudionik Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Drava i Kosta Nađ · Vidi više »

Kovačida

Kovačida Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Kovácshida) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Kovačida · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Novi!!: Drava i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Drava i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevska jugoslavenska vojska

Kraljevska jugoslavenska vojska bila je oružana snaga Kraljevine SHS, od 1929. pod nazivom Kraljevina Jugoslavija, pa sve do kapitulacije 17. travnja 1941. Malo prije invazije na Jugoslaviju, Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je puč na staru vladu dana 27. ožujka 1941. Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali Srbi; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i generala bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu Sila Osovina.

Novi!!: Drava i Kraljevska jugoslavenska vojska · Vidi više »

Križevce

Križevce (mađ. Drávakeresztúr) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Križevce · Vidi više »

Krsto I. Frankapan Brinjski

Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.

Novi!!: Drava i Krsto I. Frankapan Brinjski · Vidi više »

Kuršanec

Kuršanec (mađ.: Zrínyifalva) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Čakovca, Međimurska županija.

Novi!!: Drava i Kuršanec · Vidi više »

Kurjakovići

Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).

Novi!!: Drava i Kurjakovići · Vidi više »

Kutnjak (Legrad)

Kutnjak (povijesno Kothnyak, Kuitnag, Kuttnyak odnosno Kuttinek, a lokalno pučanstvo izgovara ime sela Kótnjak, dok sami sebe nazivaju Kóčani) je selo u općini Legrad.

Novi!!: Drava i Kutnjak (Legrad) · Vidi više »

Labotnica

Lavant (slovenski: Labotnica) je rijeka u Koruškoj duga 64 km, sjeverna pritoka rijeke Drave.

Novi!!: Drava i Labotnica · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Drava i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Lavamünd

Lavamünd (slo. Labot), trgovište i općina na lijevoj obali rijeke Drave u dolini Labot u Koruškoj, Austrija.

Novi!!: Drava i Lavamünd · Vidi više »

Lavoslav Singer

Lavoslav Singer (Bulinac kraj Bjelovara, 1866. – koncentracijski logor Auschwitz, 1942.), bio je industrijalac židovskoga porijekla, koji je imao znatan utjecaj na razvitak Bjelovara.

Novi!!: Drava i Lavoslav Singer · Vidi više »

Lazar Mamula

Lazar Mamula (njem.: Lazarus Freiherr von Mamula) (Gomirje 22. svibnja 1795. – Beč, Austrija, 17. siječnja 1878.), hrvatski barun, feldzeugmeister (general topništva) Vojske Austrijskog Carstva i namjesnik za Dalmaciju.

Novi!!: Drava i Lazar Mamula · Vidi više »

Lúzsok

Lúzsok je selo na jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Lúzsok · Vidi više »

Legrad

Legrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Legrad · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Drava i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lielupe

Lielupe (u latvijskoj transliteraciji: Velika rijeka, njem. Kurländische Aa) je rijeka u središnoj Latviji.

Novi!!: Drava i Lielupe · Vidi više »

Lienz

Pogled na '''Lienz''' sa sjevera Lienz je glavni grad istoimenog okruga austrijske savezne pokrajine Tirol.

Novi!!: Drava i Lienz · Vidi više »

Limbuš

Limbuš je naselje na desnoj obali rijeke Drave, zapadno od Maribora u sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Limbuš · Vidi više »

Ljudevit Posavski

Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.

Novi!!: Drava i Ljudevit Posavski · Vidi više »

Lobnica

Rijeke u Sloveniji.

Novi!!: Drava i Lobnica · Vidi više »

Lobnica (Drava)

Lobnica je rijeka u Sloveniji.

Novi!!: Drava i Lobnica (Drava) · Vidi više »

Lobor

Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Drava i Lobor · Vidi više »

Loka 1

Jezero Loka 1 površine oko 2,5 hektara, kojim gospodari ŠRK "Ivan Generalić" Sigetec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu naselja Sigetec.

Novi!!: Drava i Loka 1 · Vidi više »

Loka 2

Jezero Loka 2 površine oko 2,8 hektara, kojim gospodari ŠRK "Ivan Generalić" Sigetec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu naselja Sigetec.

Novi!!: Drava i Loka 2 · Vidi više »

Lovište Podunavlje – Podravlje

Lovište Podunavlje – Podravlje, lovište u Baranji koje se nalazi u trokutu između Dunava i Drave.

Novi!!: Drava i Lovište Podunavlje – Podravlje · Vidi više »

Ludbreg

Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Drava i Ludbreg · Vidi više »

Luka Tranzit Osijek

Luka Tranzit Osijek d.o.o. osnovana je 1956.

Novi!!: Drava i Luka Tranzit Osijek · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Drava i Mađarska · Vidi više »

Maća

Maća Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Matty) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Maća · Vidi više »

Majške Međe

Majške Međe (srp. ćir. Мајшке Међе; mađ. Szeglak), naselje u Općini Jagodnjak Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Novi!!: Drava i Majške Međe · Vidi više »

Majka Božja Molvarska

"Čudotvorni" gotički kip Majke Božje Molvarske načinjen je od lipova drveta, a predstavlja Gospu s Djetetom.

Novi!!: Drava i Majka Božja Molvarska · Vidi više »

Mala čigra

Male čigre (lat. Sterna albifrons) su najinteligentnije i najspretnije čigre.

