716 odnosi: Aage Niels Bohr, Abell 222, Aeronomija, Afinitet, Agregacijsko stanje, Akcelerator čestica, Alatni stroj, Albert Einstein, Albert Fert, Albrecht Kossel, Aleksej Aleksejevič Abrikosov, Alessandro Volta, Alexandre-Edmond Becquerel, Alfa raspad, Alfa-čestica, Alfred Kastler, Alkalijski metali, Amper, Anaerobna digestija, Andre Geim, Anihilacija, Anionska polimerizacija, Anorganska kemija, Antena, Anthony James Leggett, Antiferomagnetizam, Antimaterijalno kataliziran nuklearni pulsni pogon, Antineutron, Antiproton, Antitvar, Antoine Henri Becquerel, Apsorpcija, Arnold Sommerfeld, Arthur Holly Compton, Asimptotska sloboda, Astronomija, Astronomski instrumenti, Atmosfera, Atmosferski bijeg, Atmosferski elektricitet, Atom, Atomizam, Atomska fizika, Atomska jezgra, Atomska masa, Atomski broj, Atomski radijus, Atomski sat, Auksokromne skupine, Avogadrov broj, ..., Šum, Žrtvovana anoda, Čerenkovljevo zračenje, Baždarni bozoni, Balmerova serija, Barij, Barion, Barionski broj, Baterija, Baterijski sustavi električnih vozila, BCS-teorija, Ben Roy Mottelson, Beta raspad, Beta svjetlost, Beta-čestica, Betatron, Bethe-Blochova formula, Bevatron, Biobaterija, Bioluminiscencija, Biot–Savartov zakon, Bohrov magneton, Bohrov model atoma, Bohrov radijus, Boja, Bojilo, Bozoni, Braggov zakon, Brian Josephson, Brojilo, Bruno Rossi, Brzina zanošenja, Bušenje (razdvojba), Burton Richter, Carl David Anderson, Carl Friedrich von Weizsäcker, Cecil Frank Powell, Cementit, Centripetalna sila, CERN, Cezij, Charles Glover Barkla, Charles Thomson Rees Wilson, Chen Ning Yang, Ciklotron, Citokrom, Clinton Joseph Davisson, CO2 laser, Comptonov učinak, CP-simetrija, Crookesova cijev, Crveni div, D-blok, David James Thouless, David Jonathan Gross, David Morris Lee, Debyeva duljina, Defekt mase, Degeneracija (fizika), Degenerirani plin, Delta zračenje, Demagnetizacija, Detekcija, Detektor, Dielektrik, Dijamagnetizam, Dioda, Diskretan, Divovski magnetootpor, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Donna Strickland, Douglas Osheroff, Dozimetar, Dualizam (fizika), E (razdvojba), Edward Appleton, Ekvivalencija mase i energije, Ekvivalentna doza, Elektret, Električna peć, Električna pokretljivost, Električna struja, Električna vodljivost, Električni izboj, Električni luk, Električni naboj, Električni otpor, Električni potencijal, Električni vodič, Električno polje, Elektricitet, Elektroda, Elektrode za zavarivanje, Elektrodinamika, Elektrodni potencijal, Elektrokemija, Elektrokemijska korozija, Elektrolitska disocijacija, Elektroliza vode, Elektroluminiscencija, Elektromagnetska sila, Elektromagnetsko zračenje, Elektronegativnost, Elektronska cijev, Elektronska konfiguracija, Elektronska ljuska, Elektronska mikroskopija, Elektronska optika, Elektronska paramagnetska rezonancija, Elektronska spektroskopija, Elektronski afinitet, Elektronski mikroskop, Elektronski neutrino, Elektronski omotač atoma, Elektronski uhvat, Elektronvolt, Elektroplatiranje, Elektroskop, Elektroslaba teorija, Elektrotehnika, Elementarna čestica, Elementarni naboj, Emisija, Energija električnog polja, Energija u Sjevernoj Europi, Energijske razine, Enrico Fermi, Enzim, EPR paradoks, Ernest Orlando Lawrence, Ernest Rutherford, Ernst Ruska, Erwin Schrödinger, F-blok, Fenol, Ferimagnetizam, Ferit (magnet), Fermijev plin, Fermion, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fizika elementarnih čestica, Fizikalne konstante, Flogistonska kemija, Fluorescencija, Fluorescentna cijev, Fluorescentni zaslon, Fonon, Fosforescencija, Fotoćelija, Fotoelektrični učinak, Fotografska emulzija, Fotoluminescencija, Fotometar, Fotometrija, Fotomultiplikator, Foton, Fotonaponska šindra, Fotonaponska ploča, Fotonaponske ćelije, Fotootpornik, Fotosinteza, François Englert, Francij, Francis William Aston, Franck-Hertzov pokus, Frank Anthony Wilczek, Frédéric Joliot-Curie, Fred Lawrence Whipple, Frederick Soddy, Friedrich Paschen, Ftalocijanin, Fundamentalne interakcije, Gaja Alaga, Galvanizacija, Galvanotehnika, Gama astronomija, Gama-čestica, Ganimedovo magnetsko polje, Gaussov zakon, Gérard Mourou, Geigerov brojač, Geisslerova cijev, George Eugene Uhlenbeck, George Zweig, Georges Charpak, Giuseppe Occhialini, Gluon, Glutation, Gorenje, Gorivi članak, Građa lasera, Građa materije, Grafen, Gravitacijski valovi, Gustav Ludwig Hertz, Hadroni, Hallov učinak, Halogeni elementi, Hannes Olof Gösta Alfvén, Hans Albrecht Bethe, Hans Daniel Jensen, Hans Geiger, Hans Georg Dehmelt, Hawkingovo zračenje, Heinrich Rudolf Hertz, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Heliosfera, Hendrik Antoon Lorentz, Henry Moseley, Henry Way Kendall, Herbert Kroemer, Heteroliza, Hibridizacija orbitala, Hideki Jukava, Hinokitiol, Hiperon, Hiroshi Amano, Hittorfov prijenosni broj, Holografija, Homoliza, Horst Ludwig Störmer, Hugh David Politzer, Humphry Davy, Idealni plin, Igor Jevgenjevič Tamm, Ikonoskop, Ilja Mihajlovič Frank, Influencija, Infracrveno zračenje, Ion, Ionizacijska komora, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Ionska stupica, Ionska veza, Ionski radijus, Irving Langmuir, Isamu Akasaki, Istosmjerna struja, Itrij, Ivar Giaever, Izlazni rad materijala, Izmjenična električna struja, Izospin, Izotoni, Izotop, J/ψ mezon, Jack Steinberger, Jaka nuklearna sila, James Franck, James Rainwater, James Van Allen, Jantar, Jean Baptiste Perrin, Jean Charles Athanase Peltier, Jerome Isaac Friedman, Jezgra kometa, Jocelyn Bell Burnell, Johann Jakob Balmer, Johann Wilhelm Hittorf, Johann Wolfgang Döbereiner, Johannes Rydberg, John Bardeen, John Dalton, John Hasbrouck Van Vleck, John Michael Kosterlitz, John Robert Schrieffer, John Tyndall, Joseph Hooton Taylor, Joseph John Thomson, Joseph Larmor, Joshio Nishina, Josip Karavla, Julian Seymour Schwinger, Julius Lothar von Meyer, Jupiter, Kai Manne Börje Siegbahn, Kanalne zrake, Kaon, Kationska polimerizacija, Katodna cijev, Katodno zračenje, Katodoluminescencija, Kemijska energija, Kemijska veza, Kemijski afinitet, Kemijski polaritet, Kemoluminiscencija, Kineskop, Klasična fizika, Klaus von Klitzing, Klorofil, Koma (astronomija), Komet, Komora na iskre, Kompaktni mionski solenoid, Kompleksni spojevi, Kondenzacija, Kondukcija topline, Konjugacija (kemija), Konstanta, Konstanta fine strukture, Konstanta raspada, Konstantin Novoselov, Kontinuirani spektar, Kontrola bez razaranja, Konzerviranje, Koordinacijska veza, Korona, Koronalni izbačaji masa, Korozija, Korpuskularna teorija, Kosmičko zračenje, Kovalentna veza, Kovalentni radijus, Kovine, Kozmičke zrake, Kozmos: osobno putovanje, Krebsov ciklus, Kristaloluminiscencija, Kromofor, Krutine, Kulon, Kvadrupol, Kvant, Kvantna kromodinamika, Kvantna mehanika, Kvantna superpozicija, Kvantni brojevi, Kvantni Hallov učinak, Kvantno sprezanje, Kvark, Langmuirov val, Larmorova precesija, Laser, Laserska spektroskopija, Leclanchéov članak, Ledeni div, Lee de Forest, Leo Esaki, Leon Lederman, Leon Neil Cooper, Lepton, Leptonski broj, Lester Halbert Germer, Lev Davidovič Landau, Lewisove kiseline i baze, Ligand, Limunova baterija, Lise Meitner, Louis de Broglie, Louis Eugene Félix Néel, Luis Alvarez, Luminescentna bojila, Luminiscencija, Lymanova serija, Magični broj, Maglena komora, Magnet, Magnetizacija, Magnetizam, Magnetohidrodinamički generator, Magnetohidrodinamika, Magneton, Magnetootpor, Magnetski moment, Magnetski pol, Magnetsko polje, Manometar, Maria Goeppert-Mayer, Martin Lewis Perl, Masatoshi Koshiba, Maseni broj, Materija, Max Born, Max von Laue, Mössbauerov efekt, MCNP, Međunarodna standardna atmosfera, Međuplanetna tvar, Međuzvjezdana tvar, Melvin Schwartz, Metabolizam, Metalna konstrukcija, Metalna veza, Metalografija, Metalokompleksna bojila, Metamagnetizam, Meteorit, Meteorološki satelit, Meteorološki uređaji, Meteorologija, Metilno modrilo, Mezon, Mezosfera (dio atmosfere), Mikroskop, Mikrovalovi, Mion, Mjerni instrument, Model, Molekula, Molekularna fizika, Molekularna simetrija, Molekularna spektroskopija, Molekularne vibracije, Munja, Načelo korespondencije, Nanotehnologija, Nemetali, Neutrino, Neutrinska astronomija, Neutrinska fizika, Neutron, Neutronska zvijezda, Neutronski broj, Nevill Francis Mott, Niels Bohr, Nikotinamid adenin dinukleotid, Niskotemperaturna fizika, Nitriranje (metalurgija), Niz ugljik-dušik-kisik, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za kemiju, Norman Foster Ramsey, Nuklearna fuzija, Nuklearna magnetska rezonancija, Nuklearni magneton, Nuklearni udarni presjek, Nukleofil, Nukleon, Numerologija, Obnovljiva energija, Obrada metala, Ogib, Oksidacija, Oksidacijska fosforilacija, Oksidacijski broj, Oksidans, Oktetno pravilo, Olaf Kristian Birkeland, Optički teleskop, Optičko pumpanje, Optika, Optika atmosfere, Optoelektronika, Orbitale, Otpor, Otpornik, Otto Stern, Owen Chamberlain, Ozonske rupe, Paramagnetizam, Parnost, Patrick Blackett, Patuljak (elektromagnetizam), Paul Dirac, Paul Drude, Paul Hermann Scherrer, Paulijev princip isključenja, Pavel Aleksejevič Čerenkov, PEM gorivi članak, Perioda periodnog sustava, Periodni sustav elemenata, Permitivnosti, Peter Andreas Grünberg, Peter Debye, Peter Higgs, Philip Warren Anderson, Pieter Zeeman, Pigment, Pion, Piridin, Pirimidin, Pjotr Leonidovič Kapica, Planet, Platina, Plazma (fizika), Plemeniti plinovi, Polarna svjetlost, Polimerni/organski fotonaponski članci, Poluvodički detektor (radioaktivnost), Polykarp Kusch, Popis osnovnih tema u biologiji, Popis postupaka zavarivanja, Populacija zvijezda, Povijest fizike, Povijest znanosti, Pozitron, Pozitronij, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Prevlaka (tehnologija), Prijelazni metali, Prirodna radioaktivnost, Problem Sunčevih neutrina, Proces nuklearne fisije, Proizvodnja električne energije, Proporcionalni brojač, Proton, Pulsar, Računalna tomografija, Računalo, Radikal (kemija), Radio galaktika, Radioaktivnost, Radiodifuzija, Radiografska kontrola, Radioluminiscencija, Radioodašiljač, Radioprijamnik, Radiotehnika, Raspršenje, Redoks, Reducens, Redukcija (razdvojba), Rendgenoluminescencija, Rendgenska cijev, Rendgenska spektroskopija, Rendgenska strukturna analiza, Rendgenske zrake, Rep kometa, Rezanje, Rezonancija, Rezonantna fluorescencija, Richard Edward Taylor, Robert Coleman Richardson, Robert Hofstadter, Robert Oppenheimer, ROM, Russell Alan Hulse, Rutherfordov model atoma, Rutherfordovo raspršenje, Rydbergova konstanta, S-blok, Samuel Abraham Goudsmit, Samuel Chao Chung Ting, Scintilacija, Sheldon Lee Glashow, Shuji Nakamura, Signal, Sinkrotron, Sinkrotronsko zračenje, Sivert, Slaba nuklearna sila, Snimanje zvuka, Solarna fotonaponska energija, Solarni članak, Solarni paneli na svemirskim letjelicama, Spektar (fizika), Spektralna analiza, Spektroskopija, Spektroskopska vrpca, Spin, Stacionarno stanje, Standardna vodikova elektroda, Standardni elektrodni potencijal, Standardni model, Stanična mikrobna elektroliza, Stanično disanje, Statistička fizika, Stern-Gerlachov pokus, Stjepan Mohorovičić, Subatomska čestica, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva baklja, Sunce, Supratekućina, Supravodljivost, Svante August Arrhenius, Svjetleća dioda, Svjetlost, Takaaki Kajita, Tamna tvar, Tanki filmovi, Teleskop, Televizija, Temperaturna inverzija, Teorija struna, Teorije urote o slijetanju na Mjesec, Teorijska kemija, Termionički generator, Termoelektricitet, Termoelektronska emisija, Termoluminiscencija, Thomsonov model atoma, Titanijev dioksid, Tokamak, Toplina, Toplinska vodljivost, Transuranijski elementi, Tranzistor, Triboluminiscencija, Trioda, Trošilo, Tsung-Dao Lee, Tuneliranje, Turbopauza, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Ultrakratki optički pulsevi velike snage, Ultraljubičasto zračenje, Umjetna radioaktivnost, Umjetni izvori svjetla, Uranij, Uvod u kvantnu mehaniku, Vakumsko taloženje, Val, Val Logsdon Fitch, Valencija (kemija), Valna funkcija, Valna teorija, Valni broj, Valovi tvari, Van Allenovi pojasi zračenja, Van der Waalsove sile, Veliki hadronski sudarivač, Veliki prasak, Venera 10, Venera 13, Venera 14, Venera 9, Venerina atmosfera, Višeanodni proporcionalni brojač, Vibracije, Vibracijska spektroskopija, Vibracijski spektar, Victor Franz Hess, Vitalij Lazarevič Ginzburg, Voda, Vodiči i izolatori, Vodik, Vodikove spektralne linije, Volt, Voltin niz, Vrijeme poluraspada, W i Z bozoni, Walter Houser Brattain, Walther Bothe, Walther Hermann Nernst, Walther Ritz, Wendelstein 7-x, Werner Heisenberg, William Alfred Fowler, William Crookes, William David Coolidge, William Henry Bragg, William Lawrence Bragg, William Prout, Willis Eugene Lamb, Wolfgang Pauli, Yoichiro Nambu, Zakočno zračenje, Zavarivanje, Zavarivanje elektronskim snopom, Zeemanov učinak, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljino magnetsko polje, Zemnoalkalijski metali, Zenerova dioda, Zodijačka svjetlost, Zvonko Krečak, 1926.. Proširite indeks (666 više) »
Aage Niels Bohr
Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.
Novi!!: Elektron i Aage Niels Bohr · Vidi više »
Abell 222
Abell 222 je galaktički skup u zviježđu Kita.
Novi!!: Elektron i Abell 222 · Vidi više »
Aeronomija
ozonskim sloju. patuljka. Aeronomija je grana meteorologije koja se bavi proučavanjem viših slojeva atmosfere, iznad 20 do 25 kilometara, i to prirodom njezinih sastojaka, gustoćom, temperaturom te mikrokemijskim procesima kao što su disocijacija molekula plinova na sastavne atome djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, te ionizacija ili stvaranje iona i slobodnih elektrona pod utjecajem kozmičkog zračenja, ultraljubičastog zračenja i gama-zraka na visinama od 60 kilometara.
Novi!!: Elektron i Aeronomija · Vidi više »
Afinitet
Afinitet (njem. Affinität od lat. affinitas) može značiti.
Novi!!: Elektron i Afinitet · Vidi više »
Agregacijsko stanje
Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.
Novi!!: Elektron i Agregacijsko stanje · Vidi više »
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.
Novi!!: Elektron i Akcelerator čestica · Vidi više »
Alatni stroj
Tokarilica kao primjer alatnog stroja. tokarilici. sinkronom elektromotoru. prijenosnika. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. batom. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. žice ili cijevi. Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. titanijevim nitridom (TiN). reznog alata. tokarskog noža. Univerzalna tokarilica. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Alatni stroj za lepanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. točkasto zavarivanje. obradnom centru. Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. Industrijsko rezanje laserom čelika na CNC alatnom stroju. Alatni stroj je stroj za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih materijala.
Novi!!: Elektron i Alatni stroj · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Elektron i Albert Einstein · Vidi više »
Albert Fert
Albert Fert (Carcassonne, 7. ožujka 1938.), francuski fizičar.
Novi!!: Elektron i Albert Fert · Vidi više »
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Novi!!: Elektron i Albrecht Kossel · Vidi više »
Aleksej Aleksejevič Abrikosov
Aleksej Aleksejevič Abrikosov (Moskva, 25. lipnja 1928. – Palo Alto, 29. ožujka 2017.), ruski teorijski fizičar.
Novi!!: Elektron i Aleksej Aleksejevič Abrikosov · Vidi više »
Alessandro Volta
Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.
Novi!!: Elektron i Alessandro Volta · Vidi više »
Alexandre-Edmond Becquerel
Alexandre-Edmond Becquerel (Pariz, 24. ožujka 1820. – Pariz, 11. svibnja 1891.), poznat i samo kao Edmond Becquerel, bio je francuski fizičar koji se bavio proučavanjem Sunčeve svjetlosti, magnetizma, elektriciteta i optike.
Novi!!: Elektron i Alexandre-Edmond Becquerel · Vidi više »
Alfa raspad
Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica.
Novi!!: Elektron i Alfa raspad · Vidi više »
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.
Novi!!: Elektron i Alfa-čestica · Vidi više »
Alfred Kastler
Alfred Kastler (Guebwiller, 3. svibnja 1902. – Bandol, 7. siječnja 1984.), francuski fizičar.
Novi!!: Elektron i Alfred Kastler · Vidi više »
Alkalijski metali
Alkalijski metali kemijski su elementi 1.
Novi!!: Elektron i Alkalijski metali · Vidi više »
Amper
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.
Novi!!: Elektron i Amper · Vidi više »
Anaerobna digestija
Postrojenje za proizvodnju bioplina Anaerobna digestija je skup procesa kod kojih mikroorganizmi razlažu bio-razgradivi materijal bez prisustva kisika.
Novi!!: Elektron i Anaerobna digestija · Vidi više »
Andre Geim
Andre Geim ili Andrej Konstantinovič Gejm (rus. Андре́й Константи́нович Гейм; Soči, Krasnodarski kraj, 21. listopada 1958.), nizozemski i britanski fizičar ruskoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Andre Geim · Vidi više »
Anihilacija
Anihilacija (od latinskog nihil - ništa) znači "totalno uništenje" a u fizici označava proces u kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom.
Novi!!: Elektron i Anihilacija · Vidi više »
Anionska polimerizacija
Primjeri vinilnih monomera. Anionska polimerizacija je oblik ionske polimerizacije, koja spada u lančane polimerizacije (adicijska polimerizacija).
Novi!!: Elektron i Anionska polimerizacija · Vidi više »
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Novi!!: Elektron i Anorganska kemija · Vidi više »
Antena
TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.
Novi!!: Elektron i Antena · Vidi više »
Anthony James Leggett
Anthony James Leggett (London, 26. ožujka 1938.), britansko-američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Anthony James Leggett · Vidi više »
Antiferomagnetizam
Hematit je antiferomagnet. Magnetske orijentacije neuređenih antiferomagnetskih materijala. Magnetske orijentacije antiferomagneta. Antiferomagnetizam je način magnetskoga uređenja krute tvari, pri čemu su magnetski momenti susjednih atoma usmjereni antiparalelno jedan drugomu tako da je ukupna magnetizacija u odsutnosti vanjskoga magnetskoga polja jednaka nuli.
Novi!!: Elektron i Antiferomagnetizam · Vidi više »
Antimaterijalno kataliziran nuklearni pulsni pogon
Antimaterijalno kataliziran nuklearni pulsni pogon je varijacija nuklearnog pulsnog pogona zasnovanog na temelju ubrizgavanja antimaterije u masu nuklearnog goriva što normalno ne bi bilo korisno u pogonu.
Novi!!: Elektron i Antimaterijalno kataliziran nuklearni pulsni pogon · Vidi više »
Antineutron
Antineutron (oznaka n) se od neutrona razlikuje po tom što mu je magnetski moment suprotno orijentiran prema spinu.
Novi!!: Elektron i Antineutron · Vidi više »
Antiproton
Antiproton (oznaka p) se od protona razlikuje po tom što ima suprotan električni naboj i što mu je magnetski moment suprotno orijentiran prema spinu.
Novi!!: Elektron i Antiproton · Vidi više »
Antitvar
Antitvar je struktura sastavljena od antičestica.
Novi!!: Elektron i Antitvar · Vidi više »
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Novi!!: Elektron i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »
Apsorpcija
Bez opisa.
Novi!!: Elektron i Apsorpcija · Vidi više »
Arnold Sommerfeld
nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Elektron i Arnold Sommerfeld · Vidi više »
Arthur Holly Compton
Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Arthur Holly Compton · Vidi više »
Asimptotska sloboda
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Asimptotska sloboda je svojstvo kvarkova da se gibaju kao slobodne elementarne čestice na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 metara), a da djeluju iznimno velikim privlačnim silama na većim udaljenostima te da se zbog toga ne mogu izdvojiti iz hadrona kao zasebne čestice.
Novi!!: Elektron i Asimptotska sloboda · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Elektron i Astronomija · Vidi više »
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.
Novi!!: Elektron i Astronomski instrumenti · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Elektron i Atmosfera · Vidi više »
Atmosferski bijeg
temperaturu nekih objekata Sunčevog sustava koji pokazuju koji se plinovi zadržavaju. Objekti su nacrtani u mjerilu, a točke podataka nalaze se na crnim točkama u sredini. Atmosferski bijeg je gubitak planetarnih atmosferskih plinova u svemir.
Novi!!: Elektron i Atmosferski bijeg · Vidi više »
Atmosferski elektricitet
grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.
Novi!!: Elektron i Atmosferski elektricitet · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Elektron i Atom · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Elektron i Atomizam · Vidi više »
Atomska fizika
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.
Novi!!: Elektron i Atomska fizika · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Elektron i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Novi!!: Elektron i Atomska masa · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Elektron i Atomski broj · Vidi više »
Atomski radijus
Atomski radijus predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dva istovrsna atoma.
Novi!!: Elektron i Atomski radijus · Vidi više »
Atomski sat
Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.
Novi!!: Elektron i Atomski sat · Vidi više »
Auksokromne skupine
Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.
Novi!!: Elektron i Auksokromne skupine · Vidi više »
Avogadrov broj
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Novi!!: Elektron i Avogadrov broj · Vidi više »
Šum
Promet često stvara šumove. Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Elektronska cijev je česti izvor električnog šuma. Šum je skup različitih zvučnih i nadzvučnih valova izazvanih vibracijama u nekom sredstvu (na primjer zraku) s kontinuiranim, vremenski nestalnim spektrom.
Novi!!: Elektron i Šum · Vidi više »
Žrtvovana anoda
trupu broda. Niz žrtvenih anoda na bivšem brodu ''Seenotkreuzeru H.-J. Kratschke''. Žrtvovana anoda ili galvanska anoda je anoda izrađena od metala elektronegativnoga (elektrodni potencijal je negativniji) u odnosu na metal konstrukcije.
Novi!!: Elektron i Žrtvovana anoda · Vidi više »
Čerenkovljevo zračenje
nuklearnom reaktoru. Čerenkovljevo zračenje, Čerenkovljev učinak ili Čerenkovljev efekt je emisija elektromagnetskoga zračenja koje nastaje kada brze električki nabijene čestice (elektroni, protoni, mezoni) prolaze kroz optičku sredinu (dielektrik ili izolator) brzinom većom od brzine širenja svjetlosti u istome mediju.
Novi!!: Elektron i Čerenkovljevo zračenje · Vidi više »
Baždarni bozoni
Higgsovim bozonom. spiralom). standardnim modelom. Baždarni bozoni su bozoni koji djeluju kao prijenosnici temeljnih međudjelovanja, što se detaljnije može opisati tako da elementarne čestice čija međudjelovanja opisuje baždarna teorija jedne na drugu djeluju silom tako da između sebe razmijenjuju baždarne bozone, obično u obliku virtualnih čestica.
Novi!!: Elektron i Baždarni bozoni · Vidi više »
Balmerova serija
Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.
Novi!!: Elektron i Balmerova serija · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Elektron i Barij · Vidi više »
Barion
Oktet lakih bariona sa spinom 1/2. Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Barion (grč. βαρύς: težak + on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica, delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica).
Novi!!: Elektron i Barion · Vidi više »
Barionski broj
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Oktet lakih bariona sa spinom 1/2. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Barionski broj (oznaka B) je kvantni broj koji izražava barionsko svojstvo elementarne čestice.
Novi!!: Elektron i Barionski broj · Vidi više »
Baterija
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).
Novi!!: Elektron i Baterija · Vidi više »
Baterijski sustavi električnih vozila
Nissan Leaf-ov baterijski sustav Baterijski sustav električnog vozila je sustav koji služi za napajanje elektromotora koji pogoni električna vozila.
Novi!!: Elektron i Baterijski sustavi električnih vozila · Vidi više »
BCS-teorija
pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. tuneliranja ili tunelskog učinka. BCS-teorija ili Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim temperaturama u kristalnoj rešetki supravodiča privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron nadjačava odbojnu električnu silu među elektronima, tj.
Novi!!: Elektron i BCS-teorija · Vidi više »
Ben Roy Mottelson
Ben Roy Mottelson (Chicago, 9. srpnja 1926.), danski fizičar američkoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Ben Roy Mottelson · Vidi više »
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Novi!!: Elektron i Beta raspad · Vidi više »
Beta svjetlost
Beta svjetlost na privjescima za ključeve. Beta svjetlost na ručnom satu Beta svjetlost na oznakama nišana pištolja Beta svjetlost koristi plinoviti tricij, radioaktivni izotop vodika, kao izvor za stvaranje vidljive svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Beta svjetlost · Vidi više »
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).
Novi!!: Elektron i Beta-čestica · Vidi više »
Betatron
Njemački 6 MeV betatron (1942.). Način rada betatrona. Betatron (Joseph Slepian, 1922. i Rolf Widerøe, 1928.) tip je ubrzivača čestica u kojem se induciranim električnim poljem ubrzavaju elektroni.
Novi!!: Elektron i Betatron · Vidi više »
Bethe-Blochova formula
Bethe-Blochova formula fizikalna je formula koja opisuje kako nabijena čestica gubi energiju prilikom upada u materijal zbog interakcije s atomskim elektronima, a naziv je dobila po fizičarima koji su najviše doprinijeli njenom nastanku Hansu Betheu i Felixu Blochu.
Novi!!: Elektron i Bethe-Blochova formula · Vidi više »
Bevatron
Bevatron. Bevatron u završnoj fazi uklanjanja. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Bevatron (BeV: milijarda ("billion") elektronvolta + tron) je sinkrotronski ubrzivač čestica, energije 6 GeV, koji je radio (od 1954. do 2009.) na Kalifornijskom sveučilištu Berkeleyu (eng. Lawrence Berkeley National Laboratory).
Novi!!: Elektron i Bevatron · Vidi više »
Biobaterija
Biobaterija je poznata kao uređaj u kojem se supstrat, organski ili anorganski, pretvara u električnu energiju.
Novi!!: Elektron i Biobaterija · Vidi više »
Bioluminiscencija
Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). lat. ''Aequorea victoria''). Bioluminiscencija je hladno svijetljenje u živih organizama koji procesom izmjene tvari proizvode energiju, što se gotovo potpuno pretvara u svjetlost, a samo se neznatan dio pretvara u toplinu.
Novi!!: Elektron i Bioluminiscencija · Vidi više »
Biot–Savartov zakon
električnog vodiča. električne struje, tada su prsti savinuti u smjeru jakosti magnetskoga polja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). električnih naboja. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električne struje. Biot–Savartov zakon ili Laplaceov zakon je fizikalni zakon koji opisuje vezu između jakosti magnetskoga polja i stalne električne struje koja ga je prouzročila.
Novi!!: Elektron i Biot–Savartov zakon · Vidi više »
Bohrov magneton
ploštine petlje ''S''. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Bohrov magneton (nazvan prema Nielsu Bohru) je fizikalna veličina koja označava klasično određen magnetski moment elektrona: gdje je: Mjerena vrijednost Bohrova magnetona iznosi μe ≈ 9,285 · 10–24 A ∙ m2.
Novi!!: Elektron i Bohrov magneton · Vidi više »
Bohrov model atoma
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Bohrov model atoma · Vidi više »
Bohrov radijus
nm. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Bohrov radijus ili Bohrov polumjer je mjerna jedinica je za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u atomskoj fizici.
Novi!!: Elektron i Bohrov radijus · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Elektron i Boja · Vidi više »
Bojilo
Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.
Novi!!: Elektron i Bojilo · Vidi više »
Bozoni
Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.
Novi!!: Elektron i Bozoni · Vidi više »
Braggov zakon
zračenja. rendgenskih zraka na atome u kristalu. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. rendgenskim zrakama (točke snopa okomito na sredinu detektora). Braggov zakon ili Braggov odnos (prema W. L. Braggu iz 1912.) je pojednostavnjenog izraza koji tu pojavu opisuje ogib rendgenskoga zračenja na kristalu kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke: gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj.
Novi!!: Elektron i Braggov zakon · Vidi više »
Brian Josephson
Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Brian Josephson · Vidi više »
Brojilo
Mehanička brojila. Tipični vodomjer za kućanstva. elektromagnetskog protokomjera. Indukcijsko brojilo. Geiger-Müllerovo brojilo. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Brojilo je mjerni instrument ili naprava koja na osnovi vanjskoga (mehaničkoga, električnoga ili nekog drugog poticaja) broji u slijedu događaje, predmete ili fizikalne veličine, pribrajanjem ustanovljuje njihov zbroj od početka brojenja i stalno ga pokazuje.
Novi!!: Elektron i Brojilo · Vidi više »
Bruno Rossi
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21. studenog 1993.), američki fizičar talijanskoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Bruno Rossi · Vidi više »
Brzina zanošenja
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Brzina zanošenja elektrona u bakrenom vodiču je približno 0,000 1 m/s Brzina zanošenja ili driftna brzina (oznaka vd) je srednja brzina koju pozitivno električki nabijena čestica u električnome polju postiže u pravcu električnoga polja.
Novi!!: Elektron i Brzina zanošenja · Vidi više »
Bušenje (razdvojba)
* bušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se izrađuju i obrađuju cilindrične rupe (uvrti i provrti) u predmetu ili obratku od kovine, drva, plastike i slično (bušilica).
Novi!!: Elektron i Bušenje (razdvojba) · Vidi više »
Burton Richter
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Burton Richter · Vidi više »
Carl David Anderson
Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
Novi!!: Elektron i Carl David Anderson · Vidi više »
Carl Friedrich von Weizsäcker
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. atomskih jezgri. Prikaz CNO I niza (niz ugljik-dušik-kisik). Carl Friedrich von Weizsäcker (Kiel, 28. lipnja 1912. – Starnberg, 28. travnja 2007.), njemački fizičar i filozof.
Novi!!: Elektron i Carl Friedrich von Weizsäcker · Vidi više »
Cecil Frank Powell
Cecil Frank Powell (Tonbridge, Kent, Ujedinjeno kraljevstvo, 5. prosinca 1903. – Valsassina kraj Milana, Italija, 9. kolovoza 1969.), engleski fizičar.
Novi!!: Elektron i Cecil Frank Powell · Vidi više »
Cementit
Prikaz kristalne rešetke cementita. Atomi željeza su plave boje. Stabilni dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je cementit (željezov karbid – Fe3C) stabilan. Udio kristalnih struktura u čeliku i lijevanom željezu. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Cementit ili željezov karbid (Fe3C) je vrlo tvrd i krt kemijski spoj, sastojina je tehničkog željeza koja uzrokuje njegovu tvrdoću.
Novi!!: Elektron i Cementit · Vidi više »
Centripetalna sila
Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.
Novi!!: Elektron i Centripetalna sila · Vidi više »
CERN
Države članice. Ulaz u zgradu Cern-a. ubrzavanje. CERN (akronim od franc. Conseil européen pour la recherche nucléaire: Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, kakvo je bilo privremeno ime iz 1952. god.; zapravo je službeno ime od osnivanja 1954. god. "Europska organizacija za nuklearna istraživanja" - Organisation européenne pour la recherche nucléaire), međunarodna je institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica, osnovana 1954.
Novi!!: Elektron i CERN · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Elektron i Cezij · Vidi više »
Charles Glover Barkla
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Charles Glover Barkla · Vidi više »
Charles Thomson Rees Wilson
klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.
Novi!!: Elektron i Charles Thomson Rees Wilson · Vidi više »
Chen Ning Yang
Chen Ning Yang (Hofei, Kina, 22. rujna 1922.), američki fizičar kineskog podrijetla.
Novi!!: Elektron i Chen Ning Yang · Vidi više »
Ciklotron
Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951. Ogroman magnet ciklotrona nalazi se lijevo, s ravnom komorom za ubrzanje između polova u sredini. Zraka koja analizira čestice je na desnoj strani. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Francuski ciklotron, proizveden u Zürichu (Švicarska, 1937.). Ciklotron za protone od 70 MeV, izgrađen 2008. (Sveučilište u Nantesu, Francuska). radioterapiju s neutronima, proizvedenim s ciklotronom. Ciklotronski elektromagnet u Lawrenceovoj dvorani znanosti (eng. ''Lawrence Hall of Science''). Crni dijelovi izrađeni su od čelika i protežu se pod zemljom. Zavojnice magneta nalaze se u bijelim cilindrima. Vakuumska komora bila bi u vodoravnom razmaku između polova magneta. Ciklotron (Ernest Orlando Lawrence, 1932.) je akcelerator čestica koji ubrzava čestice izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.
Novi!!: Elektron i Ciklotron · Vidi više »
Citokrom
Citokrom je bjelančevina iz skupine hemoproteina.
Novi!!: Elektron i Citokrom · Vidi više »
Clinton Joseph Davisson
Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »
CO2 laser
CO2 laser je plinski laser koji kao aktivni medij koristi molekule ugljikovog dioksida.
Novi!!: Elektron i CO2 laser · Vidi više »
Comptonov učinak
valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.
Novi!!: Elektron i Comptonov učinak · Vidi više »
CP-simetrija
Nonet mezona sa spinom 0. Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura piona (π+). CP-simetrija je simetrija zakona fizike s obzirom na zajedničku promjenu naboja i parnosti odnosno zahtjev da se jednako odvijaju procesi u našem svijetu i svijetu koji bi se dobio od njega uzastopnom primjenom prostornog zrcaljenja (P-transformacijom) i zamjenom čestica antičesticama (C-transformacijom).
Novi!!: Elektron i CP-simetrija · Vidi više »
Crookesova cijev
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Ako se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Crookesova cijev je vakuumska cijev, preteča rendgenske cijevi kojom su otkrivene katodne zrake.
Novi!!: Elektron i Crookesova cijev · Vidi više »
Crveni div
Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.
Novi!!: Elektron i Crveni div · Vidi više »
D-blok
D-blok u periodnom sustavu je skup kemijskih elemenata kod kojih se, kod nepobuđenih atoma, elektroni s najvišim energijama nalaze u d-orbitali.
Novi!!: Elektron i D-blok · Vidi više »
David James Thouless
Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. David James Thouless (Bearsden, Škotska, 21. rujna 1934. – Cambridge, 6. travnja 2019.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i David James Thouless · Vidi više »
David Jonathan Gross
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i David Jonathan Gross · Vidi više »
David Morris Lee
David Morris Lee (Rye, New York, 20. siječnja 1931.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i David Morris Lee · Vidi više »
Debyeva duljina
Plazma kod automobilskih svjećica Debyeva duljina ili Debyev polumjer je doseg električnog polja nekog naboja u plazmi.
Novi!!: Elektron i Debyeva duljina · Vidi više »
Defekt mase
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju '''defekt mase'''. 2. jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet '''defekt mase'''. 3. dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Defekt mase ili gubitak mase je gubitak mase prilikom prelaska sustava u niže energetsko stanje zbog emisije energije iz sustava.
Novi!!: Elektron i Defekt mase · Vidi više »
Degeneracija (fizika)
materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).
Novi!!: Elektron i Degeneracija (fizika) · Vidi više »
Degenerirani plin
Degenerirani plin odnosno degenerirana tvar, fizičko stanje tvari gdje je struktura atoma degenerirana do urušavanja.
Novi!!: Elektron i Degenerirani plin · Vidi više »
Delta zračenje
3D prikaz delta-elektrona koji su izbijeni mionima energije 180 GeV, mjereno s detektorom GridPix na CERN-u. Boja pokazuje visinu. Delta-zračenje su delta-elektroni koji nastaju pri prolazu ionizirajućeg zračenja, posebice α-zračenja i β-zračenja kroz tvar.
Novi!!: Elektron i Delta zračenje · Vidi više »
Demagnetizacija
Demagnetizacija broda naziva se '''degausacija'''. Demagnetizacija je uklanjanje magnetizma.
Novi!!: Elektron i Demagnetizacija · Vidi više »
Detekcija
Geigerov brojač. klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. Detekcija (lat. detectio: razotkrivanje) je pronalaženje, otkrivanje (na primjer elektromagnetskih valova), osobito štetnih i otrovnih sastojaka (bojnih otrova, radioaktivnog zračenja) ili neprijateljskih objekata (minâ, zrakoplova, podmornica).
Novi!!: Elektron i Detekcija · Vidi više »
Detektor
Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).
Novi!!: Elektron i Detektor · Vidi više »
Dielektrik
Polarizirani dielektrični materijal. Jantar je jedan od najboljih dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Polarizacija dielektrika. ''E'' je jakost električnoga polja (vanjsko) i ''P'' je inducirana polarizacija. Polarizacija paraelektrika. feroelektrika. Dielektrik ili izolator (eng. dielectric, njem. Isolator) je tvar ili medij koji ne vodi električnu struju, to jest vakuum i tvar koja sadrži zanemariv broj slobodnih elektrona i iona koji se mogu gibati pod utjecajem vanjskog električnog polja, odnosno svaka tvar kojoj je električna otpornost veća od 108 Ωm.
Novi!!: Elektron i Dielektrik · Vidi više »
Dijamagnetizam
zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.
Novi!!: Elektron i Dijamagnetizam · Vidi više »
Dioda
Blizak pogled na kristalnu diodu, gdje se vidi poluvodički kristal kvadratnog oblika (crno tijelo na lijevoj strani). Diode u različitim kućištima. Građa i simbol diode. U-I karakteristika diode. Dioda je elektronički element s dvjema elektrodama kojemu električna vodljivost izrazito ovisi o polaritetu električnog napona između elektroda, pa zato propušta električnu struju gotovo samo u jednom smjeru.
Novi!!: Elektron i Dioda · Vidi više »
Diskretan
Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti.
Novi!!: Elektron i Diskretan · Vidi više »
Divovski magnetootpor
magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu. magnetskom polju ''H''. Električna struja i magnetsko polje su paralelni s osi. Strelica desno pokazuje najveću promjenu otpora. ''Hs'' je polje zasićenja. P. A. Grünberg. Divovski magnetootpor ili gigantski magnetootpor (također GMR, od eng. Giant MagnetoResistance) je pojava velike ovisnosti električnoga otpora o vanjskome magnetskom polju u otpornicima načinjenima od tankih slojeva naizmjenično postavljenoga materijala magnetskih i nemagnetskih svojstava.
Novi!!: Elektron i Divovski magnetootpor · Vidi više »
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.
Novi!!: Elektron i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Elektron i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Donna Strickland
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.
Novi!!: Elektron i Donna Strickland · Vidi više »
Douglas Osheroff
Douglas Osheroff (Aberdeen, Washington, 1. kolovoza 1945.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Douglas Osheroff · Vidi više »
Dozimetar
Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Dozimetar se koristi za zaštitu ljudi koji rade u područjima jakog ionizirajućeg zračenja, prije svega u postrojenjima ili ustanovama gdje se koriste jaki izvori radioaktivnosti.
Novi!!: Elektron i Dozimetar · Vidi više »
Dualizam (fizika)
čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.
Novi!!: Elektron i Dualizam (fizika) · Vidi više »
E (razdvojba)
* E, 9.
Novi!!: Elektron i E (razdvojba) · Vidi više »
Edward Appleton
'''Edward Victor Appleton''' Položaj ionosfere u atmosferi Slojevi ionosfere Edward Victor Appleton (Bradford, Ujedinjeno kraljevstvo, 6. rujna 1892. – Edinburgh, 21. travnja 1965.) je bio engleski fizičar, koji je bio najpoznatiji po tome što je dokazao postojanje ionosfere.
Novi!!: Elektron i Edward Appleton · Vidi više »
Ekvivalencija mase i energije
Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »
Ekvivalentna doza
Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Ekvivalentna doza (oznaka H) je dozimetrijska veličina koja opisuje biološki učinak određenog ionizirajućega zračenja u određenom tkivu.
Novi!!: Elektron i Ekvivalentna doza · Vidi više »
Elektret
turmalin. Elektret je trajno naelektrizirani i polarizirani dielektrik u kojem je električno polje nalik magnetskom polju stalnih magneta: ako se elektret prereže tako da se razdvoje dijelovi s najjačim pozitivnim i negativnim električnim poljem dobiju se dva elektreta koja sadrže i pozitivni i negativni električni naboj.
Novi!!: Elektron i Elektret · Vidi više »
Električna peć
kW. otpora. električnim otporom. zagrijava prostoriju. Kućna infracrvena električna grijalica (infragrijalica). konvektorske grijalice iz 1924. Prenosivi kalorifer. elektrolučne peći. električnim induktivitetom. Električna peć ili električna grijalica je uređaj i industrijsko elektrotoplinsko postrojenje u kojem se električna energija pretvara u toplinsku energiju, a toplina se iskorištava za dobivanje metala, njihovu toplinsku i termokemijsku obradu te općenito za pečenje, zagrijavanje ili sušenje, i to u industriji, ugostiteljstvu i kućanstvu.
Novi!!: Elektron i Električna peć · Vidi više »
Električna pokretljivost
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Električna pokretljivost, pokretljivost nositelja električnoga naboja ili električna mobilnost (oznaka µ) je fizikalna veličina koja opisuje prosječnu brzinu gibanja čestica nabijenih električnim nabojem u pravcu električnoga polja, količnik brzine zanošenja vd čestica nabijenih električnim nabojem u pravcu polja i jakosti električnoga polja E, dakle: Pokretljivost nositelja električnoga naboja ovisi o temperaturi i vrsti kemijske tvari.
Novi!!: Elektron i Električna pokretljivost · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Elektron i Električna struja · Vidi više »
Električna vodljivost
m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).
Novi!!: Elektron i Električna vodljivost · Vidi više »
Električni izboj
Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su vodiči visokog napona svinuti pod oštrim kutom. Munja udara Space Shuttle Challenger prije lansiranja. Električni izboj je prolazak električnoga naboja kroz plinove u električnom polju pri kojem zbog sudara među česticama dolazi do određenih (svjetlosnih, akustičkih, toplinskih) popratnih pojava.
Novi!!: Elektron i Električni izboj · Vidi više »
Električni luk
čavla. Električni luk je električni proboj plina, koji rezultira u stvaranju plazme i električnoj provodljivosti plina ili zraka, koji su u normalnim uvjetima izolatori.
Novi!!: Elektron i Električni luk · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Elektron i Električni naboj · Vidi više »
Električni otpor
m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.
Novi!!: Elektron i Električni otpor · Vidi više »
Električni potencijal
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.
Novi!!: Elektron i Električni potencijal · Vidi više »
Električni vodič
bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.
Novi!!: Elektron i Električni vodič · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: Elektron i Električno polje · Vidi više »
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Novi!!: Elektron i Elektricitet · Vidi više »
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Novi!!: Elektron i Elektroda · Vidi više »
Elektrode za zavarivanje
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. ručnog elektrolučnog zavarivanja. Dijelovi obložene elektrode. celuloznom oblogom. grijaču (crveni valjak) pokraj mjesta zavarivanja. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Novi!!: Elektron i Elektrode za zavarivanje · Vidi više »
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Elektron i Elektrodinamika · Vidi više »
Elektrodni potencijal
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. Mjerenje elektrodnog potencijala s tri elektrode. Elektrodni potencijal je električni potencijal elektrokemijske ćelije u kojoj je ispitivana elektroda spojena kao katoda, a standardna vodikova elektroda (E.
Novi!!: Elektron i Elektrodni potencijal · Vidi više »
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Novi!!: Elektron i Elektrokemija · Vidi više »
Elektrokemijska korozija
Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. željeznih oksida. Elektrokemijska korozija metala. žicom, kojim se prikazuje katodna zaštita bakra. Elektrokemijska korozija ili galvanska korozija je vrsta korozije koja se zbiva u elektrolitima.
Novi!!: Elektron i Elektrokemijska korozija · Vidi više »
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Novi!!: Elektron i Elektrolitska disocijacija · Vidi više »
Elektroliza vode
Jednostavan prikaz elektrolize vode. Uređaj koji je otkrio Johann Wilhelm Ritter za elektrolizu vode (1800.). istosmjerne struje. Upaljena šibica dokazuje prisutnost vodika (pojačava gorenje). obradu i taljenje metala koji trošiHHO plin. HHO generator za dobivanje HHO plina koji se upotrebljava za ubrizgavanje u standardne motore s unutarnjim izgaranjem (benzinske i dizelske), što dovodi do poboljšanog izgaranja goriva i čišćeg ispuha. Stanley A. Meyer: "Method for the production of a fuel gas" Elektroliza vode je elektrokemijski postupak kojim se voda (H2O) razlaže na vodik (H2) i kisik (O2) zbog djelovanja vanjskog izvora napona zbog kojeg električna struja prolazi kroz vodu.
Novi!!: Elektron i Elektroliza vode · Vidi više »
Elektroluminiscencija
Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente vozila. tekućim kristalima LCD koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo. Munja je isto oblik elektroluminiscencije. V napona, iz 1960.; promjera 59 mm). katodom. Elektroluminiscencija je svijetljenje nekih dielektričnih tvari pod utjecajem električne struje (na primjer kada se nalaze u polju izmjenične struje).
Novi!!: Elektron i Elektroluminiscencija · Vidi više »
Elektromagnetska sila
Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Elektron i Elektromagnetska sila · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Elektron i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Novi!!: Elektron i Elektronegativnost · Vidi više »
Elektronska cijev
Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u zrakopraznom prostoru između dvije ili više elektroda.
Novi!!: Elektron i Elektronska cijev · Vidi više »
Elektronska konfiguracija
Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.
Novi!!: Elektron i Elektronska konfiguracija · Vidi više »
Elektronska ljuska
Elektronska ljuska ili energetski nivo je zamišljena putanja elektrona.
Novi!!: Elektron i Elektronska ljuska · Vidi više »
Elektronska mikroskopija
Transmisijski elektronski mikroskop. Elektronska mikroskopija je vrsta mikroskopije koja za stvaranje slike koristi snop elektrona.
Novi!!: Elektron i Elektronska mikroskopija · Vidi više »
Elektronska optika
Magnetska leća. Elektronska mikroskopija: transmisijski elektronski mikroskop. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Elektronska optika je grana fizike koja se bavi upravljanjem snopom elektrona s pomoću električnoga i magnetskoga polja te konstrukcijom elektroničkih uređaja poput optičkih.
Novi!!: Elektron i Elektronska optika · Vidi više »
Elektronska paramagnetska rezonancija
EPR spektrometar. Elektronska paramagnetska rezonancija (kratica EPR) ili elektronska spinska rezonancija (kratica ESR) je prijelaz između spinskih stanja nesparenog elektrona u atomima, ionima i molekulama paramagnetskih tvari u magnetskom polju.
Novi!!: Elektron i Elektronska paramagnetska rezonancija · Vidi više »
Elektronska spektroskopija
Elektronska spektroskopija proučava spektroskopske prijelaze koji uključuju promjenu elektronske konfiguracije molekule.
Novi!!: Elektron i Elektronska spektroskopija · Vidi više »
Elektronski afinitet
*Elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, e−.
Novi!!: Elektron i Elektronski afinitet · Vidi više »
Elektronski mikroskop
Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.
Novi!!: Elektron i Elektronski mikroskop · Vidi više »
Elektronski neutrino
Elektronski neutrino (νe) je jedan od tri vrste neutrina.
Novi!!: Elektron i Elektronski neutrino · Vidi više »
Elektronski omotač atoma
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.
Novi!!: Elektron i Elektronski omotač atoma · Vidi više »
Elektronski uhvat
Elektronski uhvat Znak za opasnost od radioaktivnosti Elektronski uhvat se ponekad svrstava u beta raspad.
Novi!!: Elektron i Elektronski uhvat · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Elektron i Elektronvolt · Vidi više »
Elektroplatiranje
bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. Elektroplatiranje ili galvanostegija je nanošenje tankog sloja nekog metala na površinu predmeta izrađenog od drugog metala radi zaštite, uljepšavanja ili postizanja određenih površinskih svojstava.
Novi!!: Elektron i Elektroplatiranje · Vidi više »
Elektroskop
Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop je uređaj ili mjerni instrument kojim se može pokazati je li neko tijelo električki nabijeno.
Novi!!: Elektron i Elektroskop · Vidi više »
Elektroslaba teorija
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.
Novi!!: Elektron i Elektroslaba teorija · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Elektron i Elektrotehnika · Vidi više »
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Novi!!: Elektron i Elementarna čestica · Vidi više »
Elementarni naboj
Elementarni naboj ili elementarni električni naboj (oznaka e) je fizikalna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnoga naboja elektrona, odnosno protona.
Novi!!: Elektron i Elementarni naboj · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Elektron i Emisija · Vidi više »
Energija električnog polja
električna naboja. električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električnog kondenzatora. nm. Skica uz energiju elektrona. Energija električnog polja je pojava koja nam objašnjava da električno polje u sebi sadržava energiju.
Novi!!: Elektron i Energija električnog polja · Vidi više »
Energija u Sjevernoj Europi
325x325px.
Novi!!: Elektron i Energija u Sjevernoj Europi · Vidi više »
Energijske razine
energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.
Novi!!: Elektron i Energijske razine · Vidi više »
Enrico Fermi
Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Enrico Fermi · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: Elektron i Enzim · Vidi više »
EPR paradoks
EPR paradoks (skraćeno: EPR) ili EPR argument, misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena Alberta Einsteina, Borisa Podolskog i Nathana Rosena, koji su 1935. osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili Kopenhagensku interpretaciju i time pokazali da je kvantna mehanika nepotpuna teorija.
Novi!!: Elektron i EPR paradoks · Vidi više »
Ernest Orlando Lawrence
izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Ernest Orlando Lawrence (Canton, Južna Dakota, 8. kolovoza 1901. - Palo Alto, Kalifornija, 27. kolovoza 1958.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Ernest Orlando Lawrence · Vidi više »
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i Ernest Rutherford · Vidi više »
Ernst Ruska
Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Ernst Ruska · Vidi više »
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Novi!!: Elektron i Erwin Schrödinger · Vidi više »
F-blok
F-blok ili unutarnji prijelazni elementi su elementi čiji elektroni najviše razine popunjavaju f atomske orbitale.
Novi!!: Elektron i F-blok · Vidi više »
Fenol
Fenol (Dva načina označavanja aromatskog prstena) Fenol ili karbolna kiselina organski je spoj kemijske formule C6H5OH.
Novi!!: Elektron i Fenol · Vidi više »
Ferimagnetizam
magnetskih momenata kod ferimagnetizma. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferimagnetizam je pojava kod koje se magnetski momenti susjednih atoma ili iona u ograničenim područjima kristala (domena), koja su feromagnetska, međusobno poništavaju, slično nizu stalnih (permanentnih) magneta nasuprotnih orijentacija.
Novi!!: Elektron i Ferimagnetizam · Vidi više »
Ferit (magnet)
Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).
Novi!!: Elektron i Ferit (magnet) · Vidi više »
Fermijev plin
energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. Fermijev plin (prema E. Fermiju) je model elektronskog plina u metalima što ga tvore elektroni koje atomi u kristalnoj rešetki lako otpuštaju (1, 2 ili više valentnih elektrona po atomu).
Novi!!: Elektron i Fermijev plin · Vidi više »
Fermion
Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Fermion (po E. Fermiju) je subatomska čestica polucjelobrojnoga spina (1/2 ili 3/2) kojoj se svojstva mogu opisati Fermi-Diracovom statistikom.
Novi!!: Elektron i Fermion · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Elektron i Fizika · Vidi više »
Fizika čvrstog stanja
kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).
Novi!!: Elektron i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »
Fizika elementarnih čestica
Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.
Novi!!: Elektron i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »
Fizikalne konstante
Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.
Novi!!: Elektron i Fizikalne konstante · Vidi više »
Flogistonska kemija
Flogistonska kemija je naziv za kemiju u 17. i 18. stoljeću kada se, za razliku od alkemije, koja joj je prethodila, sve kemijske mijene pokušavaju objasniti jednim principom.
Novi!!: Elektron i Flogistonska kemija · Vidi više »
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Novi!!: Elektron i Fluorescencija · Vidi više »
Fluorescentna cijev
Fluorescente svjetiljke. ultraljubičastom zračenju. accessdate.
Novi!!: Elektron i Fluorescentna cijev · Vidi više »
Fluorescentni zaslon
Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. putničkom vozilu. Fluorescentni zaslon katodne cijevi je prozirna površina premazana fluorescentnim tvarima koje svijetle i stvaraju slike ovisno o tome koliko ih je elektrona pogodilo, a broj elektrona koji pada na pojedino mjesto na zaslonu u svakom trenutku ovisi o električnom naponu na upravljačkoj rešetki.
Novi!!: Elektron i Fluorescentni zaslon · Vidi više »
Fonon
kristalnom rešetkom (pomicanja atoma jako su pretjerana). Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fonon, u fizici čvrstog stanja, je kvant energije mehaničkih vibracija u čvrstom tijelu.
Novi!!: Elektron i Fonon · Vidi više »
Fosforescencija
Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescencija je pojava svijetljenja po prestanku osvjetljavanja.
Novi!!: Elektron i Fosforescencija · Vidi više »
Fotoćelija
fotodiode, koje su vidljive u sredini. uličnu rasvjetu. Fotootpornik je s desne strane i upravlja protjecanje električne struje kroz grijač, koji otvara ili zatvara glavni dovod električne struje. Po noći, grijač je hladan i svjetiljka osvjetljava ulicu. Po danu, fotootpornik povećava otpor u strujnom krugu, pa grijač zatvara napajanje električnom strujom i svjetiljka ne svijetli. Fotoćelija je elektronska cijev u kojoj svjetlost (i blisko elektromagnetsko zračenje) vanjskim fotoelektričnim učinkom izbija elektrone iz katode prevučene fotoosjetljivim slojem (sloj sastava Na2KSb ili poluvodički sloj galijeva arsenida).
Novi!!: Elektron i Fotoćelija · Vidi više »
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Novi!!: Elektron i Fotoelektrični učinak · Vidi više »
Fotografska emulzija
maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Fotografska emulzija, u fotografiji, je sloj fotoosjetljive suspenzije mikroskopski sitnih kristalića srebrnih halogenida (najčešće bromida) u želatini, u kojem se fotografiranjem stvara slika na fotografskom filmu, ploči ili papiru.
Novi!!: Elektron i Fotografska emulzija · Vidi više »
Fotoluminescencija
valnim duljinama. Prikaz nastajanja fotoluminiscencije. Fotoluminiscencija je vrsta luminescencije koja nastaje kao posljedica obasjavanja određenih kemijskih tvari svjetlošću svih valnih duljina.
Novi!!: Elektron i Fotoluminescencija · Vidi više »
Fotometar
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. 300px W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Fotometar ili svjetlomjer je mjerni instrument za mjerenje jakosti svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Fotometar · Vidi više »
Fotometrija
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina).
Novi!!: Elektron i Fotometrija · Vidi više »
Fotomultiplikator
Fotomultiplikator Fotomultiplikator je vrlo osjetljivi detektor u području vidljivog, ultraljubičastog i bliskog infracrvenog zračenja.
Novi!!: Elektron i Fotomultiplikator · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Elektron i Foton · Vidi više »
Fotonaponska šindra
Fotonaponske šindre, koje se također nazivaju i solarne šindre su skup solarnih članaka koje su dizajnirane da izgledaju i funkcioniraju kao standardni krovni materijali.
Novi!!: Elektron i Fotonaponska šindra · Vidi više »
Fotonaponska ploča
Mongoliji. Fotonaponska ploča se sastoji od grupe fotonaponska članaka. Prikaz fotoelektričnog učinka ili fotoefekta. Međunarodnoj svemirskoj postaji. Polikristalni fotonaponski članci se spajaju zajedno u fotonaponsku ploču. Fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija Polikristalna silicijeva fotonaponska ploča. Amorfni fotonaponski članci na džepnim računalima. Fotonaponsko sjenilo (Francuska). Sunčeva fotonaponska elektrana za proizvodnju električne struje. Fotonaponska ploča ili solarni panel se sastoji od grupe sunčevih članaka (fotonaponski članak), kojih je najčešće oko 36, serijski povezanih, stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Svaki pojedini fotoelektrični članak ima maksimalni izlazni napon od 600 do 700 mV, pa se fotoelektrični članci serijski povezuje stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Snaga koju proizvodi jedan fotonaponski članak je relativno mali, pa se u praksi više članaka povezuju u grupu čime se formira fotonaponski članak, a više fotonaponskih članaka čini jedan fotonaponski modul ili solarni panel ili fotonaponsku ploču.
Novi!!: Elektron i Fotonaponska ploča · Vidi više »
Fotonaponske ćelije
Fotonaponske ćelije ili fotovoltaici su solarne (sunčeve) ćelije koje pretvaraju energiju sunčeve svjetlosti direktno u struju.
Novi!!: Elektron i Fotonaponske ćelije · Vidi više »
Fotootpornik
Simbol fotootpornikaBritish Standard 3939 Fotootpornik ovisan o vidljivoj svjetlosti Unutrašnji dijelovi fotoelektričnog upravljanja, tipično za uličnu rasvjetu. Fotootpornik je s desne strane i upravlja protjecanje električne struje kroz grijač, koji otvara ili zatvara glavni dovod električne struje. Po noći, grijač je hladan i svjetiljka osvjetljava ulicu. Po danu, fotootpornik povećava otpor u strujnom krugu, pa grijač zatvara napajanje električnom strujom i svjetiljka ne svijetli. Fotootpornik (eng. photoresistor ili light dependent resistor - LDR) je otpornik, čiji se električni otpor smanjuje s povećanjem intenziteta ulazne svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Fotootpornik · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Elektron i Fotosinteza · Vidi više »
François Englert
Higgsovom česticom. Higgsove čestice. François Englert (Etterbeek, 6. studenog 1932.), belgijski teorijski fizičar.
Novi!!: Elektron i François Englert · Vidi više »
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Novi!!: Elektron i Francij · Vidi više »
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Elektron i Francis William Aston · Vidi više »
Franck-Hertzov pokus
anodi (A) kao električna struja. električnoga napona. Franck-Hertzov pokus je pokus kojim je s pomoću električnoga mjerenja potvrđena kvantna priroda atoma, to jest potvrđena je pretpostavka o postojanju stacionarnih stanja i diskretnih energijskih razina u atomima.
Novi!!: Elektron i Franck-Hertzov pokus · Vidi više »
Frank Anthony Wilczek
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Frank Anthony Wilczek · Vidi više »
Frédéric Joliot-Curie
Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.
Novi!!: Elektron i Frédéric Joliot-Curie · Vidi više »
Fred Lawrence Whipple
Fred Lawrence Whipple (Red Oak, Iowa, 5. studenog 1906. – Cambridge, Massachusetts, 30. kolovoza 2004), američki astronom.
Novi!!: Elektron i Fred Lawrence Whipple · Vidi više »
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Novi!!: Elektron i Frederick Soddy · Vidi više »
Friedrich Paschen
Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Friedrich Paschen · Vidi više »
Ftalocijanin
Ftalocijanin je veliki, aromatični, makrociklički, organski spoj s kemijskom formulom (C8H4N2)4H2.
Novi!!: Elektron i Ftalocijanin · Vidi više »
Fundamentalne interakcije
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.
Novi!!: Elektron i Fundamentalne interakcije · Vidi više »
Gaja Alaga
atomske jezgre. Gaja Alaga (Lemeš, Sombor, Srbija, 3. srpnja 1924. – Zagreb, Hrvatska, 7. rujna 1988.), hrvatski fizičar.
Novi!!: Elektron i Gaja Alaga · Vidi više »
Galvanizacija
vrućeg cinčanja. bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. željeza i cinka. Galvanizacija je primjena istosmjerne električne struje stalne jakosti, ili takozvane galvanske struje.
Novi!!: Elektron i Galvanizacija · Vidi više »
Galvanotehnika
bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. željeza i cinka. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. Galvanotehnika je skup elektrokemijskih postupaka za nanošenje metalnog sloja na površinu nekog predmeta, najčešće uz istodobno elektrolitsko otapanje metala na anodi i njegovo taloženje na katodi.
Novi!!: Elektron i Galvanotehnika · Vidi više »
Gama astronomija
Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u gama području (2009.) Supernova SN 2005cs snimljena u gama području Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Pulsari u gama području koje je otkrio satelit ''Fermi Gamma-ray Space Telescope''. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Maglica Rakovica. Blazar Markarijan 421. Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje. Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe.
Novi!!: Elektron i Gama astronomija · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Elektron i Gama-čestica · Vidi više »
Ganimedovo magnetsko polje
Ganimedovo magnetsko polje unutar Jupiterovog magnetskog polja. Umjetnikov dojam aurore na Ganimedu. Pojasi polarne svjetlosti na Ganimedu. Jupiterov najveći prirodni satelit Ganimed posjeduje slabašno magnetsko polje.
Novi!!: Elektron i Ganimedovo magnetsko polje · Vidi više »
Gaussov zakon
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električna naboja. Sferna ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha. dielektrični materijal. Radijalno (poprečno) električno polje pozitivne kugle. Električni tok kroz cilindričnu površinu. Električni tok točkastog naboja unutar kugle. Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Gaussov zakon ili Gaussov zakon električnoga polja (po Carlu Friedrichu Gaussu) je fizikalni zakon prema kojemu su silnice električnoga polja otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s dielektričnom permitivnošću vakuuma.
Novi!!: Elektron i Gaussov zakon · Vidi više »
Gérard Mourou
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.
Novi!!: Elektron i Gérard Mourou · Vidi više »
Geigerov brojač
Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.
Novi!!: Elektron i Geigerov brojač · Vidi više »
Geisslerova cijev
Crtež Geisslerovih cijevi iz 1869. (''Francuska knjiga iz fizike''), koji prikazuje mnoge ukrasne oblike i boje. Suvremena izrada Geisslerove cijevi. Geisslerova cijev je staklena cijev s utaljenim elektrodama, u kojima se pod sniženim tlakom nalazi neki plin (na primjer neon ili helij) ili smjesa plinova.
Novi!!: Elektron i Geisslerova cijev · Vidi više »
George Eugene Uhlenbeck
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Elektron i George Eugene Uhlenbeck · Vidi više »
George Zweig
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. George Zweig (Moskva, 30. svibnja 1937.), američki fizičar ruskog podrijetla.
Novi!!: Elektron i George Zweig · Vidi više »
Georges Charpak
višeanodnog proporcionalnog brojača. Georges Charpak (ukr. Гео́ргій Харпа́к, polj. Jerzy Charpak) (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovycja, Ukrajina, 8. ožujka 1924. – Pariz, 29. rujna 2010.) francuski fizičar poljskoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Georges Charpak · Vidi više »
Giuseppe Occhialini
Giuseppe Occhialini (Fossombrone, Marke, Italija, 5. prosinca 1907. – Pariz, Francuska, 30. prosinca 1993.), talijanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Giuseppe Occhialini · Vidi više »
Gluon
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Gluon (eng. gluon, od glue: ljepilo koje dolazi od fran. glu: ljepak i kasnolat. glus, genitiv glutis, za klas. lat. gluten; oznaka g) je elementarna čestica bez mase, koja prenosi temeljno jako međudjelovanje (jaka nuklearna sila) i veže kvarkove u hadronima, bozon spina 1.
Novi!!: Elektron i Gluon · Vidi više »
Glutation
Glutation Glutation, C10H17N3O6S, je tripeptid sastavljen od tri aminokiseline: glicina, cisteina i glutaminske kiseline.
Novi!!: Elektron i Glutation · Vidi više »
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Novi!!: Elektron i Gorenje · Vidi više »
Gorivi članak
Gorivni članak je elektrokemijski uređaj koji služi za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.
Novi!!: Elektron i Gorivi članak · Vidi više »
Građa lasera
Skica tipičnog lasera, koji pokazuje tri njegova osnovna dijela. Laser se sastoji od tri osnovna dijela.
Novi!!: Elektron i Građa lasera · Vidi više »
Građa materije
Najsitniji djelići tvari zovu se molekule, a sastavljene su iz različitih kombinacija atoma.
Novi!!: Elektron i Građa materije · Vidi više »
Grafen
Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Grafen (prema grafit) sloj je grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikrometara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture.
Novi!!: Elektron i Grafen · Vidi više »
Gravitacijski valovi
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.
Novi!!: Elektron i Gravitacijski valovi · Vidi više »
Gustav Ludwig Hertz
električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Gustav Ludwig Hertz · Vidi više »
Hadroni
Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Struktura piona (π+). Struktura kvarkova za negativni kaon (K-). rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Hadron (prema grč. ἁδρός: gust, jak, temeljan) je subatomska čestica koju čine kvarkovi povezani jakom nuklearnom silom (jakim međudjelovanjem).
Novi!!: Elektron i Hadroni · Vidi više »
Hallov učinak
električno i magnetsko polje su obrnuti, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Hallov učinak ili Hallov efekt (po E. H. Hallu koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj metalnoj ili poluvodičkoj pločici kojom teče električna struja gustoće Jx, pod djelovanjem okomitog magnetskog polja indukcije Bz, stvaranja transverzalnog električnog polja jakosti: (RH je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnog električnog napona.
Novi!!: Elektron i Hallov učinak · Vidi više »
Halogeni elementi
Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.
Novi!!: Elektron i Halogeni elementi · Vidi više »
Hannes Olof Gösta Alfvén
Hannes Olof Gösta Alfvén ili Hannes Alfvén (Norrköping, 30. svibnja 1908. – Djursholm, 2. travnja 1995.), švedski fizičar.
Novi!!: Elektron i Hannes Olof Gösta Alfvén · Vidi više »
Hans Albrecht Bethe
Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »
Hans Daniel Jensen
Hans Daniel Jensen (Hamburg, 25. lipnja 1907. – Heidelberg, 11. veljače 1973.), njemački nuklearni fizičar.
Novi!!: Elektron i Hans Daniel Jensen · Vidi više »
Hans Geiger
Geigerov brojač. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Hans Geiger, puno ime Johannes Wilhelm Geiger (Neustadt an der Weinstraße, 30. rujna 1882. – Potsdam,24. rujna 1945.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Hans Geiger · Vidi više »
Hans Georg Dehmelt
Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Hans Georg Dehmelt · Vidi više »
Hawkingovo zračenje
Hawkingovo zračenje je oblik zračenja crnog tijela koje pretpostavljeno ispuštaju crne rupe zbog kvantnomehaničkih fenomena u blizini horizonta događaja crne rupe.
Novi!!: Elektron i Hawkingovo zračenje · Vidi više »
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Novi!!: Elektron i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »
Heliosfera
date.
Novi!!: Elektron i Heliosfera · Vidi više »
Hendrik Antoon Lorentz
brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Novi!!: Elektron i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »
Henry Moseley
Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.
Novi!!: Elektron i Henry Moseley · Vidi više »
Henry Way Kendall
Henry Way Kendall (Boston, 9. prosinca 1926. – Wakulla Springs State Park, Florida, 15. veljače 1999.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Henry Way Kendall · Vidi više »
Herbert Kroemer
Tipični bipolarni tranzistori (od vrha prema dolje): TO-3, TO-126, TO-92 i SOT-23. Laserska zraka korištena za zavarivanje. Herbert Kroemer (Weimar, Tiringija, 25. kolovoza 1928.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Herbert Kroemer · Vidi više »
Heteroliza
U kemiji, heteroliza (grč. ἕτερος, heteros, "različit", i λύσις, lusis, "slabljenje, otpuštanje"), također heterolitička fisija je disocijacija kemijske veze u molekuli pri kojoj oba elektrona koja su gradila vezu odlaze samo jednom atomu.
Novi!!: Elektron i Heteroliza · Vidi više »
Hibridizacija orbitala
Četiri ''sp''3 orbitale. Tri ''sp''2 orbitale. Hibridizacija je koncept miješanja atomskih orbitala pri čemu se formiraju nove hibridne orbitale (koje imaju drugi oblik, energiju,...). Hibridnim orbitalama može se objasniti i opisati geometrijski oblik molekule.
Novi!!: Elektron i Hibridizacija orbitala · Vidi više »
Hideki Jukava
elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Hideki Jukava ili Hideki Yukawa (湯川 秀樹, Jukava Hideki, Tokio, Japan, 23. siječnja 1907. – Kjoto, Japan, 8. rujna 1981.), japanski teorijski fizičar i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu.
Novi!!: Elektron i Hideki Jukava · Vidi više »
Hinokitiol
Hinokitiol (β-thujaplicin) je prirodni monoterpen, odnosno derivat, te jedan od thujaplicina pronađen u drveću iz porodice čempresovki (Cupressaceae).
Novi!!: Elektron i Hinokitiol · Vidi više »
Hiperon
Kombinacija 3 gornja (u), donja (d) ili strana (s-kvarka) s ukupnim spinom 3/2 stvara takozvani barion dekuplet. Donjih šest čestica su hiperoni. Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark).
Novi!!: Elektron i Hiperon · Vidi više »
Hiroshi Amano
Hiroshi Amano (Hamamatsu, 11. rujna 1960.), japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Hiroshi Amano · Vidi više »
Hittorfov prijenosni broj
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Hittorfov prijenosni broj (oznake t– i t+) relativna je mjera brzine kojom se ion nekog elektrolita pri elektrolizi giba prema anodi, odnosno katodi.
Novi!!: Elektron i Hittorfov prijenosni broj · Vidi više »
Holografija
fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova. Snimanje holograma. €. kreditnim karticama. Dobivanje holograma. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Optički stol koji se koristi za izradu holograma. Holografija (grč. hólos: čitav, potpun, sav + gráfos: pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća.
Novi!!: Elektron i Holografija · Vidi više »
Homoliza
U kemiji, homoliza (grč. ὅμοιος, homoios, "jednak," i λύσις, lusis, "slabljenje, otpuštanje"), također homolitička fisija je disocijacija kemijske veze u molekuli pri kojoj svaki atom zadržava po jedan elektron koji je gradio vezu.
Novi!!: Elektron i Homoliza · Vidi više »
Horst Ludwig Störmer
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »
Hugh David Politzer
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Hugh David Politzer · Vidi više »
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i Humphry Davy · Vidi više »
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Novi!!: Elektron i Idealni plin · Vidi više »
Igor Jevgenjevič Tamm
Igor Jevgenjevič Tamm (Vladivostok, 8. srpnja 1895. – Moskva, 12. travnja 1971.), ruski fizičar.
Novi!!: Elektron i Igor Jevgenjevič Tamm · Vidi više »
Ikonoskop
Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931. Ikonoskop je elektronski analizator s mozaičnom fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Ikonoskop je prva elektronska cijev za snimanje (pretvorbu pomične optičke slike iz svjetlosnog u elektronički oblik - optoelektronika).
Novi!!: Elektron i Ikonoskop · Vidi više »
Ilja Mihajlovič Frank
Ilja Mihajlovič Frank (Sankt Peterburg, 23. listopada 1908. – Moskva, 22. lipnja 1990.), ruski fizičar.
Novi!!: Elektron i Ilja Mihajlovič Frank · Vidi više »
Influencija
Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop sa zlatnim listićima. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Influencija, električna influencija (srednjovj. lat. influentia, od lat. influere: utjecati, prodirati), električna pobuda ili elektrostatička indukcija je pomicanje, razdvajanje i preraspodjela električnih naboja na vodljivom, izvorno neutralnome tijelu koje se nalazi u električnom polju.
Novi!!: Elektron i Influencija · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Elektron i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Elektron i Ion · Vidi više »
Ionizacijska komora
Skica ionizacijske komore. Ionizacijska komora: 1. cilindrična komora (katoda), 2. vanjski izolator, 3. izlaz u pojačalo, 4. zaštitni prsten, 5. unutrašnji izolator, 6. anoda, 7. električna struja, 8. plin. Ionizacijska komora koju je napravio Pierre Curie (između 1895. i 1900.). Ionizacijska komora u dozimetru. letjelicu Cassini na svojoj misiji istraživanja Saturnov sustav. Prenosiva ionizacijska komora. Ionizacijske komore različitih obujama. Ionizacijska komora je detektor za otkrivanje i mjerenje jakosti ionizirajućega zračenja.
Novi!!: Elektron i Ionizacijska komora · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Elektron i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Elektron i Ioniziranje · Vidi više »
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Novi!!: Elektron i Ionosfera · Vidi više »
Ionska stupica
masenoj spektrometriji. spektra. kvantnog računala. Ionska stupica je uređaj kojim se ioni mogu zadržati u određenom prostoru unutar elektromagnetskog polja.
Novi!!: Elektron i Ionska stupica · Vidi više »
Ionska veza
Ionska veza je privlačna elektrostatska sila kojom se privlače pozitivni i negativni ioni u kristalu (ili molekuli).
Novi!!: Elektron i Ionska veza · Vidi više »
Ionski radijus
Ionski radijus je polumjer aniona i kationa u kristalnoj rešetki ionskog spoja, na osnovi pretpostavke da su ioni sfernog oblika određene veličine.
Novi!!: Elektron i Ionski radijus · Vidi više »
Irving Langmuir
Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i Irving Langmuir · Vidi više »
Isamu Akasaki
Isamu Akasaki (Chiran, 30. siječnja 1929.), japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Isamu Akasaki · Vidi više »
Istosmjerna struja
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.
Novi!!: Elektron i Istosmjerna struja · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Elektron i Itrij · Vidi više »
Ivar Giaever
Ivar Giaever (Bergen, 5. travnja 1929.), američki fizičar norveškoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Ivar Giaever · Vidi više »
Izlazni rad materijala
Izlazni rad materijala je minimalna energija (obično izražena u elektronvoltima - eV), potrebna da izbaci elektron s površine krute tvari, da bi ga mogao napustiti.
Novi!!: Elektron i Izlazni rad materijala · Vidi više »
Izmjenična električna struja
Efektivna vrijednost, 4.
Novi!!: Elektron i Izmjenična električna struja · Vidi više »
Izospin
kvantna broja ''n''. Izospin (oznaka I) je kvantni broj hadrona koji ostaje očuvan u jakome međudjelovanju (ima istu vrijednost na početku i na kraju procesa izazvana jakim međudjelovanjem).
Novi!!: Elektron i Izospin · Vidi više »
Izotoni
atomskih jezgri. Rutherfordov model atoma. Izotoni su vrste atoma s jednakim brojem neutrona (jednakim neutronskim brojem N), a s različitim brojem protona, dakle i s različitim masenim brojem.
Novi!!: Elektron i Izotoni · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Elektron i Izotop · Vidi više »
J/ψ mezon
V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. J/ψ mezon ili J/ψ-mezon (oznaka J/ψ) je mezon koji se sastoji od čarobnoga (šarmantnog) kvarka i čarobnoga antikvarka, nema električnoga naboja, sam je sebi antičestica, mase je oko 3,097 GeV/c², spina 1, izospina 0 i vremena poluraspada oko 7,2·10–21 s. Otkrili su ga neovisno jedan o drugome S. C. C. Ting i B. Richter 1974.
Novi!!: Elektron i J/ψ mezon · Vidi više »
Jack Steinberger
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: Elektron i Jack Steinberger · Vidi više »
Jaka nuklearna sila
atomskoj jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Jaka nuklearna sila, jaka sila ili jako međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) kvarkova i gluona koje drži na okupu kvarkove u nukleonu (protoni i neutroni) i "preostala" (rezidualna) jaka sila, prenošena mezonima, koja drži na okupu nukleone u atomskoj jezgri (fizika elementarnih čestica).
Novi!!: Elektron i Jaka nuklearna sila · Vidi više »
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: Elektron i James Franck · Vidi više »
James Rainwater
James Rainwater (Council, Idaho, SAD, 9. prosinca 1917. – Yonkers, New York, SAD, 31. svibnja 1986.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i James Rainwater · Vidi više »
James Van Allen
James Van Allen (Mount Pleasant, 7. rujna 1914. – Iowa City, 9. kolovoza 2006.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i James Van Allen · Vidi više »
Jantar
Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.
Novi!!: Elektron i Jantar · Vidi više »
Jean Baptiste Perrin
anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektron i Jean Baptiste Perrin · Vidi više »
Jean Charles Athanase Peltier
Jean Charles Athanase Peltier (Ham, 22. veljače 1785. – Pariz, 27. listopada 1848.), francuski fizičar i meteorolog.
Novi!!: Elektron i Jean Charles Athanase Peltier · Vidi više »
Jerome Isaac Friedman
Jerome Isaac Friedman (Chicago, 28. ožujka 1930.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Jerome Isaac Friedman · Vidi više »
Jezgra kometa
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.
Novi!!: Elektron i Jezgra kometa · Vidi više »
Jocelyn Bell Burnell
Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Jocelyn Bell Burnell (Belfast, 15. srpnja 1943.), britanska radioastronomkinja.
Novi!!: Elektron i Jocelyn Bell Burnell · Vidi više »
Johann Jakob Balmer
Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.
Novi!!: Elektron i Johann Jakob Balmer · Vidi više »
Johann Wilhelm Hittorf
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Geisslerove cijevi. Johann Wilhelm Hittorf (Bonn, 27. ožujka 1824. – Münster, 28. rujna 1914.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektron i Johann Wilhelm Hittorf · Vidi više »
Johann Wolfgang Döbereiner
broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. Johann Wolfgang Döbereiner (Hof, 13. prosinca 1780. – Jena, 24. ožujka 1849.), njemački kemičar.
Novi!!: Elektron i Johann Wolfgang Döbereiner · Vidi više »
Johannes Rydberg
Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.
Novi!!: Elektron i Johannes Rydberg · Vidi više »
John Bardeen
Spomen-ploča sjećanja na Johna Bardeena i Teoriju supervodljivosti, Sveučilište Illinois, Urbana-Champaign kampus. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. John Bardeen (Madison, Wisconsin, 23. svibnja 1908. - Boston, Massachusetts, 30. siječnja 1991.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i John Bardeen · Vidi više »
John Dalton
eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i John Dalton · Vidi više »
John Hasbrouck Van Vleck
kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »
John Michael Kosterlitz
Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. John Michael Kosterlitz (Aberdeen, 22. srpnja 1942.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i John Michael Kosterlitz · Vidi više »
John Robert Schrieffer
John Robert Schrieffer (Oak Park, 31. svibnja 1931.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i John Robert Schrieffer · Vidi više »
John Tyndall
John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.
Novi!!: Elektron i John Tyndall · Vidi više »
Joseph Hooton Taylor
Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Joseph Hooton Taylor (Philadelphia, 29. ožujka 1941.), američki astrofizičar.
Novi!!: Elektron i Joseph Hooton Taylor · Vidi više »
Joseph John Thomson
Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Joseph John Thomson · Vidi više »
Joseph Larmor
Uz izvod Larmorova teorema. precesije za negativno nabijenu česticu. Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Joseph Larmor (Magheragall, Sjeverna Irska, 11. srpnja 1857. – Hollywood, Sjeverna Irska, 19. svibnja 1942.), irski matematičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i Joseph Larmor · Vidi više »
Joshio Nishina
Joshio Nishina (japanski: 仁科 芳雄; Satoshō, 6. prosinca 1890. – Tokijo, 10. siječnja 1951.), japanski fizičar, utemeljitelj modernih fizikalnih istraživanja u Japanu.
Novi!!: Elektron i Joshio Nishina · Vidi više »
Josip Karavla
Mr.
Novi!!: Elektron i Josip Karavla · Vidi više »
Julian Seymour Schwinger
Julian Seymour Schwinger (New York City, New York, 12. veljače 1918. – Los Angeles, Kalifornija, 16. srpnja 1994.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Julian Seymour Schwinger · Vidi više »
Julius Lothar von Meyer
Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.
Novi!!: Elektron i Julius Lothar von Meyer · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Elektron i Jupiter · Vidi više »
Kai Manne Börje Siegbahn
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.
Novi!!: Elektron i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »
Kanalne zrake
katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. Pojednostavljeni prikaz kanalnih zraka. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Kanalne zrake ili anodne zrake su snop ili struja pozitivno nabijenih čestica koje nastaju u izbojnim elektronskim cijevima u razrijeđenim plinovima pri vrlo niskome tlaku (manje od 1 Pa).
Novi!!: Elektron i Kanalne zrake · Vidi više »
Kaon
Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura kvarkova za negativni kaon (K-). Struktura piona (π+). V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Kaon (ka od slova K + on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1.
Novi!!: Elektron i Kaon · Vidi više »
Kationska polimerizacija
Opadajuća reaktivnost olefinskih monomera. Kationska polimerizacija je oblik ionske polimerizacije, koja spada u lančane polimerizacije.
Novi!!: Elektron i Kationska polimerizacija · Vidi više »
Katodna cijev
Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.
Novi!!: Elektron i Katodna cijev · Vidi više »
Katodno zračenje
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. kanalnih zraka. Katodno zračenje (ponekad i katodne zrake) je struja elektrona koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima teče od električki negativne katode prema električki pozitivnoj anodi.
Novi!!: Elektron i Katodno zračenje · Vidi više »
Katodoluminescencija
osciloskop. Katodoluminescencija je vrsta elektroluminescencije, a nastaje bombardiranjem luminescentne tvari elektronima.
Novi!!: Elektron i Katodoluminescencija · Vidi više »
Kemijska energija
Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.
Novi!!: Elektron i Kemijska energija · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Elektron i Kemijska veza · Vidi više »
Kemijski afinitet
vode: ''μ''.
Novi!!: Elektron i Kemijski afinitet · Vidi više »
Kemijski polaritet
Molekula vode je dipol s negativnim polom prema kisikovu atomu Kemijski polaritet je razdvajanje kemijskog naboja zbog kojeg nastaje kemijski dipol ili multipol cijele molekule ili jedne ili više njezinih skupina.
Novi!!: Elektron i Kemijski polaritet · Vidi više »
Kemoluminiscencija
vlažnom zraku svijetli u mraku. Luminol and hemoglobin kao primjeri kemoluminiscencije. Erlenmeyerovoj tikvici. Kemoluminiscencija, kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim kemijskim tvarima (na primjer oksidacijom fosfora).
Novi!!: Elektron i Kemoluminiscencija · Vidi više »
Kineskop
''PA-302 General Precision Laboratories'' (GPL) kineskop (oko 1950. – 1955.). brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Kineskop je prva reprodukcijska elektronska cijev za pretvorbu pokretne slike iz elektroničkoga u svjetlosni, vidljivi oblik.
Novi!!: Elektron i Kineskop · Vidi više »
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Elektron i Klasična fizika · Vidi više »
Klaus von Klitzing
električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Klaus von Klitzing · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Elektron i Klorofil · Vidi više »
Koma (astronomija)
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Elektron i Koma (astronomija) · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Elektron i Komet · Vidi više »
Komora na iskre
Komora na iskre u muzeju fizike, u Rimu. Sudar proton – antiproton snimljen s komorom na iskre (CERN). Komora na iskre sastoji se od niza paralelnih vrlo tankih elektroda između kojih vlada visoki napon, no ne dovoljno visok da bi se dogodio električni izboj među njima.
Novi!!: Elektron i Komora na iskre · Vidi više »
Kompaktni mionski solenoid
LHC-a postavljena su četiri detektora. Dva su općenite namjene, kompaktni mionski solenoid ili CMS, i ATLAS (engl. ''A Toroidal LHC Apparatus''), zatim detektor namijenjen za fiziku b kvarkova, LHCb (engl. ''Large Hadron Collider beauty'') i detektor za fiziku teških iona, ALICE (engl. ''A Large Ion Collider Experiment''). Pogled na stražnji dio kompaktnog mionskog solenoida prilikom gradnje. Polovina hadronskog kalorimetra. Kompaktni mionski solenoid ili CMS (engl. Compact Muon Solenoid) projektiran je kako bi omogućio otkrivanje i proučavanje prvenstveno Higgsovog sektora Standardnog modela.
Novi!!: Elektron i Kompaktni mionski solenoid · Vidi više »
Kompleksni spojevi
Cisplatin, PtCl2(NH3)2. Atom s četiri liganda. Kompleksni ili složeni spojevi su najčešće ionski spojevi odnosno kompleksne soli (kristali ili otopine), zato je bolje govoriti o kompleksnim ionima.
Novi!!: Elektron i Kompleksni spojevi · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Elektron i Kondenzacija · Vidi više »
Kondukcija topline
topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.
Novi!!: Elektron i Kondukcija topline · Vidi više »
Konjugacija (kemija)
Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).
Novi!!: Elektron i Konjugacija (kemija) · Vidi više »
Konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.
Novi!!: Elektron i Konstanta · Vidi više »
Konstanta fine strukture
Konstanta fine strukture (oznaka α) je prirodna konstanta, bezdimenzionalna veličina u fizici elementarnih čestica koja opisuje jakost međudjelovanja između električkih nabijenih čestica i fotona.
Novi!!: Elektron i Konstanta fine strukture · Vidi više »
Konstanta raspada
Veće konstante raspada čine da količina radioaktivne tvari nestane mnogo brže. Ovaj grafikon prikazuje pad konstante raspada ''λ'' od 25, 5, 1, 1/5 i 1/25 za x od 0 do 5. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Elektron i Konstanta raspada · Vidi više »
Konstantin Novoselov
Konstantin Novoselov ili Konstantin Sergejevič Novosjolov (rus. Константи́н Серге́евич Новосёлов; Nižnji Tagil, Sverdlovska oblast, 23. kolovoza 1974.), ruski i britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Konstantin Novoselov · Vidi više »
Kontinuirani spektar
nm. čvrsta tijela emitiraju svjetlost s kontinuirano raspodijeljenim valnim duljinama (toplinsko zračenje). Vodikove spektralne linije, u logaritamskoj skali. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik (Bohrov model atoma). Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferovim linijama. nm. ultraljubičastom području. emisijskom spektru deuterijeve svjetiljke. željeza. Dijagram energetske razine elektrona u vodikovom atomu. Kontinuirani spektar emitiraju čvrste tvari (krutine), koji sadrži sve frekvencije vidljivog, infracrvenog i ultraljubičastoga područja.
Novi!!: Elektron i Kontinuirani spektar · Vidi više »
Kontrola bez razaranja
vizualnoj kontroli. Penetrantsko ispitivanje obuhvaća:1. Čišćenje i odmašćivanje površine materijala koja se ispituje.2. Nanošenje penetranta (obično crvene boje).3. Uklanjanje penetranta na odgovarajući način (vodom, suhom krpom).4. Nanošenje razvijača (obično je bijele boje), koji izvlači penetrant iz pukotine. Barkhausenov učinak (magnetska kontrola) je naziv za šum u izlazu feromagneta, koji nastaje kada se mijenja magnetska sila primijenjena na njega. Dijelovi opreme za ispitivanje su: zeleno - magnetski jaram, crveno – induktivno osjetilo, sivo – uzorak koji se ispituje. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Kontrola bez razaranja (KBR), nerazorne metode kontrole kvalitete ili ispitivanje materijala bez razaranja (engl. Nondestructive testing ili Non-destructive testing - NDT) predstavlja skup metoda temeljen na principima fizike sa svrhom utvrđivanja svojstava materijala ili komponenata sustava, te otkrivanja različitih vrsta grešaka (defekata), a da se pritom ne utječe na funkcionalnost materijala koji se ispituje (ispitivani materijal ostaje neoštećen).
Novi!!: Elektron i Kontrola bez razaranja · Vidi više »
Konzerviranje
Autoklav koji sterilizira s vrućom vodenom parom. Tekući dušik. Sušenje je jedna od najstarijih i najraširenijih metoda konzerviranja. hrane). Kiseli kupus za zimnicu. Konzerviranje (njem. konservieren konzerviranje, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Elektron i Konzerviranje · Vidi više »
Koordinacijska veza
Prikaz kovalentne veze, gdje par od dva elektrona stvara jednostruku kemijsku vezu Koordinacijska veza (ponekad koordinativna veza; donorska veza) je kovalentna kemijska veza '''kompleksnog kemijskog spoja''' kod koje zajednički elektronski par potječe od samo jednog atoma.
Novi!!: Elektron i Koordinacijska veza · Vidi više »
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Novi!!: Elektron i Korona · Vidi više »
Koronalni izbačaji masa
Sunčevo koronalno izbacivanje mase (engl. coronal mass ejection – CME) je masivni eksplozivni događaj, kojim se izbacuje plazma ili kroz Sunčev vjetar ili otvorena jednopolna magnetska polja izbacuju plazmu iz korone u svemir.
Novi!!: Elektron i Koronalni izbačaji masa · Vidi više »
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Novi!!: Elektron i Korozija · Vidi više »
Korpuskularna teorija
Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.
Novi!!: Elektron i Korpuskularna teorija · Vidi više »
Kosmičko zračenje
Kosmički fluks naspram energije čestica Kosmičko zračenje je emisija visokoenergetskih protona i atomskih jezgara koji se kreću kroz svemir gotovo brzinom svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Kosmičko zračenje · Vidi više »
Kovalentna veza
*Kovalentna veza je jedna vrsta kemijske veze pri kojoj svaki atom daje po jedan elektron koji čine zajednički elektronski par koji pripada objema jezgrama i time povezuje atome.
Novi!!: Elektron i Kovalentna veza · Vidi više »
Kovalentni radijus
Kovalentni radijus je srednje rastojanje najudaljenijih elektrona od jezgre atoma koji se javljaju u pojedinačnim kemijskim vezama koje grade ti atomi.
Novi!!: Elektron i Kovalentni radijus · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Elektron i Kovine · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Elektron i Kozmičke zrake · Vidi više »
Kozmos: osobno putovanje
Kozmos: osobno putovanje (engl. Cosmos: A Personal Voyage) je američka znanstvena dokumentarna televizijska serija koju su napisali Carl Sagan, Ann Druyan i Steven Soter, sa Saganom kao predstavljačem.
Novi!!: Elektron i Kozmos: osobno putovanje · Vidi više »
Krebsov ciklus
Krebsov ciklus, ciklus limunske kiseline ili ciklus trikarboksilnih kiselina (TCA ciklus) jedan je od temeljnih metaboličkih ciklusa kod stanica koje se koriste kisikom tijekom staničnog disanja.
Novi!!: Elektron i Krebsov ciklus · Vidi više »
Kristaloluminiscencija
Svjetleće diode. Presjek kroz prvi rubinski laser. Kristaloluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastupa kod kristalizacije nekih kemijskih tvari.
Novi!!: Elektron i Kristaloluminiscencija · Vidi više »
Kromofor
pmc.
Novi!!: Elektron i Kromofor · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Elektron i Krutine · Vidi više »
Kulon
Kulon (fr. coulomb, znak: C) je izvedena jedinica SI sustava za električni naboj.
Novi!!: Elektron i Kulon · Vidi više »
Kvadrupol
Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Kvadrupol (lat. u složenicama quadru-: četvero-, prema quattuor: četiri + -pol) je sustav dvaju dipola na maloj udaljenosti i time u jakom međudjelovanju (interakciji), zbog čega je njegovo djelovanje na okolinu bitno drugačije od djelovanja dvaju dipola.
Novi!!: Elektron i Kvadrupol · Vidi više »
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Novi!!: Elektron i Kvant · Vidi više »
Kvantna kromodinamika
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Kvantna kromodinamika (ili kraće QCD od) je fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake nuklearne sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno.
Novi!!: Elektron i Kvantna kromodinamika · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Elektron i Kvantna mehanika · Vidi više »
Kvantna superpozicija
Kvantna superpozicija je osnovni princip kvantne mehanike, po kojem se, poput valova u "klasičnoj" fizici, bilo koja dva (ili više) kvantnih stanja mogu dodati ("superponirati"), te će rezultat biti valjano kvantno stanje; i obrnuto, svako kvantno stanje se može predstaviti kao zbroj dva ili više posebna stanja.
Novi!!: Elektron i Kvantna superpozicija · Vidi više »
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Elektron i Kvantni brojevi · Vidi više »
Kvantni Hallov učinak
električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Kvantni Hallov učinak ili kvantni Hallov efekt je odstupanje Hallova otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovu učinku u ekstremnim uvjetima.
Novi!!: Elektron i Kvantni Hallov učinak · Vidi više »
Kvantno sprezanje
Kvantno sprezanje je fizikalni fenomen koji se pojavljuje kada parovi ili skupine čestica nastanu ili međudjeluju na takav način da se kvantno stanje pojedinačnih čestica ne može utvrditi neovisno o drugim česticama, čak i ako čestice u pitanju dijele velike udaljenosti - umjesto toga, mora se uzeti kvantno stanje sustava kao cjeline.
Novi!!: Elektron i Kvantno sprezanje · Vidi više »
Kvark
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Kvark (eng. quark, naziv što ga je uveo američki fizičar Murray Gell-Mann po riječi iz Joyceova romana Bdjenje nad Finneganom) je elementarna čestica, sastavnica hadrona, električnoga naboja ±e/3 ili ±2e/3, podložna jakom međudjelovanju.
Novi!!: Elektron i Kvark · Vidi više »
Langmuirov val
Langmuirova sonda za mjerenje za mjerenje osobina plazme Langmuirov val (u čast Irvinga Langmuira) ili titranje plazme, je brzo titranje elektrona u plazmi ili metalu.
Novi!!: Elektron i Langmuirov val · Vidi više »
Larmorova precesija
precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Larmorova precesija određuje frekvenciju precesije elektrona u vanjskom magnetskom polju, a odredio ju je 1897.
Novi!!: Elektron i Larmorova precesija · Vidi više »
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Novi!!: Elektron i Laser · Vidi više »
Laserska spektroskopija
vojsci SAD-a). Skica lasera: 1: laserski medij; 2: energija za pobuđivanje medija (optičko pumpanje); 3: 100% reflektirajuće zrcalo; 4: 99% reflektirajuće zrcalo; 5: laserska zraka. Helij-neon laser. Pokus s laserskom zrakom. Laserska spektroskopija je spektroskopska tehnika u kojoj se kao izvor elektromagnetskoga zračenja koristi laser s kontinuirano promjenljivom valnom duljinom.
Novi!!: Elektron i Laserska spektroskopija · Vidi više »
Leclanchéov članak
Leclanchéov članak. Leclanchéov članak je vrsta galvanskog članka koji je dobio ime po francuskom električaru Georgesu Leclanchéu.
Novi!!: Elektron i Leclanchéov članak · Vidi više »
Ledeni div
Ledeni divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove volatilima (ledovima).
Novi!!: Elektron i Ledeni div · Vidi više »
Lee de Forest
triode iz 1906. koju je napravio Lee de Forest. Lee de Forest (Council Bluffs, Iowa, 26. kolovoza 1873. – Hollywood, 30. lipnja 1961.), američki elektroničar i izumitelj.
Novi!!: Elektron i Lee de Forest · Vidi više »
Leo Esaki
Esakijeva ili tunelska dioda. Leo Esaki, izvorno Reiona Esaki (Osaka, 12. ožujka 1925.), japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Leo Esaki · Vidi više »
Leon Lederman
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Leon Lederman (New York, 15. srpnja 1922. – Rexburg, Idaho, 3. listopada 2018.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Leon Lederman · Vidi više »
Leon Neil Cooper
Leon Neil Cooper (New York, 28. veljače 1930.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Leon Neil Cooper · Vidi više »
Lepton
Higgsovim bozonom. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Lepton (prema grč. λεπτός: sitan) je subatomska čestica koja ne podliježe jakom međudjelovanju (jaka nuklearna sila) i ima spin 1/2, čime se razlikuju od kvarkova, a zajedno s njima ubrajaju se u fermione.
Novi!!: Elektron i Lepton · Vidi više »
Leptonski broj
Higgsovim bozonom. Feynmanov dijagram najčešćeg mionskog raspada. beta-raspad. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Leptonski broj je pretpostavka da leptoni posjeduju neko unutarnje svojstvo koje se ne može mjeriti na standardni način (u smislu kao što se mogu mjeriti električni naboj ili masa), ali po kojem se poput generacije kvarkova međusobno razlikuje.
Novi!!: Elektron i Leptonski broj · Vidi više »
Lester Halbert Germer
Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Lester Halbert Germer · Vidi više »
Lev Davidovič Landau
Lev Davidovič Landau (Baku, 22. siječnja 1908. – Moskva, 1. travnja 1968.), ruski fizičar.
Novi!!: Elektron i Lev Davidovič Landau · Vidi više »
Lewisove kiseline i baze
Lewisove kiseline su sve kemijske vrste koje mogu primiti elektronski par za stvaranje koordinativne veze.
Novi!!: Elektron i Lewisove kiseline i baze · Vidi više »
Ligand
Ligand su molekule ili ioni koje odlikuje to što se središnjim metalnim ionom vezuju u kompleks.
Novi!!: Elektron i Ligand · Vidi više »
Limunova baterija
Jednostavna limunova baterija Limunova baterija je jednostavna baterija.
Novi!!: Elektron i Limunova baterija · Vidi više »
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.
Novi!!: Elektron i Lise Meitner · Vidi više »
Louis de Broglie
Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.
Novi!!: Elektron i Louis de Broglie · Vidi više »
Louis Eugene Félix Néel
antiferomagnet. Louis Eugene Félix Néel ili Louis Néel (Lyon, 22. studenog 1904. – Brive-la-Gaillarde, 17. studenog 2000.), francuski fizičar.
Novi!!: Elektron i Louis Eugene Félix Néel · Vidi više »
Luis Alvarez
Elektronski uhvat Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura Luis Walter Alvarez (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio američki fizičar i izumitelj.
Novi!!: Elektron i Luis Alvarez · Vidi više »
Luminescentna bojila
ultraljubičastim zračenjem. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Luminescentna bojila su neki luminescentni materijali mogu istodobno djelovati i kao bojila ili pigmenti, i kao luminescentni izvor zračenja.
Novi!!: Elektron i Luminescentna bojila · Vidi više »
Luminiscencija
Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.
Novi!!: Elektron i Luminiscencija · Vidi više »
Lymanova serija
Lymanova serija Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n.
Novi!!: Elektron i Lymanova serija · Vidi više »
Magični broj
Graf stabilnosti izotopa. Rutherfordov model atoma. Magični broj je broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri koji atomsku jezgru čini vrlo stabilnom: 2, 8, 20, 28, 50, 82 i 126.
Novi!!: Elektron i Magični broj · Vidi više »
Maglena komora
klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.
Novi!!: Elektron i Maglena komora · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Elektron i Magnet · Vidi više »
Magnetizacija
Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.
Novi!!: Elektron i Magnetizacija · Vidi više »
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Elektron i Magnetizam · Vidi više »
Magnetohidrodinamički generator
Magnetohidrodinamički generator ili MHD generator je generator koji pretvara dio unutarnje energije radne tvari (koja mora biti u stanju plazme) u električnu energiju djelovanjem magnetskoga polja.
Novi!!: Elektron i Magnetohidrodinamički generator · Vidi više »
Magnetohidrodinamika
Sunce je magnetohidrodinamički sustav koji još uvijek nije u potpunosti shvaćen. Magnetohidrodinamika je grana fizike koja proučava električki vodljive fluide (plinove i tekućine) izložene magnetskom polju.
Novi!!: Elektron i Magnetohidrodinamika · Vidi više »
Magneton
Magneton može značiti.
Novi!!: Elektron i Magneton · Vidi više »
Magnetootpor
Corbinov disk: kad je magnetsko polje isključeno, poprečna (radijalna) električna struja teče u vodljivom naboju zbog spojenog akumulatora. Kada je magnetsko polje duž osi uključeno, (B točka izravno izvan stranice), Lorentzova sila pokreće kružnu komponentu struje, a električni otpor između unutarnjeg i vanjskog naplatka raste. Ovo povećanje otpora zbog magnetskog polja naziva se magnetootpor. magnetskog polja. magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu. Magnetootpor je pojava ovisnosti električnoga otpora o vanjskome magnetskom polju.
Novi!!: Elektron i Magnetootpor · Vidi više »
Magnetski moment
ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.
Novi!!: Elektron i Magnetski moment · Vidi više »
Magnetski pol
željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog magnetskog pola. Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetski dipol. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Zemljin magnetski sjeverni pol; '''3''': Zemljin geomagnetski sjeverni pol. Zemljin magnetski južni pol'''3'''. Zemljin geomagnetski južni pol. Magnetski pol je krajnja točka trajnoga magneta ili elektromagneta, mjesto na kojem je najveća magnetska indukcija.
Novi!!: Elektron i Magnetski pol · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Elektron i Magnetsko polje · Vidi više »
Manometar
Bourdonovom cijevi. membranom. U-cijev mjeri razliku tlakova: H.
Novi!!: Elektron i Manometar · Vidi više »
Maria Goeppert-Mayer
Graf stabilnosti izotopa. Maria Goeppert-Mayer (Katowice, Poljska, 28. lipnja 1906. – San Diego, Kalifornija, SAD, 20. veljače 1972.), američka fizičarka njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Maria Goeppert-Mayer · Vidi više »
Martin Lewis Perl
Martin Lewis Perl (New York, 24. lipnja 1927. – Palo Alto, 30. rujna 2014.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Martin Lewis Perl · Vidi više »
Masatoshi Koshiba
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Masatoshi Koshiba · Vidi više »
Maseni broj
Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.
Novi!!: Elektron i Maseni broj · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Elektron i Materija · Vidi više »
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Elektron i Max Born · Vidi više »
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Max von Laue · Vidi više »
Mössbauerov efekt
adsorpcije. adsorpcijske linije kod elektronskih i nuklearnih prijelaza. scintilacijski detektor. Prvi Mössbauerov spektar. Shematski prikaz suvremenog Mössbauerovog uređaja postavljenog za transmisijsko snimanje. 57Fe Mössbauerov spektar uzorka sintetičkog getita. Mössbauerov efekt ili Mössbauerov učinak (po R. L. Mössbaueru) je emisija i adsorpcija gama-zračenja bez uzmaka (trzaja) atomskih jezgri i pojava rezonantne adsorpcije (apsorpcije gama-zračenja u atomima koji su istovrsni atomima radioaktivnoga izvora).
Novi!!: Elektron i Mössbauerov efekt · Vidi više »
MCNP
Monte Carlo N-Particle Transport Code (MCNP)- je programski paket za modeliranje nuklearnih procesa temeljen na Monte Carlo metodi.
Novi!!: Elektron i MCNP · Vidi više »
Međunarodna standardna atmosfera
Zemljinoj atmosferi. Zemljine atmosfere. Riječkoj luci. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. oblake. Međunarodna standardna atmosfera ili ISA (akronim od engl. International Standard Atmosphere) je međunarodno prihvaćen model stanja Zemljine atmosfere (od 1920.) i okomite raspodjele temperature i tlaka zraka, do 90 kilometara visine, koja se uzima kao svjetski prosjek vrijednosti tih veličina.
Novi!!: Elektron i Međunarodna standardna atmosfera · Vidi više »
Međuplanetna tvar
ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Elektron i Međuplanetna tvar · Vidi više »
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Novi!!: Elektron i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »
Melvin Schwartz
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Melvin Schwartz (New York, 2. studenog 1932. – Twin Falls, Idaho, 28. kolovoza 2006.), američki fizičar i poduzetnik.
Novi!!: Elektron i Melvin Schwartz · Vidi više »
Metabolizam
Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.
Novi!!: Elektron i Metabolizam · Vidi više »
Metalna konstrukcija
Gradskog stadiona u Poljudu (Split) ili takozvani ''Mero sustav''. Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji (Međunarodna zračna luka Zagreb) ili takozvani ''Mero sustav''. lijevanog željeza, u blizini Coalbrookdalea (Ujedinjeno Kraljevstvo) iz 1781. Eiffelov toranj u zoru. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Sardinija radio teleskop u gradnji. preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sirova zakovica. elektrolučnog zavarivanja. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. podloškom. grede. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. Kupola (ljuska) stadiona Ōita u Japanu. Lučni most iznad rijeke Tyne u Newcastleu. Metalna konstrukcija, u građevinarstvu, je nosivi sustav građevine pretežno sastavljene od metalnih elemenata.
Novi!!: Elektron i Metalna konstrukcija · Vidi više »
Metalna veza
258x258px Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. Model metalne veze. Heksagonska rešetka. Bohrov model atoma prikazuje elektronski nivo elektrona s njegovom energijom, koja se označuje s brojem ''n''. Metalna veza je veza između atoma metala.
Novi!!: Elektron i Metalna veza · Vidi više »
Metalografija
bronce koja pokazuje dendritičku (u obliku jelke) strukturu. Triklinska kristalna rešetka. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Galvanizirana površina čelika s vidljivim kristalnim zrnima cinka. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska (mikrostruktura). željeza su plave boje. Stabilni dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (cementit). bakra dobiven jetkanjem. Uređaj za umetanje uzorka u polimernu smolu. Skenirajući elektronski mikroskop (SEM) koji se koristi u metalografiji. Metalografija se bavi istraživanjem strukture metala i legura pomoću svjetlosnog (metalografskog) i elektronskog mikroskopa.
Novi!!: Elektron i Metalografija · Vidi više »
Metalokompleksna bojila
bakrenog ftalocijana, koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike ftalocijanina. Sudansko crvenilo (Sudan I). Barrettovog jednjaka. kiselina poplavi. Metalokompleksna bojila predstavljaju grupu kromnih i kobaltovih kompleksa (pretežno) ortooksiazo-bojila.
Novi!!: Elektron i Metalokompleksna bojila · Vidi više »
Metamagnetizam
dijamagnetika (μd). Metamagnetici pokazuju jaku anizotropiju magnetskih svojstava; u smjeru su jedne kristalne osi paramagnetici, a u smjeru druge feromagnetici.
Novi!!: Elektron i Metamagnetizam · Vidi više »
Meteorit
željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Elektron i Meteorit · Vidi više »
Meteorološki satelit
Meteorološki satelit u radu. Meteorološki satelit Landsat 7. Prva snimka Zemlje iz svemira s meteorološkog satelita TIROS 1 iz 1960. Meteorološki satelit METEOSAT prve generacije. Prva slika u boji s geostacionarnog satelita HIMAWARI 8. Snimka ciklona iznad Europe u siječnju 1993. Meteorološki satelit METEOSAT 8, poznat i kao MSG 1. Meteorološki satelit je vrsta umjetnog Zemljinog satelita posebno konstruiranog i opremljenog za dobivanje podataka meteoroloških mjerenja u stvarnom vremenu radi prognoze vremena te određivanja sastava Zemljine atmosfere i meteoroloških pojava na površini Zemlje koji djeluju na stanje Zemljine atmosfere.
Novi!!: Elektron i Meteorološki satelit · Vidi više »
Meteorološki uređaji
Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.
Novi!!: Elektron i Meteorološki uređaji · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Elektron i Meteorologija · Vidi više »
Metilno modrilo
Bez opisa.
Novi!!: Elektron i Metilno modrilo · Vidi više »
Mezon
Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč. μέσος: srednji) je subatomska čestica kojoj je masa između mase elektrona i protona, hadron cjelobrojnoga spina, građen od kvarka i antikvarka.
Novi!!: Elektron i Mezon · Vidi više »
Mezosfera (dio atmosfere)
U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu Veoma svijetli meteor Mezosfera je sloj atmosfere koji se nalazi iznad stratosfere i ispod termosfere.
Novi!!: Elektron i Mezosfera (dio atmosfere) · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Elektron i Mikroskop · Vidi više »
Mikrovalovi
Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.
Novi!!: Elektron i Mikrovalovi · Vidi više »
Mion
Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu.
Novi!!: Elektron i Mion · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Elektron i Mjerni instrument · Vidi više »
Model
Model (njem. Modell, franc. modèle od tal. modello što dolazi od pučki lat. modellus za klasični lat. modulus: mjera; uzorak) može značiti.
Novi!!: Elektron i Model · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Elektron i Molekula · Vidi više »
Molekularna fizika
Molekularna fizika je polje fizike koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod molekula i kemijskih veza između atoma koji povezuju molekule.
Novi!!: Elektron i Molekularna fizika · Vidi više »
Molekularna simetrija
refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.
Novi!!: Elektron i Molekularna simetrija · Vidi više »
Molekularna spektroskopija
alkohola. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.
Novi!!: Elektron i Molekularna spektroskopija · Vidi više »
Molekularne vibracije
Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.
Novi!!: Elektron i Molekularne vibracije · Vidi više »
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Novi!!: Elektron i Munja · Vidi više »
Načelo korespondencije
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.
Novi!!: Elektron i Načelo korespondencije · Vidi više »
Nanotehnologija
Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .
Novi!!: Elektron i Nanotehnologija · Vidi više »
Nemetali
Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.
Novi!!: Elektron i Nemetali · Vidi više »
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Neutrino · Vidi više »
Neutrinska astronomija
Sferični fotomultiplikator za detektiranje neutrina pod vodom Neutrinska astronomija je relativno novo znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svemira kroz bilježenje čestica neutrina za razliku od optičke koja funkcionira na bazi promatranja elektromagnetskih čestica - fotona.
Novi!!: Elektron i Neutrinska astronomija · Vidi više »
Neutrinska fizika
komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Unutar neutrinskog detektora MiniBooNE. minute. Prikaz neutrinskog teleskopa ANTARES raspoređenog pod vodom. Neutrinska fizika je grana fizike razvijena krajem 20.
Novi!!: Elektron i Neutrinska fizika · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Elektron i Neutron · Vidi više »
Neutronska zvijezda
accessdate.
Novi!!: Elektron i Neutronska zvijezda · Vidi više »
Neutronski broj
atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Elektron i Neutronski broj · Vidi više »
Nevill Francis Mott
kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.
Novi!!: Elektron i Nevill Francis Mott · Vidi više »
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Novi!!: Elektron i Niels Bohr · Vidi više »
Nikotinamid adenin dinukleotid
Strukturna formula nikotinamida adenin dinukleotida. Trodimenzionalni model molekule nikotinamida adenin dinukleotida. Nikotinamid adenin dinukleotid (NAD +) je koenzim prisutan u svim živim stanicama Ovaj je spoj dinukleotid, jer se sastoji od dva nukleotida spojena putem fosfatnih grupa.
Novi!!: Elektron i Nikotinamid adenin dinukleotid · Vidi više »
Niskotemperaturna fizika
Tekući dušik. K. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ventil za niske temperature. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon. Niskotemperaturna fizika ili kriofizika (grč. ϰρύος: studen, mraz + fizika) je grana fizike koja se bavi proučavanjem tvari i pojava na niskim temperaturama, obično nižima od 77,3 K ili -195,79 °C (vrelište dušika), a najviše se bavi suprafluidnošću i supravodljivošću.
Novi!!: Elektron i Niskotemperaturna fizika · Vidi više »
Nitriranje (metalurgija)
otvrdnjavanja površine čelika. Nitriranje je toplinsko-kemijska obrada kod koje se čelik najprije toplinski obrađuje, a zatim površina obogaćuje dušikom.
Novi!!: Elektron i Nitriranje (metalurgija) · Vidi više »
Niz ugljik-dušik-kisik
Prikaz CNO I niza Niz ugljik – dušik – kisik ili CNO niz je jedan od dvije reakcije nuklearne fuzije, kojim zvijezde pretvaraju vodik u helij, a drugi je niz proton – proton.
Novi!!: Elektron i Niz ugljik-dušik-kisik · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Elektron i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Elektron i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Norman Foster Ramsey
Norman Foster Ramsey (Washington, 27. kolovoza 1915. – Wayland, Massachusetts, 4. studenog 2011.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Norman Foster Ramsey · Vidi više »
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Novi!!: Elektron i Nuklearna fuzija · Vidi više »
Nuklearna magnetska rezonancija
''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.
Novi!!: Elektron i Nuklearna magnetska rezonancija · Vidi više »
Nuklearni magneton
ploštine petlje ''S''. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Nuklearni magneton jednak je magnetskomu momentu protona u atomu i iznosi: Zbog takozvane hiperfine strukture vrijednost nuklearnog magnetona znatno je manja i ovisi o broju protona i neutrona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Elektron i Nuklearni magneton · Vidi više »
Nuklearni udarni presjek
Nuklearni udarni presjek uranija-235 u ovisnosti od brzine ili energije (temperature) neutrona Prikaz nuklearnog udarnog presjeka Nuklearni udarni presjek je vrlo važan pojam iz nuklearne fizike, kojim se određuje iskoristljivost neke nuklearne reakcije ili vjerojatnost da dođe do sudara između neke ulazne elementarne čestice i atomske jezgre nekog atoma.
Novi!!: Elektron i Nuklearni udarni presjek · Vidi više »
Nukleofil
Nukleofili su čestice (teže prema jezgri, nukleusu) koje imaju nevezani elektronski par.
Novi!!: Elektron i Nukleofil · Vidi više »
Nukleon
Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.
Novi!!: Elektron i Nukleon · Vidi više »
Numerologija
Pojam numerologija odnosi se na bilo koji od mnogih sustava, tradicija i vjerovanja u mističku ili ezoteričku vezu između brojeva i materijalnih stvari ili živućih bića.
Novi!!: Elektron i Numerologija · Vidi više »
Obnovljiva energija
Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).
Novi!!: Elektron i Obnovljiva energija · Vidi više »
Obrada metala
tokarilici. koroziji. Lijevanje u pješćani kalup za jednokratnu upotrebu. valjanja. Kovanje je jedan od najstarijih i najraširenijih postupaka obrade metala. batom. strojne obrade odvajanjem čestica. MIG ili elektrolučno zavarivanje taljivom žicom u zaštiti inertnog plinom. Anodna zaštita s trupa broda. kristalnim zrnima cinka. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska (mikrostruktura). toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). katane. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Obrada metala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava metala kako bi se prilagodio daljnjoj upotrebi.
Novi!!: Elektron i Obrada metala · Vidi više »
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Novi!!: Elektron i Ogib · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Elektron i Oksidacija · Vidi više »
Oksidacijska fosforilacija
Skica oksidacijske fosforilacije unutar mitohondrija. Oksidacijska fosforilacija je metabolički put koji koristi energiju oslobođenu oksidacijom hranjivih tvari za sintezu adenozin trifosfata (ATP).
Novi!!: Elektron i Oksidacijska fosforilacija · Vidi više »
Oksidacijski broj
Oksidacijski broj ili stupanj oksidacije jest valencija atoma koja proizlazi iz stehiometrijskog odnosa međusobno spojenih atoma.
Novi!!: Elektron i Oksidacijski broj · Vidi više »
Oksidans
Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari.
Novi!!: Elektron i Oksidans · Vidi više »
Oktetno pravilo
ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su s 8 elektrona, čime je uvaženo '''oktetno pravilo'''. Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.
Novi!!: Elektron i Oktetno pravilo · Vidi više »
Olaf Kristian Birkeland
Birkelandovom strujom. Olaf Kristian Birkeland, Kristian Birkeland ili Kristian Olaf Bernhard Birkeland (Oslo, 13. prosinca 1867. – Tokio, 15. lipnja 1917.), norveški fizičar.
Novi!!: Elektron i Olaf Kristian Birkeland · Vidi više »
Optički teleskop
Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Optički teleskop sastoji se od objektiva i okulara povezanih s pomoću cijevi (tubusa) i, po potrebi, od malog dalekozora (tražioca), uređaja za praćenje promjene položaja nebeskih tijela zbog rotacije Zemlje, te od uređaja za snimanje, analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik.
Novi!!: Elektron i Optički teleskop · Vidi više »
Optičko pumpanje
Skica tipičnog lasera, koji pokazuje tri njegova osnovna dijela. Skica lasera: 1: laserski materijal; 2: energija za pobuđivanje medija; 3: 100% reflektirajuće zrcalo; 4: 99% reflektirajuće zrcalo; 5: laserska zraka. Optičko pumpanje je prevođenje elektrona na višu energetsku razinu obasjavanjem atoma ili molekula u plinovitom, tekućem ili čvrstome stanju fotonima određene energije.
Novi!!: Elektron i Optičko pumpanje · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Elektron i Optika · Vidi više »
Optika atmosfere
Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.
Novi!!: Elektron i Optika atmosfere · Vidi više »
Optoelektronika
Svjetleće diode. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Kerrove ćelije. Optoelektronika (grč. ὀπτιϰός: vidni) ili fotoelektronika je područje elektrotehnike koje povezuje optiku (točnije, područje vidljivog i bliskog infracrvenog elektromagnetskoga zračenja) i elektroniku, a sve se više primjenjuje u televizorima, mobitelima, uređajima za rad kompaktnih diskova, optičkim čitačima u trgovini, optičkim telekomunikacijama i drugdje.
Novi!!: Elektron i Optoelektronika · Vidi više »
Orbitale
Početkom XX.
Novi!!: Elektron i Orbitale · Vidi više »
Otpor
Otpor je protivljenje tijela silama koje ga prisiljavaju na gibanje.
Novi!!: Elektron i Otpor · Vidi više »
Otpornik
Otpornik je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor struji, pri čemu je odnos između jakosti struje i napona između priključaka u skladu s Ohmovim zakonom.
Novi!!: Elektron i Otpornik · Vidi više »
Otto Stern
srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Elektron i Otto Stern · Vidi više »
Owen Chamberlain
Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Owen Chamberlain · Vidi više »
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Novi!!: Elektron i Ozonske rupe · Vidi više »
Paramagnetizam
magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.
Novi!!: Elektron i Paramagnetizam · Vidi više »
Parnost
emitiranih iz kobalta-60. Emisija elektrona je u slučaju a.) oko 30% veća od one u slučaju b.). Parnost (oznaka P) je fizikalna veličina koja opisuje promjene fizikalnoga sustava prilikom prostornoga zrcaljenja, kada se osi koordinatnoga sustava zamijene osima suprotnoga smjera (na primjer lijevi koordinatni sustav prelazi u desni).
Novi!!: Elektron i Parnost · Vidi više »
Patrick Blackett
beta-čestice). svemirskim letjelicama Pioneer 10 i Pioneer 11. Patrick Blackett, punim imenom Patrick Maynard Stuart Blackett (London,18. rujna 1897. – London, 13. srpnja 1974.), engleski fizičar.
Novi!!: Elektron i Patrick Blackett · Vidi više »
Patuljak (elektromagnetizam)
Patuljak, engl.
Novi!!: Elektron i Patuljak (elektromagnetizam) · Vidi više »
Paul Dirac
Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Paul Dirac · Vidi više »
Paul Drude
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. m. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Paul Drude ili punim imenom Paul Karl Ludwig Drude (Braunschweig, 12. srpnja 1863. – Berlin, 5. srpnja 1906.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Paul Drude · Vidi više »
Paul Hermann Scherrer
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Paul Hermann Scherrer (Sankt Gallen, 3. veljače 1890. – Zürich, 25. rujna 1969.), švicarski fizičar.
Novi!!: Elektron i Paul Hermann Scherrer · Vidi više »
Paulijev princip isključenja
Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.
Novi!!: Elektron i Paulijev princip isključenja · Vidi više »
Pavel Aleksejevič Čerenkov
Pavel Aleksejevič Čerenkov (rus.: Павел Алексеевич Черенков; Novaja Čigla, 28. srpnja 1904. – Moskva, 6. siječnja 1990.), ruski fizičar.
Novi!!: Elektron i Pavel Aleksejevič Čerenkov · Vidi više »
PEM gorivi članak
PEMFC (eng. proton exchange membrane fuel cell) je gorivi članak s polimernom membranom kao elektrolitom.
Novi!!: Elektron i PEM gorivi članak · Vidi više »
Perioda periodnog sustava
U periodnom sustavu elemenata, elementi su raspoređeni u niz vodoravnih redova (perioda) tako da se istovremeno oni sa sličnim svojstvima nalaze u okomitim kolonama.
Novi!!: Elektron i Perioda periodnog sustava · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Elektron i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Permitivnosti
polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng. permitivity, prema lat. permittere: dopustiti), dielektrična permitivnost ili dielektričnost (oznaka ε) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj dielektrika na međudjelovanje električnih naboja.
Novi!!: Elektron i Permitivnosti · Vidi više »
Peter Andreas Grünberg
magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu. Kopija GMR (divovski magnetootpor) senzora koji je razvio P. A. Grünberg. Peter Andreas Grünberg ili Peter Grünberg (Plzeň, 18. svibnja 1939. – Jülich, 9. travnja 2018.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Peter Andreas Grünberg · Vidi više »
Peter Debye
Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.
Novi!!: Elektron i Peter Debye · Vidi više »
Peter Higgs
Higgsovom česticom. Higgsove čestice. Peter Higgs (Newcastle upon Tyne, 29. svibnja 1929.), britanski teorijski fizičar.
Novi!!: Elektron i Peter Higgs · Vidi više »
Philip Warren Anderson
Philip Warren Anderson (Indianapolis, 13. prosinca 1923. – Princeton, New Jersey, 29. ožujka 2020.) bio je američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Philip Warren Anderson · Vidi više »
Pieter Zeeman
Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. ploštine petlje ''S''. interferometrom). Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. Pieter Zeeman (Zonnemaire, 25. svibnja 1865. - Amsterdam, 9. listopada 1943.), nizozemski fizičar.
Novi!!: Elektron i Pieter Zeeman · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Elektron i Pigment · Vidi više »
Pion
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Pion ili pi-mezon (pi od slova π + on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d).
Novi!!: Elektron i Pion · Vidi više »
Piridin
Piridin(C5H5N) je aromatski heterociklički spoj baznoga karaktera.
Novi!!: Elektron i Piridin · Vidi više »
Pirimidin
Pirimidin je heterociklički aromatski organski kemijski spoj sličan benzenu i piridinu, koji sadrži dva atoma dušika u pozicijama 1 i 3 šestočlanog prstena.
Novi!!: Elektron i Pirimidin · Vidi više »
Pjotr Leonidovič Kapica
Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.
Novi!!: Elektron i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Elektron i Planet · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Elektron i Platina · Vidi više »
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Novi!!: Elektron i Plazma (fizika) · Vidi više »
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Novi!!: Elektron i Plemeniti plinovi · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Elektron i Polarna svjetlost · Vidi više »
Polimerni/organski fotonaponski članci
Slika 1. Shema plastičnog solarno članka. PET – polietilen tereftalat, ITO – indij-kositar oksid, PEDOT:PSS – poli(3,4-etilendiksitiopen), aktivni sloj (obično polimer:mješavina fulerena), Al – aluminij. Polimerni solarni članak vrsta je fleksibilnog solarnog članka, izrađenog od polimera (velikih molekula s dijelovima koji se ponavljaju i tvore dugačke lance) koja proizvodi električnu energiju iz sunca pomoću fotoelektričnog efekta.
Novi!!: Elektron i Polimerni/organski fotonaponski članci · Vidi više »
Poluvodički detektor (radioaktivnost)
Silicijski detektor s površinskom barijerom Koaksijalni Ge(Li) detektor Detektor od germanija posebno visoke čistoće ili HPGe detektor Poluvodički detektor daje izvrsne rezultate u otkrivanju fotona (gama zračenje, rendgensko zračenje) i električki nabijenih čestica (alfa-čestica, beta-čestica) kod ionizirajućeg zračenja.
Novi!!: Elektron i Poluvodički detektor (radioaktivnost) · Vidi više »
Polykarp Kusch
ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: Elektron i Polykarp Kusch · Vidi više »
Popis osnovnih tema u biologiji
Leptir ''Zygaena loti''. Biologija je prirodna znanost, koja proučava život.
Novi!!: Elektron i Popis osnovnih tema u biologiji · Vidi više »
Popis postupaka zavarivanja
Popis postupaka zavarivanja je svrstan u različite grupe zavarivanja.
Novi!!: Elektron i Popis postupaka zavarivanja · Vidi više »
Populacija zvijezda
Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Mliječnoj stazi. populaciju I. Ona ima planetarni sustav s četiri poznate planete. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama zračenja nestalne jakosti. Populacija zvijezda je zvjezdana skupina određena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici.
Novi!!: Elektron i Populacija zvijezda · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Elektron i Povijest fizike · Vidi više »
Povijest znanosti
Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.
Novi!!: Elektron i Povijest znanosti · Vidi više »
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Novi!!: Elektron i Pozitron · Vidi više »
Pozitronij
Pozitronij je vezano stanje pozitrona i elektrona.
Novi!!: Elektron i Pozitronij · Vidi više »
Pretražni mikroskop s tuneliranjem
Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.
Novi!!: Elektron i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »
Prevlaka (tehnologija)
željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. bakrenog sulfata (bakrenje). Emajlirano posuđe. Prevlaka označava sloj materijala koji je prirodnim ili umjetnim putem stvoren na površini, ili je nanešen nekim postupkom na strukturno različiti osnovni materijal u svrhu ispunjavanja odgovarajućih tehnoloških i dekorativnih svojstava.
Novi!!: Elektron i Prevlaka (tehnologija) · Vidi više »
Prijelazni metali
U kemiji izraz prijelazni metal (ponekad i prijelazni element) ima dva značenja.
Novi!!: Elektron i Prijelazni metali · Vidi više »
Prirodna radioaktivnost
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geiger-Müllerovo brojilo. beta-čestice). Prirodna radioaktivnost je otkrivena 1896.
Novi!!: Elektron i Prirodna radioaktivnost · Vidi više »
Problem Sunčevih neutrina
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Higgsovim bozonom. neutrinskog teleskopa ANTARES raspoređenog pod vodom. Problem Sunčevih neutrina ili problem solarnih neutrina predstavlja neslaganje između broja neutrina koji stignu do Zemlje i broja koji bi trebalo da stigne prema predviđanjima teorijskog modela unutrašnjosti Sunca.
Novi!!: Elektron i Problem Sunčevih neutrina · Vidi više »
Proces nuklearne fisije
Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju + slobodni neutroni i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje fotona (u obliku gama-zraka).
Novi!!: Elektron i Proces nuklearne fisije · Vidi više »
Proizvodnja električne energije
Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Leclansheov članak (baterija). Proizvodnja električne energije koristi električnu potencijalnu energiju koja nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma.
Novi!!: Elektron i Proizvodnja električne energije · Vidi više »
Proporcionalni brojač
Proporcionalni brojač. Proporcionalni brojač je mjerni instrument koji se koristi za brojanje čestica ionizirajućeg zračenja i za mjerenje njihove energije.
Novi!!: Elektron i Proporcionalni brojač · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Elektron i Proton · Vidi više »
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Novi!!: Elektron i Pulsar · Vidi više »
Računalna tomografija
lubanje Računalna tomografija ili skraćeno CT (engl. computed tomography) računalna je rekonstrukcija tomografirane ravnine tijela.
Novi!!: Elektron i Računalna tomografija · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Elektron i Računalo · Vidi više »
Radikal (kemija)
Radikal je vrsta međuspoja kemijske reakcije u kojoj veza puca i dva dijela molekula koja tako nastanu nose po jedan elektron (uzet iz veze).
Novi!!: Elektron i Radikal (kemija) · Vidi više »
Radio galaktika
sinhrotronskog zračenja. rendgensko zračenje od 0,5 do 5 keV (plava). Radio galaktika ili radiogalaktika je vrsta aktivne galaktike koje snažno zrači radiovalove.
Novi!!: Elektron i Radio galaktika · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Elektron i Radioaktivnost · Vidi više »
Radiodifuzija
Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Prednja strana zvučnika. Radiodifuzija je oblik neusmjerenih elektronskih radiokomunikacija s pomoću radijskih, televizijskih ili kabelskih mreža, namijenjenih velikomu broju korisnika koji ispunjavaju prijamne uvjete.
Novi!!: Elektron i Radiodifuzija · Vidi više »
Radiografska kontrola
zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Način rada radiografske kontrole. Rendgenska cijev se koristi kao izvor rendgenskog zračenja. Rendgenska snimka ruke. Prenosivi uređaj za stvaranje rendgenskih zraka, napajan s baterijama. Gamagrafski snimak tereta na kamionu. Snimanje unutrašnjosti automobila korištenjem gamagrafske kamere s kobaltom-60. medicini. Radiografska kontrola (kratica: RK) je vrsta kontrole bez razaranja, koja pri kontroli kvalitete metodama prozračavanja u praksi koristi rendgenske zrake ili gama zrake.
Novi!!: Elektron i Radiografska kontrola · Vidi više »
Radioluminiscencija
satova. Radioluminiscencija se koristi i kao izvor svjetlosti. Polarna svjetlost je također radioluminescencija. Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Radioluminiscencija je vrsta luminiscencije koja je izazvana ionizirajućim zračenjem.
Novi!!: Elektron i Radioluminiscencija · Vidi više »
Radioodašiljač
frekvencijsku modulaciju ili FM. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radio odašiljač, radioodašiljač ili radiopredajnik je elektronički uređaj za stvaranje moduliranog električnog signala, koji neki podatak ili informaciju (izvorno često u neelektričnom obliku, na primjer zvuk, slika) predočuje kao promjenu električne veličina (električna struja, električni napon).
Novi!!: Elektron i Radioodašiljač · Vidi više »
Radioprijamnik
Stariji model radioprijemnika iz 1940. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. kapaciteta. Radioprijemnik ili radio prijemnik je elektronski uređaj sastavljen od niza elektroničkih sklopova s pomoću kojih se iz električnog signala, što ga u anteni inducira modulirani radioval, izdvaja (demodulira) i pojačava dio signala, odnosno informacijski signal koji sadrži željenu informaciju (radioodašiljač).
Novi!!: Elektron i Radioprijamnik · Vidi više »
Radiotehnika
Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radiotehnika je područje elektronike koje se bavi prijenosom podataka ili informacija s pomoću elektromagnetskih valova.
Novi!!: Elektron i Radiotehnika · Vidi više »
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Novi!!: Elektron i Raspršenje · Vidi više »
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Novi!!: Elektron i Redoks · Vidi više »
Reducens
Reducens je tvar koja otpušta elektrone.
Novi!!: Elektron i Reducens · Vidi više »
Redukcija (razdvojba)
Redukcija (lat. reductio: vođenje natrag) može značiti.
Novi!!: Elektron i Redukcija (razdvojba) · Vidi više »
Rendgenoluminescencija
''Philips PW1606'' rendgenoluminescentni spektrometar. Rendgenoluminescencija je luminiscencija pobuđena rendgenskim zračenjem.
Novi!!: Elektron i Rendgenoluminescencija · Vidi više »
Rendgenska cijev
Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV. Glatki, neprekinuti dio nastaje zbog zakočnog rendgenskog zračenja, a vrh je svojstvena K linija rodijevih atoma (karakteristično rendgensko zračenje). Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Coolidgeova cijevC: katodna žarna nit (-)A: anoda (+)Win i Wout: ulaz i izlaz vode za hlađenje Dvije visokonaponske ispravljačke elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima.
Novi!!: Elektron i Rendgenska cijev · Vidi više »
Rendgenska spektroskopija
rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Rendgenski spektar molibdena. Rendgenska spektroskopija je opći pojam za nekoliko spektroskopskih tehnika za proučavanje materijala primjenom rendgenskih zraka.
Novi!!: Elektron i Rendgenska spektroskopija · Vidi više »
Rendgenska strukturna analiza
fotografski film; d) difrakcijske ili ogibne linije. bibcode.
Novi!!: Elektron i Rendgenska strukturna analiza · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Elektron i Rendgenske zrake · Vidi više »
Rep kometa
Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").
Novi!!: Elektron i Rep kometa · Vidi više »
Rezanje
reznog alata. tokarskog noža. Motorna pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Nekoliko vrsta sjekira. Nož. Mačeta. Katana. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Valjkasto glodalo za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN. svrdla za bušenje. alatnom stroju. rezanja vodenim mlazom. Rezanje ili sječenje je mehanički postupak obrade materijala kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (zarezivanje) odvaja od cjeline.
Novi!!: Elektron i Rezanje · Vidi više »
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Novi!!: Elektron i Rezonancija · Vidi više »
Rezonantna fluorescencija
Grafički prikaz prijelaza pri rezonantnoj frekvenciji za natrijeve pare pri niskom tlaku. Rezonantna fluorescencija je fotoluminescencija u kojoj pobudno zračenje odgovara frekvenciji, odnosno valnoj duljini za prijelaz iz osnovnog u pobuđeno stanje, a emisija se zbiva s istom frekvencijom.
Novi!!: Elektron i Rezonantna fluorescencija · Vidi više »
Richard Edward Taylor
Richard Edward Taylor (Medicine Hat, Kanada, 2. studenog 1929. – Stanford (Kalifornija), SAD, 22. veljače 2018.), kanadsko-američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Richard Edward Taylor · Vidi više »
Robert Coleman Richardson
Robert Coleman Richardson ili Robert Richardson (Washington, 26. lipnja 1937. – Ithaca, New York, 19. veljače 2013.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Robert Coleman Richardson · Vidi više »
Robert Hofstadter
Robert Hofstadter Robert Hofstadter (New York, 5. veljače 1915. – Stanford, 17. studenog 1990.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Robert Hofstadter · Vidi više »
Robert Oppenheimer
Julius Robert Oppenheimer (New York, 22. travnja 1904. – Princeton, 18. veljače 1967.), bio je američki teorijski fizičar i direktor laboratorija Los Alamos i projekta Manhattan tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Elektron i Robert Oppenheimer · Vidi više »
ROM
Tipičan primjer ROM čipa ROM (skraćeno od engl. Read-Only Memory – memorija iz koje se podatci mogu samo čitati).
Novi!!: Elektron i ROM · Vidi više »
Russell Alan Hulse
gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Russell Alan Hulse (New York, 28. studenog 1950.), američki astrofizičar.
Novi!!: Elektron i Russell Alan Hulse · Vidi više »
Rutherfordov model atoma
Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ruthefordov model atoma kao simbol Američke agencije za atomsku energiju. Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem se atom svakog kemijskog elementa u neutralnom stanju sastoji od električno pozitivne atomske jezgre u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma.
Novi!!: Elektron i Rutherfordov model atoma · Vidi više »
Rutherfordovo raspršenje
Parametar sudara ''b'' i kut skretanja ''θ''. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordovo raspršenje je pojava iz nuklearne fizike, kojom se objašnjava skretanja alfa-čestica koje udaraju u tanke listiće metala, a s njim se dokazuje postojanje pozitivno nabijene atomske jezgre, koja ima gotovo svu masu atoma.
Novi!!: Elektron i Rutherfordovo raspršenje · Vidi više »
Rydbergova konstanta
Rydbergova konstanta, sa simbolom R∞, je fizikalna konstanta, nazvana prema švedskom fizičaru Johannesu Rydbergu, i odnosi se na određivanje spektralnih linija u spektroskopiji.
Novi!!: Elektron i Rydbergova konstanta · Vidi više »
S-blok
S-blok u periodnom sustavu čine alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, vodik i helij.
Novi!!: Elektron i S-blok · Vidi više »
Samuel Abraham Goudsmit
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Elektron i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »
Samuel Chao Chung Ting
Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.
Novi!!: Elektron i Samuel Chao Chung Ting · Vidi više »
Scintilacija
Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Scintilacija ili svjetlucanje je pojava u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica da neki materijali (scintilatori), kada su ozračeni ionizirajućim zračenjem stvaraju fotone vidljive svjetlosti.
Novi!!: Elektron i Scintilacija · Vidi više »
Sheldon Lee Glashow
Sheldon Lee Glashow (New York, 15.prosinca 1932.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Sheldon Lee Glashow · Vidi više »
Shuji Nakamura
Shuji Nakamura (Ikata, 22. svibnja 1954.), američko-japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Shuji Nakamura · Vidi više »
Signal
*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.
Novi!!: Elektron i Signal · Vidi više »
Sinkrotron
Prvi veliki sinkrotron bio je '''Cosmotron''' u ''Brookhaven National Laboratory'' (BNL), Upton, New York, SAD (1952., energija protona 3 GeV) Shema sinkrotrona '''Soleil''' u Parizu. Victoria). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). sinkrotronskog zračenja. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Sinkrotron (V. Veksler i, neovisno, E. M. McMillan, 1945.) ubrzava elektrone i protone.
Novi!!: Elektron i Sinkrotron · Vidi više »
Sinkrotronsko zračenje
maglice nastaje zbog sinkrotronskog zračenja. Messier 87: plavo svjetlo mlaza koji izlazi iz svijetle jezgre nastaje zbog sinhrotronskog zračenja. atomske jezgre. Sinkrotronsko zračenje nastaje iz zakretnog magneta u sinkrotronu. Shema sinkrotrona SOLEIL u Parizu. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Način rada ondulatora: 1: magneti, 2: snop elektrona koji ulazi s gornje lijeve strane, 3: sinkrotronsko zračenje koje izlazi u donju desnu stranu. Sinkrotronsko zračenje su polarizirani elektromagnetski valovi cijeloga kontinuiranog spektra valnih duljina koje emitiraju električki nabijene čestice kada se brzinom bliskom brzini svjetlosti gibaju okomito na smjer magnetskoga polja.
Novi!!: Elektron i Sinkrotronsko zračenje · Vidi više »
Sivert
Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.
Novi!!: Elektron i Sivert · Vidi više »
Slaba nuklearna sila
antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. W- bozona. Slaba nuklearna sila, slaba sila ili slabo međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) između kvarkova i leptona, jedna od četiriju temeljnih sila, uvedena pri pokušajima objašnjenja β-komponente prirodne radioaktivnosti.
Novi!!: Elektron i Slaba nuklearna sila · Vidi više »
Snimanje zvuka
right right Zvuk se sastoji od titraja koji putuju u obliku valova promjenjivog tlaka zraka.
Novi!!: Elektron i Snimanje zvuka · Vidi više »
Solarna fotonaponska energija
Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.
Novi!!: Elektron i Solarna fotonaponska energija · Vidi više »
Solarni članak
Solarni članak (zvan i fotonaponski članak) je poluvodički uređaj koji pretvara sunčevu energiju izravno u električnu pomoću fotoelektričnog efekta.
Novi!!: Elektron i Solarni članak · Vidi više »
Solarni paneli na svemirskim letjelicama
Svemirske letjelice, koje se nalaze u unutrašnjem području Sunčevog sustava, oslanjaju se na solarne fotonaponske ćelije koje koriste sunčevu svjetlost za generiranje električne energije.
Novi!!: Elektron i Solarni paneli na svemirskim letjelicama · Vidi više »
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Novi!!: Elektron i Spektar (fizika) · Vidi više »
Spektralna analiza
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektralna analiza je skupina postupaka za utvrđivanje sastava kemijskih tvari s pomoću spektra svjetlosti što je one emitiraju ili apsorbiraju.
Novi!!: Elektron i Spektralna analiza · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Elektron i Spektroskopija · Vidi više »
Spektroskopska vrpca
Spektroskopska vrpca je pojava apsorpcije ili emisije kontinuiranog dijela spektra kod nekih tvari.
Novi!!: Elektron i Spektroskopska vrpca · Vidi više »
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Elektron i Spin · Vidi više »
Stacionarno stanje
Elektronske ljuske i stacionarna stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Stacionarno stanje je stanje sustava pri kojem se njegovi makroskopski čimbenici (parametri) ne mijenjaju ili u koje se sustav periodički vraća.
Novi!!: Elektron i Stacionarno stanje · Vidi više »
Standardna vodikova elektroda
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. Standardna vodikova elektroda sastoji se od elektrode od spužvaste platine uronjene u otopinu vodikovih iona aktiviteta 1 kroz koju se propušta plinoviti vodik pod tlakom od 101 325 Pa.
Novi!!: Elektron i Standardna vodikova elektroda · Vidi više »
Standardni elektrodni potencijal
mol dm−3, 4. vodena brtva kola sprječava utjecaj kisika, 5. otopina metalne soli u kojoj se nalazi metal kojem se mjeri standardni elektrodni potencijal, koja je odvojena nekom dijafragmom, koja razdvaja otopine ali propušta ione. elektrode. Standardni elektrodni potencijal (E°) određen je mjerenjem relativnih elektrodnih potencijala uz standardne uvjete (aktivitet 1, tlak 101 325 Pa i temperatura 25 °C) prema standardnoj vodikovoj elektrodi.
Novi!!: Elektron i Standardni elektrodni potencijal · Vidi više »
Standardni model
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. dualizam). atomskih jezgri u jezgru helija. Standardni model ili točnije rečeno standardni model čestica je opis subatomskih čestica i elektromagnetskoga, slabog i jakoga međudjelovanja, koji omogućava objašnjavanje pojava koje se uočavaju u pokusima u velikim ubrzivačima čestica.
Novi!!: Elektron i Standardni model · Vidi više »
Stanična mikrobna elektroliza
Stanična mikrobna elektroliza tehnologija je vezana za mikrobne gorive ćelije.
Novi!!: Elektron i Stanična mikrobna elektroliza · Vidi više »
Stanično disanje
Stanično disanje skup je metaboličkih reakcija i procesa koji se odvijaju u stanici, a služe za oslobađanje energije koja se kasnije ulaže u proizvodnju adenozin trifosfata.
Novi!!: Elektron i Stanično disanje · Vidi više »
Statistička fizika
kinetičke energije molekula. Statistička fizika je grana teorijske fizike koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja atoma i molekula.
Novi!!: Elektron i Statistička fizika · Vidi više »
Stern-Gerlachov pokus
srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Elektron i Stern-Gerlachov pokus · Vidi više »
Stjepan Mohorovičić
Stjepan Mohorovičić (Bakar, 20. kolovoza 1890. - Zagreb, 13. veljače 1980.), hrvatski fizičar i geofizičar.
Novi!!: Elektron i Stjepan Mohorovičić · Vidi više »
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica ili elementarna čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.
Novi!!: Elektron i Subatomska čestica · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Elektron i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Elektron i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva baklja
Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.
Novi!!: Elektron i Sunčeva baklja · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Elektron i Sunce · Vidi više »
Supratekućina
Supratekućina ispunjava uronjenu posudu sve dok se razine ne izjednače. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supratekućina ili suprafluidnost je naziv za agregatno stanje koje nastaje u nekim ukapljenim plinovima na vrlo niskim temperaturama (2,17 K za helijev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak viskoznosti i beskonačno velika toplinska vodljivost.
Novi!!: Elektron i Supratekućina · Vidi više »
Supravodljivost
Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supravodljivost je stanje pojedinih tvari koje se na niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora, prolasku električne struje kroz tanku izolatorsku barijeru unutar njih bez električnoga otpora (Josephsonov učinak - Brian Josephson) i lebdenju magneta iznad njihove površine (Meissnerov učinak - Walther Meissner).
Novi!!: Elektron i Supravodljivost · Vidi više »
Svante August Arrhenius
galvanskih članaka. Svante August Arrhenius ili Svante Arrhenius (Vik kod Uppsale, 19. veljače 1859. - Stockholm, 2. listopada 1927.), švedski fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1903. Jedan je od osnivača fizikalne kemije.
Novi!!: Elektron i Svante August Arrhenius · Vidi više »
Svjetleća dioda
Svjetleće diode. Plave svjetleće diode. Svjetleća dioda ili LED (skr. od engl. light-emitting diode) je poluvodički elektronički element koji pretvara električni signal u optički (svjetlost).
Novi!!: Elektron i Svjetleća dioda · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Elektron i Svjetlost · Vidi više »
Takaaki Kajita
Takaaki Kajita (Higashimatsuyama, 9. ožujka 1959.), japanski fizičar.
Novi!!: Elektron i Takaaki Kajita · Vidi više »
Tamna tvar
Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.
Novi!!: Elektron i Tamna tvar · Vidi više »
Tanki filmovi
Tanki filmovi, tehnologija koja se sve češće koristi za izradu solarnih članaka, sastoji se od polaganja jednog ili više tankih slojeva (tankog filma) fotonaponskih materijala na podlogu.
Novi!!: Elektron i Tanki filmovi · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Elektron i Teleskop · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Elektron i Televizija · Vidi više »
Temperaturna inverzija
Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). Budimpešti 2013. čamca koja nastaje zbog temperaturne inverzije. ionosfere. Temperaturna inverzija ili inverzija temperature je porast temperature s nadmorskom visinom.
Novi!!: Elektron i Temperaturna inverzija · Vidi više »
Teorija struna
1. Tvar 2. Molekularna struktura, 3. Atom (protoni, neutroni, elektroni) 4. Elektron 5. Kvarkovi 6. Strune Naše trenutno znanje o subatomskoj kompoziciji svemira sažeto je u standardnom modelu fizike čestica.
Novi!!: Elektron i Teorija struna · Vidi više »
Teorije urote o slijetanju na Mjesec
Lansiranje rakete Apollo-11 Teorije urote o slijetanju na Mjesec su skup različitih teorija koje se bave pretpostavkom da se ljudsko slijetanje na Mjesec od 1969. do 1972. u okviru programa Apollo nikada nije dogodilo, nego da su NASA i američka vlada istu samo fingirali kako bi zavarali javnost.
Novi!!: Elektron i Teorije urote o slijetanju na Mjesec · Vidi više »
Teorijska kemija
Teorijska kemija jedna je od novijih grana kemije.
Novi!!: Elektron i Teorijska kemija · Vidi više »
Termionički generator
Termionički generator sastoji se od vruće elektrode koja termionički emitira elektrone preko potencijalne energetske prepreke prema hladnijoj elektrodi, proizvodeći korisnu izlaznu električnu energiju.
Novi!!: Elektron i Termionički generator · Vidi više »
Termoelektricitet
temperaturi, kroz metale će prolaziti električna struja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Termoelektricitet je električna struja koja nastaje u električnom strujnom krugu sastavljenom od dviju različitih kovina, ako se njihovi spojevi održavaju na različitim temperaturama.
Novi!!: Elektron i Termoelektricitet · Vidi više »
Termoelektronska emisija
elektronskim cijevima. Termoelektronska emisija je odašiljanje (emisija) elektrona iz metala, uz ionizaciju atoma, uzrokovana dotokom toplinske energije.
Novi!!: Elektron i Termoelektronska emisija · Vidi više »
Termoluminiscencija
Termoluminiscencija fluorita. Termoluminiscencija je vrsta luminiscencije koja je izazvana zagrijavanjem materijala do temperature ispod crvenog žara.
Novi!!: Elektron i Termoluminiscencija · Vidi više »
Thomsonov model atoma
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model atoma, a učinio ga je Joseph John Thomson 1903.
Novi!!: Elektron i Thomsonov model atoma · Vidi više »
Titanijev dioksid
Titanijev dioksid ili titanijev(IV) oksid (TiO2) javlja se u tri kristalne modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas).
Novi!!: Elektron i Titanijev dioksid · Vidi više »
Tokamak
Tokamak je stroj za proizvodnju toroidalnog magnetskog polja za razgraničenje plazme.
Novi!!: Elektron i Tokamak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Elektron i Toplina · Vidi više »
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Novi!!: Elektron i Toplinska vodljivost · Vidi više »
Transuranijski elementi
Neptunij. Plutonij. Americij. Berkelij. Kalifornij. Ajnštajnij. Fermij. Transuranijski elementi ili transurani su kemijski elementi kojima je atomski broj veći od 92, to jest veći od atomskoga broja uranija.
Novi!!: Elektron i Transuranijski elementi · Vidi više »
Tranzistor
Fizički izgled tranzistora kao diskretnih elemenata. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. Tranzistor (engl. transistor, od trans istor: prijenosni otpornik) je aktivni poluvodički element s trima elektrodama.
Novi!!: Elektron i Tranzistor · Vidi više »
Triboluminiscencija
Primjer triboluminiscencije (kristali nikotina). Primjer triboluminiscencije. Triboluminescencija u kvarcu. Triboluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastaje prilikom lomljenja nekih kristala.
Novi!!: Elektron i Triboluminiscencija · Vidi više »
Trioda
Dvostruka trioda ECC83. Glavni dijelovi triode male snage. Izgled prve triode iz 1906. koju je napravio Lee de Forest. Trioda je temeljna pojačivačka elektronska vakuumska cijev.
Novi!!: Elektron i Trioda · Vidi više »
Trošilo
toplinu. toplinu. izmjenične električne mreže gdje su trošila: omska (''R1'' i ''R2''), induktivna (''L'') i kapacitivna (C). električnog kondenzatora. Trošilo je uređaj u kojem se električna energija pretvara u druge oblike energije, na primjer u električnoj žarulji u svjetlost i toplinu, u elektromotoru u mehanički rad.
Novi!!: Elektron i Trošilo · Vidi više »
Tsung-Dao Lee
Tsung-Dao Lee (Šangaj, 24. studenog 1926.), američki teorijski fizičar kineskog podrijetla.
Novi!!: Elektron i Tsung-Dao Lee · Vidi više »
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.
Novi!!: Elektron i Tuneliranje · Vidi više »
Turbopauza
Turbopauza se nalazi negdje između 80 do 100 km iznad Zemljine površine Turbopauza predstavlja granični sloj u Zemljinoj atmosferi između homosfere i heterosfere.
Novi!!: Elektron i Turbopauza · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Elektron i Ugljik · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Elektron i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ultrakratki optički pulsevi velike snage
Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). Skica nastanka iznimno kratki optički pulsevi velike snage. valne duljine (plava boja) izlaze prve. pojačati najprije se rastegne u vremenu kako bi mu se smanjila vršna snaga. optičkih prizmi. Ultrakratki optički pulsevi velike snage ili iznimno kratki optički pulsevi velike snage (eng. Chirped Pulse Amplification ili CPA tehnika) nastali su u težnji stvaranja laserske svjetlosti što veće snage i jakosti, a to se nastoji još od izuma lasera 60-tih godina 20.
Novi!!: Elektron i Ultrakratki optički pulsevi velike snage · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Elektron i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Umjetna radioaktivnost
Geiger-Müllerovo brojilo. Umjetna radioaktivnost je prvi put ostvarena 1934.
Novi!!: Elektron i Umjetna radioaktivnost · Vidi više »
Umjetni izvori svjetla
Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.
Novi!!: Elektron i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Elektron i Uranij · Vidi više »
Uvod u kvantnu mehaniku
Gibanje.
Novi!!: Elektron i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »
Vakumsko taloženje
Vakumsko taloženje (engl. Physical vapor deposition, PVD; raspršivanje kondenzacije iz parne (plinske) faze) - grupa tehnika taloženja prevlaka (tanki filmovi) u vakuumu, pri čemu se prevlaka dobiva izravnom kondenzacijom parom nanesenog materijala.
Novi!!: Elektron i Vakumsko taloženje · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Elektron i Val · Vidi više »
Val Logsdon Fitch
Val Logsdon Fitch (Merriman, Nebraska, 10. ožujka 1923. – Princeton, New Jersey, 5. veljače 2015.), američki nuklearni fizičar.
Novi!!: Elektron i Val Logsdon Fitch · Vidi više »
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Novi!!: Elektron i Valencija (kemija) · Vidi više »
Valna funkcija
vremenu je sinusoidalna. kvantnoj mehanici (C - H). kristalnoj rešetki otpuštaju 1, 2 ili 3 elektrona koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Valna funkcija predstavlja sinusnu funkciju iz koje možemo izračunati većinu podataka vezanih za val (fazu, amplitudu, valni broj i drugo).
Novi!!: Elektron i Valna funkcija · Vidi više »
Valna teorija
valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.
Novi!!: Elektron i Valna teorija · Vidi više »
Valni broj
elektromagnetskog zračenja. Valni broj (oznaka k) je fizikalna veličina razmjerna recipročnoj vrijednosti valne duljine λ: jednaka je omjeru kružne frekvencije ω i brzine širenja vala v: Što je valna duljina kraća, valni broj je veći.
Novi!!: Elektron i Valni broj · Vidi više »
Valovi tvari
čestice i kao valovi (dualizam). Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. kristalne strukture. nuklearnog udarnog presjeka. Prikaz valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Interferencijski uzorak u elektronskoj difrakcijskoj cijevi kao dokaz valnog karaktera elektrona. Interferencija elektrona na dvostrukom prorezu (Claus Jönsson). Valovi tvari ili valovi materije su kvantnomehanički valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u krajnjim (ekstremnim) uvjetima pokusa kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva (dualizam).
Novi!!: Elektron i Valovi tvari · Vidi više »
Van Allenovi pojasi zračenja
Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.
Novi!!: Elektron i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »
Van der Waalsove sile
Magnetsko polje titrajućeg električnog dipola Molekula vode je polarna zbog nejednake raspodjele elektrona. Negativni električni naboj je u sredini (crveni dio), a pozitivni električni naboj je na krajevima (plavi dio) Van der Waalsove sile, slabo privlačne sile između dviju molekula, koje se javljaju zbog interakcije električnih dipola.
Novi!!: Elektron i Van der Waalsove sile · Vidi više »
Veliki hadronski sudarivač
Zemljovid s LHC-ovim položajem u CERNU. Veliki hadronski sudarivač ili supersudarivač (engl. Large Hadron Collider, LHC) je najveći svjetski akcelerator čestica.
Novi!!: Elektron i Veliki hadronski sudarivač · Vidi više »
Veliki prasak
Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.
Novi!!: Elektron i Veliki prasak · Vidi više »
Venera 10
Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Elektron i Venera 10 · Vidi više »
Venera 13
Venera 13 je bila robotska sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.
Novi!!: Elektron i Venera 13 · Vidi više »
Venera 14
Venera 14 je bila sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.
Novi!!: Elektron i Venera 14 · Vidi više »
Venera 9
Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Elektron i Venera 9 · Vidi više »
Venerina atmosfera
Oblaci u Venerinoj atmosferi Venerina atmosfera je sloj plinova koji okružuje Veneru i koji zadržava Venerina gravitacija.
Novi!!: Elektron i Venerina atmosfera · Vidi više »
Višeanodni proporcionalni brojač
Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača Dio povlačne komore Višeanodni proporcionalni brojač (engl. multi-wire proporcional counter - MWPC) je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.
Novi!!: Elektron i Višeanodni proporcionalni brojač · Vidi više »
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Novi!!: Elektron i Vibracije · Vidi više »
Vibracijska spektroskopija
Apsorpcijski spektar klorovodika. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. vode: ''μ''.
Novi!!: Elektron i Vibracijska spektroskopija · Vidi više »
Vibracijski spektar
Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.
Novi!!: Elektron i Vibracijski spektar · Vidi više »
Victor Franz Hess
V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
Novi!!: Elektron i Victor Franz Hess · Vidi više »
Vitalij Lazarevič Ginzburg
Vitalij Lazarevič Ginzburg (Moskva, 4. listopada 1916. – Moskva, 8. studenog 2009.), ruski teorijski fizičar i astrofizičar.
Novi!!: Elektron i Vitalij Lazarevič Ginzburg · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Elektron i Voda · Vidi više »
Vodiči i izolatori
Najsitniji djelići materije zovu se molekule, a sastavljene su iz različitih kombinacija atoma. Atomi su najsitnije čestice od kojih su sastavljeni čisti kemijski elementi.
Novi!!: Elektron i Vodiči i izolatori · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Elektron i Vodik · Vidi više »
Vodikove spektralne linije
Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Vodikove spektralne linije dijele emisioni spektar atoma vodika u spektralne serije, čije se valne duljine mogu izračunati iz Rydbergove formule.
Novi!!: Elektron i Vodikove spektralne linije · Vidi više »
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Novi!!: Elektron i Volt · Vidi više »
Voltin niz
Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Voltin niz, Voltin učinak ili Voltin efekt je pojava električnog napona na dodirnim površinama dvaju različitih metala, koju je A. Volta otkrio 1793.
Novi!!: Elektron i Voltin niz · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Elektron i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
W i Z bozoni
Higgsovim bozonom. Feynmanovim dijagramom. W i Z bozoni su elementarne čestice prijenosnici slabe nuklearne sile, odgovorne za raspade protona u neutrone i obrnuto.
Novi!!: Elektron i W i Z bozoni · Vidi više »
Walter Houser Brattain
Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. W. B. Shockleyem i W. H. Brattain u tvrtci Bell Labs (1948.). Fizički izgled današnjih tranzistora. Walter Houser Brattain (Xiamen, Fujian, Kina, 10. veljače 1902. – Seattle, Washington, SAD, 13. listopada 1987.) bio je američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Walter Houser Brattain · Vidi više »
Walther Bothe
spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Walther Bothe, punim imenom Walther Wilhelm Georg Bothe (Oranienburg, Brandenburg, Njemačka, 8. siječnja 1891. – Heidelberg, Baden-Württemberg, Njemačka, 8. veljače 1957.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Walther Bothe · Vidi više »
Walther Hermann Nernst
Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektron i Walther Hermann Nernst · Vidi više »
Walther Ritz
Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.
Novi!!: Elektron i Walther Ritz · Vidi više »
Wendelstein 7-x
Shema sistema zavojnice (plavo) i plazme (žuto). Zelena linija na žutoj površini plazme predstavlja magnetsko polje Reaktor Wendelstein 7-X (W7-X) je eksperimentalni stellarator(nuklearni fuzijski reaktor) izgrađen u Greifswaldu u Njemačkoj od strane Max Planck instituta za plazma fiziku (IPP), a završen je u listopadu 2015.godine.
Novi!!: Elektron i Wendelstein 7-x · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: Elektron i Werner Heisenberg · Vidi više »
William Alfred Fowler
William Alfred Fowler (Pittsburgh, 9. kolovoza 1911. – Pasadena, 14. ožujka 1995.), američki astrofizičar.
Novi!!: Elektron i William Alfred Fowler · Vidi više »
William Crookes
William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektron i William Crookes · Vidi više »
William David Coolidge
William David Coolidge (Hudson, 23. listopada 1873. – Schenectady, 3. veljače 1975.), američki fizičar i kemičar.
Novi!!: Elektron i William David Coolidge · Vidi više »
William Henry Bragg
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.
Novi!!: Elektron i William Henry Bragg · Vidi više »
William Lawrence Bragg
spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.
Novi!!: Elektron i William Lawrence Bragg · Vidi više »
William Prout
broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. William Prout (Horton, Gloucestershire, UK, 15. siječnja 1785. – London, UK, 9. travnja 1850.), engleski liječnik i kemičar.
Novi!!: Elektron i William Prout · Vidi više »
Willis Eugene Lamb
nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.
Novi!!: Elektron i Willis Eugene Lamb · Vidi više »
Wolfgang Pauli
Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.
Novi!!: Elektron i Wolfgang Pauli · Vidi više »
Yoichiro Nambu
Yoichiro Nambu ili Joičiro Nambu (Tokio, 18. siječnja 1921. – Osaka, 5. srpnja 2015.), američki fizičar japanskoga podrijetla.
Novi!!: Elektron i Yoichiro Nambu · Vidi više »
Zakočno zračenje
Skica rendgenskog kočnog zračenja putem zakočenja brzog elektrona u Coulombovom polju atomske jezgre. elementarnih čestica. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Zakočno zračenje, kočno zračenje ili bijela radijacija je elektromagnetsko zračenje (uključujući sinkrotronsko zračenje) koje nastaje pri ubrzanju slobodne električki nabijene čestice.
Novi!!: Elektron i Zakočno zračenje · Vidi više »
Zavarivanje
elektrolučnog zavarivanja. Zavarivanje MIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje taljivom žicom u zaštiti neutralnog plina. Zavarivanje ugljenom elektrodom. Zavarivanje TIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti neutralnog plina. elektrolučnog zavarivanja. ručnog elektrolučnog zavarivanja obloženom elektrodom. Oprema za plinsko zavarivanje. Boce plina i cijevi za dovod plina treba držati dalje od plamena! Kovačko zavarivanje je najstarija vrsta zavarivanja metala. Oprema za točkasto elektrootporno zavarivanje. Osnovni dijelovi "V" žlijeba. Sučeljni spoj, preklopni spoj i kutni spoj. Križni spoj, kutni rubni spoj i prirubni spoj. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. Daleko najopasnije greške u izradi zavarenih konstrukcija su pukotine. generatora pretvaraju u struju vrlo dobrih karakteristika pogodnih za zavarivanje. Namijenjeni su za rad u terenskim uvjetima i na mjestima s nestabilnom električnom mrežom (velike i česte oscilacije napona). Iako je to vrlo rijetko u praksi, iza generatora može slijediti ispravljački dio, pa se na mjestu zavarivanja može imati pored izmjenične i istosmjerna struja. ručnog elektrolučnog zavarivanja. Podvodno zavarivanje. Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni spoj.
Novi!!: Elektron i Zavarivanje · Vidi više »
Zavarivanje elektronskim snopom
Uređaj za zavarivanje elektronskim snopom. Zavareni spoj izveden zavarivanjem elektronskim snopom. Zavarivanje elektronskim snopom je vrsta zavarivanja taljenjem (energijom zračenja) fokusiranim snopom elektrona.
Novi!!: Elektron i Zavarivanje elektronskim snopom · Vidi više »
Zeemanov učinak
Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.
Novi!!: Elektron i Zeemanov učinak · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Elektron i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Elektron i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Elektron i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemnoalkalijski metali
Zemnoalkalijski metali su elementi 2.
Novi!!: Elektron i Zemnoalkalijski metali · Vidi više »
Zenerova dioda
Simbol Zenerove diode Zenerova dioda je silicijeva poluvodička dioda izvedena tako da je u probojnom području probojni napon relativno neovisan o promjeni struje, pa se rabi za stabilizaciju i ograničavanje napona.
Novi!!: Elektron i Zenerova dioda · Vidi više »
Zodijačka svjetlost
Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.
Novi!!: Elektron i Zodijačka svjetlost · Vidi više »
Zvonko Krečak
Zvonko Krečak (Trsteno, 10. listopada 1942.), hrvatski fizičar i dopisni šahist Robert Krog (2013.); Krečak, Zvonko (pristupljeno 21. siječnja 2018.).
Novi!!: Elektron i Zvonko Krečak · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Elektron i 1926. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Elektroni, Elektronska teorija.