Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Indeks Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

155 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Alojz Gradnik, Ante Matasić, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Ante Trumbić, Anton Korošec, Austro-Ugarska, Austrougarska ratna mornarica, Šibenik, Šime Kurelić, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Šujica (Tomislavgrad, BiH), Ženevska deklaracija (1918.), Čista stranka prava, Banat, Bačka i Baranja, Baranja (regija), Bečki književni dogovor, Bokelji, Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu, Bosanska Gradiška, Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.), Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji, Bukovica, Dinko Trinajstić, Diplomatska borba za Zadar, Dragutin Prica, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drniš, Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu, Fašizam, Gracija Bilafer, Grb Republike Hrvatske, Grubišno Polje, Guvernatorat Dalmacija, Hrvatska, Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, Hrvatska povijest, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatske oružane snage, Hrvatske zemlje, Hrvatski državni sabor, Hrvatski vladari, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, ..., Hvar, Ivo Krstelj, Jadransko pitanje, Janko Vuković Podkapelski, Josip Grašić, Josip Smodlaka, Jugoslavenska kruna, Jugoslavenski odbor, Jugoslavenstvo, Juraj Rukavina, Karlo I. Austrijski, Kiseljak, Kobra je u brajdi, Koruški Slovenci, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Krfska deklaracija, Kronologija Boke kotorske, Krvavi Božić, Ljubo Boban, Lovro Škaljer, Markgrofovija Istra, Mate Drinković, Međimurje pod ugarskom vlašću, Metod Koch, Mihael Mihaljević, Mljet, Mljet (općina), Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Niko Županič, Novosadska skupština, Oštra Luka, Odluka Hrvatskog sabora 1918., Oslobađanje Međimurja, P/B Frankopan, Pariška mirovna konferencija 1919., Plaški, Podgorička skupština, Politika u 1876., Politika u 1961., Popis osnovnih hrvatskih tema, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Povijest Kraljevine Jugoslavije, Povijest Splita, Povijest Srbije, Prepad na Pulu, Proljetni salon, Prvi svjetski rat, Pučki ustanak, Raspad Austro-Ugarske, Republika Srpska Krajina, Rijeka, Rudolf Majster, Saint-germainski ugovor, Slavko Kvaternik, Slovenija, Slovenska vojska, SMS Radetzky, SMS Viribus Unitis, SMS Zrínyi, Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Soljani, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srijem, Starčevićeva stranka prava, Stjepan Radić, Stjepan Sarkotić, Stranka prava, Sukcesija država, Sukošan, Sulejman Filipović, Svetozar Pribićević, Tešanj, Theodor Bekić, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Tugomir Alaupović, Umljanović, Vareš, Velika loža "Ljubav bližnjega", Velika Mađarska, Velika Srbija, Vojvodina, Zagrebačka rezolucija, Zastava Republike Hrvatske, Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga, Završje, BiH, 10. husarska domobranska pukovnija, 1918., 24. studenoga, 25. domobranska pješačka pukovnija, 26. domobranska pješačka pukovnija, 27. domobranska pješačka pukovnija, 28. domobranska pješačka pukovnija, 53. pješačka pukovnija, 6. domobranska poljska topnička pukovnija. Proširite indeks (105 više) »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Alojz Gradnik

Alojz Gradnik (3. kolovoza 1882. – 14. srpnja 1967.), slovenski pisac i prevoditelj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Alojz Gradnik · Vidi više »

Ante Matasić

Ante Matasić (9. lipnja 1862. – 24. lipnja 1942.), hrvatski vojnik i pravaški aktivist, general u vojskama Austro-Ugarske Monarhije i Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Matasić · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Pavelić · Vidi više »

Ante Pavelić (stariji)

slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Pavelić (stariji) · Vidi više »

Ante Trumbić

Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Trumbić · Vidi više »

Anton Korošec

Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Anton Korošec · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austrougarska ratna mornarica

Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Šibenik · Vidi više »

Šime Kurelić

Šime Kurelić je bio hrvatski političar iz Pićna i preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Šime Kurelić · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Šujica (Tomislavgrad, BiH)

Šujica (rabi se i naziv Šuica) je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Šujica (Tomislavgrad, BiH) · Vidi više »

Ženevska deklaracija (1918.)

Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ženevska deklaracija (1918.) · Vidi više »

Čista stranka prava

Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Čista stranka prava · Vidi više »

Banat, Bačka i Baranja

Banat, Bačka i Baranja 1918. godine Banat, Bačka i Baranja je bio naziv za pokrajinu, koja je postojala u sastavu Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od studenog 1918. do 1922. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banat, Bačka i Baranja · Vidi više »

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Baranja (regija) · Vidi više »

Bečki književni dogovor

Bečki književni dogovor potpisan je u 28. ožujka 1850. godine, kada se u Beču sastalo 5 književnika iz Hrvatske, 2 iz Srbije i 1 iz Slovenije radi dogovora o ujedinjenju književnih jezika Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bečki književni dogovor · Vidi više »

Bokelji

Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bokelji · Vidi više »

Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu

Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu trajalo je od siječnja 1944. do ožujka 1945. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

Bosanska Gradiška

Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosanska Gradiška · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Sarajevska katedrala, oko 1900. godine Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.)

Pokrajina Bosna i Hercegovina bila je privremena pokrajina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je postojala od jugoslavenskog ujedinjenja 1918.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.) · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji

Od 1918. do 1941. godine Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvane Kraljevina Jugoslavija.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Bukovica

Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bukovica · Vidi više »

Dinko Trinajstić

Dinko Trinajstić (Vrbnik, 9. listopada 1858. – Crikvenica, 27. veljače 1939.), bio je hrvatski političar iz Vrbnika na otoku Krku i preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Dinko Trinajstić · Vidi više »

Diplomatska borba za Zadar

Diplomatska borba za Zadar uključuje diplomatske napore za očuvanje hrvatske obale od talijanskih presezanja i pokušaje zadržavanja Zadra unutar Hrvatske odnosno kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Diplomatska borba za Zadar · Vidi više »

Dragutin Prica

Dragutin (Karl) Prica (Sveti Juraj (Senj), 5. studenoga 1867. Opatija, 14. lipnja 1960.) je bio admiral austro-ugarske i kraljevske jugoslavenske ratne mornarice hrvatske nacionalnosti.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Dragutin Prica · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Drniš

Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Drniš · Vidi više »

Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu

Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Fašizam · Vidi više »

Gracija Bilafer

Gracija Bilafer (Strp kod Risna, Boka kotorska, 6. lipnja 1899. – Zadar, 30. listopada 1981.), hrvatski pomorski gospodarstvenik, Na današnji dan, 11.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Gracija Bilafer · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Grubišno Polje · Vidi više »

Guvernatorat Dalmacija

Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Guvernatorat Dalmacija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska narodna zajednica

Hrvatska narodna zajednica (HNZ) jest politička stranka koju je u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske, godine 1910. osnovao dr.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska narodna zajednica · Vidi više »

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu

Hrvatska se politika u Prvom svjetskom ratu oblikovala u hrvatskom višestranačkom Saboru.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Hrvatska u Prvom svjetskom ratu

Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Područje današnje Hrvatske je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »

Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatske oružane snage · Vidi više »

Hrvatske zemlje

Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatske zemlje · Vidi više »

Hrvatski državni sabor

Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski državni sabor · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hvar · Vidi više »

Ivo Krstelj

Ivan Krstelj (Kućište, 1867. – Viganj, 1949.) je bio hrvatski pravaški političar.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ivo Krstelj · Vidi više »