Novi!!: Drava i Mala čigra · Vidi više »

Mala hidroelektrana Čakovec

Mala hidroelektrana Čakovec. Agregat (vodna turbina + generator) biološkog minimum na MHE Čakovec. Mala hidroelektrana Čakovec ili MHE Čakovec je mala hidroelektrana koja se nalazi u sklopu Hidroelektrane Čakovec na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Mala hidroelektrana Čakovec · Vidi više »

Mala hidroelektrana Dubrava

Agregat biološkog minimum na MHE Dubrava. Mala hidroelektrana Dubrava ili MHE Dubrava je mala hidroelektrana koja se nalazi u sklopu Hidroelektrane Dubrava na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Mala hidroelektrana Dubrava · Vidi više »

Mala hidroelektrana Varaždin

Mala hidroelektrana Varaždin. Mala hidroelektrana Varaždin ili MHE Varaždin je mala hidroelektrana koja se nalazi u sklopu Hidroelektrane Varaždin na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Mala hidroelektrana Varaždin · Vidi više »

Marača

Marača ili Maroč (mađ. Marócsa) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Marača · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Drava i Maribor · Vidi više »

Marijanci

Marijanci su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Marijanci · Vidi više »

Markovce

Markovce(mađ. Markóc) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Markovce · Vidi više »

Martin Strel

Martin Strel Martin Strel (Mokronog, 1. listopada 1954.) – slovenski plivački ultramaratonac i ekološki aktivist Profesionalno se bavi daljinskim plivanjem i vlasnik je više svjetskih i Guinessovih rekorda u daljinskom plivanju.

Novi!!: Drava i Martin Strel · Vidi više »

Martince

Martince (mađ. Felsőszentmárton) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Martince · Vidi više »

Martinci Miholjački

Martinci Miholjački su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu općine Podravska Moslavina.

Novi!!: Drava i Martinci Miholjački · Vidi više »

Matko Talovac

Matko Talovac († 1445.), hrvatski i slavonski ban.

Novi!!: Drava i Matko Talovac · Vidi više »

Mölltal

Mölltal je dolina u Austriji.

Novi!!: Drava i Mölltal · Vidi više »

Meža

Meža je rijeka u Sloveniji.

Novi!!: Drava i Meža · Vidi više »

Međimurje (razdvojba)

*Međimurje, zemljopisni pojam za najsjeverniji kraj u Hrvatskoj, koji se nalazi između dviju velikih rijeka, Mure i Drave.

Novi!!: Drava i Međimurje (razdvojba) · Vidi više »

Međimurje (regija)

Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.

Novi!!: Drava i Međimurje (regija) · Vidi više »

Međimurje pod ugarskom vlašću

Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.

Novi!!: Drava i Međimurje pod ugarskom vlašću · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Drava i Međimurska županija · Vidi više »

Mekiš (Podravske Sesvete)

Mekiš je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Podravskih Sesveta.

Novi!!: Drava i Mekiš (Podravske Sesvete) · Vidi više »

Mihajlo Živić

Mihajlo (Mihael, Mihaelo) Ivanov Živić (Sikirevci, 23. rujna 1899. – Osijek, 14. travnja 1942.). Bio je hrvatski kipar.

Novi!!: Drava i Mihajlo Živić · Vidi više »

Mini hidroelektrana Čakovec

Mini hidroelektrana Čakovec. Mini hidroelektrana Čakovec. Mini hidroelektrana Čakovec ili mHE Čakovec je mala hidroelektrana koja se nalazi u sklopu Hidroelektrane Čakovec na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Mini hidroelektrana Čakovec · Vidi više »

Mini hidroelektrana Dubrava

Mini hidroelektrana Dubrava. Mini hidroelektrana Dubrava ili mHE Dubrava je mala hidroelektrana koja se nalazi u sklopu Hidroelektrane Dubrava na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Mini hidroelektrana Dubrava · Vidi više »

Minska polja u Hrvatskoj

website.

Novi!!: Drava i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »

Mira Kolar-Dimitrijević

Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. srpnja 1933.), hrvatska je povjesničarka.

Novi!!: Drava i Mira Kolar-Dimitrijević · Vidi više »

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Novi!!: Drava i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »

Miroslav Dolenec Dravski

Miroslav Dolenec Dravski (Novo Virje, 1937. – Zagreb, 1995.) – književnik i novinar Rođen je 26.

Novi!!: Drava i Miroslav Dolenec Dravski · Vidi više »

Mislinja (rijeka)

Mislinja je rijeka u Sloveniji.

Novi!!: Drava i Mislinja (rijeka) · Vidi više »

Mladica

Mladica, losos dunavski, pastrva glavašica, sulec, gonjavac, štulac, šumanj, huj ili mlačak (latinski: Hucho hucho) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Salmonidae.

Novi!!: Drava i Mladica · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Drava i Mohačka bitka · Vidi više »

Molve

Središte Molva Molve su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Molve · Vidi više »

Molve Grede

Molve Grede je naseljeno mjesto u Općini Molve.

Novi!!: Drava i Molve Grede · Vidi više »

Mongolska opsada Splita

Mongolska opsada Splita, ratni događaj koji se zbio 1242. godine, a dio je mongolskog pohoda na Europu.

Novi!!: Drava i Mongolska opsada Splita · Vidi više »

Most dr. Franje Tuđmana (Osijek)

Most dr.

Novi!!: Drava i Most dr. Franje Tuđmana (Osijek) · Vidi više »

Mura

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Mura · Vidi više »

Mursa

Panonije iz 2 stoljeća. Mursa je ime rimske kolonije u provinciji Panoniji.

Novi!!: Drava i Mursa · Vidi više »

Nagyatád

Nagyatád je grad u jugozapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Nagyatád · Vidi više »

Nard

Nard je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Valpova.

Novi!!: Drava i Nard · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Drava i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nitra (grad)

Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Drava i Nitra (grad) · Vidi više »

Niza

'''Niza''': Crkva BDM Kraljice neba i zemlje. Niza je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Koški.

Novi!!: Drava i Niza · Vidi više »

NK Osijek

NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.

Novi!!: Drava i NK Osijek · Vidi više »

Nobiles ultra Gozd

Za odnos snaga u planinskim kneštvima Hrvatske neobično je zanimljiv popis svjedoka koji su 1243.g. nazočni u miru između Senjana i Babonića, o kojemu je bilo riječi.

Novi!!: Drava i Nobiles ultra Gozd · Vidi više »

Noskovci

Noskovci su naselje koje se smjestilo u Slavoniji pokraj Drave.

Novi!!: Drava i Noskovci · Vidi više »

Nova Bukovica

Nova Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Nova Bukovica · Vidi više »

Novo Selo (Šomođska županija, Mađarska)

Novo Selo (mađ. Tótújfalu) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Novo Selo (Šomođska županija, Mađarska) · Vidi više »

Novo Virje

Novo Virje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Novo Virje · Vidi više »

Ođenica

Ođenica je rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Ođenica · Vidi više »

Obični jelen

Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).

Novi!!: Drava i Obični jelen · Vidi više »

Oldince

Oldince ili Olnica Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Old) su pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Oldince · Vidi više »

Omurtag

Omurtag Omurtag ili Omortag Graditelj (bug. Омуртаг) (? – ?, 831. ili 832.), bugarski kan od 816. do 831.

Novi!!: Drava i Omurtag · Vidi više »

Općina Cerkvenjak

Općina Cerkvenjak (slo.:Občina Cerkvenjak) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj u statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Cerkvenjak · Vidi više »

Općina Destrnik

Općina Destrnik (slo.:Občina Destrnik) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Destrnik · Vidi više »

Općina Dornava

Općina Dornava (slo.:Občina Dornava) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Dornava · Vidi više »

Općina Dravograd

Općina Dravograd (slo.:Občina Dravograd) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Koruškoj i statističkoj regiji Koruškoj.

Novi!!: Drava i Općina Dravograd · Vidi više »

Općina Duplek

Općina Duplek (slo.:Občina Duplek) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Duplek · Vidi više »

Općina Gorišnica

Općina Gorišnica (slo.:Občina Gorišnica) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Gorišnica · Vidi više »

Općina Hoče – Slivnica

Općina Hoče – Slivnica (slo.:Občina Hoče - Slivnica) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Hoče – Slivnica · Vidi više »

Općina Kidričevo

Općina Kidričevo (slo.:Občina Kidričevo) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Kidričevo · Vidi više »

Općina Lovrenc na Pohorju

Općina Lovrenc na Pohorju (slo.:Občina Lovrenc na Pohorju) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Lovrenc na Pohorju · Vidi više »

Općina Majšperk

Općina Majšperk (slo.:Občina Majšperk) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Majšperk · Vidi više »

Općina Markovci

Općina Markovci (slo.:Občina Markovci) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Markovci · Vidi više »

Općina Miklavž na Dravskem polju

Općina Miklavž na Dravskem polju (slo.:Občina Miklavž na Dravskem polju) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Miklavž na Dravskem polju · Vidi više »

Općina Muta

Općina Muta (slo.:Občina Muta) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Koruškoj i statističkoj regiji Koruškoj.

Novi!!: Drava i Općina Muta · Vidi više »

Općina Ormož

Općina Ormož (slo.:Občina Ormož) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Ormož · Vidi više »

Općina Podvelka

Općina Podvelka (slo.:Občina Podvelka) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Koruškoj i statističkoj regiji Koruškoj.

Novi!!: Drava i Općina Podvelka · Vidi više »

Općina Rače – Fram

Općina Rače – Fram (slo.:Občina Rače - Fram) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Rače – Fram · Vidi više »

Općina Ribnica na Pohorju

Općina Ribnica na Pohorju (slo.:Občina Ribnica na Pohorju) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Koruškoj i statističkoj regiji Koruškoj.

Novi!!: Drava i Općina Ribnica na Pohorju · Vidi više »

Općina Ruše

Općina Ruše (slo.:Občina Ruše) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Ruše · Vidi više »

Općina Selnica ob Dravi

Općina Selnica ob Dravi (slo.:Občina Selnica ob Dravi) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Selnica ob Dravi · Vidi više »

Općina Slovenska Bistrica

Općina Slovenska Bistrica (slo.:Občina Slovenska Bistrica) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Slovenska Bistrica · Vidi više »

Općina Središče ob Dravi

Općina Središče ob Dravi (slo.:Občina Središče ob Dravi) je općina na sjeveroistoku Slovenije u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Središče ob Dravi · Vidi više »

Općina Sveti Andraž v Slovenskih goricah

Općina Sveti Andraž v Slovenskih goricah (slo.:Občina Sveti Andraž v Slovenskih goricah) je općina u sjevernoistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Sveti Andraž v Slovenskih goricah · Vidi više »

Općina Trnovska vas

Općina Trnovska vas (slo.:Občina Trnovska vas) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Trnovska vas · Vidi više »

Općina Videm

Općina Videm (slo.:Občina Videm) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Videm · Vidi više »

Općina Vuzenica

Općina Vuzenica (slo.:Občina Vuzenica) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Koruškoj i statističkoj regiji Koruškoj.

Novi!!: Drava i Općina Vuzenica · Vidi više »

Općina Zavrč

Općina Zavrč (slo.:Občina Zavrč) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.

Novi!!: Drava i Općina Zavrč · Vidi više »

Operacija Baranja

Operacija Baranja bila je vojnoredarstvena operacija Hrvatske vojske u travnju 1992. godine kojom se namjeravalo osloboditi Baranju koja je tada bila pod vlašću JNA i pobunjenih hrvatskih Srba.

Novi!!: Drava i Operacija Baranja · Vidi više »

Opsada Novog Zrina

Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.

Novi!!: Drava i Opsada Novog Zrina · Vidi više »

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Novi!!: Drava i Opsada Sigeta · Vidi više »

Orešnjak

Orešnjak je bivše naseljeno mjesto u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripadalo je nekadašnjoj općini Donji Miholjac, a po posljednjem ustroju pripadalo bi općini Podravska Moslavina.

Novi!!: Drava i Orešnjak · Vidi više »

Ormánság

Tradicionalna narodna nošnja u Ormánságu. Ormánság ili Ormányság je pogranični predio u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Ormánság · Vidi više »

Ormoško jezero

Ormoško jezero umjetno je akumulacijsko jezero na rijeci Dravi, jugoistočno od Ormoža na granici Slovenije i Hrvatske.

Novi!!: Drava i Ormoško jezero · Vidi više »

Ormož

Ormož (njemački: Friedau, mađarski: Ormosd, prekomurski: Ormošd) je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnoj Sloveniji na rijeci Dravi, na granici s Hrvatskom.

Novi!!: Drava i Ormož · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Osijek · Vidi više »

Osječka pivovara

Osječka pivovara nalazi se u Donjem gradu u Osijeku koji kao grad ima tradiciju proizvodnje piva više od tri stoljeća.

Novi!!: Drava i Osječka pivovara · Vidi više »

Osječko pivo

Osječko pivo je prvo hrvatsko pivo s izvornom recepturom i tradicionalnim načinom proizvodnje koje proizvodi Osječka pivovara, locirana na Zelenom polju, Osijek, i ima tradiciju proizvodnje piva više od tri stoljeća.

Novi!!: Drava i Osječko pivo · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Novi!!: Drava i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Oslobađanje Međimurja

Oslobađanje Međimurja, dotad dijela Kraljevine Ugarske, izvršile su snage Narodnog vijeća Države SHS, ustrojene od dobrovoljaca i bivših pripadnika Austrougarske vojske i mornarice te posebno hrvatskih domobrana.

Novi!!: Drava i Oslobađanje Međimurja · Vidi više »

Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska)

Ostrovo (mađ. Csányoszró) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »

Oton II.

Oton II., car Svetog Rimskog Carstva Oton II. (njemački: Otto II.) (* 955.; † 7. prosinca 983. u Rimu) saski vojvoda i rimsko-njemački car (973. - 983.) Sin cara Otona I. i Adelaide (Adele) Burgundske.

Novi!!: Drava i Oton II. · Vidi više »

Pačva

Pačva Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Ipacfa) je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Pačva · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Novi!!: Drava i Pacta conventa · Vidi više »

Palkanja

Palkanja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Drávapalkonya) je selo u južnoj Mađarskoj je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Palkanja · Vidi više »

Paneuropski koridor V

Vinkovci – Osijek. Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, pogled prema jugu. Snimano iz jurećeg vlaka. Paneuropski Koridor V je željeznička pruga od Europskog značaja, koja povezuje sjevernu i južnu Europu.

Novi!!: Drava i Paneuropski koridor V · Vidi više »

Panonska Hrvatska

Panonska Hrvatska je dio Hrvatske koji se nalazi u Panonskoj nizini, i to onaj između Drave, Save, Kupe, Sutle i Požeškog gorja.

Novi!!: Drava i Panonska Hrvatska · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Novi!!: Drava i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Park prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu.

Novi!!: Drava i Park prirode Kopački rit · Vidi više »

Pasji trn (biljna vrsta)

Plod vučjeg trna. Pasji trn (vučji trn, vučji pastrn, vukodržica; lat. Hippophae rhamnoides; sin.: Elaeagnus rhamnoides) biljna je vrsta iz obitelji Elaeagnaceae ili zlolesinovki.

Novi!!: Drava i Pasji trn (biljna vrsta) · Vidi više »

Pastruga

Pastruga (lat. Acipenser stellatus), poznata i kao dunavska jesetra ili zvjezdan, jedna je od najrjeđih i prehrambeno najvažnijih riba roda Acipenser.

Novi!!: Drava i Pastruga · Vidi više »

Paulin II.

Paulin II. (Premariacco, oko 726. – Cividale, 802./804.), svećenik, teolog, pjesnik i svetac.

Novi!!: Drava i Paulin II. · Vidi više »

Petar Keglević (VII.)

Petar VII.

Novi!!: Drava i Petar Keglević (VII.) · Vidi više »

Petlovac

Petlovac (mađarski: Baranyaszentistván) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Petlovac · Vidi više »

Piškiba

Piškiba (mađ. Piskó) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Piškiba · Vidi više »

Pitomača

Pitomača je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Pitomača · Vidi više »

Pješački most u Osijeku

Pogled na most s Promenade Pješački most viseći je most preko Drave u Osijeku.

Novi!!: Drava i Pješački most u Osijeku · Vidi više »

Plitvica

Plitvica je rijeka u Hrvatskoj, desni pritok rijeke Drave.

Novi!!: Drava i Plitvica · Vidi više »

Plitvica (razdvojba)

Rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Plitvica (razdvojba) · Vidi više »

Požeški sandžak

Požeški sandžak bila je upravna jedinica u Osmanskom Carstvu, stvorena nakon što su osmanske snage pri jednom valu osvajanja osvajanja istočne Hrvatske osvojili Požegu i obranili osvojeni prostor između Drave i Save 1537. godine.

Novi!!: Drava i Požeški sandžak · Vidi više »

Podgajci Podravski

Podgajci Podravski su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Donjeg Miholjca.

Novi!!: Drava i Podgajci Podravski · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Drava i Podravina · Vidi više »

Podravlje

Podravlje je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Podravlje · Vidi više »

Podravska magistrala

Podravska magistrala je magistralni cestovni pravac, kojim se kroz Podravinu povezuje Slavonija sa zapadnijim dijelovima Hrvatske na današnjoj traci.

Novi!!: Drava i Podravska magistrala · Vidi više »

Podravska Moslavina

Podravska Moslavina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Podravska Moslavina · Vidi više »

Podravske Sesvete

Podravske Sesvete su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Podravske Sesvete · Vidi više »

Podravski Hrvati (Mađarska)

Podravski Hrvati (mađ. Dráva menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Podravski Hrvati (Mađarska) · Vidi više »

Pohorje

Pohorje je planina koja leži u sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Pohorje · Vidi više »

Popis pritoka Dunava

Zemljovid najvažnijih pritoka Dunava. Dunav je druga najduža rijeka u Europi.

Novi!!: Drava i Popis pritoka Dunava · Vidi više »

Popis rijeka

Popis rijeka prema ukupnoj dužini: ime - dužina - država.

Novi!!: Drava i Popis rijeka · Vidi više »

Povijest Međimurja

Međimurje je naseljeno od najstarijih vremena, zahvaljujući pogodnim uvjetima za život.

Novi!!: Drava i Povijest Međimurja · Vidi više »

Povijest Podgorača

Povijest Podgorača može se proučavati do prapovijesti, jer je već tada podgoračko područje bilo naseljeno.

Novi!!: Drava i Povijest Podgorača · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Drava i Prapovijest · Vidi više »

Prekodravlje

Prekodravlje je dio Podravine koji se nalazi s lijeve obale Drave, a omeđen je Dravom i granicom sa susjednom Republikom Mađarskom.

Novi!!: Drava i Prekodravlje · Vidi više »

Prelog

Prelog je grad u Međimurskoj županiji u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Prelog · Vidi više »

Prijezda I. Kotromanić

Prijezda I. Kotromanić (1211. – Slavonija, 8. svibnja 1287.), bosanski ban od 1250.

Novi!!: Drava i Prijezda I. Kotromanić · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Novi!!: Drava i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Prleško narječje

Prleško narječje je narječje slovenskog jezika koje se govori u slovenskoj pokrajini Prlekiji, a najsrodnije je prekmurskom narječju ili jeziku.

Novi!!: Drava i Prleško narječje · Vidi više »

Promet Mađarske

M7 - autocesta kroz Mađarsku Razvoju prometnih pravaca u Mađarskoj pogodovao je oblik tla bez prirodnih zapreka.

Novi!!: Drava i Promet Mađarske · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.

Novi!!: Drava i Protureformacija · Vidi više »

Prva Panonija

Prva Panonija ili Panonija Prima (lat. Pannonia Prima), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Drava i Prva Panonija · Vidi više »

Ptuj

Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Drava i Ptuj · Vidi više »

Radovan Delalle

'''Radovan Delalle''' Radovan Delalle (Slavonski Brod, 23. prosinca 1935.), hrvatski arhitekt i urbanist.

Novi!!: Drava i Radovan Delalle · Vidi više »

Ratimir

Ratimir je bio knez Panonske Hrvatske u prvoj polovici 9. stoljeća.

Novi!!: Drava i Ratimir · Vidi više »

Raznorotka

Raznorotka (lat. Marsilea), biljni rod iz reda Papratnica.

Novi!!: Drava i Raznorotka · Vidi više »

Rádfalva

Rádfalva je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Rádfalva · Vidi više »

Regionalni park Mura-Drava

Drava Regionalni park Mura-Drava zaštićeno je prirodno područje proglašeno 10.

Novi!!: Drava i Regionalni park Mura-Drava · Vidi više »

Retfala

Retfala je osječka gradska četvrt koja se nalazi na zapadnom dijelu grada.

Novi!!: Drava i Retfala · Vidi više »

Ribnjačarstvo Poljana

Ribnjačarstvo Poljana je proizvođač slatkovodne ribe u Republici Hrvatskoj i jedan od najvažnijih u ovom dijelu Europe.

Novi!!: Drava i Ribnjačarstvo Poljana · Vidi više »

Ribnjak (jezero)

Jezero Ribnjak površine oko 2,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na sjevernom dijelu područja općine Drnje, par stotina metara istočno od vikend naselja Šoderica. Udaljeno je oko 500 metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom i desetak metara istočno od jezera Šoderice.

Novi!!: Drava i Ribnjak (jezero) · Vidi više »

Riječna bojna

Ophodni brod '''PB-91 ''Šokadija''''' Ophodni brod '''PB-93''' Riječna bojna je plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske, dio je Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan".

Novi!!: Drava i Riječna bojna · Vidi više »

Riječni rak

Riječni rak (lat. Astacus astacus) je jedna od četiri autohtone vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja nastanjuje hrvatske rijeke i jezera.

Novi!!: Drava i Riječni rak · Vidi više »

Rinya

Rinya je rijeka u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Rinya · Vidi više »

Romi u Hrvatskoj

Romi u Hrvatskoj, jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Drava i Romi u Hrvatskoj · Vidi više »

Ružica grad

Ružica grad – ostatci gotičke crkve Ružica grad Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica je najveći sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji i jedan od najvećih u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Ružica grad · Vidi više »

Ruska jesetra

Ruska jesetra (dunavska jesetra, lat. Acipenser gueldenstaedtii), u Hrvatskoj poznata i kao obična jesetra, kritično je ugrožena vrsta riba iz roda Acipenser.

Novi!!: Drava i Ruska jesetra · Vidi više »

Saboč (Baranjska županija, Mađarska)

Saboč ili Sabloč Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Drávaszabolcs) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Saboč (Baranjska županija, Mađarska) · Vidi više »

Schiavoni

Schiavoni (od latinskog: Sclavi izvedeno od novo latinskog: Sclabo, Sclavo, iz grčkog: Σλάβος), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene, koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik, Dalmaciju, Panoniju i Iliriju.

Novi!!: Drava i Schiavoni · Vidi više »

Sedimentologija

Sedimentologija je geološka disciplina koja obuhvaća praćenje, modeliranje i opisivanje različitih sedimentacijskih procesa i njihovih sedimenata na zemljinoj površini i u dubini.

Novi!!: Drava i Sedimentologija · Vidi više »

Semartin

Semartin ili Martince Donje Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Alsószentmárton, rum. Sânmarta de Jos) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Semartin · Vidi više »

Sigetec

Sigetec je naselje u općini Peteranec.

Novi!!: Drava i Sigetec · Vidi više »

Signalni rak

Signalni rak (lat. Pacifastacus leniusculus) je sjevernoamerička vrsta raka koja je u drugoj polovici 20.

Novi!!: Drava i Signalni rak · Vidi više »

Siromaja

Siromaja je skupina četiri umjetnih jezera u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Drava i Siromaja · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Drava i Sisak · Vidi više »

Skordisci

Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr. Skordisci (grčki: Σκορδίσκοι) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave.

Novi!!: Drava i Skordisci · Vidi više »

Slatina

Slatina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Slatina · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Slavonija · Vidi više »

Slavonija & Baranja

Monografija "Slavonija & Baranja" Slavonija & Baranja, reprezentativna monografija na 272 stranice velikog formata Marina Topića (fotografije u boji) i Zvonka Makovića (tekst), s usporednim tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, koju je 2005.

Novi!!: Drava i Slavonija & Baranja · Vidi više »

Slavonski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.

Novi!!: Drava i Slavonski dijalekt · Vidi više »

Slavonsko-podravske željeznice

Lokomotiva ''Gabor 33'' iz serije 30, konstruirana 1890. u Krauss&Company (München, Njemačka), korištena za potrebe Slavonsko-podravskih željeznica. Tehnički muzej u Zagrebu Orahovici Slavonsko-podravsko vicinalne željeznice, poznatije kao Gutmanova željeznica, bila je mreža pruga širine kolosijeka 1000 mm, a dugačka 165 km.

Novi!!: Drava i Slavonsko-podravske željeznice · Vidi više »

Slijev

Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Novi!!: Drava i Slijev · Vidi više »

Slučaj "Selotejp"

Slučaj "Selotejp" bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HV-a kada su ubili desetak Srba u Osijeku 1991. tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Drava i Slučaj "Selotejp" · Vidi više »

Soljani

Soljani su selo na jugu Vukovarsko-srijemske županije u općini Vrbanja: s okolnim selima spada u područje Cvelferije.

Novi!!: Drava i Soljani · Vidi više »

Spittal na Dravi

Spittal na Dravi (njem. Spittal an der Drau) je grad u austrijskoj saveznoj državi Koruškoj, administrativni centar istoimenog kotara, te važno urbano i prometno središte u Gornjoj Koruškoj.

Novi!!: Drava i Spittal na Dravi · Vidi više »

Sporlin

Sporlin (lokalni nazivi su još Šporlin, Špurlin i slično) je proširenje protočnog kanala u obliku male bare okruglog oblika, površine ukupno oko 700 m2 i dubine nekoliko metara.

Novi!!: Drava i Sporlin · Vidi više »

Sračinec

Sračinec je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Drava i Sračinec · Vidi više »

Sredalj

Sredalj Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Drávaszerdahely) je selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Sredalj · Vidi više »

Središnja Hrvatska

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Novi!!: Drava i Središnja Hrvatska · Vidi više »

Srednjovjekovna hrvatska država

Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.

Novi!!: Drava i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Srijemska bojišnica

Faze Srijemske bojišnice od listopada 1944. do travnja 1945. Srijemska bojišnica je bila bojišnica koju je formiralo njemačko zapovjedništvo Jugoistoka (Armijska grupa F) nakon poraza u Srbiji krajem listopada 1944. godine, kako bi zaustavila prodor NOVJ i Crvene Armije ka zapadnim područjima Jugoslavije.

Novi!!: Drava i Srijemska bojišnica · Vidi više »

Stadion Ljudski vrt

Stadion Ljudski vrt (hrv. Narodni vrt) je nogometni stadion u Mariboru, Slovenija.

Novi!!: Drava i Stadion Ljudski vrt · Vidi više »

Stara Drava u Podravini

Rijeka Drava teče kroz Podravinu u duljini oko 80 km.

Novi!!: Drava i Stara Drava u Podravini · Vidi više »

Stari Gradac

Stari Gradac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pitomača, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Drava i Stari Gradac · Vidi više »

Starin (Šeljinska mikroregija, Mađarska)

Starin Pečuh, 29.

Novi!!: Drava i Starin (Šeljinska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »

Stjepan I., kralj Hrvatske

Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.

Novi!!: Drava i Stjepan I., kralj Hrvatske · Vidi više »

Strahoninec

Strahoninec (mađarski Drávanagyfalu) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Strahoninec · Vidi više »

Streljana Pampas

Streljana Pampas je streljana u istoimenom zapadnom dijelu Osijeka, uz obalu Drave.

Novi!!: Drava i Streljana Pampas · Vidi više »

Suhopolje

Suhopolje je općina u Hrvatskoj, u sastavu Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Drava i Suhopolje · Vidi više »

Sulejmanov most

Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.

Novi!!: Drava i Sulejmanov most · Vidi više »

Sveti Đurađ (Donji Miholjac)

Sveti Đurađ je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Donjeg Miholjca.

Novi!!: Drava i Sveti Đurađ (Donji Miholjac) · Vidi više »

Sveti Ilija (Varaždinska županija)

Sveti Ilija je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Sveti Ilija (Varaždinska županija) · Vidi više »

Svetozar Borojević

Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.

Novi!!: Drava i Svetozar Borojević · Vidi više »

Svibovec Podravski

Svibovec Podravski je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sračinec, Varaždinska županija.

Novi!!: Drava i Svibovec Podravski · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Drava i Tirol · Vidi više »

Torčec

Torčec je selo u Podravini, općina Drnje.

Novi!!: Drava i Torčec · Vidi više »

Torčec (jezero)

Jezero Torčec površine oko 0,4 hektara (površina ovisi o vodostaju potoka Gliboki) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u istoimenom naselju Torčec.

Novi!!: Drava i Torčec (jezero) · Vidi više »

Toti (Hrvati u Mađarskoj)

Toti (jedn. Tot, od mađ. Tóth) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Toti (Hrvati u Mađarskoj) · Vidi više »

Tramvajica

Jezero Tramvajica (Keter jezera) površine ukupno oko 5 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu područja općine Legrad. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad.

Novi!!: Drava i Tramvajica · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Drava i Travanjski rat · Vidi više »

Trnava (rijeka)

Međimurske županije Posljednja velika poplava u Čakovcu u ožujku 1963. godine uzrokovana izlijevanjem Trnave Trnava (puno ime: Trnava Murska), hrvatska rijeka koja protječe Međimurskom županijom.

Novi!!: Drava i Trnava (rijeka) · Vidi više »

Trstenik (jezera)

Trstenik je skupina četiri umjetnih jezera u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Drava i Trstenik (jezera) · Vidi više »

Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje

Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje, knjižica dimenzija 15 x 15 cm na 56 stranica (+ korice) štampana u boji s mnoštvom kolor-fotografija.

Novi!!: Drava i Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje · Vidi više »

Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

Novi!!: Drava i Tvrđa · Vidi više »

Tvrđavica

Tvrđavica je naselje u Gradu Osijeku, Osječko-baranjske županije.

Novi!!: Drava i Tvrđavica · Vidi više »

Ušće

Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.

Novi!!: Drava i Ušće · Vidi više »

Ušće Mure u Dravu

Mura i Drava teku usporedno Djetlići su česti u Velikom Pažutu gdje nalaze mnogo mogućnosti za gniježđenje Vranci se odmaraju na šljunčanom sprudu Ušće Mure u Dravu je šire područje Međimurja i Podravine, smješteno na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Drava i Ušće Mure u Dravu · Vidi više »

Ugarsko-poljska kronika

Ugarsko-poljska kronika (lat. Chronicon Hungarico-Polonicum), srednjovjekovna kronika koja postoji u dvije redakcije.

Novi!!: Drava i Ugarsko-poljska kronika · Vidi više »

Ungerove grabe

Ungerove grabe su skup devet manjih jezera i bara površine ukupno oko 2,5 hektara ovisno o vodostaju potoka Gliboki i oborinskim vodama.

Novi!!: Drava i Ungerove grabe · Vidi više »

Upravljanje vodnim resursima

Svaka kapljica krivo iskorištene vode smanjuje vodne resurse pitke vode. Plitvičkih jezera kao primjer vodnog bogatstva Republike Hrvatske. Upravljanje vodama je temeljna djelatnost za to zaduženih državnih ustanova prema kojima se u skladu načela održivoga razvoja, ostvaruje cjeloviti nadzor i upravljanje.

Novi!!: Drava i Upravljanje vodnim resursima · Vidi više »

Vajslovo

Vajslovo (mađ. Vajszló) je veliko selo (mađ. nagyközség) na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Vajslovo · Vidi više »

Valpovština

Valpovština je područje oko Valpova nalazi se u istočnom dijelu Slavonije.

Novi!!: Drava i Valpovština · Vidi više »

Valpovo

Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Drava i Valpovo · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Varaždin · Vidi više »

Varaždinska županija

Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Drava i Varaždinska županija · Vidi više »

Varaždinska županija (1181. – 1850.)

23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima.

Novi!!: Drava i Varaždinska županija (1181. – 1850.) · Vidi više »

Varaždinska županija (1850. – 1924.)

23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Drava i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Vidi više »

Varaždinska biskupija

Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Varaždinska biskupija · Vidi više »

Varaždinsko jezero

Sjeverno dio jezera Varaždinsko jezero je akumulacijsko jezero na rijeci Dravi, podijeljeno između Međimurske i Varaždinske županije, izgrađeno za potrebe Hidroelektrane Čakovec.

Novi!!: Drava i Varaždinsko jezero · Vidi više »

Vaterpolski klub Osijek

Vaterpolski klub Osijek, osnovan 1946., je vaterpolski klub iz Osijeka.

Novi!!: Drava i Vaterpolski klub Osijek · Vidi više »

Vatrogasci Međimurja

Vatrogasci Međimurja djeluju na Međimurskom području okruženom rijekom Murom na sjeveru i Dravom na južnom rubu županije.

Novi!!: Drava i Vatrogasci Međimurja · Vidi više »

Völkermarkt

Völkermarkt (slovenski: Velikovec) grad je na jugu Austrije s 10.953 stanovnika, a i administrativni centar je Okruga Völkermarkt.

Novi!!: Drava i Völkermarkt · Vidi više »

Vejtiba

Vejtiba ili Vertiba (mađ. Vejti) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Vejtiba · Vidi više »

Velika Kaniža

Velika Kaniža (mađ. Nagykanizsa, njem. Großkirchen, Groß-Kanizsa) je grad u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Velika Kaniža · Vidi više »

Veliki Bukovec

Veliki Bukovec je općina i selo u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Veliki Bukovec · Vidi više »

Vertiga

Vertiga ili Vertika (mađ. Sósvertike) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Vertiga · Vidi više »

Veslački klub Iktus

Logotip VK Iktus IKTUS je veslački klub iz Osijeka.

Novi!!: Drava i Veslački klub Iktus · Vidi više »

Viadukt

Viadukt d.d. najveća je građevinska tvrtka u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi specijalizirana za infrastrukturne radove.

Novi!!: Drava i Viadukt · Vidi više »

Vidak (jezero)

Jezero Vidak (točnije, skup jednog većeg, jednog manjeg i nekoliko manjih bara površine ukupno oko 6 hektara) kojima gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu općine Đelekovec.

Novi!!: Drava i Vidak (jezero) · Vidi više »

Viljevo

Viljevo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Viljevo · Vidi više »

Villach

Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.

Novi!!: Drava i Villach · Vidi više »

Vinica

Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Drava i Vinica · Vidi više »

Vinkovačka kultura

Vinkovačka kultura je naziv za materijalnu i duhovnu kulturu većeg dijela stanovnika kontinentalne Hrvatske i Srijema, te južne Mađarske, u razdoblju od svršetka bakrenoga doba (oko 2300. g. pr. K.) do početka srednjeg brončanoga doba (oko 1600. g. pr. K.).

Novi!!: Drava i Vinkovačka kultura · Vidi više »

Virje

Virje je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Drava i Virje · Vidi više »

Virovitička županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Drava i Virovitička županija · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Drava i Virovitica · Vidi više »

Vlado Singer

Vlado (Vladimir) Singer, (Virovitica, 21. listopada 1908. – Stara Gradiška, listopad 1943.), bio je hrvatski političar, član ustaškoga pokreta.

Novi!!: Drava i Vlado Singer · Vidi više »

Vojnić

Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.

Novi!!: Drava i Vojnić · Vidi više »

Vrbaški grad

Dokaze o postojanju naselja u banjolučkoj kotlini poslije doseljenja Hrvata, pored gradine u Kastelu, nalazimo tek u 13. stoljeću.

Novi!!: Drava i Vrbaški grad · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Drava i Vukovar · Vidi više »

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Novi!!: Drava i Zagrebačka biskupija · Vidi više »

Zagrebački nogometni savez

Zagrebački nogometni savez (skr. ZNS) osnovan je 8. rujna 1919. godine, kao Zagrebački nogometni podsavez (ZNP), u Zagrebu.

Novi!!: Drava i Zagrebački nogometni savez · Vidi više »

Zajednica općina Osijek

Zajednica općina Osijek - Slavonija i Baranja Zajednica općina Osijek, u administrativnoj podjeli bivše Jugoslavije 70-ih i 80-ih godina 20.

Novi!!: Drava i Zajednica općina Osijek · Vidi više »

Zakon (Šomođska županija, Mađarska)

Zakon Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.

Novi!!: Drava i Zakon (Šomođska županija, Mađarska) · Vidi više »

Zalat

Zalat (mađ. Zaláta) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Novi!!: Drava i Zalat · Vidi više »

Završne operacije u Jugoslaviji 1945.

Završnim operacijama 2. sv. rata u Jugoslaviji nazivamo ratne operacije između 20. ožujka i 15. svibnja 1945.

Novi!!: Drava i Završne operacije u Jugoslaviji 1945. · Vidi više »

Zákányfalu

Zákányfalu je pogranično selo u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Drava i Zákányfalu · Vidi više »

Zemljopis Austrije

Austrije. Austrija se nalazi u srcu središnje Europe.

Novi!!: Drava i Zemljopis Austrije · Vidi više »

Zemljopis Hrvatske

Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.

Novi!!: Drava i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »

Zemljopis Mađarske

Zemljopis Mađarske obuhvaća prostor površine od 93,030 km2 u središnjoj Europi bez izlaza na more.

Novi!!: Drava i Zemljopis Mađarske · Vidi više »

107. brigada HV "Vukovi"

Zastava 107. brigade 107.

Novi!!: Drava i 107. brigada HV "Vukovi" · Vidi više »

108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske

108.

Novi!!: Drava i 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: Drava i 11. rujna · Vidi više »

135. brigada HV

135.

Novi!!: Drava i 135. brigada HV · Vidi više »

136. brigada HV

136.

Novi!!: Drava i 136. brigada HV · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Drava i 2023. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni