Brže od pregledniku!
62 odnosi: Aljmaš, Arhijerejsko namjesništvo osječko, Arhitektura u 1764., Đorđe Ocić, Željezničke pruge u Hrvatskoj, Željko Ražnatović, Ćelije, Bač, Bijelo Brdo, Bijelo Brdo (Erdut), Bitka za Osijek, Bogojevo, Cestovni promet u Hrvatskoj, Dalj, Dalj (razdvojba), Daljska kultura, Daljska Planina, Domovinski rat, Državne ceste u Hrvatskoj, Erdut, Erdutski sporazum, Gradski prijevoz putnika Osijek, Hrvatska povijest, Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu, Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti, Igor Milić, Istočna Hrvatska, Ivan Kapistran Adamović, Josip Šutalo, Klisa (Osijek), Komšije, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Minska polja u Hrvatskoj, Narodna zaštita (RH), NK Erdut, Osječko-baranjska županija, Panonci, Podunavlje, Pokolj u Erdutu, Popis županijskih cesta u Hrvatskoj, Popis općina u Hrvatskoj, Prva nogometna liga, Registracijske oznake za cestovna vozila u Hrvatskoj, Riječna bojna, Slavonski dijalekt, Slučaj "Selotejp", Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao", Srpska dobrovoljačka garda, Srpska mafija, ..., Tablica sricanja, Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje, Ukradene umjetnine, Zajedničko vijeće općina, 1. NL 2022./23., 12. studenoga, 2. HNL 2018./19., 2. HNL 2019./20., 2. HNL 2020./21., 2. HNL 2021./22., 3. ŽNL Osječko-baranjska, 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune". Proširite indeks (12 više) »
Aljmaš
Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m. Poznato je po svetištu Gospe od Utočišta.
Novi!!: Erdut i Aljmaš · Vidi više »
Arhijerejsko namjesništvo osječko
Arhijerejsko namjesništvo osječko dio je Osječkopoljske i baranjske eparhije, jedne od pet episkopija Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdut i Arhijerejsko namjesništvo osječko · Vidi više »
Arhitektura u 1764.
Pravoslavne crkve.
Novi!!: Erdut i Arhitektura u 1764. · Vidi više »
Đorđe Ocić
Đorđe Ocić (Dalj, 22. rujna 1934. Beograd, 22. siječnja 2008.) je bio srpski književnik.
Novi!!: Erdut i Đorđe Ocić · Vidi više »
Željezničke pruge u Hrvatskoj
Karta željezničkih pruga u Hrvatskoj U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2989 km željezničkih pruga.
Novi!!: Erdut i Željezničke pruge u Hrvatskoj · Vidi više »
Željko Ražnatović
Željko Ražnatović (nadimak Arkan) (Brežice, 17. travnja 1952. – Beograd, 15. siječnja 2000.) bio je srpski kriminalac, ratni zločinac i ratni profiter.
Novi!!: Erdut i Željko Ražnatović · Vidi više »
Ćelije
Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Erdut i Ćelije · Vidi više »
Bač
Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.
Novi!!: Erdut i Bač · Vidi više »
Bijelo Brdo
Hrvatska.
Novi!!: Erdut i Bijelo Brdo · Vidi više »
Bijelo Brdo (Erdut)
Bijelo Brdo (srp. ćir. Бијело Брдо), je naselje u sastavu općine Erdut u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Erdut i Bijelo Brdo (Erdut) · Vidi više »
Bitka za Osijek
Bitka za Osijek bila su ratna zbivanja u Osijeku i okolici u Domovinskom ratu.
Novi!!: Erdut i Bitka za Osijek · Vidi više »
Bogojevo
Bogojevo (ćir.: Богојево, mađ, Gombos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Erdut i Bogojevo · Vidi više »
Cestovni promet u Hrvatskoj
Hrvatska je naslijedila najveći dio svojih tradicionalnih prometnih infrastruktura od Austro-Ugarske Monarhije i bivših dviju Jugoslavija.
Novi!!: Erdut i Cestovni promet u Hrvatskoj · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Erdut i Dalj · Vidi više »
Dalj (razdvojba)
Dalj može značiti.
Novi!!: Erdut i Dalj (razdvojba) · Vidi više »
Daljska kultura
Daljska kultura je prapovijesna kultura raširena u Baranji, istočnoj Slavoniji, zapadnom Srijemu i južnoj Bačkoj.
Novi!!: Erdut i Daljska kultura · Vidi više »
Daljska Planina
Daljska Planina (Dalj Planina, Dalj planina, Planina Dalj, Planina Daljska), bivše samostalno naselje.
Novi!!: Erdut i Daljska Planina · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Erdut i Domovinski rat · Vidi više »
Državne ceste u Hrvatskoj
Državna cesta jest javna cesta koja povezuje cjelokupno državno područje Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Erdut i Državne ceste u Hrvatskoj · Vidi više »
Erdut
Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdut i Erdut · Vidi više »
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Novi!!: Erdut i Erdutski sporazum · Vidi više »
Gradski prijevoz putnika Osijek
Gradski prijevoz putnika Osijek (skr. GPP), gradsko je trgovačko društvo koje obavlja djelatnost organizacije tramvajskog i autobusnog prometa u Osijeku.
Novi!!: Erdut i Gradski prijevoz putnika Osijek · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Erdut i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii) su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja brončanoga doba i u antičko doba nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.
Novi!!: Erdut i Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Erdut i Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti
Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom, pa slijedom toga pogodno za život ljudi.
Novi!!: Erdut i Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti · Vidi više »
Igor Milić
Igor Milić (Osijek, 5. listopada 1972.) hrvatski je glazbenik-instrumentalist, pjevač, glazbeni producent, aranžer, skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: Erdut i Igor Milić · Vidi više »
Istočna Hrvatska
Istočna Hrvatska sastoji se od Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema.
Novi!!: Erdut i Istočna Hrvatska · Vidi više »
Ivan Kapistran Adamović
Ivan Kapistran Adamović (Pečuh, 21. listopada 1726. – Čepin, 4. prosinca 1808.), hrvatski veleposjednik i gospodarstvenik, ekonomski pisac, po struci pravnik Ivan Kapistran Adamović (pristupljeno 2. ožujka 2018.) Adamović Čepinski, Ivan Kapistran I..
Novi!!: Erdut i Ivan Kapistran Adamović · Vidi više »
Josip Šutalo
Josip Šutalo (Čapljina, 28. veljače 2000.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji stopera.
Novi!!: Erdut i Josip Šutalo · Vidi više »
Klisa (Osijek)
Klisa je naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Erdut i Klisa (Osijek) · Vidi više »
Komšije
Komšije je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.
Novi!!: Erdut i Komšije · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdut i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Minska polja u Hrvatskoj
website.
Novi!!: Erdut i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »
Narodna zaštita (RH)
Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.
Novi!!: Erdut i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »
NK Erdut
NK Erdut je nogometni klub iz istoimenog naselja u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Erdut i NK Erdut · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Erdut i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Panonci
Panonci (Panoni, lat. Pannonii) su stanovnici antičke provincije Panonije, nastanjeni s obiju strana rijeke Save.
Novi!!: Erdut i Panonci · Vidi više »
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Novi!!: Erdut i Podunavlje · Vidi više »
Pokolj u Erdutu
Nakon što su Erdut nasilno preuzeli JNA i Srpska dobrovoljačka garda, poznatiji kao Arkanovci, te ga pripojili Republici Srpskoj Krajini tijekom Domovinskog rata, Hrvati, nesrpski stanovnici i Srbi vjerni Hrvatskoj su ili protjerani ili ubijeni, dok su pobunjeni Srbi naselili prazna sela u okolici.
Novi!!: Erdut i Pokolj u Erdutu · Vidi više »
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj
Ovo je popis županijskih cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdut i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »
Popis općina u Hrvatskoj
Karta općina i gradova u Hrvatskoj Hrvatska ima 428 općina.
Novi!!: Erdut i Popis općina u Hrvatskoj · Vidi više »
Prva nogometna liga
Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.
Novi!!: Erdut i Prva nogometna liga · Vidi više »
Registracijske oznake za cestovna vozila u Hrvatskoj
Registarska oznaka za osobna vozila sa službenim europskim logom i oznakom HR Registarska oznaka za vozila Hrvatske vojske Registarska oznaka za policijski motocikl Standardna registarska pločica vozila u Republici Hrvatskoj sastoji se od dva slova koja označavaju iz kojega grada vozilo dolazi koje je grbom Republike Hrvatske odvojeno od tri ili četiri broja, a na kraju se nalaze jedno ili dva slova koja su od brojeva odvojena povlakom.
Novi!!: Erdut i Registracijske oznake za cestovna vozila u Hrvatskoj · Vidi više »
Riječna bojna
Ophodni brod '''PB-91 ''Šokadija''''' Ophodni brod '''PB-93''' Riječna bojna je plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske, dio je Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan".
Novi!!: Erdut i Riječna bojna · Vidi više »
Slavonski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.
Novi!!: Erdut i Slavonski dijalekt · Vidi više »
Slučaj "Selotejp"
Slučaj "Selotejp" bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HV-a kada su ubili desetak Srba u Osijeku 1991. tijekom Domovinskog rata.
Novi!!: Erdut i Slučaj "Selotejp" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao"
Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Erdut i Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao" · Vidi više »
Srpska dobrovoljačka garda
Zastava Srpske dobrovoljačke garde Srpska dobrovoljačka garda (srp. Српска добровољачка гарда), neformalno: Tigrovi, Arkanovi tigrovi ili jednostavno Arkanovci (srp. Аркановци), neki su od naziva pod kojom su oružane operacije u Hrvatskoj i BiH vodili specijalci Odjela državne sigurnosti Republike Srbije (srp. ćir. Ресор државне безбедности, srp. lat. Resor državne bezbednosti, RDB).
Novi!!: Erdut i Srpska dobrovoljačka garda · Vidi više »
Srpska mafija
Srpska mafija (srp. Cpпска мафија) je naziv koji se koristi za različite kriminalne organizacije iz Srbije ili sastavljene od osoba srpske narodnosti u srpskoj dijaspori.
Novi!!: Erdut i Srpska mafija · Vidi više »
Tablica sricanja
Tablica sricanja (tablica za izgovaranje nejasnih riječi, tablica za sricanje, telefonska abeceda), pomoćno sredstvo u telekomunikacijskom prometu kojim se omogućava sricanje pojedinih slova abecede te tako olakšava izgovaranje nejasnih riječi.
Novi!!: Erdut i Tablica sricanja · Vidi više »
Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje
Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje, knjižica dimenzija 15 x 15 cm na 56 stranica (+ korice) štampana u boji s mnoštvom kolor-fotografija.
Novi!!: Erdut i Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje · Vidi više »
Ukradene umjetnine
Umjetnine stečene pljačkom posljedica su organizirane ili samostalne pljačke tijekom rata, prirodnih katastrofa i pobuna već stoljećima.
Novi!!: Erdut i Ukradene umjetnine · Vidi više »
Zajedničko vijeće općina
Zajedničko vijeće općina (srp. ćir. Заједничко веће општина), izabrano je sui generis tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koordinira prava i daje inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti.
Novi!!: Erdut i Zajedničko vijeće općina · Vidi više »
1. NL 2022./23.
Prva nogometna liga (1. NL; Prva NL, sponzorskog naziva SuperSport Prva nogometna liga, odnosno SuperSport Prva NL) predstavlja drugi stupanj nogometne lige u Hrvatskoj usezoni 2022./23.
Novi!!: Erdut i 1. NL 2022./23. · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Erdut i 12. studenoga · Vidi više »
2. HNL 2018./19.
Druga HNL u sezoni 2018./19.
Novi!!: Erdut i 2. HNL 2018./19. · Vidi više »
2. HNL 2019./20.
Druga HNL u sezoni 2019./20.
Novi!!: Erdut i 2. HNL 2019./20. · Vidi više »
2. HNL 2020./21.
Druga HNL u sezoni 2020./21.
Novi!!: Erdut i 2. HNL 2020./21. · Vidi više »
2. HNL 2021./22.
Druga HNL u sezoni 2021./22.
Novi!!: Erdut i 2. HNL 2021./22. · Vidi više »
3. ŽNL Osječko-baranjska
3.
Novi!!: Erdut i 3. ŽNL Osječko-baranjska · Vidi više »
3. mehanizirana gardijska brigada "Kune"
Zastava 3. gardijske brigade Hrvatska 3.
Novi!!: Erdut i 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" · Vidi više »
