Brže od pregledniku!
17 odnosi: Dioniz, Espace Léopold, Euronovčanice, Europa, Europa (razdvojba), Heraklo, Katalog žena, Kuća Loreja Tiburtina, Minos, Pakao (Dante), Radamant, Sarpedon, Starogrčka književnost, Tal, Tir, Titija, Zeus.
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Europa (mitologija) i Dioniz · Vidi više »
Espace Léopold
Espace Léopold (nizozemski: Leopoldruimte) je kompleks parlamentarnih zgrada u Bruxellesu (Belgija) u kojima se nalazi Europski parlament, zakonodavno tijelo Europske unije.
Novi!!: Europa (mitologija) i Espace Léopold · Vidi više »
Euronovčanice
Novčanice eura iz serije ''Europa'' (od 2013.) Novčanice eura iz prve serije (''Doba i stilovi Europe'') (2002. – 2013.) Novčanice eura, valute eurozone i institucija Europske unije, u optjecaju su od izdavanja prve serije (također nazvane ES1) 2002.
Novi!!: Europa (mitologija) i Euronovčanice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Europa (mitologija) i Europa · Vidi više »
Europa (razdvojba)
* Europa, kontinent.
Novi!!: Europa (mitologija) i Europa (razdvojba) · Vidi više »
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Novi!!: Europa (mitologija) i Heraklo · Vidi više »
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.
Novi!!: Europa (mitologija) i Katalog žena · Vidi više »
Kuća Loreja Tiburtina
Kuća Octaviusa Quartia (stari naziv je Kuća Loreja Tiburtina) poznata je po dobro očuvanim umjetničkim djelima, uglavnom na zidnim slikama, kao i po velikim vrtovima.
Novi!!: Europa (mitologija) i Kuća Loreja Tiburtina · Vidi više »
Minos
Minos (grč., Mínôs) bio je legendarni kretski kralj, Zeusov i Europin sin.
Novi!!: Europa (mitologija) i Minos · Vidi više »
Pakao (Dante)
Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.
Novi!!: Europa (mitologija) i Pakao (Dante) · Vidi više »
Radamant
Radamant (grč., Radamánthys) u grčkoj mitologiji bio je Zeusov i Europin sin, Minosov i Sarpedonov brat, a odgojio ga je Asterion.
Novi!!: Europa (mitologija) i Radamant · Vidi više »
Sarpedon
Johann Heinrich Füssli: Hipnos (San) i Thanatos (Smrt) odnose beživotno Sarpedonovo tijelo Sarpedon (grč. Σαρπεδόνος) u grčkoj mitologiji je junak koji se u Trojanskom ratu borio na strani Trojanaca.
Novi!!: Europa (mitologija) i Sarpedon · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Europa (mitologija) i Starogrčka književnost · Vidi više »
Tal
Krete, Pariz Tal ili Talos (grč., Tál) u grčkoj mitologiji brončani je div s ljudskim tijelom i bikovom glavom koji je čuvao Kretu.
Novi!!: Europa (mitologija) i Tal · Vidi više »
Tir
Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.
Novi!!: Europa (mitologija) i Tir · Vidi više »
Titija
Tiziano: Kažnjavanje Titije, 1548., Madrid Titija, Titije ili Titij (grč., Tituós) u grčkoj mitologiji div je, Elarin i Zeusov, Prometejov i Europin ili pak Gejin sin.
Novi!!: Europa (mitologija) i Titija · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Europa (mitologija) i Zeus · Vidi više »