Jadransko pitanje

Potpisivanje Rapalskog ugovora Jadransko pitanje ili Jadranski problem, naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale Jadranskog mora po završetku Prvog svjetskog rata 1918. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jadransko pitanje · Vidi više »

Janko Vuković Podkapelski

Janko pl.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Janko Vuković Podkapelski · Vidi više »

Josip Grašić

Josip Grašić (Križi kod Tržiča, 4. ožujka 1863. – Spodnji Brnik kraj Kranja, 6. svibnja 1949.), Vladimir Lončarević: DJELOVANJE SVEĆENIKA JOSIPA GRAŠIĆA Kulturno-gospodarski preporodni trag, 5.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Josip Grašić · Vidi više »

Josip Smodlaka

Josip Smodlaka (Imotski, 9. studenoga 1869. – Split, 31. svibnja 1956.), hrvatski pravnik i političar te gradonačelnik Splita u dva mandata (1918. i 1943.).

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Josip Smodlaka · Vidi više »

Jugoslavenska kruna

Jugoslavenska kruna, odnosno SHS kruna, je bila kratkotrajna valuta, korištena prvo u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, a nakon toga i u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, do 1920. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenska kruna · Vidi više »

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenski odbor · Vidi više »

Jugoslavenstvo

Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenstvo · Vidi više »

Juraj Rukavina

Juraj (Juco) Rukavina (Perušić, 4. veljače 1898. – Zagreb, lipanj 1945.), bio je hrvatski nacionalni revolucionar, vođa Ličkog ustanka (Velebitski ustanak) 1932. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Juraj Rukavina · Vidi više »

Karlo I. Austrijski

Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Karlo I. Austrijski · Vidi više »

Kiseljak

Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kiseljak · Vidi više »

Kobra je u brajdi

Kobra je u brajdi (Ni ti ga ča ti ga je Istra Vol. 1) je trinaesti album grupe Gori Ussi Winnetou snimljen 2003. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kobra je u brajdi · Vidi više »

Koruški Slovenci

Koruški Slovenci (slo. Koroški Slovenci, njem. Kärntner Slowenen) su Slovenci i govornici slovenskoga jezika koji žive u austrijskoj saveznoj državi Korušci.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Koruški Slovenci · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica

Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica bila je grana oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »

Krfska deklaracija

Prva stranica teksta Krfske deklaracije. Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt Ministarskog savjeta Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Krfska deklaracija · Vidi više »

Kronologija Boke kotorske

Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kronologija Boke kotorske · Vidi više »

Krvavi Božić

Gabriele D’Annunzio u predgrađu Rijeke promatra vojnu vježbu 1920. godine Talijanska carinarnica na graničnom prijelazu Italije i Kraljevine Jugoslavije Krvavi Božić (tal. Natale di sangue), tzv.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Krvavi Božić · Vidi više »

Ljubo Boban

Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. – Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ljubo Boban · Vidi više »

Lovro Škaljer

Lovro Škaljer (Pula, 1878. - ?), hrvatski odvjetnik, novinar, borac za hrvatska prava i nakladnik.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lovro Škaljer · Vidi više »

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Markgrofovija Istra · Vidi više »

Mate Drinković

Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mate Drinković · Vidi više »

Međimurje pod ugarskom vlašću

Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurje pod ugarskom vlašću · Vidi više »

Metod Koch

Metod Koch (Kranj, 4. rujna 1874. – Trst, 29. rujna 1952.), austrougarski mornarički časnik, kontraadmiral i drugi zapovjednik ratne mornarice Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Metod Koch · Vidi više »

Mihael Mihaljević

Mihovil (Mihael) Mihaljević (Oštarije, 26. listopada 1864. – Zagreb, 11. travnja 1925.) bio je hrvatski general Austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika Kraljevskog hrvatskog domobranstva.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mihael Mihaljević · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mljet · Vidi više »

Mljet (općina)

Mljet je općina u Hrvatskoj, koja teritorijalno pokriva područje čitavog otoka Mljeta.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mljet (općina) · Vidi više »

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »

Niko Županič

Niko Županič (Griblje, 1. prosinca 1876. - Ljubljana, 11. rujna 1961.), slovenski etnolog, antropolog i političar.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Niko Županič · Vidi više »

Novosadska skupština

Velika narodna skupština Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slavena u Banatu, Bačkoj i Baranji održana u Novom Sadu 25.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Novosadska skupština · Vidi više »

Oštra Luka

Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Oštra Luka · Vidi više »

Odluka Hrvatskog sabora 1918.

Sjednica Hrvatskog sabora na kojem je donijeta odluka o prekidu svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom, 29. listopada 1918. Odlukom Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. godine, razriješeni su svi državnopravni odnošaji i veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom te je proglašena nezavisnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom prema Ugarskoj i Austriji, s pozivom na moderno načelo narodnosti, uz istodobno pristupanje Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Odluka Hrvatskog sabora 1918. · Vidi više »

Oslobađanje Međimurja

Oslobađanje Međimurja, dotad dijela Kraljevine Ugarske, izvršile su snage Narodnog vijeća Države SHS, ustrojene od dobrovoljaca i bivših pripadnika Austrougarske vojske i mornarice te posebno hrvatskih domobrana.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Oslobađanje Međimurja · Vidi više »

P/B Frankopan

P/B Frankopan, hrvatski militarizirani parobrod, pomoćni krstaš Poznat kao brod koji je među prvima zaplovio pod hrvatskom zastavom.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i P/B Frankopan · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Plaški

Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Plaški · Vidi više »

Podgorička skupština

Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Podgorička skupština · Vidi više »

Politika u 1876.

Bez opisa.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Politika u 1876. · Vidi više »

Politika u 1961.

Bez opisa.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Politika u 1961. · Vidi više »

Popis osnovnih hrvatskih tema

Zemljopisni položaj Hrvatske Karta Hrvatske Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Popis osnovnih hrvatskih tema · Vidi više »

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Dalmacije · Vidi više »

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Hrvatske ratne mornarice

Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »

Povijest Kraljevine Jugoslavije

Jugoslavija je bila država nekoliko južnoslavenskih i drugih naroda, koja je s različitim državnim ustrojem i geopolitičkim sastavom postojala od 1918.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »

Povijest Splita

Katedrala sv. Dujma u Splitu Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i najznačajnije političko, društveno, kulturno i gospodarsko središte Dalmacije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Splita · Vidi više »

Povijest Srbije

Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Povijest Srbije · Vidi više »

Prepad na Pulu

Prepad na Pulu, pomorska akcija koju su 1. studenoga 1918. poduzeli dvojica časnika Talijanske kraljevske ratne mornarice radi oštećivanja austrijske flote usidrene u Puljskome zaljevu u Istri.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prepad na Pulu · Vidi više »

Proljetni salon

Proljetni salon je modernistička manifestacija s početka 20. stoljeća koja podrazumijeva dvadeset i šest izložaba na kojima je izlagalo osamdesetak umjetnika s oko 2500 izloženih djela, predstavljajući nezaobilazni faktor u razumijevanju hrvatske umjetnosti 20.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Proljetni salon · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pučki ustanak

Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Pučki ustanak · Vidi više »

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rijeka · Vidi više »

Rudolf Majster

Rudolf Maister-Vojanov (Kamnik, 29. ožujka 1874. – Unec pri Rakeku, 26. srpnja 1934.), slovenski pjesnik i divizijski general.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rudolf Majster · Vidi više »

Saint-germainski ugovor

Bosna i Hercegovina 1914. godine Saint-germainski ugovor ugovor između Republike Austrije i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Japan i dr.), potpisan 10.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Saint-germainski ugovor · Vidi više »

Slavko Kvaternik

Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenija · Vidi više »

Slovenska vojska

Slovenska vojska (kratica SV) označava oružane snage Republike Slovenije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenska vojska · Vidi više »

SMS Radetzky

SMS Radetzky, prvi od triju predreadnoughta bojnih brodova klase ''Radetzkog'' Austro-ugarske ratne mornarice (k.u.k. Kriegsmarine).

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i SMS Radetzky · Vidi više »

SMS Viribus Unitis

SMS Viribus Unitis, bio je prvi austro-ugarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i SMS Viribus Unitis · Vidi više »

SMS Zrínyi

SMS Zrínyi ("Brod Njegova Veličanstva Zrínyi"), predreadnought bojni brod (Schlachtschiff) klase ''Radetzkog'' Austro-ugarske ratne mornarice (k.u.k. Kriegsmarine) imenovan po Zrinskima, plemićkoj hrvatskoj obitelji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i SMS Zrínyi · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine

Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine bila je politička stranka socijaldemokratske orijentacije u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom osnovana sredinom 1909.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Soljani

Soljani su selo na jugu Vukovarsko-srijemske županije u općini Vrbanja: s okolnim selima spada u područje Cvelferije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Soljani · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srijem · Vidi više »

Starčevićeva stranka prava

Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Starčevićeva stranka prava · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Radić · Vidi više »

Stjepan Sarkotić

Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Sarkotić · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava · Vidi više »

Sukcesija država

Sukcesija država u međunarodnom pravu prema definiciji iz Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora označava zamjenu jedne države drugom u pogledu odgovornosti za međunarodne odnose nekog područja.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Sukcesija država · Vidi više »

Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Sukošan · Vidi više »

Sulejman Filipović

Sulejman Filipović (Glamoč, 28. veljače 1896. – Sarajevo, 22. prosinca 1971.), časnik Jugoslavenske vojske, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik FNR Jugoslavije i NR Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Sulejman Filipović · Vidi više »

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević · Vidi više »

Tešanj

Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Tešanj · Vidi više »

Theodor Bekić

Teodor Bekić (20. ožujka 1858. – 16. veljače 1938.) bio je hrvatski podmaršal austro-ugarske vojske.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Theodor Bekić · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Tugomir Alaupović

Tugomir Alaupović 1940. Tugomir Alaupović (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. – Zagreb, 9. travnja 1958.), hrvatski pjesnik i pripovjedač.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Tugomir Alaupović · Vidi više »

Umljanović

Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Umljanović · Vidi više »

Vareš

Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vareš · Vidi više »

Velika loža "Ljubav bližnjega"

Velika loža "Ljubav bližnjega" je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala tijekom 1918. i 1919. godine na teritoriju današnje Hrvatske a u državama koje su se u tih godina mijenjale: Austro-Ugarska (1918.), Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918.) i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918. – 1919.). Ovu veliku ložu su 1918.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Velika loža "Ljubav bližnjega" · Vidi više »

Velika Mađarska

Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Velika Mađarska · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Velika Srbija · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vojvodina · Vidi više »

Zagrebačka rezolucija

U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju »državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija«.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga imale su većma uzor u zastavi koju je iznijela u revoluciji ostvarena prva Francuska Republika.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga · Vidi više »

Završje, BiH

Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Završje, BiH · Vidi više »

10. husarska domobranska pukovnija

10.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 10. husarska domobranska pukovnija · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 1918. · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 24. studenoga · Vidi više »

25. domobranska pješačka pukovnija

25.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 25. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »

26. domobranska pješačka pukovnija

26.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 26. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »

27. domobranska pješačka pukovnija

27.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 27. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »

28. domobranska pješačka pukovnija

28.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 28. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »

53. pješačka pukovnija

53.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 53. pješačka pukovnija · Vidi više »

6. domobranska poljska topnička pukovnija

6.

Novi!!: Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 6. domobranska poljska topnička pukovnija · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Država SHS.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »