Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Energija vjetra

Indeks Energija vjetra

Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.

88 odnosi: Alat, Alatni stroj, Švedska, Žrvanj, Županija Zapadnohercegovačka, Baterija na rastaljenu sol, Danska, Dijelovi vjetroagregata, Djelotvornost, Elektrane i elektroenergetske mreže, Energetske transformacije, Energija u svijetu, Energija vjetra u Kini, Fosilna goriva, Gospodarstvo Malte, Green chip dionice, Heron, Hidroelektrana, Jedrenjak, Kristianstad, Maglev vjetroturbina, Male hidroelektrane, Mali vjetroagregat, Mikrogeneracija, Mlin, Mljevenje, Morske mijene, Neto mjerenje, Nizozemska, Nuklearna elektrana Biblis, Nuklearna elektrana Brokdorf, Nuklearna elektrana Brunsbüttel, Nuklearna elektrana Emsland, Nuklearna elektrana Grafenrheinfeld, Nuklearna elektrana Grohnde, Nuklearna elektrana Gundremmingen, Nuklearna elektrana Isar, Nuklearna elektrana Neckarwestheim, Nuklearna elektrana Philippsburg, Obnovljiva energija, Obnovljivi izvori energije, Održiva energija, Održivi razvoj, Pametna mreža, Perpetuum mobile, Plimne turbine, Plutajuća vjetroelektrana, Popis država prema energetskoj samodostatnosti, Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije, Povijest klasične mehanike, ..., Povijest tehnologije, Povijest vjetroelektrana, Rondo 1, Samsø, Sjeverno more, Snaga vjetra, Sunčev dimnjak, Sunčev kombinirani sustav, Svjetska asocijacija za energiju vjetra, Tehnologija, Tehnologija drevnih civilizacija, Tehnologija srednjeg vijeka, Tehnologija stare Grčke, Teslina turbina, Thisted, Vehicle to grid, Vjetrenjača, Vjetroagregat, Vjetroelektrana, Vjetroelektrana Crno brdo, Vjetroelektrana Danilo, Vjetroelektrana Glunča, Vjetroelektrana Katuni, Vjetroelektrana Lukovac, Vjetroelektrana Ogorje, Vjetroelektrana Poštak, Vjetroelektrana Pometeno brdo, Vjetroelektrana Ponikve, Vjetroelektrana Ravne 1, Vjetroelektrana Rudine, Vjetroelektrana Velika Popina, Vjetroelektrana Zadar 4, Vjetroelektrana Zelengrad, Vjetroelektrane u Hrvatskoj, Vjetropark Gansu, Vjetroturbine, Zakon očuvanja energije, Zračni vjetroagregat. Proširite indeks (38 više) »

Alat

Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.

Novi!!: Energija vjetra i Alat · Vidi više »

Alatni stroj

Tokarilica kao primjer alatnog stroja. tokarilici. sinkronom elektromotoru. prijenosnika. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. batom. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. žice ili cijevi. Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. titanijevim nitridom (TiN). reznog alata. tokarskog noža. Univerzalna tokarilica. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Alatni stroj za lepanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. točkasto zavarivanje. obradnom centru. Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. Industrijsko rezanje laserom čelika na CNC alatnom stroju. Alatni stroj je stroj za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih materijala.

Novi!!: Energija vjetra i Alatni stroj · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Energija vjetra i Švedska · Vidi više »

Žrvanj

Lhasi (Tibet). Tradicijski se žitarice melju između dvaju hrapavih ili nažlijebljenih mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). Žrvanj je naprava za ručno mljevenje žita; sastoji se od dvaju cilindričnih kamenova, od kojih je donji nepomičan, a gornji se okreće, te drvenoga postolja.

Novi!!: Energija vjetra i Žrvanj · Vidi više »

Županija Zapadnohercegovačka

Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Energija vjetra i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »

Baterija na rastaljenu sol

Baterija na rastopljenu sol, vrsta baterije kojoj je rastopljena sol elektrolit i pruža joj i visoku gustoću energije i visoku gustoću snage.

Novi!!: Energija vjetra i Baterija na rastaljenu sol · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Energija vjetra i Danska · Vidi više »

Dijelovi vjetroagregata

rotora. Profil lopatice vjetroagregata. kočioni sustav. Ta sklop će se ugraditi u kućište stroja ili gondolu, koja je smještena na stupu. male vjetroagregate. Lopatice vjetroagregata duge 15 metara. Glavčina rotora u toku ugradnje. Lopatica vjetroagregata prije bojenja. Temelji vjetroagregata. Primjer prijevoza lopatica rotora. Dijelovi vjetroagregata su: rotor ili vjetroturbina (sastoji se od glavčine, vratila i lopatica – obično 3 lopatice), kočioni sustav, elementi za uležištenje sporohodnog vratila, upravljački i nadzorni sustav, električni generator, zakretnik ili oprema za zakretanje, kućište stroja ili gondola, stup, prijenosnik snage (obično multiplikator), temelj, transformator, spoj na elektroenergetski sustav i posebna oprema.

Novi!!: Energija vjetra i Dijelovi vjetroagregata · Vidi više »

Djelotvornost

toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.

Novi!!: Energija vjetra i Djelotvornost · Vidi više »

Elektrane i elektroenergetske mreže

Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.

Novi!!: Energija vjetra i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Energetske transformacije

U fizici, pod pojmom energija, opisuje se količina rada koja potencijalno može biti izvršena silom ili brzinom (kinetička energija) ili razlikom visina (potencijalna energija) unutar sustava bez obzira na ograničenja u transformaciji nametnuta entropijom.

Novi!!: Energija vjetra i Energetske transformacije · Vidi više »

Energija u svijetu

Energija je fizikalna veličina koja opisuje sposobnost nekoga tijela ili sustava da obavi neki mehanički rad; veličina koja karakterizira gibanje, mirovanje ili položaj tijela, tekućine, čestice ili sustava čestica, ukupna količinska mjera gibanja i međudjelovanja svih oblika tvari te veličina za opis čestica polja koje prenose prirodne sile i međudjelovanja čestica.

Novi!!: Energija vjetra i Energija u svijetu · Vidi više »

Energija vjetra u Kini

Krajem 2008, količina struje dobivena od energije vjetra u Kini iznosila je 12.2 GW te je Kina prepoznala energiju vjetra kao ključnu komponentu razvoja ekonomije zemlje.

Novi!!: Energija vjetra i Energija vjetra u Kini · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Novi!!: Energija vjetra i Fosilna goriva · Vidi više »

Gospodarstvo Malte

Gospodarstvo Malte predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Malte.

Novi!!: Energija vjetra i Gospodarstvo Malte · Vidi više »

Green chip dionice

Green chip dionice („Zelene dionice“), naziv je za dionice tvrtki koje se bave djelatnošću koja nema negativan utjecaj na okoliš, a prvi ga je 2004. godine upotrijebio Jeff Siegel.

Novi!!: Energija vjetra i Green chip dionice · Vidi više »

Heron

Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.

Novi!!: Energija vjetra i Heron · Vidi više »

Hidroelektrana

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.

Novi!!: Energija vjetra i Hidroelektrana · Vidi više »

Jedrenjak

Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.

Novi!!: Energija vjetra i Jedrenjak · Vidi više »

Kristianstad

Kristianstad je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne koji ima 35 711 stanovnika (2010.). U zadnjih dvadesetak godina pretvorio se iz vojnog centra u jedan razvijeni trgovački i turistički grad, koji posebno posvećuje pažnju svojim obnovljivim izvorima energije (posebno biomasa).

Novi!!: Energija vjetra i Kristianstad · Vidi više »

Maglev vjetroturbina

Maglev vjetroturbine su vjetroturbine s okomitim vratilom (VAWT).

Novi!!: Energija vjetra i Maglev vjetroturbina · Vidi više »

Male hidroelektrane

Skradinskog buka. Ozlju. Mala hidroelektrana Roški slap. Mikro hidroelektrana u sjeverozapadnom Vijetnamu. Male hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaničku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konačno, u električnu energiju u generatoru.

Novi!!: Energija vjetra i Male hidroelektrane · Vidi više »

Mali vjetroagregat

Mali vjetroagregat (SAD). Tri osnovna tipa vjetroagregata: Savoniusov rotor (rotor s vertikalnom osi), vjetroturbina s vodoravnom osi i desno Darrieusov rotor. Mali vjetroagregat (Australija). Arizoni. Mali vjetroagregat u Bristolu. Mali vjetroagregat u centru Manchestera. Švicarskoj. Mali vjetroagregat u Southwarku Ujedinjeno Kraljevstvo. Mali vjetroagregat u Cambridge, Massachusetts. Mali vjetroagregat u Manchesteru. Fotonaponski sustav na staroj kući. Mali vjetroagregat je po načinu rada uglavnom jednak velikim vjetroagregatima i s razvojem industrije primjenjuju se novi materijali, čime se bitno poboljšala pouzdanost i raspoloživost uređaja.

Novi!!: Energija vjetra i Mali vjetroagregat · Vidi više »

Mikrogeneracija

Skupina malih vjetroagregata koja električnom energijom opskrbljuje zajednicu u Daliju, Yunnan, Kina Mikrogeneracija je proizvodnja topline i električne energije malog opsega od strane pojedinaca, malih poduzeća i zajednica kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, kao alternativa ili dodatak tradicionalnoj centraliziranoj električnoj mreži.

Novi!!: Energija vjetra i Mikrogeneracija · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Energija vjetra i Mlin · Vidi više »

Mljevenje

žita. drobilice. mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). Mljevenje je operacija procesne tehnike koja primjenjuje vanjsku silu (gnječenje, udaranje i (ili) trenje) za smanjenje čestica čvrstoga materijala do potrebne veličine.

Novi!!: Energija vjetra i Mljevenje · Vidi više »

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Energija vjetra i Morske mijene · Vidi više »

Neto mjerenje

Neto mjerenje, Net metering (ili neto mjerenje energije, NEM) mehanizam je za naplatu električne energije koji potrošačima koji generiraju dio ili cijelu vlastitu električnu energiju omogućuje da tu električnu energiju koriste u bilo kojem trenutku, umjesto kada je proizvedena.

Novi!!: Energija vjetra i Neto mjerenje · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Energija vjetra i Nizozemska · Vidi više »

Nuklearna elektrana Biblis

Nuklearna elektrana Biblis je nuklearna elektrana koja se nalazi u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessen, u općini Biblis.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Biblis · Vidi više »

Nuklearna elektrana Brokdorf

Nuklearna elektrana Brokdorf (njem.: Kernkraftwerk Brokdorf ili KBR) je nuklearna elektrana koja se nalazi u općini Brokdorf, okrugu Steinburg, u najsjevernijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Brokdorf · Vidi više »

Nuklearna elektrana Brunsbüttel

Nuklearna elektrana Brunsbüttel je nuklearna elektrana u gradu Brunsbüttelu, u najsjevernijoj njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein, u blizini Hamburga.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Brunsbüttel · Vidi više »

Nuklearna elektrana Emsland

Nuklearna elektrana Emsland je nuklearna elektrana u okrugu Emsland, u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Emsland · Vidi više »

Nuklearna elektrana Grafenrheinfeld

Nuklearna elektrana Grafenrheinfeld (njem. Kernkraftwerk Grafenrheinfeld, ili KKG) je nuklearna elektrana smještena na rijeci Rajni, u blizini mjesta Grafenrheinfeld, u općini Schweinfurt (njemačka savezna pokrajina Bavarska).

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Grafenrheinfeld · Vidi više »

Nuklearna elektrana Grohnde

Nuklearna elektrana Grohnde je nuklearna elektrana u općini Hamelin-Pyrmont, u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Grohnde · Vidi više »

Nuklearna elektrana Gundremmingen

Nuklearna elektrana Gundremmingen je najveća nuklearna elektrana u Njemačkoj, s instaliranom snagom od 2 688 MW.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Gundremmingen · Vidi više »

Nuklearna elektrana Isar

Nuklearna elektrana Isar je nuklearna elektrana koja se nalazi na rijeci Isar i ima dva nuklearna reaktora.

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Isar · Vidi više »

Nuklearna elektrana Neckarwestheim

Nuklearna elektrana Neckarwestheim (kratica GKN prema njem.: Gemeinschaftskraftwerk Neckar) je nuklearna elektrana u Neckarwestheimu (okrug Heilbronn, Njemačka).

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Neckarwestheim · Vidi više »

Nuklearna elektrana Philippsburg

Nuklearna elektrana Philippsburg je nuklearna elektrana koja se nalazi u Philippsburgu, u okrugu Karlsruhe (u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg).

Novi!!: Energija vjetra i Nuklearna elektrana Philippsburg · Vidi više »

Obnovljiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).

Novi!!: Energija vjetra i Obnovljiva energija · Vidi više »

Obnovljivi izvori energije

Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.

Novi!!: Energija vjetra i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »

Održiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Sjevernoj Americi od uvođenja 1990-tih. "Philips Tornado Asian Compact Fluorescent", publisher.

Novi!!: Energija vjetra i Održiva energija · Vidi više »

Održivi razvoj

Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Održivi razvoj, uravnoteženi razvoj ili postojani razvoj je gospodarski razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje gospodarske aktivnosti na okoliš i osniva se na obnovljivim izvorima dobara.

Novi!!: Energija vjetra i Održivi razvoj · Vidi više »

Pametna mreža

Video objašnjenja Pametne mreže Pametna mreža je električna mreža koja uključuje različite aktivnosti i načine mjerenja koji uključuju pametne mjerne uređaje, pametne aplikacije, obnovljive izvore energije, te uređaje visoke učinkovitosti.

Novi!!: Energija vjetra i Pametna mreža · Vidi više »

Perpetuum mobile

Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Perpetuum mobile (lat.: neprestano pokretljivo) je naziv za stroj koji bi, stavljen jednom u gibanje i ne trošeći energiju, nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan mehanički rad.

Novi!!: Energija vjetra i Perpetuum mobile · Vidi više »

Plimne turbine

Energija plime i oseke jedan je od najstarijih tipova energije koji ljudi koriste.Ta energija ne zagađuje okoliš, pouzdana je i lako predvidljiva za razliku od energije vjetra i valova.

Novi!!: Energija vjetra i Plimne turbine · Vidi više »

Plutajuća vjetroelektrana

Sjevernom moru. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Hywind''. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Blue H'': lijevo je slobodno plutanje, dok je desno sidrenje zateznim kabelima. Plutajuća vjetroelektrana ili pučinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na plutajuću strukturu u dubljem moru, gdje nije moguće postaviti priobalnu vjetroelektranu.

Novi!!: Energija vjetra i Plutajuća vjetroelektrana · Vidi više »

Popis država prema energetskoj samodostatnosti

Energetska samodostatnost države predstavlja mogućnost pojedine države da sama zadovoljava svoje energetske potrebe vlastitih izvora energije primarne energije ili kroz samostalnu proizvodnju energije.

Novi!!: Energija vjetra i Popis država prema energetskoj samodostatnosti · Vidi više »

Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije

Iskorištavanje energije vjetra jedna je od najbrže rastućih tehnologija obnovljivih izvora energije.

Novi!!: Energija vjetra i Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije · Vidi više »

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.

Novi!!: Energija vjetra i Povijest klasične mehanike · Vidi više »

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.

Novi!!: Energija vjetra i Povijest tehnologije · Vidi više »

Povijest vjetroelektrana

Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Darrieusova turbina. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod Šibenika. Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Povijest vjetroelektrana i korištenja energije vjetra seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na brodove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog obnovljivog izvora energije.

Novi!!: Energija vjetra i Povijest vjetroelektrana · Vidi više »

Rondo 1

Rondo 1 je poslovni neboder koji je izgrađen u poljskoj metropoli Varšavi.

Novi!!: Energija vjetra i Rondo 1 · Vidi više »

Samsø

Samsø je otok u Danskoj, koji se nalazi u tjesnacu Kattegat (između Danske i Švedske).

Novi!!: Energija vjetra i Samsø · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Energija vjetra i Sjeverno more · Vidi više »

Snaga vjetra

Snaga vjetra kao tehnički pojam koristi se u analizi fizikalnih osnova pretvorbe kinetičke energije vjetra u električnu energiju u vjetroelektranama ili u korisnu kinetičku energiju u vjetrenjačama za pogon mlinova ili crpki za vodu.

Novi!!: Energija vjetra i Snaga vjetra · Vidi više »

Sunčev dimnjak

date.

Novi!!: Energija vjetra i Sunčev dimnjak · Vidi više »

Sunčev kombinirani sustav

pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Žirjuhttp://veneko.hr/realizirani-sustavi-rezultati.html Realizirani sustavi, Veneko.hr. Mali vjetroagregat. Fotonaponski sustav na staroj kući. Vanjski dio toplinske pumpe. Geotermalna elektrana Nesjavellir na Islandu. Sunčev kombinirani sustav ili sunčev hibridni sustav je kombinacija dvaju ili više izvora energije, koji se primjenjuju na udaljenim mjestima, gdje ne postoji izgrađen elektroenergetski sustav, uz osnovni sunčev toplovodni sustav.

Novi!!: Energija vjetra i Sunčev kombinirani sustav · Vidi više »

Svjetska asocijacija za energiju vjetra

Svjetska asocijacija za energiju vjetra (WWEA) je međunarodna neprofitna udruga koja zastupa sektor energije vjetra širom svijeta u više od 100 zemalja.

Novi!!: Energija vjetra i Svjetska asocijacija za energiju vjetra · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Energija vjetra i Tehnologija · Vidi više »

Tehnologija drevnih civilizacija

navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.

Novi!!: Energija vjetra i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Tehnologija srednjeg vijeka

Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Kovač tokom rada. čavala. Tvrđava Nehaj (16. stoljeće) iznad Senja. viteza. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Tvrđava Srebrenik. Leonarda da Vincija (oko 1500.) Zrnca bezdimnog baruta. Muškete. Glavni dijelovi pluga su: 5. crtalo ili nož, 6. lemeš ili ralo i 7. ogrnjača ili daska. ''Mladi čovjek oštri kosu'' (Pekka Halonen, 1891.) Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. Sustav otvorenih polja. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. Francuskoj, gdje je prvi puta napravljena bušotina 1126. da bi se došlo do vode na umjetan način. work.

Novi!!: Energija vjetra i Tehnologija srednjeg vijeka · Vidi više »

Tehnologija stare Grčke

staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Odiseje. Arhimedov vijak. tijesak s vijkom. Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Replika katapulta. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Heronove kugle ili eolipile. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Tehnologija stare Grčke je u toku čitave antike bila potpuno odvojena od starogrčke znanosti i filozofije.

Novi!!: Energija vjetra i Tehnologija stare Grčke · Vidi više »

Teslina turbina

Konstrukcija Tesline turbine bez lopatica. Spiralni smjer kretanja fluida u turbini. Teslina turbina. Teslina turbina je turbina bez lopatica, koju je izumio Nikola Tesla 1913.

Novi!!: Energija vjetra i Teslina turbina · Vidi više »

Thisted

Thisted je grad u općini Thisted, koja se nalazi u danskoj regiji Sjeverni Jutland.

Novi!!: Energija vjetra i Thisted · Vidi više »

Vehicle to grid

Plug-in vozila mini Vehicle to grid (V2G) opisuje sustav u kojem plug-in električni automobili kao što su električni automobili na baterije, plug-in hibridi ili električna vozila s vodikom kao pogonskim gorivom komuniciraju s električnom mrežom te ovisno o trenutnoj potražnji električne struje, ili se pune samo kad je vrhunac potrošnje energije nizak ili, ako je vozilo puno, vraća dio električne struje u mrežu te tako funkcionira kao ispomoć u mreži.

Novi!!: Energija vjetra i Vehicle to grid · Vidi više »

Vjetrenjača

Vjetrenjače parka Zaanse Schans (Nizozemska) imaju različite namjene: De Zoeker je uljara, De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg pilana. Vjetrenjača je vjetrena turbina tradicionalne konstrukcije, u kojoj se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon crpki (pumpa), mlinova ili električnih generatora.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetrenjača · Vidi više »

Vjetroagregat

električnu energiju. električne energije godišnje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroagregat je rotirajući stroj koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroagregat · Vidi više »

Vjetroelektrana

Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana · Vidi više »

Vjetroelektrana Crno brdo

Vjetroelektrana Crno brdo kraj Šibenika. Postavljanje vjetroagregata na vjetroelektrani Crno brdo. Vjetroelektrana Crno brdo ili VE Crno brdo je vjetroelektrana koja se nalazi u blizini Šibenika, sjeverno od autoceste između izlaza Šibenik i Vrpolje, a također i u blizini dvije postojeće vjetroelektrane Trtar-Krtolin i Orlice.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Crno brdo · Vidi više »

Vjetroelektrana Danilo

Vjetroelektrana Danilo kraj Šibenika u toku gradnje. VE Danilo u prosincu 2014. Vjetroelektrana Danilo, Vjetroelektrana Velika Glava ili VE Danilo je vjetroelektrana izgrađena u blizini sela Danilo u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Danilo · Vidi više »

Vjetroelektrana Glunča

električnu energiju. Vjetroelektrana Glunča ili VE Glunča je vjetroelektrana sagrađena u blizini mjesta Boraja, pokraj Šibenika.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Glunča · Vidi više »

Vjetroelektrana Katuni

rotora. Vjetroelektrana Katuni ili VE Katuni sastoji se od 12 vjetroagregata ukupne instalirane električne snage 34,2 megavata (MW).

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Katuni · Vidi više »

Vjetroelektrana Lukovac

Vjetroelektrana Lukovac ili VE Lukovac izrađena je u razdoblju od siječnja do srpnja 2017.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Lukovac · Vidi više »

Vjetroelektrana Ogorje

snage 3 megavata (MW). Vjetroelektrana Ogorje ili VE Ogorje se nalazi 25 kilometara sjeveroistočno od Splita, a sastoji od 14 vjetroagregata danskog proizvođača Vestas-a V112-3.0, pojedinačne snage 3 megavata (MW), dok ukupno ulaganje (investicija) vrijedna je više od 72 milijuna eura.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Ogorje · Vidi više »

Vjetroelektrana Poštak

Gračca. Vjetroelektrana Poštak ili VE Poštak je je vjetroelektrana koja se nalazi se na području općine Gračac (u blizini Vjetroelektrane Velika Popina), a u pogon je puštena u listopadu 2017.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Poštak · Vidi više »

Vjetroelektrana Pometeno brdo

Dugopolja. Konjskog. Vjetroelektrana Pometeno brdo ili VE Pometeno brdo je vjetroelektrana koja se nalazi kraj Konjskog, u blizini Dugopolja, neposredno iznad autoceste A1 i tunela Konjsko.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Pometeno brdo · Vidi više »

Vjetroelektrana Ponikve

državne ceste D414 na VE Ponikve. Vjetroelektrana Ponikve ili VE Ponikve se nalazi na poluotoku Pelješcu, u mjestu Ponikve kraj Stona i prva je vjetroelektrana sagrađena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Ponikve · Vidi više »

Vjetroelektrana Ravne 1

Vjetroelektrana Ravna 1 na Pagu. Vjetroelektrana Ravna 1 je prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne na otoku Pagu iznad paške solane, montirana 19. kolovoza 2004. Vjetroelektrana ima nazivnu snagu 5,95 MW koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kW.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Ravne 1 · Vidi više »

Vjetroelektrana Rudine

Vjetroagregati na VE Rudine. Vjetroelektrana Danilo u prosincu 2014. Vjetroelektrana Rudine ili VE Rudine je puštena u rad 26.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Rudine · Vidi više »

Vjetroelektrana Velika Popina

Gračca. Gračca. Vjetroelektrana Velika Popina ili VE ZD6 je vjetroelektrana koja se nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u 31.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Velika Popina · Vidi više »

Vjetroelektrana Zadar 4

električnu energiju. Vjetroelektrana Zadar 4 ili VE Zadar 4 je vjetroelektrana uz cestu Benkovac - Karin Donji, na sjevernoistočnoj strani u kršu Bukovice, gdje je završena prva faza izgradnje, u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o. Benkovac.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Zadar 4 · Vidi više »

Vjetroelektrana Zelengrad

Vjetroelektrana Zelengrad iz daljine, s autoceste A1 pokraj Posedarja. Desno od nje je i Vjetroelektrana Bruška. Obrovca. Vjetroelektrana Zelengrad ili VE Zelengrad dovršena je 2014. godine, a službeno otvorenje ostvareno je 3. lipnja 2015. godine.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrana Zelengrad · Vidi više »

Vjetroelektrane u Hrvatskoj

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroelektrane u Hrvatskoj · Vidi više »

Vjetropark Gansu

Gansu vjetropark ili Jiuquan vjetroelektrana je grupa velikih vjetrenjača u izgradnji u zapadnoj pokrajini Gansu u Kini.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetropark Gansu · Vidi više »

Vjetroturbine

Vjetroturbine. Vjetroelektrani Vrataruša kod Senja. Vjetroturbine ili vjetrene turbine su energetski strojevi koji pretvaraju kinetičku energiju vjetra u mehanički rad, ponajprije za pogon električnih generatora (vjetroturbina + električni generator.

Novi!!: Energija vjetra i Vjetroturbine · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Energija vjetra i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zračni vjetroagregat

Savoniusovom turbinom. Zračni vjetroagregat je novija vrsta vjetroagregata, koji gotovo slobodno leti zrakom, a u mogućnosti je raditi na visokim i niskim nadmorskim visinama.

Novi!!: Energija vjetra i Zračni vjetroagregat · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »