Komunikacija

1068 odnosi: A, Aage Niels Bohr, Aberacija, Adam Riess, Adam Zrinski, Adhezija, Adolf Smekal, Adolf von Baeyer, Agregacijsko stanje, Agulhaška struja, Akcija, Akustika, Al-Biruni, Albert Abraham Michelson, Albert Betz, Albert Einstein, Albert Fert, Albert Veliki, Aleksandar Mihajlovič Prohorov, Aleksandr Mihajlovič Ljapunov, Aleksej Aleksejevič Abrikosov, Alessandro Volta, Alex O'Loughlin, Alexandre-Edmond Becquerel, Alfa, Alfred Kastler, Alice Krige, Allen Newell, Amedeo Avogadro, Amorfna tvar, Ampèreov zakon, Amplituda, Amplituda (razdvojba), Analizator, Anders Celsius, Anders Jonas Ångström, André-Marie Ampère, Andre Geim, Andrea M. Ghez, Andrej Saharov, Andrija Mohorovičić, Angela Merkel, Angry Birds, Anihilacija, Anizotropija, Ante Beljo, Ante Martinac, Anthony Hewish, Anthony James Leggett, Antička filozofija, ..., Anto Ćorlukić, Antoine Henri Becquerel, Antonio Šiber, Antun Gustav Matoš, Antun Karlo Bakotić, Apsorpcija, Arheometrija, Arhimed, Arhitektonski kamen, Arno Allan Penzias, Arnold Schönberg, Arnold Sommerfeld, Arpad Elo, Arthur Bruce McDonald, Arthur Holly Compton, Arthur Leonard Schawlow, Asmodej, Aspirator, Astrofizika, Astronomija, Atanasije Stojković, Atmosferilije, Atomizam, Atomska fizika, Atomska jedinica mase, August Kundt, Auguste Comte, Augustin Jean Fresnel, Avicena, Azimut, Đuro Robotić, Šum, Šumski požar, Živko Kustić, Životi i mišljenja znamenitih filozofa, Žores Ivanovič Alfjorov, Čandrasekara Venkata Raman, Često postavljena pitanja, Émile Clapeyron, B, Balistika, Barn, Barok, Barry Clark Barish, Bell Labs, Ben Roy Mottelson, Benjamin Franklin, Benjamin Thompson, Bern, Bernardo Brixy, Bertram Brockhouse, Bertrand Russell, Beskonačnost, Bethe-Blochova formula, Bezkolizijski medij, Biofizika, Biogoriva druge generacije, Biološka antropologija, Biot–Savartov zakon, Bitak, Blaise Pascal, Bogoslav Šulek, Bohrov radijus, Bojan Pečnik, Bojilo, Bonaventura Cavalieri, Boris Demidovič, Boris Nemcov, Boyle-Mariotteov zakon, Branko Bošnjaković, Brett J. Gladman, Brian Josephson, Brian Schmidt, Brodostrojarstvo, Bruno Rossi, Brzina, Brzina oslobađanja, Bugarska, Burton Richter, C, Carl David Anderson, Carl Friedrich Gauss, Carl Friedrich von Weizsäcker, Carl Wieman, Carlo Rubbia, Casino (1995.), Cecil Frank Powell, Celulozni etanol, Charles Francis Richter, Charles Glover Barkla, Charles Hard Townes, Charles Kao, Charles Thomson Rees Wilson, Charles-Augustin de Coulomb, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Chen Ning Yang, Christiaan Huygens, Christian Doppler, Christopher Wren, Cikloida, Claude Cohen-Tannoudji, Claude Pouillet, Clifford Glenwood Shull, Clinton Joseph Davisson, CP-simetrija, Damir Mikuličić, Daniel Chee Tsui, Daniel Gabriel Fahrenheit, David Brewster, David Hilbert, David James Thouless, David Jeffrey Wineland, David Jonathan Gross, David Morris Lee, Davor Bernardić, Davor Pavuna, Deformacija, Degeneracija (fizika), Deklinacija (astronomija), Delta, Delta (razdvojba), Denis Papin, Dennis Gabor, Dennis Ritchie, Derivacija, Detektor, Devijacija, Dezinfekcija, Dian Fossey, Didier Queloz, Dieselov ciklus, Dijagnostika, Dimenzija, Dimenzija (razdvojba), Din, Dinamička meteorologija, Dioptrijska ploha, Dipol, Direktna bojila, Diskretan, Dislokacija, Distorzija, Divergencija polja, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Dmitrij Dmitrijevič Maksutov, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Doktor strojarstva, Dominique François Arago, Donald Glaser, Donald Knuth, Donna Strickland, Douglas Osheroff, Društvene znanosti, Drugi Keplerov zakon, Dualizam (fizika), Duncan Haldane, E (razdvojba), Edme Mariotte, Edmond Halley, Edsger Dijkstra, Eduard Slavoljub Penkala, Edward Mills Purcell, Edward Williams Morley, Edwin Herbert Hall, Ekologija, Ekvivalencija, Ekvivalencija mase i energije, Električna energija, Električna zavojnica, Električni izolator, Električni naboj, Električni strojevi, Električni tok, Elektricitet, Elektrodinamičko djelovanje, Elektrodinamika, Elektromagnetizam, Elektronički dokument, Elektronska mikroskopija, Elektronska optika, Elektronski mikroskop, Elektronvolt, Elektroslaba teorija, Elektrostatika, Elektrotehnika, Element, Elementarna čestica, Elias Ashmole, Elon Musk, Elongacija (razdvojba), Emilio Segrè, Emisija, Energetske transformacije, Energija, Enrico Fermi, Epikurejstvo, Eric Allin Cornell, Ernest Orlando Lawrence, Ernest Rutherford, Ernest Walton, Ernesto Sábato, Ernst Cassirer, Ernst Florens Friedrich Chladni, Ernst Mach, Ernst Ruska, Erwin Schrödinger, Etiologija, Eudem Rođanin, Evangelista Torricelli, Ex vivo, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, Faradayevi zakoni elektrolize, Farneški Atlas, Faust Vrančić, Félix Savart, Felix Bloch, Ferdo Gassmann, Fermi, FIFA 12, Filmski žanr, Filozof, Filozofija, Filozofski fakultet u Puli, Filtracija, Fizičar, Fizička meteorologija, Fizika čvrstog stanja, Fizika ekspres, Fizika elementarnih čestica, Fizikalna geodezija, Fizikalna kemija, Fiziologija bilja, Fluid, Fluidika, Fon (jedinica), Fotoelektrični učinak, Fotometeori, Fotomultiplikator, Foton, Foucaultovo njihalo, Fran Bošnjaković, Fran Novljan, Francis William Aston, Franjo Filipović (pedagog), Frank Anthony Wilczek, Frédéric Joliot-Curie, Frederick Reines, Friedrich Paschen, Fritjof Capra, Frits Zernike, Fritz Strassmann, Fuzija, G, Gabriel Lippmann, Gaja Alaga, Galaktički koordinatni sustav, Galileo Galilei, Gama, Gaspard Gustave Coriolis, Gaussov zakon, Gaussov zakon za magnetizam, Gérard Mourou, Geek (Internet stranica), Geisslerova cijev, Geofizika, Geometrija, Geometrijska optika, Georg Christoph Lichtenberg, Georg Hermann Quincke, Georg Simon Ohm, George Elwood Smith, George Eugene Uhlenbeck, George Francis FitzGerald, George Gabriel Stokes, George Gamow, George Paget Thomson, George Zweig, Georges Charpak, Georges Darrieus, Geotehnika, Geoznanosti, Gerald S. Hawkins, Gerard Kuiper, Gerardus 't Hooft, Gerd Binnig, Giambattista della Porta, Gibanje, Gibanje biljaka, Gimnazija, Giorgi Dvali, Giovanni Giorgi, Girolamo Cardano, Giuseppe Occhialini, Glasnoća, Glazba, Gledanje na daljinu, Gradijent, Granica bola, Gravitacijski valovi, Graviton, Grčka mitologija, Guglielmo Marconi, Gustaf Dalén, Gustav Ludwig Hertz, Gustav Robert Kirchhoff, H, Hagen Kleinert, Hannes Olof Gösta Alfvén, Hans Albrecht Bethe, Hans Christian Ørsted, Hans Daniel Jensen, Hans Geiger, Hans Georg Dehmelt, Harmonijsko titranje, Heike Kamerlingh Onnes, Heinrich Geissler, Heinrich Lenz, Heinrich Rohrer, Heinrich Rudolf Hertz, Heinrich Wild, Helenizam, Heliocentrični sustav, Hendrik Antoon Lorentz, Hendrik Casimir, Henri Poincaré, Henry Cavendish, Henry Moseley, Henry Way Kendall, Herbert Kroemer, Herman Dalmatin, Hermann Minkowski, Hermann Oberth, Hermann von Helmholtz, Heron, Hertha Wambacher, Hidrometeori, Higgsov bozon, Hiroshi Amano, Hjalmar Mäe, Homeopatija, Homogenost, Horizontski koordinatni sustav, Horst Ludwig Störmer, Hrizip, Hrvatski latinizam, Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini, Hrvoje Tkalčić, Hugh David Politzer, Humanističke znanosti, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Humphry Davy, Hvatište, I, Ibn al-Haitam, Ignjat Martinović, Igor Jevgenjevič Tamm, Ilja Mihajlovič Frank, Impuls, In situ, Inženjer elektrotehnike, Inercijski referentni okvir, Institut, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Integral, Interferencija, Interferencija valova, Interferometar, Interstellar, Invarijantnost, Irène Joliot-Curie, Irving Langmuir, Isaac Newton, Isamu Akasaki, Islamska filozofija, Isparavanje, Istosmjerni motor, Ivan Šapovalov, Ivan Gubijan, Ivan Supek, Ivan Vitez od Sredne, Ivan XXI., Ivar Giaever, Izolator, Izomer, Izospin, Izotropija, Jack Kilby, Jack Steinberger, Jacob Bernoulli, Jacopo Belgrado, Jacques Charles, Jacques-Arsène d'Arsonval, Jakost zvuka, Jakov Zeldovič, James Chadwick, James Clerk Maxwell, James Cronin, James Dewar, James Franck, James H. Wilkinson, James Peebles, James Prescott Joule, James Rainwater, Jaroslav Heyrovský, Józef Rotblat, Jean Baptiste Perrin, Jean Buridan, Jean Charles Athanase Peltier, Jean le Rond d'Alembert, Jean-Baptiste Biot, Jean-François Pilâtre de Rozier, Jednadžba gibanja, Jednadžba kontinuiteta, Jeka, Jerome Isaac Friedman, Jezikoslovlje, Jožef Stefan, Johann Bernoulli, Johann Gottlob Leidenfrost, Johann Heinrich Lambert, Johann Jakob Balmer, Johann Wilhelm Hittorf, Johann Wilhelm Ritter, Johannes Diderik van der Waals, Johannes Georg Bednorz, Johannes Rydberg, John Bardeen, John Cockcroft, John Cromwell Mather, John Dalton, John Hasbrouck Van Vleck, John Henry Poynting, John Kerr, John Lewis Hall, John Michael Kosterlitz, John Napier, John Robert Schrieffer, John Tyndall, John William Strutt Rayleigh, Joseph Black, Joseph Fourier, Joseph Henry, Joseph Hooton Taylor, Joseph John Thomson, Joseph Larmor, Joseph Louis Gay-Lussac, Joseph Priestley, Joseph Schlessinger, Joseph von Fraunhofer, Joshio Nishina, Josiah Willard Gibbs, Josip Torbar, Jozo Kljaković, Julian Seymour Schwinger, Julije Bajamonti, Julius Plücker, Jurij Nečiporenko, K, Kader Abdolah, Kai Manne Börje Siegbahn, Kapa, Karl Alexander Müller, Karl Ferdinand Braun, Karl Guthe Jansky, Katie Melua, Kauzalnost, Kemija, Kemijska oceanografija, Kemijsko inženjerstvo, Kemijsko svojstvo, Kenneth Geddes Wilson, Keplerovi zakoni, Kinematika, Kinetička energija, Kirchhoffovi zakoni, Klasična fizika, Klasična mehanika, Klasificiranje galaktika, Klaus Iohannis, Klaus von Klitzing, Kognitivna znanost, Koherencija, Kolorimetrija, Kondenzacija, Konstantan (legura), Konstantin Ciolkovski, Konstantin Novoselov, Konstruiranje, Kontrakcija, Kontrola bez razaranja, Konvekcija (razdvojba), Konzervansi, Korona (razdvojba), Koronagraf, Korpuskularna teorija, Kosina, Kozmologija, Kristali metala, Kritična veličina, Kroneckerov simbol, Kronologija klasične mehanike, Krutine, Ktesibije Aleksandrijski, Kulminacija, Kutna visina, Kvadratna jednadžba, Kvantna elektrodinamika, Kvantna fizika, Kvantna gravitacija, Kvantna kromodinamika, Kvantna mehanika, Kvantna teorija polja, Kvantni brojevi, L, Latinskoamerički medicinski fakultet, Latvija, Léon Foucault, Leó Szilárd, Leo Esaki, Leon Lederman, Leon Neil Cooper, Leonhard Euler, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Lester Halbert Germer, Lignin, Limnologija, Lingua franca, Lisa Ekdahl, Lise Meitner, Lizimetar, Ljepilo, Ljupčo Kocarev, Lom materijala, Louis de Broglie, Louis Eugene Félix Néel, Louis Poinsot, Lovre Borčić, Ludwig Boltzmann, Ludwig Prandtl, Ludwig Wittgenstein, Luis Alvarez, Lymanova serija, M, Magistar strojarstva, Magnetni ležaj, Magnetohidrodinamika, Magnetostrikcija, Makoto Kobayashi, Manfred Eigen, Maria Skłodowska-Curie, Marijan Šunjić (znanstvenik), Marin Getaldić, Marin Mersenne, Marin Soljačić, Martin Lewis Perl, Martin Ryle, Martinus Veltman, Masa, Masa (razdvojba), Masatoshi Koshiba, Masne kiseline, Mate Maras, Matematičar, Matematička fizika, Matematički model, Matematika, Matteuccijeva medalja, Maurice Allais, Max Born, Max Planck, Max von Laue, Maxwellove jednadžbe, Möbiusova vrpca, Međudjelovanje, Međunarodna svemirska postaja, Med, Medicinska fizika, Medij, Mehanika, Mehanika fluida, Mehmed Džemaluddin Čaušević, Melvin Schwartz, Metalurgija, Metastabilno stanje, Meteorološke pojave, Meteorološki uređaji, Meteorologija, Mi, Michael Faraday, Michel Mayor, Michelson-Morleyjev pokus, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Mihail Vasiljevič Ostrogradski, Mihajlo Pupin, Mikrobiologija, Mineralogija, Mirko Slade Šilović, Misaoni pokus, Mjera, Mjerenje, Mjeriteljstvo, Mjerni instrument, Mnogostrukost, Moderna fizika, Modifikacija, Modul, Modulacija, Molekularna fizika, Moment inercije, Monte Carlo metoda, More, More (razdvojba), Mpemba efekt, N, Nada Šikić, Nagrada HAZU, Nagrada Ig Nobel, Nanotehnologija, Napetost, Naprezanje, Nauka o čvrstoći, Nebeska mehanika, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Neutrino, Neutrinska fizika, Nevill Francis Mott, Newtonov zakon gravitacije, Ništa, Nicolaas Bloembergen, Nicolas Léonard Sadi Carnot, Niels Bohr, Niels K. Jerne, Nikola Kopernik, Nikola Tesla, Nikolaj Genadijevič Basov, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Niskotemperaturna fizika, Nives Ambruš, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Norman Foster Ramsey, Novinarske nagrade, Nuklearna fizika, Nukleon, Obrazovanje u Austriji, Oceanografija, Ogib, Okluzija, Olaf Kristian Birkeland, Opća teorija relativnosti, Optika, Osborne Reynolds, Oscilacije, Osjetljivost, Osnovna škola, Oton Kučera, Otto Hahn, Otto Stern, Otto von Guericke, Owen Chamberlain, Owen Willans Richardson, P, Panteon u Parizu, Para (fizika), Paralelogram vektora, Pariška izjava, Paris-Saclay, Pariz, Parnost, Patrick Blackett, Paul Dirac, Paul Drude, Paul Hermann Scherrer, Pavel Aleksejevič Čerenkov, Pavle Jakšić, Percy Williams Bridgman, Period, Periodično gibanje, Periodni sustav elemenata, Permeabilnost, Petar Kolendić, Peter Debye, Peter Salcher, Philip Warren Anderson, Philipp Lenard, Physica (Leonard Bagni), Pi (broj), Pierre Curie, Pierre Teilhard de Chardin, Pierre-Gilles de Gennes, Pierre-Simon Laplace, Pieter Zeeman, Piknik pokraj puta, Pinball Construction Set, Pirelli, Pjotr Leonidovič Kapica, Pjotr Nikolajevič Lebedev, Plasma-svemir, Plava knjiga, Plinski zakoni, Plutajuća vjetroelektrana, Pol, Polarizator, Polinom, Polje, Polje (fizika), Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta, Popis osnovnih tema u fizici, Popis osnovnih tema u kemiji, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Posebna teorija relativnosti, Posebna zoologija, Potamologija, Potencijal, Potencijalna energija, Pothlađenje, Potresno inženjerstvo, Povijest, Povijest astronomije, Povijest dinamike i kinematike, Povijest evolucijske misli, Povijest filozofije, Povijest fizike, Povijest klasične mehanike, Povijest sociologije, Povijest termodinamike, Povijest znanosti, Pozitron, Prašina, Prag čujnosti, Predsokratovska filozofija, Pregrijanje, Prehrambena tehnologija, Priroda (časopis), Prirodne znanosti, Prirodni plin, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Procesna fizika, Proporcionalnost, Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943., Prostor, Prostorvrijeme, Prosvjetiteljstvo, Psihrometar, Psihrometrija, Ptica njihalica, R, Računalna grafika, Računalni vid, Računalo, Računarstvo, Radasłaŭ Astroŭski, Radioekologija, Rainer Weiss, Rapiditet, Raspršenje, Raspršenje svjetlosti, Rayleigh–Jeansov zakon, Raymond Davis, ml., Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti, Razina jakosti zvuka, Razlika potencijala, Reakcija, Reakcija (sila), Referentni sustav, Refleksija, Regice, Rektascenzija, René Antoine Ferchault de Réaumur, René Descartes, Rezonancija, Riccardo Giacconi, Richard Edward Taylor, Riemannova zeta-funkcija, RIKEN, Robert A. Heinlein, Robert Andrews Millikan, Robert Boyle, Robert Brown, Robert Coleman Richardson, Robert Hooke, Robert J. Van de Graaff, Robert Laughlin, Robert Mayer, Robert Oppenheimer, Robert Woodrow Wilson, Roger Bacon, Ron Gilbert, Rotacija polja, Roy Jay Glauber, Ruđer Bošković, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Rudarstvo, Rudolf Clausius, Rudolf Kehrer, Rudolf Ludwig Mössbauer, Russell Alan Hulse, Sally Ride, Samuel Abraham Goudsmit, Samuel Chao Chung Ting, Samuel Pierpont Langley, Satni kut, Satyendra Nath Bose, Saul Perlmutter, Savka Dabčević-Kučar, Seneka Mlađi, Senzori, Serge Haroche, Sergej Prokofjev, SFeraKon, Sferna astronomija, Shin'ichirō Tomonaga, Shuji Nakamura, Siborgij, Sila, Sila (razdvojba), Siméon Denis Poisson, Simetrija, Simon Stevin, Simon van der Meer, Simulacija, Sinkronicitet, Sinkrotronsko zračenje, Skalar, Skalar (fizika), Skladište, Slavko Rozgaj, Slobodni pad, Slovačka akademija znanosti, Smešariki, Smogovci, Snježno kraljevstvo (2013.), Solarna fotonaponska energija, Solarno hlađenje, Solvayeva konferencija, Son (jedinica), Spin, Spin (razdvojba), Sraz, Stabilnost, Stacionarno stanje, Staljinova nagrada, Stanislav Šuškevič, Stanko Hondl, Stanton T. Friedman, Star Wars: The Force Unleashed, Statistička mehanika, Stefan Banach, STEM, Stephen Gray, Stephen Hawking, Stephen Wolfram, Stevan Dedijer, Steven Chu, Stjepan Šćavničar, Stjepan Škreblin, Stjepan Gradić, Stjepan Horvat (geodet), Stjepan Mohorovičić, Stoicizam, Streljivo, Strojarstvo, Struna (terminološka baza), Stvarnost, Sublimacija, Subrahmanyan Chandrasekhar, Sudar, Susan Wojcicki, Svante August Arrhenius, Svemir u orahovoj ljusci, Svetozar Pribićević, Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu, Sveučilište Južnog Pacifika, Sveučilište Kyoto, Sveučilište Rockefeller, Sveučilište Stanford, Sveučilište u Ljubljani, Sydney Chapman, T, Takaaki Kajita, Tau, Težina, Tehničko veleučilište u Gdanjsku, Televizija, Temperatura, Tenzor, Teorija kaosa, Teorija relativnosti, Teorija sustava, Teorija vjerojatnosti, Teorijska fizika, Teorijska planetologija, Termočlanak, Termodinamički sustav, Termodinamika, Terry Gilliam, The Sims 2: University, Theodor Wolfgang Hänsch, Thomas Alva Edison, Thomas Kuhn, Thomas Young, Tijelo (fizika), Tilda, Titranje, Točka, Tok polja, Tomislav Petković, Tonči Tadić, Toplinska smrt svemira, Toplinsko zračenje, Toshihide Maskawa, Translacija (razdvojba), Transmutacija, Tribologija, Trodimenzionalni prostor, Tromost, Tsung-Dao Lee, U, Učenje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Uliks, Ultrazvučna kontrola, Uteg, V, V. gimnazija u Zagrebu, Vakuum, Val Logsdon Fitch, Valentin Petrovič Gluško, Valna teorija, Vektor, Vektor (razdvojba), Vektorsko polje, Veliki hadronski sudarivač, Veliki Horasan, Vera Šnajder, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Victor Franz Hess, Virtualno letenje, Virtualnost, Vitalij Lazarevič Ginzburg, Vladimir Nazor, Vladimir Paar, Vladis Vujnović, Vlado Pravdić, Vlaga, Vodeni val, Vodič, Vojna znanost, Vrelište, Vrenje (fizika), Vrijeme (fizika), Vrtnja, Walter Houser Brattain, Walther Bothe, Walther Hermann Nernst, Walther Müller, Walther Meissner, Walther Ritz, Werner Heisenberg, Wienova aproksimacija, Wilhelm Conrad Röntgen, Wilhelm Steinitz, Wilhelm Wien, Wilhelmina Vandom, Willard Boyle, William Alfred Fowler, William Bradford Shockley, William Daniel Phillips, William David Coolidge, William Gilbert, William Henry Bragg, William John Macquorn Rankine, William Lawrence Bragg, William Robert Grove, William Rowan Hamilton, William Thomson, Willis Eugene Lamb, Wolfgang Gaede, Wolfgang Ketterle, Wolfgang Paul, Wolfgang Pauli, XI. gimnazija u Zagrebu, Yoichiro Nambu, Zakon očuvanja energije, Zakon očuvanja količine gibanja, Zamašnjak, Zavareni spoj, Zenerova nagrada, Zenit, Zenitna daljina, Zima, Zlata Bartl, Zlata Tkač, Znanost, Znanost i tehnologija u Bugarskoj, Znanost o materijalima, Znanost u renesansi, Znanosti o životu, Znanstvena fantastika, Znanstvenik, Znanstveno-fantastični film, Zrcalo, Zvjezdarnica Neil Armstrong, Zvonimir Jakobović, Zvrk, Zvuk, 1900-ih, 1913., 2005.. Proširite indeks (1018 više) » « Stisni indeks

A

Datoteka:Latin alphabet Aa.png A je 1.

Novi!!: Fizika i A · Vidi više »

Aage Niels Bohr

Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.

Novi!!: Fizika i Aage Niels Bohr · Vidi više »

Aberacija

* aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je kretanje, odstupanje od smjera, od općih svojstava, od uobičajenog reda ili norme; zastranjenje.

Novi!!: Fizika i Aberacija · Vidi više »

Adam Riess

Adam Riess, punim imenom Adam Guy Riess (Washington, 16. prosinca 1969.), američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Adam Riess · Vidi više »

Adam Zrinski

Adam Josip Sigismund Zrinski (mađ. Zrínyi Ádám) (Beč, 24. prosinca 1662. – kod Slankamena, 19. kolovoza 1691.), bio je hrvatski grof, časnik i protuturski borac iz znamenite hrvatske velikaške obitelji Zrinski.

Novi!!: Fizika i Adam Zrinski · Vidi više »

Adhezija

rose prianjaju na paukovu mrežu zbog adhezije. Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Adhezija (lat. adhaesio: prianjanje, lijepljenje), u fizici, je pojava međusobnog privlačenja površina dvaju tijela načinjenih od različitih tvari, ili tijela i tekućine, zbog djelovanja elektromagnetskih sila među molekulama.

Novi!!: Fizika i Adhezija · Vidi više »

Adolf Smekal

Adolf Smekal, punim imenom Adolf Gustav Stephan Smekal (Beč, 12. rujna 1895. – Graz, 7. ožujka 1959.), austrijski teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Adolf Smekal · Vidi više »

Adolf von Baeyer

'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.

Novi!!: Fizika i Adolf von Baeyer · Vidi više »

Agregacijsko stanje

Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.

Novi!!: Fizika i Agregacijsko stanje · Vidi više »

Agulhaška struja

Agulhaška struja je zapadna morska struja na području jugozapadnog Indijskog oceana.

Novi!!: Fizika i Agulhaška struja · Vidi više »

Akcija

Akcija može biti.

Novi!!: Fizika i Akcija · Vidi više »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Fizika i Akustika · Vidi više »

Al-Biruni

Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.

Novi!!: Fizika i Al-Biruni · Vidi više »

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Novi!!: Fizika i Albert Abraham Michelson · Vidi više »

Albert Betz

Albert Betz (Schweinfurt, 25. prosinca 1885. – Göttingen, 16. travnja 1968.) bio je njemački fizičar i konstruktor zrakoplova.

Novi!!: Fizika i Albert Betz · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Fizika i Albert Einstein · Vidi više »

Albert Fert

Albert Fert (Carcassonne, 7. ožujka 1938.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Albert Fert · Vidi više »

Albert Veliki

Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.

Novi!!: Fizika i Albert Veliki · Vidi više »

Aleksandar Mihajlovič Prohorov

Aleksandar Mihajlovič Prohorov (ruski: Алекса́ндр Миха́йлович Про́хоров; Atherton, Queensland, 11. srpnja 1916. – Moskva, 8. siječnja 2002.), sovjetsko-ruski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1964. Prohorov je rođen 11. srpnja 1916. u australskom mjestu Atherton, Queensland kao sin ruskih imigranata.

Novi!!: Fizika i Aleksandar Mihajlovič Prohorov · Vidi više »

Aleksandr Mihajlovič Ljapunov

Aleksandr Mihajlovič Ljapunov (Jaroslavlj, 6. lipnja 1857. – Odesa, 3. studenog 1918.), ruski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Aleksandr Mihajlovič Ljapunov · Vidi više »

Aleksej Aleksejevič Abrikosov

Aleksej Aleksejevič Abrikosov (Moskva, 25. lipnja 1928. – Palo Alto, 29. ožujka 2017.), ruski teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Aleksej Aleksejevič Abrikosov · Vidi više »

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Novi!!: Fizika i Alessandro Volta · Vidi više »

Alex O'Loughlin

Alex O'Loughlin (rođen 24. kolovoza 1976.) australski je glumac koji trenutno glumi jednu od glavnih uloga, Stevea McGarretta, u CBS-ovoj televizijskoj seriji Hawaii Five-0.

Novi!!: Fizika i Alex O'Loughlin · Vidi više »

Alexandre-Edmond Becquerel

Alexandre-Edmond Becquerel (Pariz, 24. ožujka 1820. – Pariz, 11. svibnja 1891.), poznat i samo kao Edmond Becquerel, bio je francuski fizičar koji se bavio proučavanjem Sunčeve svjetlosti, magnetizma, elektriciteta i optike.

Novi!!: Fizika i Alexandre-Edmond Becquerel · Vidi više »

Alfa

Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.

Novi!!: Fizika i Alfa · Vidi više »

Alfred Kastler

Alfred Kastler (Guebwiller, 3. svibnja 1902. – Bandol, 7. siječnja 1984.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Alfred Kastler · Vidi više »

Alice Krige

Alice Maud Krige (28. lipnja 1954.) je južnoafrička glumica.

Novi!!: Fizika i Alice Krige · Vidi više »

Allen Newell

Allen Newell (San Francisco, 19. ožujka 1927. — Pittsburgh, 19. srpnja 1992.) je bio američki znanstvenik, jedan od osnivača područja umjetne inteligencije.

Novi!!: Fizika i Allen Newell · Vidi više »

Amedeo Avogadro

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Amedeo Avogadro Amedeo Avogadro ili punim imenom Lorenzo Romano Amedeo Carlo Avogadro di Quaregna e di Cerreto (Torino, 9. kolovoza 1776. - Torino, 9. srpnja 1856.), talijanski fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Amedeo Avogadro · Vidi više »

Amorfna tvar

Staklo je amorfna tvar. voska. čvrstoću. Amorfna tvar (grčki amorphos: koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, naziva se tvar kod koje atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama, na primjer staklo, vosak i smola.

Novi!!: Fizika i Amorfna tvar · Vidi više »

Ampèreov zakon

električnih naboja. Ampèreov zakon je fizikalni zakon koji izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica gibanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave: Nazvan je po A. M. Ampèreu, koji je utemeljio elektromagnetizam.

Novi!!: Fizika i Ampèreov zakon · Vidi više »

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Novi!!: Fizika i Amplituda · Vidi više »

Amplituda (razdvojba)

Amplituda (lat. amplitudo: obujam, veličina) može značiti širina, raspon, opseg.

Novi!!: Fizika i Amplituda (razdvojba) · Vidi više »

Analizator

Analizator je uređaj za provedbu analize.

Novi!!: Fizika i Analizator · Vidi više »

Anders Celsius

Celzijevim stupnjevima Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Fizika i Anders Celsius · Vidi više »

Anders Jonas Ångström

Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Anders Jonas Ångström (Lögdö, 13. kolovoza 1814. – Uppsala, 21. lipnja 1874.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Fizika i Anders Jonas Ångström · Vidi više »

André-Marie Ampère

André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.

Novi!!: Fizika i André-Marie Ampère · Vidi više »

Andre Geim

Andre Geim ili Andrej Konstantinovič Gejm (rus. Андре́й Константи́нович Гейм; Soči, Krasnodarski kraj, 21. listopada 1958.), nizozemski i britanski fizičar ruskoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Andre Geim · Vidi više »

Andrea M. Ghez

Andrea Mia Ghez (16. lipnja 1965.) američka je astrofizičarka i profesorica na Odsjeku za fiziku i astronomiju Sveučilišta California u Los Angelesu.

Novi!!: Fizika i Andrea M. Ghez · Vidi više »

Andrej Saharov

Andrej Saharov ili punim imenom Andrej Dmitrijevič Saharov (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, Moskva, 21. svibnja 1921. – 14. prosinca 1989.), ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava.

Novi!!: Fizika i Andrej Saharov · Vidi više »

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Andrija Mohorovičić · Vidi više »

Angela Merkel

Angela Dorothea Merkel, rođena Kasner, (Hamburg, 17. srpnja 1954.), njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade (Bundesregierung).

Novi!!: Fizika i Angela Merkel · Vidi više »

Angry Birds

Ljutita ptica kao maskota Svjetskoga prvenstva u hokeju na ledu 2012. Angry Birds (hrv. Ljutite ptice) je videoigra finskoga računalnoga studija ''Rovio Entertainment''.

Novi!!: Fizika i Angry Birds · Vidi više »

Anihilacija

Anihilacija (od latinskog nihil - ništa) znači "totalno uništenje" a u fizici označava proces u kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom.

Novi!!: Fizika i Anihilacija · Vidi više »

Anizotropija

Islandski dvolomac. optičkih vlakana (anizotropna tvar). Anizotropija (grč. ἄνıσος: nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova fizikalna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite smjerove.

Novi!!: Fizika i Anizotropija · Vidi više »

Ante Beljo

Ante Beljo (26. prosinca 1946., Čerin, Čitluk), hrvatski političar, saborski zastupnik.

Novi!!: Fizika i Ante Beljo · Vidi više »

Ante Martinac

Ante "Čiko" Martinac (Metković, 21. travnja 1944. – Zagreb, 17. srpnja 2006.), bivši je hrvatski sportski djelatnik i povjerenik Prve hrvatske nogometne lige.

Novi!!: Fizika i Ante Martinac · Vidi više »

Anthony Hewish

dugobazičnoj interferometriji. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Anthony Hewish (Fowey, 11. svibnja 1924.), britanski radioastronom.

Novi!!: Fizika i Anthony Hewish · Vidi više »

Anthony James Leggett

Anthony James Leggett (London, 26. ožujka 1938.), britansko-američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Anthony James Leggett · Vidi više »

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Antička filozofija · Vidi više »

Anto Ćorlukić

Anto Ćorlukić (Vrhovi, Derventa, 21. kolovoza 1932.), hrvatski pripovjedač, romanopisac, dramski pisac.

Novi!!: Fizika i Anto Ćorlukić · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: Fizika i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Antonio Šiber

'''Antonio Šiber''' Antonio Šiber (Zagreb, 1972.), hrvatski je teorijski fizičar, pisac i društveni kritičar.

Novi!!: Fizika i Antonio Šiber · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Fizika i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Antun Karlo Bakotić

Antun Karlo Bakotić (Kaštel Gomilica, 4. studenoga 1831. – Zadar, 13. siječnja 1887.), hrvatski fizičar i književnik Studirao je matematiku i fiziku u Beču i Veneciji.

Novi!!: Fizika i Antun Karlo Bakotić · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Fizika i Apsorpcija · Vidi više »

Arheometrija

Vrhovi koplja i strijela, arheometrijskim se istraživanjima utvrđuje način izrade, porijeklo te starost korištenih materijala Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).

Novi!!: Fizika i Arheometrija · Vidi više »

Arhimed

težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Fizika i Arhimed · Vidi više »

Arhitektonski kamen

Kamen San Giorgio (Zečevo) iz Selca na otoku BračuKamen Alkasin iz Radošića kraj Sinja Arhitektonski kamen je čvrsta nemetalna mineralna sirovina koja se koristi u arhitekturi (ili graditeljstvu) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima.

Novi!!: Fizika i Arhitektonski kamen · Vidi više »

Arno Allan Penzias

Arno Allan Penzias (München, 26. travnja 1933.), američki astrofizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Arno Allan Penzias · Vidi više »

Arnold Schönberg

Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.

Novi!!: Fizika i Arnold Schönberg · Vidi više »

Arnold Sommerfeld

nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Arnold Sommerfeld · Vidi više »

Arpad Elo

Arpad Emmerich Elo (rođen kao Árpád Imre Élő; Egyházaskesző, Mađarska, 25. kolovoza 1903. – Brookfield, Wisconsin, SAD, 5. studenoga 1992.) - mađarski fizičar i šahist, izumitelj Elo rejting sustava za igre i sportove s dva igrača kao što je šah i druge poput nogometa i košarke.

Novi!!: Fizika i Arpad Elo · Vidi više »

Arthur Bruce McDonald

Arthur Bruce McDonald, (Sydney, Nova Škotska, 29. kolovoza 1943.), kanadski fizičar.

Novi!!: Fizika i Arthur Bruce McDonald · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Arthur Leonard Schawlow

Arthur Leonard Schawlow (Mount Vernon, 5. svibnja 1921. – Palo Alto, 28. travnja 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Arthur Leonard Schawlow · Vidi više »

Asmodej

Collina de Plancyja ''Dictionnaire Infernal'' (1863.) Asmodej (hebr. אשמדאי‎, Ashmedai; razoritelj), u iranskoj mitologiji, jedan od sedam zlih duhova.

Novi!!: Fizika i Asmodej · Vidi više »

Aspirator

vode su na vrhu i dnu cijevi, dok je usis zraka sa strane (desna grana cijevi). Aspirator (franc. aspirateur) je aparat za usisavanje plinova, tekućina ili granuliranog materijala.

Novi!!: Fizika i Aspirator · Vidi više »

Astrofizika

Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.

Novi!!: Fizika i Astrofizika · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Fizika i Astronomija · Vidi više »

Atanasije Stojković

Dr Atanasije Stojković (Ruma, 20. rujna 1773. – 1832.) je bio srpski filozof, romanopisac i prosvjetitelj, te prvi srpski fizičar.

Novi!!: Fizika i Atanasije Stojković · Vidi više »

Atmosferilije

erozijom stijena zbog atmosferilija u Jebel Kharazu (Jordan). Posljedica kisele kiše. vode dovode do strukturalnih promjena u izloženim stijenama. Atmosferilije su fizikalno i kemijski djelotvorni sastojci atmosfere, koji su odgovorni za razgradnju stjenovitog sastava Zemljine kore te koroziju metalnih površina.

Novi!!: Fizika i Atmosferilije · Vidi više »

Atomizam

Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.

Novi!!: Fizika i Atomizam · Vidi više »

Atomska fizika

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.

Novi!!: Fizika i Atomska fizika · Vidi više »

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Novi!!: Fizika i Atomska jedinica mase · Vidi više »

August Kundt

August Kundt (Schwerin, 18. studenog 1839. – Israelsdorf, 21. svibnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i August Kundt · Vidi više »

Auguste Comte

'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.

Novi!!: Fizika i Auguste Comte · Vidi više »

Augustin Jean Fresnel

Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Novi!!: Fizika i Avicena · Vidi više »

Azimut

zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Azimut · Vidi više »

Đuro Robotić

Đuro Robotić (Maradik, 1900. – Zagreb, 1973.), hrvatski prevodilac, napravio je prvi prepjev Bhagavad Gite na hrvatski jezik.

Novi!!: Fizika i Đuro Robotić · Vidi više »

Šum

Promet često stvara šumove. Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Elektronska cijev je česti izvor električnog šuma. Šum je skup različitih zvučnih i nadzvučnih valova izazvanih vibracijama u nekom sredstvu (na primjer zraku) s kontinuiranim, vremenski nestalnim spektrom.

Novi!!: Fizika i Šum · Vidi više »

Šumski požar

Šumski požar Šumski požar je nekontrolirano, stihijsko kretanja vatre po šumskoj površini.

Novi!!: Fizika i Šumski požar · Vidi više »

Živko Kustić

Živko Ante Kustić (Split, 12. prosinca 1930. - Zagreb, 18. srpnja 2014.) bio je hrvatski grkokatolički svećenik, novinar i romanopisac.

Novi!!: Fizika i Živko Kustić · Vidi više »

Životi i mišljenja znamenitih filozofa

Prva stranica izdanja iz 1594. godine Životi i mišljenja znamenitih filozofa je kompilacija životopisa antičkih grčkih filozofa koju je u 3. stoljeću pr. Kr. napisao Diogen Laertije.

Novi!!: Fizika i Životi i mišljenja znamenitih filozofa · Vidi više »

Žores Ivanovič Alfjorov

Žores Ivanovič Alfjorov (Vitebsk, 15. ožujka 1930. – Sankt Peterburg, 1. ožujka 2019.) – ruski fizičar, izumitelj i političar bjelorusko-židovskog porijekla, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2000. godine zajedno s Herbertom Kroemerom za "za razvoj heterostruktura poluvodiča korištenih u elektronici visokoh brzina i optoelektronici" Iste godine nagradu je dobio i engleski fizičar Jack St. Clair Kilby.

Novi!!: Fizika i Žores Ivanovič Alfjorov · Vidi više »

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »

Često postavljena pitanja

Često postavljena pitanja je prijevod izraza iz engleskog jezika "Frequently Asked Question(s)", odnosno skraćeno FAQ, koji predstavlja popis najčešćih pitanja o nekoj temi, i sažetih odgovora na ta pitanja.

Novi!!: Fizika i Često postavljena pitanja · Vidi više »

Émile Clapeyron

Émile Clapeyron (Pariz, 26. veljače 1799. – Pariz, 28. siječnja 1864.), francuski fizičar i inženjer.

Novi!!: Fizika i Émile Clapeyron · Vidi više »

B

Datoteka:Latin alphabet Bb.png B (be) je 2.

Novi!!: Fizika i B · Vidi više »

Balistika

putanje u balistici (kosi hitac): Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka, Plava putanja: Stokesova balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Balistika (iz starogrčkog βάλλειν, bállein: bacati) je grana fizike, koja izučava gibanje bačenih tijela, napose o brzini, stazi (putanji) i dometu projektila ispaljenih iz vatrenog oružja.

Novi!!: Fizika i Balistika · Vidi više »

Barn

Barn (znak: b) mjerna je jedinica za površinu i koristi se u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica.

Novi!!: Fizika i Barn · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Barok · Vidi više »

Barry Clark Barish

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Barry Clark Barish ili Barry Barish (Omaha, Nebraska, 27. siječnja 1936.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Barry Clark Barish · Vidi više »

Bell Labs

Bell Labs ili Bell Telephone Laboratories Inc.

Novi!!: Fizika i Bell Labs · Vidi više »

Ben Roy Mottelson

Ben Roy Mottelson (Chicago, 9. srpnja 1926.), danski fizičar američkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Ben Roy Mottelson · Vidi više »

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Novi!!: Fizika i Benjamin Franklin · Vidi više »

Benjamin Thompson

trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Benjamin Thompson ili grof Rumford (Woburn, Massachusetts, 26. ožujka 1753. – Auteuil, Pariz, Francuska, 21. kolovoza 1814.), britanski fizičar i političar američkog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Benjamin Thompson · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Fizika i Bern · Vidi više »

Bernardo Brixy

Eduard Ante (Slavoljub) Brixy (Bernardo) (Ogulin, 7. listopada 1882. - Zemun, 28. listopada 1946.), hrvatski franjevac, prirodoslovac, tehničar i crkveni glazbenik, predvodnik rendgenske kristalografije u Hrvatskoj i popularizator prirodoslovlja.

Novi!!: Fizika i Bernardo Brixy · Vidi više »

Bertram Brockhouse

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Bertram Brockhouse ili punim imenom Bertram Neville Brockhouse (Lethbridge, Alberta, 15. srpnja 1918. – Hamilton, Ontario, 13. listopada 2003.), kanadski fizičar.

Novi!!: Fizika i Bertram Brockhouse · Vidi više »

Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell, 3.

Novi!!: Fizika i Bertrand Russell · Vidi više »

Beskonačnost

right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.

Novi!!: Fizika i Beskonačnost · Vidi više »

Bethe-Blochova formula

Bethe-Blochova formula fizikalna je formula koja opisuje kako nabijena čestica gubi energiju prilikom upada u materijal zbog interakcije s atomskim elektronima, a naziv je dobila po fizičarima koji su najviše doprinijeli njenom nastanku Hansu Betheu i Felixu Blochu.

Novi!!: Fizika i Bethe-Blochova formula · Vidi više »

Bezkolizijski medij

Bezkolizijski medij je pojam koji se kozmologiji i fizici odnosni na medij u kojem je nuklearni udarni presjek između čestica tako nizak da kolizija između čestica nema signifikantni učinak na sustav.

Novi!!: Fizika i Bezkolizijski medij · Vidi više »

Biofizika

Biofizika je interdisciplinarna znanost koja koristi fizikalne metode (i teorije) za proučavanje bioloških sustava.

Novi!!: Fizika i Biofizika · Vidi više »

Biogoriva druge generacije

drvne sječke. gorivih ćelija. Dobivanje biovodika iz alga. Goriva ćelija koja koristi biometanol direktno kao gorivo. Gradnja pokusnog postrojenja za proizvodnju biodimetiletena (CH3OCH3) ili bio – DME. drvnim plinom. drvnim plinom. Biogoriva druge generacije dobivaju se preradom poljoprivrednog i šumskog otpada.

Novi!!: Fizika i Biogoriva druge generacije · Vidi više »

Biološka antropologija

Biološka antropologija ili fizička antropologija (grč. βiοs- bios.

Novi!!: Fizika i Biološka antropologija · Vidi više »

Biot–Savartov zakon

električnog vodiča. električne struje, tada su prsti savinuti u smjeru jakosti magnetskoga polja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). električnih naboja. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električne struje. Biot–Savartov zakon ili Laplaceov zakon je fizikalni zakon koji opisuje vezu između jakosti magnetskoga polja i stalne električne struje koja ga je prouzročila.

Novi!!: Fizika i Biot–Savartov zakon · Vidi više »

Bitak

Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.

Novi!!: Fizika i Bitak · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Blaise Pascal · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Fizika i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Bohrov radijus

nm. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Bohrov radijus ili Bohrov polumjer je mjerna jedinica je za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u atomskoj fizici.

Novi!!: Fizika i Bohrov radijus · Vidi više »

Bojan Pečnik

Dr. Bojan Pečnik kao moderator u raspravi u sklopu foruma "Ljudski boravak u svemiru" (Dalmatinsko svemirsko ljeto, Split, 26. kolovoza 2007.) Dr.

Novi!!: Fizika i Bojan Pečnik · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Fizika i Bojilo · Vidi više »

Bonaventura Cavalieri

'''Bonaventura Cavalieri''' Bonaventura Francesco Cavalieri (vjerojatno Milano, 1598. – Bologna, 3. prosinca ili 30. studenog 1647.), talijanski isusovac.

Novi!!: Fizika i Bonaventura Cavalieri · Vidi više »

Boris Demidovič

Boris Pavlovič Demidovič (ruski: Борис Павлович Демидович; bjeloruski: Барыс Паўлавіч Дземідовіч), (Novogrudok, 2. ožujka 1906. – Moskva, 23. travnja 1977.) - bjeloruski matematičar Boris Demidovič je rođen u obitelji nastavnika.

Novi!!: Fizika i Boris Demidovič · Vidi više »

Boris Nemcov

Boris Nemcov Boris Jefimovič Nemcov (rus: Борис Ефимович Немцóв; Soči, 9. listopada 1959. – Moskva, 27. veljače 2015.) bio je ruski znanstvenik i liberalni političar, koji je od 1997.

Novi!!: Fizika i Boris Nemcov · Vidi više »

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Novi!!: Fizika i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »

Branko Bošnjaković

Branko F. M. Bošnjaković Branko (Franjo Marko) Bošnjaković (Zagreb, 18. veljače 1939.) je hrvatsko-nizozemski znanstvenik koji djeluje na području fizike, zaštite okoliša i održivog razvoja.

Novi!!: Fizika i Branko Bošnjaković · Vidi više »

Brett J. Gladman

Brett J. Gladman (Wetaskiwin, Alberta, 19. travnja 1966.), kanadski astronom.

Novi!!: Fizika i Brett J. Gladman · Vidi više »

Brian Josephson

Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Brian Josephson · Vidi više »

Brian Schmidt

Brian Schmidt, punim imenom Brian Paul Schmidt (Missoula, Montana, 24. veljače 1967.), australski astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Brian Schmidt · Vidi više »

Brodostrojarstvo

Brodostrojarstvo je primijenjena znanost, koja je dio strojarstva koji se odnosi na upotrebu strojeva na brodovima.

Novi!!: Fizika i Brodostrojarstvo · Vidi više »

Bruno Rossi

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21. studenog 1993.), američki fizičar talijanskoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Bruno Rossi · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Fizika i Brzina · Vidi više »

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Novi!!: Fizika i Brzina oslobađanja · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Fizika i Bugarska · Vidi više »

Burton Richter

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Burton Richter · Vidi više »

C

Datoteka:Latin alphabet Cc.png C je 3.

Novi!!: Fizika i C · Vidi više »

Carl David Anderson

Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Novi!!: Fizika i Carl David Anderson · Vidi više »

Carl Friedrich Gauss

''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Fizika i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »

Carl Friedrich von Weizsäcker

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. atomskih jezgri. Prikaz CNO I niza (niz ugljik-dušik-kisik). Carl Friedrich von Weizsäcker (Kiel, 28. lipnja 1912. – Starnberg, 28. travnja 2007.), njemački fizičar i filozof.

Novi!!: Fizika i Carl Friedrich von Weizsäcker · Vidi više »

Carl Wieman

Carl Wieman, punim imenom Carl Edwin Wieman (Corvallis, Oregon, 26. ožujka 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Carl Wieman · Vidi više »

Carlo Rubbia

Carlo Rubbia (Gorica, 31. ožujka 1934.), talijanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Carlo Rubbia · Vidi više »

Casino (1995.)

Casino je film Martina Scorsesea iz 1995. godine, temeljen na istoimenoj knjizi Nicholasa Pileggija i Larryja Shandlinga.

Novi!!: Fizika i Casino (1995.) · Vidi više »

Cecil Frank Powell

Cecil Frank Powell (Tonbridge, Kent, Ujedinjeno kraljevstvo, 5. prosinca 1903. – Valsassina kraj Milana, Italija, 9. kolovoza 1969.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i Cecil Frank Powell · Vidi više »

Celulozni etanol

drvne sječke. hemiceluloze (25 - 35%) i lignina (15 - 20%). trave, ima najmanji udio lignina u svojem sastavu, što znači da je i najpogodnija sirovina za proizvodnju bioetanola. Ispitni bioreaktor za dobivanje celuloznog bioetanola. drvenog ugljena. vina. Celulozni etanol ili bioetanol iz lignocelulozne biomase spada u drugu generaciju biogoriva.

Novi!!: Fizika i Celulozni etanol · Vidi više »

Charles Francis Richter

Charles Francis Richter (Overpeck, Ohio, 26. travnja 1900. – Pasadena, Kalifornija, 30. rujna 1985.) američki seizmolog i fizičar.

Novi!!: Fizika i Charles Francis Richter · Vidi više »

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Charles Glover Barkla · Vidi više »

Charles Hard Townes

Charles Hard Townes (Greenville, 28. srpnja 1915. – Oakland, 27. siječnja 2015.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Charles Hard Townes · Vidi više »

Charles Kao

Charles Kao (Šangaj, 4. studenoga 1933. – 23. rujna 2018.), hongkonško-britansko-američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Charles Kao · Vidi više »

Charles Thomson Rees Wilson

klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.

Novi!!: Fizika i Charles Thomson Rees Wilson · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Charles-Augustin de Coulomb · Vidi više »

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Novi!!: Fizika i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »

Chen Ning Yang

Chen Ning Yang (Hofei, Kina, 22. rujna 1922.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Chen Ning Yang · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Christiaan Huygens · Vidi više »

Christian Doppler

gibanju njihova izvora ili promatrača. Christian Doppler, punim imenom Christian Johann Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Christian Doppler · Vidi više »

Christopher Wren

Sir Christopher Wren bio je engleski znanstvenik i arhitekt baroka.

Novi!!: Fizika i Christopher Wren · Vidi više »

Cikloida

pravcu. Cikloida je transcendentna ravninska krivulja (analitička funkcija koje nije algebarske, a takve su na primjer trigonometrijske, logaritamske, eksponencijalne i hiperbolne funkcije) što ju opisuje neka točka ravnine zadane kružnice s kojom je ta točka u čvrstoj vezi kada se kružnica kotrlja bez klizanja po zadanom pravcu (zvanome baza).

Novi!!: Fizika i Cikloida · Vidi više »

Claude Cohen-Tannoudji

Claude Cohen-Tannoudji (Constantine, 1. travnja 1933.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Claude Cohen-Tannoudji · Vidi više »

Claude Pouillet

atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). Claude Pouillet (Cusance, 16. veljače 1790. – Pariz, 13. lipnja 1868.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Claude Pouillet · Vidi više »

Clifford Glenwood Shull

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Clifford Glenwood Shull ili Clifford Shull (Pittsburgh, 23. rujna 1915. – Medford, Massachusetts, 31. ožujka 2001.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Clifford Glenwood Shull · Vidi više »

Clinton Joseph Davisson

Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »

CP-simetrija

Nonet mezona sa spinom 0. Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura piona (π+). CP-simetrija je simetrija zakona fizike s obzirom na zajedničku promjenu naboja i parnosti odnosno zahtjev da se jednako odvijaju procesi u našem svijetu i svijetu koji bi se dobio od njega uzastopnom primjenom prostornog zrcaljenja (P-transformacijom) i zamjenom čestica antičesticama (C-transformacijom).

Novi!!: Fizika i CP-simetrija · Vidi više »

Damir Mikuličić

Damir Mikuličić (Zagreb, 16. ožujka 1942.), hrvatski pisac znanstvene fantastike, prevoditelj, urednik i vlasnik nakladničke kuće "Izvori".

Novi!!: Fizika i Damir Mikuličić · Vidi više »

Daniel Chee Tsui

električnog vodiča. Daniel Chee Tsui (Fan, Henan, 28. veljače 1939.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Daniel Chee Tsui · Vidi više »

Daniel Gabriel Fahrenheit

Daniel Gabriel Fahrenheit (*Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. – †Den Haag, 16. rujna 1736.), bio je njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Daniel Gabriel Fahrenheit · Vidi više »

David Brewster

David Brewster (Jedburgh, 11. prosinca 1781. – Allerby, 10. veljače 1868.), škotski fizičar.

Novi!!: Fizika i David Brewster · Vidi više »

David Hilbert

David Hilbert David Hilbert (23. siječnja 1862. – 14. veljače 1943.) bio je njemački matematičar, priznat kao jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih matematičara devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća.

Novi!!: Fizika i David Hilbert · Vidi više »

David James Thouless

Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. David James Thouless (Bearsden, Škotska, 21. rujna 1934. – Cambridge, 6. travnja 2019.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i David James Thouless · Vidi više »

David Jeffrey Wineland

David Jeffrey Wineland (Milwaukee, Wisconsin, 24. veljače 1944.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i David Jeffrey Wineland · Vidi više »

David Jonathan Gross

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i David Jonathan Gross · Vidi više »

David Morris Lee

David Morris Lee (Rye, New York, 20. siječnja 1931.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i David Morris Lee · Vidi više »

Davor Bernardić

Davor Bernardić (Zagreb, 5. siječnja 1980.), hrvatski je fizičar, saborski zastupnik i međunarodni tajnik u stranci Socijaldemokrati Hrvatske od 2022.

Novi!!: Fizika i Davor Bernardić · Vidi više »

Davor Pavuna

Davor Pavuna (Koprivnica, 15. travnja 1952.) hrvatski je fizičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Davor Pavuna · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Fizika i Deformacija · Vidi više »

Degeneracija (fizika)

materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).

Novi!!: Fizika i Degeneracija (fizika) · Vidi više »

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Fizika i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »

Delta

Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) četvrto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.

Novi!!: Fizika i Delta · Vidi više »

Delta (razdvojba)

* Delta, 4.

Novi!!: Fizika i Delta (razdvojba) · Vidi više »

Denis Papin

Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. – London, 17. lipnja 1712.), francuski istraživač i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Denis Papin · Vidi više »

Dennis Gabor

Dennis Gabor (Budimpešta, 5. lipnja 1900. – London, 9. veljače 1979.), britanski inženjer elektrotehnike i fizičar madžarskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Dennis Gabor · Vidi više »

Dennis Ritchie

Dennis MacAlistair Ritchie (Bronxville, 9. rujna 1941. – Murray Hill, New Jersey, 12. listopada 2011.) je bio američki računalni znanstvenik poznat po svojem utjecaju na ALTRAN, B, BCPL, C, Multics i Unix.

Novi!!: Fizika i Dennis Ritchie · Vidi više »

Derivacija

Pravac ''L'' tangira funkciju ''f'' u točki ''P'' čija derivacija odgovara nagibu pravca ''L'' u točki ''P'' U matematici derivacije funkcija zajedno s integralnim računom glavne su osnove infinitezimalnog računa koji ima široku primjenu u svim znanstvenim i mnogim drugim područjima gdje je potreban proračun razvoja funkcije u određenom intervalu.

Novi!!: Fizika i Derivacija · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Fizika i Detektor · Vidi više »

Devijacija

* devijacija (kasnolat. deviatio: skretanje s puta) je otklon, odstupanje, skretanje, zastrana, zastranjenje.

Novi!!: Fizika i Devijacija · Vidi više »

Dezinfekcija

Dezinfekcija poda korištenjem sredstva za dezinfekciju Dezinfekcija (lat. desinfectio - raskužba) označava postupke usmjerene na uništenje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama.

Novi!!: Fizika i Dezinfekcija · Vidi više »

Dian Fossey

Dian Fossey (San Francisco, SAD, 16. siječnja 1932. – Nacionalni park vulkana, Ruanda, 26. prosinca 1985.) bila je američka zoologinja koja je osamnaest godina radila na proučavanju gorila u Ruandi i DR Kongu.

Novi!!: Fizika i Dian Fossey · Vidi više »

Didier Queloz

Didier Queloz ili Didier Patrick Queloz (Ženeva, 23. veljače 1966.), švicarski astronom.

Novi!!: Fizika i Didier Queloz · Vidi više »

Dieselov ciklus

Dieselov proces je termodinamički proces koji prati tlak i volumen izgarajuće komore u Dieselovu motoru.

Novi!!: Fizika i Dieselov ciklus · Vidi više »

Dijagnostika

Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Novi!!: Fizika i Dijagnostika · Vidi više »

Dimenzija

Dijagram pokazuje različite dimenzije, počevši od točke koja nema dimenzije do četverodimenzionalnog tijela. Dimenzija je karakteristika prostora, identificira prostor i objekte u njemu.

Novi!!: Fizika i Dimenzija · Vidi više »

Dimenzija (razdvojba)

Dimenzija (lat. dimensio: izmjera) može značiti.

Novi!!: Fizika i Dimenzija (razdvojba) · Vidi više »

Din

U fizici je din (od grčke riječi δύναμις (dynamis) što znači sila, snaga) jedinica za silu specificirana u centimetar-gram-sekunda- mjernom sustavu (CGS), prethodniku modernog SI sustava.

Novi!!: Fizika i Din · Vidi više »

Dinamička meteorologija

oblake. zalaska Sunca. Dinamička meteorologija se bavi utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa (pojava).

Novi!!: Fizika i Dinamička meteorologija · Vidi više »

Dioptrijska ploha

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.

Novi!!: Fizika i Dioptrijska ploha · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Fizika i Dipol · Vidi više »

Direktna bojila

Kvasac kriptokoka obojen tripan plavim bojilom. Direktna bojila ili supstantivna bojila fizikalno se vežu izravno na celulozno vlakno.

Novi!!: Fizika i Direktna bojila · Vidi više »

Diskretan

Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti.

Novi!!: Fizika i Diskretan · Vidi više »

Dislokacija

Gore desno: bridna dislokacija.Dolje desno: vijčana dislokacija. Prikaz bridne dislokacije Prikaz vijčane dislokacije Dislokacija je linijski poremećaj koji nastaje na granici između skliznutih i neskliznutih dijelova kristalne rešetke, a može se odrediti i kao vrsta jednodimenzionalne ili linijske greške kristalne rešetke (defekt čvrstog stanja).

Novi!!: Fizika i Dislokacija · Vidi više »

Distorzija

Distorzija (lat. distorsio) može značiti iskretanje, izvijanje, iskrivljenje, izopačenje, izobličenje.

Novi!!: Fizika i Distorzija · Vidi više »

Divergencija polja

U vektorskoj analizi divergencija je operator kojim se određuje jakost izvorā vektorskog polja po prostoru.

Novi!!: Fizika i Divergencija polja · Vidi više »

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.

Novi!!: Fizika i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko · Vidi više »

Dmitrij Dmitrijevič Maksutov

Dmitrij Dmitrijevič Maksutov (23. travnja 1896. – 12. kolovoza 1964.) bio je ruski/sovjetski optički inženjer i astronom amater.

Novi!!: Fizika i Dmitrij Dmitrijevič Maksutov · Vidi više »

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

Novi!!: Fizika i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »

Doktor strojarstva

Doktor strojarstva ili doktor tehničkih znanosti s područja strojarstva, zanimanje je na području Republike Hrvatske osoba s visokom stručnm spremom (VSS), najčešće diplomirani inženjer strojarstva s položenim doktoratom s nekog od područja strojarstva, moguće i diplomirani inženjer fizike, elektrotehnike, brodogradnje, tehnologije i sl.

Novi!!: Fizika i Doktor strojarstva · Vidi više »

Dominique François Arago

Dominique François Arago (Estagel, 26. veljače 1786. – Pariz, 2. listopada 1853.), francuski fizičar, astronom i političar.

Novi!!: Fizika i Dominique François Arago · Vidi više »

Donald Glaser

Komora na mjehuriće. Donald Glaser, punim imenom Donald Arthur Glaser (Cleveland, Ohio, 21. rujna 1926 - Berkeley, Kalifornija, 28. veljače 2013.), američki fizičar, neurobiolog i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1960., za otkriće komore na mjehuriće koja se koristi za otkrivanje elementarnih čestica u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica.

Novi!!: Fizika i Donald Glaser · Vidi više »

Donald Knuth

Donald Ervin Knuth (10. siječnja 1938.) je jedan od najpoznatijih informatičara programera i umirovljeni profesor na sveučilištu Stanford.

Novi!!: Fizika i Donald Knuth · Vidi više »

Donna Strickland

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.

Novi!!: Fizika i Donna Strickland · Vidi više »

Douglas Osheroff

Douglas Osheroff (Aberdeen, Washington, 1. kolovoza 1945.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Douglas Osheroff · Vidi više »

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Novi!!: Fizika i Društvene znanosti · Vidi više »

Drugi Keplerov zakon

brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom. Drugi Keplerov zakon glasi: Na prikazanoj slici dv je priraštaj kuta v koji odgovara kratkom intervalu dt.

Novi!!: Fizika i Drugi Keplerov zakon · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.

Novi!!: Fizika i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Duncan Haldane

Duncan Haldane ili Frederick Duncan Michael Haldane (London, 14. rujna 1951.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Duncan Haldane · Vidi više »

E (razdvojba)

* E, 9.

Novi!!: Fizika i E (razdvojba) · Vidi više »

Edme Mariotte

Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Edme Mariotte · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Fizika i Edmond Halley · Vidi više »

Edsger Dijkstra

Edsger Wybe Dijkstra (Rotterdam, 11. svibnja, 1930. – 6. kolovoza, 2002.); (MFA za engl.) je bio nizozemski računalni znanstvenik.

Novi!!: Fizika i Edsger Dijkstra · Vidi više »

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »

Edward Mills Purcell

Edward Mills Purcell (Taylorville (Illinois), 30. kolovoza 1912. – Cambridge, 7. ožujka 1997.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Edward Mills Purcell · Vidi više »

Edward Williams Morley

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Edward Williams Morley · Vidi više »

Edwin Herbert Hall

električnog vodiča. Edwin Hall, punim imenom Edwin Herbert Hall (Great Falls, danas Gorham, 7. studenog 1855. – Cambridge, 20. studenog 1938.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Edwin Herbert Hall · Vidi više »

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Novi!!: Fizika i Ekologija · Vidi više »

Ekvivalencija

Ekvivalencija ili ekvivalentnost (kasnolat. aequivalentia) može značiti.

Novi!!: Fizika i Ekvivalencija · Vidi više »

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.

Novi!!: Fizika i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Fizika i Električna energija · Vidi više »

Električna zavojnica

Električne zavojnice. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Rotor i stator elektromotora. Električna zavojnica je električni vodič načinjen od izolirane žice, smotan u spiralu ili petlju, dio strujnoga kruga i mnogih električnih naprava koji se, stvarajući magnetsko polje, opire promjenama smjera i jakosti električne struje.

Novi!!: Fizika i Električna zavojnica · Vidi više »

Električni izolator

plastičnim materijalom. željezničkog prometa. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Električni izolator, u fizici, je tvar koja ima vrlo malenu električnu provodnost (dielektrik; izolacijski materijali) a u elektrotehnici, konstrukcijski je dio električnih vodova, te energetskih i telekomunikacijskih postrojenja, koji nosi i učvršćuje električne vodiče i ujedno ih električki izolira od ostalih dijelova konstrukcije.

Novi!!: Fizika i Električni izolator · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Fizika i Električni naboj · Vidi više »

Električni strojevi

Rotor i stator elektromotora. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Fizika i Električni strojevi · Vidi više »

Električni tok

Električni tok ili električni fluks je fizikalna veličina koja predstavlja broj silnica električnog polja koje prolaze kroz određenu plohu (površ).

Novi!!: Fizika i Električni tok · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Fizika i Elektricitet · Vidi više »

Elektrodinamičko djelovanje

magnetizma. električnih naboja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. Elektrodinamičko djelovanje ili Ørstedov zakon je djelovanje električne struje u električnom vodiču na drugi vodič ili trajni magnet.

Novi!!: Fizika i Elektrodinamičko djelovanje · Vidi više »

Elektrodinamika

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Fizika i Elektrodinamika · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Fizika i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektronički dokument

Elektronički dokument je bilo koji elektronički medijski sadržaj (osim računalnih programa i sistemskih datoteka) koji je namijenjen korištenju u elektroničkom ili pisanom obliku.

Novi!!: Fizika i Elektronički dokument · Vidi više »

Elektronska mikroskopija

Transmisijski elektronski mikroskop. Elektronska mikroskopija je vrsta mikroskopije koja za stvaranje slike koristi snop elektrona.

Novi!!: Fizika i Elektronska mikroskopija · Vidi više »

Elektronska optika

Magnetska leća. Elektronska mikroskopija: transmisijski elektronski mikroskop. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Elektronska optika je grana fizike koja se bavi upravljanjem snopom elektrona s pomoću električnoga i magnetskoga polja te konstrukcijom elektroničkih uređaja poput optičkih.

Novi!!: Fizika i Elektronska optika · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Fizika i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Fizika i Elektronvolt · Vidi više »

Elektroslaba teorija

Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.

Novi!!: Fizika i Elektroslaba teorija · Vidi više »

Elektrostatika

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju. Pozitivni naboji (crveni) odbijaju se i pomiču na površinu okrenutu prema van. Ovi inducirani površinski naboji su točno prave veličine i oblika tako da njihovo suprotno električno polje poništava električno polje vanjskog naboja u unutrašnjosti metala. Stoga je elektrostatsko polje svuda unutar vodljivog predmeta nula, a elektrostatski potencijal je konstantan. Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.

Novi!!: Fizika i Elektrostatika · Vidi više »

Elektrotehnika

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.

Novi!!: Fizika i Elektrotehnika · Vidi više »

Element

Element (lat. elementum: počelo) može značiti.

Novi!!: Fizika i Element · Vidi više »

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Novi!!: Fizika i Elementarna čestica · Vidi više »

Elias Ashmole

Portret Eliasa Ashmolea, slikara Johna Rileya iz oko 1688. Elias Ashmole (Lichfield, 23. svibnja 1617. – South Lambeth, 18. svibnja 1692.), engleski političar, staretinar, kolekcionar, astrolog, alkemičar i polihistor.

Novi!!: Fizika i Elias Ashmole · Vidi više »

Elon Musk

Elon Reeve Musk (Pretoria, 28. lipnja 1971.) južnoafrički je investitor, inženjer, i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Elon Musk · Vidi više »

Elongacija (razdvojba)

Elongacija (kasnolat. elongatio) je produljenje, produžetak; udaljenje; rastezanje; odugovlačenje.

Novi!!: Fizika i Elongacija (razdvojba) · Vidi više »

Emilio Segrè

Emilio Segrè (Tivoli, Lacij, Italija, 1. veljače 1905. – Lafayette (Kalifornija), SAD, 22. travnja 1989.), američki fizičar talijanskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Emilio Segrè · Vidi više »

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Novi!!: Fizika i Emisija · Vidi više »

Energetske transformacije

U fizici, pod pojmom energija, opisuje se količina rada koja potencijalno može biti izvršena silom ili brzinom (kinetička energija) ili razlikom visina (potencijalna energija) unutar sustava bez obzira na ograničenja u transformaciji nametnuta entropijom.

Novi!!: Fizika i Energetske transformacije · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Fizika i Energija · Vidi više »

Enrico Fermi

Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Enrico Fermi · Vidi više »

Epikurejstvo

2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.

Novi!!: Fizika i Epikurejstvo · Vidi više »

Eric Allin Cornell

Eric Allin Cornell (Palo Alto, 19. prosinca 1961.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Eric Allin Cornell · Vidi više »

Ernest Orlando Lawrence

izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Ernest Orlando Lawrence (Canton, Južna Dakota, 8. kolovoza 1901. - Palo Alto, Kalifornija, 27. kolovoza 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Ernest Orlando Lawrence · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernest Walton

Ernest Walton ili punim imenom Ernest Thomas Sinton Walton (Dungarvan, 6. listopada 1903. – Belfast, 25. lipnja 1995.), irski fizičar.

Novi!!: Fizika i Ernest Walton · Vidi više »

Ernesto Sábato

Ernesto Sábato Ernesto Sábato (Rojas, 24. lipnja, 1911. – Santos Lugares 30. travnja, 2011.), argentinski fizičar i književnik.

Novi!!: Fizika i Ernesto Sábato · Vidi više »

Ernst Cassirer

Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.

Novi!!: Fizika i Ernst Cassirer · Vidi više »

Ernst Florens Friedrich Chladni

Ernst Florens Friedrich Chladni (Wittenberg, 30. studenog 1756. – Breslau, danas Wrocław, 3. travnja 1827.), njemački fizičar i glazbenik.

Novi!!: Fizika i Ernst Florens Friedrich Chladni · Vidi više »

Ernst Mach

Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.

Novi!!: Fizika i Ernst Mach · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Ernst Ruska · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Etiologija

Etiologija (grč. airia: uzrok + -logija) u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih pojava.

Novi!!: Fizika i Etiologija · Vidi više »

Eudem Rođanin

Eudem Rođanin (starogrčki Εὔδημος) bio je starogrčki filozof i prvi povjesničar znanosti.

Novi!!: Fizika i Eudem Rođanin · Vidi više »

Evangelista Torricelli

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Torricellijev zakon istjecanja. Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.), talijanski fizičar, matematičar i dobar prijatelj Galilea Galileja.

Novi!!: Fizika i Evangelista Torricelli · Vidi više »

Ex vivo

Ex vivo (latinski: "izvan živućeg") je oznaka za ono što se odvija izvan nekog organizma.

Novi!!: Fizika i Ex vivo · Vidi više »

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) (lat. Facultas electrotechnicae et rei computatoriae) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Fizika i Fakultet elektrotehnike i računarstva · Vidi više »

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Mostaru, članica Sveučilišta u Mostaru.

Novi!!: Fizika i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru · Vidi više »

Faradayevi zakoni elektrolize

električne struje. bakrenog sulfata (bakrenje). Faradayevi zakoni elektrolize su dva fizikalna zakona kojima je M. Faraday opisao proces elektrolize.

Novi!!: Fizika i Faradayevi zakoni elektrolize · Vidi više »

Farneški Atlas

Nacionalni arheološki muzej, Napulj) Pogled straga Farneški Atlas rimska je mramorna skulptura Atlasa iz 2.

Novi!!: Fizika i Farneški Atlas · Vidi više »

Faust Vrančić

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Novi!!: Fizika i Faust Vrančić · Vidi više »

Félix Savart

električnog vodiča. Félix Savart (Charleville-Mézières, 30. lipnja 1791. – Pariz, 16. ožujka 1841.), francuski liječnik i fizičar.

Novi!!: Fizika i Félix Savart · Vidi više »

Felix Bloch

Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Felix Bloch · Vidi više »

Ferdo Gassmann

Ferdo Gassmann (Prigrevica Sveti Ivan kod Sombora, 1914. – Bjelovar 28. studenog 1946.) - njemački svećenik, franjevac Rođen je u mjestu Prigrevica Sveti Ivan kraj Sombora u Vojvodini 1914.

Novi!!: Fizika i Ferdo Gassmann · Vidi više »

Fermi

Fermi je mjerna jedinica jedinica za duljinu, upotrebljavana u nuklearnoj fizici.

Novi!!: Fizika i Fermi · Vidi više »

FIFA 12

FIFA 12 (u Sjevernoj Americi službeno FIFA Soccer 12) devetnaesto je izdanje u nogometnom serijalu FIFA od Electronic Artsa.

Novi!!: Fizika i FIFA 12 · Vidi više »

Filmski žanr

Filmski žanr, vrsta igranih filmova srodnih tema i ikonografije koji su svrstani u određene kategorije.

Novi!!: Fizika i Filmski žanr · Vidi više »

Filozof

Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.

Novi!!: Fizika i Filozof · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Fizika i Filozofija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Puli

Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.

Novi!!: Fizika i Filozofski fakultet u Puli · Vidi više »

Filtracija

Prikaz jednostavne filtracije: velike čestice na ulazu u filtar ne mogu proći mrežastu strukturu filtra, a tekućine i male čestice prolaze, te tako postaju filtrirane. pitke vode. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (npr. pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Filtracija (prema filtar) je fizikalna separacijska tehnika i tehnološka operacija razdvajanja heterogenih smjesa čvrstih tvari od kapljevitih ili plinovih tvari s pomoću porozne pregrade (filtarsko sredstvo), koja je smještena u prikladnoj napravi ili aparatu (filtar).

Novi!!: Fizika i Filtracija · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: Fizika i Fizičar · Vidi više »

Fizička meteorologija

Zemljine atmosfere. Dvostruka duga. grmljavinske oluje. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. Stopa opadanja temperature u troposferi: emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom. atmosferi. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005.). tropskoj šumi. vlagu i da se pri tom produžava. Fizička meteorologija proučava fizikalna svojstva i procese Zemljine atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere.

Novi!!: Fizika i Fizička meteorologija · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Fizika i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Fizika ekspres

thumb Fizika ekspres je projekt Studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva (SSHFD) čiji je cilj popularizacija fizike i prirodnih znanosti uopće među mladima u cijeloj Hrvatskoj.

Novi!!: Fizika i Fizika ekspres · Vidi više »

Fizika elementarnih čestica

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.

Novi!!: Fizika i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »

Fizikalna geodezija

Fizikalna geodezija je znanost koja se bavi istraživanjem i opisivanjem Zemlje kao fizikalnog i geometrijskog tijela uz pomoć metoda fizike.

Novi!!: Fizika i Fizikalna geodezija · Vidi više »

Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.

Novi!!: Fizika i Fizikalna kemija · Vidi više »

Fiziologija bilja

Pokus klijanja sjemena Fiziologija bilja je znanstvena disciplina biologije.

Novi!!: Fizika i Fiziologija bilja · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Fizika i Fluid · Vidi više »

Fluidika

Jedan fluidički dio (element). Fluidika (prema fluid.

Novi!!: Fizika i Fluidika · Vidi više »

Fon (jedinica)

uha. longitudinalnih valova u zraku. Usporedba razine jakosti zvuka (dB) i glasnoće ili jakosti zvuka (fon) prema standardu ISO 226 iz 2003. Fon (grč. φωνή: glas) (oznaka "ph") je brojčana jedinica razine glasnoće, određena logaritmom omjera tlakova opaženog zvuka p i usporedbenog zvuka p0 .

Novi!!: Fizika i Fon (jedinica) · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Fizika i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Fotometeori

Dvostruka duga. visine od oko 20 metara. lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi. Fotometeori je zajednički pojam (termin) za široku skupinu svjetlosnih pojava u atmosferi (optika atmosfere), koje nastaju refleksijom (odbijanjem), lomom svjetlosti (refrakcija), interferencijom i ogibom (difrakcijom) zrakâ svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili magle, odnosno kristalića leda oblaka.

Novi!!: Fizika i Fotometeori · Vidi više »

Fotomultiplikator

Fotomultiplikator Fotomultiplikator je vrlo osjetljivi detektor u području vidljivog, ultraljubičastog i bliskog infracrvenog zračenja.

Novi!!: Fizika i Fotomultiplikator · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Fizika i Foton · Vidi više »

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Novi!!: Fizika i Foucaultovo njihalo · Vidi više »

Fran Bošnjaković

Fran Bošnjaković (Zagreb, 1902. - Stuttgart, 1993.), istaknuti hrvatski znanstvenik iz područja znanosti o toplini.

Novi!!: Fizika i Fran Bošnjaković · Vidi više »

Fran Novljan

Franjo (Fran) Novljan (Novljani, Boljunsko Polje, 7. kolovoza 1879. – Zagreb, 12. siječnja 1977.), hrvatski prosvjetni djelatnik, narodni prosvjetitelj, andragog, esperantist, skupljač narodnog blaga.

Novi!!: Fizika i Fran Novljan · Vidi više »

Francis William Aston

masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Fizika i Francis William Aston · Vidi više »

Franjo Filipović (pedagog)

Franjo Filipović (Predavac kraj Bjelovara, 1. studenog 1901. — Zagreb, 31. listopada 1988.) - hrvatski pedagog Rođen je u Predavcu kraj Bjelovara, 1.

Novi!!: Fizika i Franjo Filipović (pedagog) · Vidi više »

Frank Anthony Wilczek

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Frank Anthony Wilczek · Vidi više »

Frédéric Joliot-Curie

Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Frédéric Joliot-Curie · Vidi više »

Frederick Reines

komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Frederick Reines (Paterson, 16. ožujka 1918. – Orange, 26. kolovoza 1998.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Frederick Reines · Vidi više »

Friedrich Paschen

Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Friedrich Paschen · Vidi više »

Fritjof Capra

'''Fritjof Capra''', autor: Karl Grossman Fritjof Capra (Beč, 1. veljače 1939.), austrijsko-američki fizičar i publicist.

Novi!!: Fizika i Fritjof Capra · Vidi više »

Frits Zernike

faznokontrastnim mikroskopom. Frits Zernike (Amsterdam, 16. srpnja 1888. – Amersfoort, 10. ožujka 1966.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Frits Zernike · Vidi više »

Fritz Strassmann

Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Fritz Strassmann · Vidi više »

Fuzija

Fuzija (lat. fusio: izljev, istjecanje) može značiti.

Novi!!: Fizika i Fuzija · Vidi više »

G

Datoteka:Latin alphabet Gg.png G je 11.

Novi!!: Fizika i G · Vidi više »

Gabriel Lippmann

Gabriel Lippmann (Bonnevoie, Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Gabriel Lippmann · Vidi više »

Gaja Alaga

atomske jezgre. Gaja Alaga (Lemeš, Sombor, Srbija, 3. srpnja 1924. – Zagreb, Hrvatska, 7. rujna 1988.), hrvatski fizičar.

Novi!!: Fizika i Gaja Alaga · Vidi više »

Galaktički koordinatni sustav

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).

Novi!!: Fizika i Galaktički koordinatni sustav · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Fizika i Galileo Galilei · Vidi više »

Gama

Gama (grčki srednji rod: Γάμμα; veliko slovo Γ, malo slovo γ) treće je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 3.

Novi!!: Fizika i Gama · Vidi više »

Gaspard Gustave Coriolis

Gaspard Gustave Coriolis (Pariz, 21. svibnja 1792. – Pariz, 19. rujna 1843.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Gaspard Gustave Coriolis · Vidi više »

Gaussov zakon

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električna naboja. Sferna ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha. dielektrični materijal. Radijalno (poprečno) električno polje pozitivne kugle. Električni tok kroz cilindričnu površinu. Električni tok točkastog naboja unutar kugle. Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Gaussov zakon ili Gaussov zakon električnoga polja (po Carlu Friedrichu Gaussu) je fizikalni zakon prema kojemu su silnice električnoga polja otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s dielektričnom permitivnošću vakuuma.

Novi!!: Fizika i Gaussov zakon · Vidi više »

Gaussov zakon za magnetizam

Magnetsko polje zavojnice kojom teče struja predočeno je silnicama. U fizici, Gaussov zakon za magnetizam čini jednu od četiri Maxwellove jednadžbe koje su temelj klasične elektrodinamike.

Novi!!: Fizika i Gaussov zakon za magnetizam · Vidi više »

Gérard Mourou

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Gérard Mourou · Vidi više »

Geek (Internet stranica)

Geek.hr je internetska stranica i portal namijenjen ponajviše korisnicima koji prate zbivanja u svijetu tehnologije (računala, mobitela, aplikacija, gadgeta i sl.). Stranica je osnovana 2010.

Novi!!: Fizika i Geek (Internet stranica) · Vidi više »

Geisslerova cijev

Crtež Geisslerovih cijevi iz 1869. (''Francuska knjiga iz fizike''), koji prikazuje mnoge ukrasne oblike i boje. Suvremena izrada Geisslerove cijevi. Geisslerova cijev je staklena cijev s utaljenim elektrodama, u kojima se pod sniženim tlakom nalazi neki plin (na primjer neon ili helij) ili smjesa plinova.

Novi!!: Fizika i Geisslerova cijev · Vidi više »

Geofizika

date.

Novi!!: Fizika i Geofizika · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Fizika i Geometrija · Vidi više »

Geometrijska optika

prirodi. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Sabirna leća. sabirne leće. povećala. Rastresna optička leća. rastresne leće. udubljenog i ispupčenog zrcala. Geometrijska optika je dio optike u kojem se proučavaju pojave pravocrtnoga širenja svjetlosti (na primjer svojstva optičkih leća i zrcala i nastajanje slike s pomoću njih).

Novi!!: Fizika i Geometrijska optika · Vidi više »

Georg Christoph Lichtenberg

Georg Christoph Lichtenberg, pseudonim Emanuel Candidus i Conrad Photorin (Ober Ramstadt pokraj Darmstadta, 1. srpnja 1742. – Göttingen, 24. veljače 1799.), njemački fizičar i književnik.

Novi!!: Fizika i Georg Christoph Lichtenberg · Vidi više »

Georg Hermann Quincke

Georg Hermann Quincke (Frankfurt na Odri, 19. studenog 1834. – Heidelberg, 13. siječnja 1924.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Georg Hermann Quincke · Vidi više »

Georg Simon Ohm

električnog otpora među mjernim točkama. Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Georg Simon Ohm · Vidi više »

George Elwood Smith

George Elwood Smith (White Plains, New York, 10. svibnja 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i George Elwood Smith · Vidi više »

George Eugene Uhlenbeck

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Fizika i George Eugene Uhlenbeck · Vidi više »

George Francis FitzGerald

George Francis FitzGerald (Dublin, 3. kolovoza 1851. – Dublin, 22. veljače 1901.), irski fizičar.

Novi!!: Fizika i George Francis FitzGerald · Vidi više »

George Gabriel Stokes

George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i George Gabriel Stokes · Vidi više »

George Gamow

atomske jezgre. tuneliranja ili tunelskog učinka. velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i George Gamow · Vidi više »

George Paget Thomson

Sir George Paget Thomson (Cambridge, 3. svibnja 1892. — Cambridge, 10. rujna 1975.), britanski fizičari i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. zbog eksperimentalnog otkrića difrakcije elektrona.

Novi!!: Fizika i George Paget Thomson · Vidi više »

George Zweig

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. George Zweig (Moskva, 30. svibnja 1937.), američki fizičar ruskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i George Zweig · Vidi više »

Georges Charpak

višeanodnog proporcionalnog brojača. Georges Charpak (ukr. Гео́ргій Харпа́к, polj. Jerzy Charpak) (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovycja, Ukrajina, 8. ožujka 1924. – Pariz, 29. rujna 2010.) francuski fizičar poljskoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Georges Charpak · Vidi više »

Georges Darrieus

Georges Jean Marie Darrieus (Toulouse, 24. rujna 1888. – Toulouse, 15. srpnja 1979.) bio je francuski inženjer i znanstvenik, koji je imao važnu ulogu u elektrotehničkom području, osobito na ugradnji velikih distribucijskih elektroenergetskih mreža.

Novi!!: Fizika i Georges Darrieus · Vidi više »

Geotehnika

Geotehnika je građevinska aktivnost kojom se projektiraju i grade građevinski objekti u tlu.

Novi!!: Fizika i Geotehnika · Vidi više »

Geoznanosti

Geoznanosti ili znanost o Zemlji je termin koji okuplja i odnosi se na sve znanosti koje su povezane s proučavanjem planete Zemlje.

Novi!!: Fizika i Geoznanosti · Vidi više »

Gerald S. Hawkins

Gerald Stanley Hawkins (Great Yarmouth, 1928. – 2003.), britansko-američki astronom iz polja arheoastronomije Studirao je fiziku i matematiku na University of Nottingham.

Novi!!: Fizika i Gerald S. Hawkins · Vidi više »

Gerard Kuiper

'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.

Novi!!: Fizika i Gerard Kuiper · Vidi više »

Gerardus 't Hooft

Gerardus 't Hooft (Den Helder, 5. srpnja 1946.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Gerardus 't Hooft · Vidi više »

Gerd Binnig

Gerd Binnig (Frankfurt na Majni, 20. srpnja 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Gerd Binnig · Vidi više »

Giambattista della Porta

Galilejeva teleskopa (dalekozora). Giambattista della Porta (Napulj, oko 1535. – Napulj, 4. veljače 1615.), talijanski fizičar, filozof, astrolog, polihistor i književnik.

Novi!!: Fizika i Giambattista della Porta · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Fizika i Gibanje · Vidi više »

Gibanje biljaka

Samo neke niže biljke ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u prostoru.

Novi!!: Fizika i Gibanje biljaka · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Fizika i Gimnazija · Vidi više »

Giorgi Dvali

Girogi "Gia" Dvali (Tbilisi, 1964.) gruzijski je fizičar i kozmolog poznat po doprinosima na području fizike elementarnih čestica, teorije velikog praska i kvantne gravitacije.

Novi!!: Fizika i Giorgi Dvali · Vidi više »

Giovanni Giorgi

Giovanni Giorgi (Lucca, 27. rujna 1871. – Castiglincello, Livorno, 19. kolovoza 1950.), talijanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Giovanni Giorgi · Vidi više »

Girolamo Cardano

Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik, polihistor i filozof.

Novi!!: Fizika i Girolamo Cardano · Vidi više »

Giuseppe Occhialini

Giuseppe Occhialini (Fossombrone, Marke, Italija, 5. prosinca 1907. – Pariz, Francuska, 30. prosinca 1993.), talijanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Giuseppe Occhialini · Vidi više »

Glasnoća

uha. longitudinalnih valova u zraku. Glasnoća je subjektivna veličina kojom se opisuje fiziološki osjet zvuka.

Novi!!: Fizika i Glasnoća · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Fizika i Glazba · Vidi više »

Gledanje na daljinu

Gledanje na daljinu (eng. remote viewing) ili Telepercepcija je parapsihološki postupak nadosjetilnog opažanja.

Novi!!: Fizika i Gledanje na daljinu · Vidi više »

Gradijent

Gradijent (lat. gradiens: koji korača) obično znači smjer i veličinu najbržeg prirasta neke veličine ili funkcije u prostoru.

Novi!!: Fizika i Gradijent · Vidi više »

Granica bola

fon) prema standardu ISO 226 iz 2003. Granica bola ili prag bola je zvučni tlak koji može biti tako velik da prouzrokuje bol u ušima.

Novi!!: Fizika i Granica bola · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Fizika i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Graviton

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.

Novi!!: Fizika i Graviton · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Fizika i Grčka mitologija · Vidi više »

Guglielmo Marconi

Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.

Novi!!: Fizika i Guglielmo Marconi · Vidi više »

Gustaf Dalén

Nils Gustaf Dalén (Stenstrop, 30. studenog 1869. – Lidingö, 9. prosinca 1937.), švedski inženjer i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Gustaf Dalén · Vidi više »

Gustav Ludwig Hertz

električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Gustav Ludwig Hertz · Vidi više »

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »

H

Datoteka:Latin alphabet Hh.png H je 12.

Novi!!: Fizika i H · Vidi više »

Hagen Kleinert

Hagen Kleinert, slika iz 2006. godine Hagen Kleinert (Festenberg, Njemačka, današnja Twardogóra, Poljska, 15. lipnja 1941.) profesor je teorijske fizike na Freie Universität Berlin, Njemačka (od 1968. godine), te je počasni doktor znanosti na sveučilištu West University of Timişoara i na Kirgijsko-ruskom slavenskom sveučilištu u Biškeku.

Novi!!: Fizika i Hagen Kleinert · Vidi više »

Hannes Olof Gösta Alfvén

Hannes Olof Gösta Alfvén ili Hannes Alfvén (Norrköping, 30. svibnja 1908. – Djursholm, 2. travnja 1995.), švedski fizičar.

Novi!!: Fizika i Hannes Olof Gösta Alfvén · Vidi više »

Hans Albrecht Bethe

Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »

Hans Christian Ørsted

magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Hans Christian Ørsted · Vidi više »

Hans Daniel Jensen

Hans Daniel Jensen (Hamburg, 25. lipnja 1907. – Heidelberg, 11. veljače 1973.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Fizika i Hans Daniel Jensen · Vidi više »

Hans Geiger

Geigerov brojač. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Hans Geiger, puno ime Johannes Wilhelm Geiger (Neustadt an der Weinstraße, 30. rujna 1882. – Potsdam,24. rujna 1945.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Hans Geiger · Vidi više »

Hans Georg Dehmelt

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Hans Georg Dehmelt · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Fizika i Harmonijsko titranje · Vidi više »

Heike Kamerlingh Onnes

Heike Kamerlingh Onnes (Groningen, 21. rujna 1853. – Leiden, 21. veljače 1926.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Heike Kamerlingh Onnes · Vidi više »

Heinrich Geissler

Heinrich Geissler ili punim imenom Johann Heinrich Wilhelm Geißler (Neuhaus am Rennweg, 26. svibnja 1814. – 24. siječnja 1879.), njemački fizičar i vješti puhač stakla, najpoznatiji po otkriću Geisslerovih cijevi.

Novi!!: Fizika i Heinrich Geissler · Vidi više »

Heinrich Lenz

Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji.

Novi!!: Fizika i Heinrich Lenz · Vidi više »

Heinrich Rohrer

Heinrich Rohrer (Buchs, 6. lipnja 1933. – Wollerau, 16. svibnja 2013.), švicarski fizičar.

Novi!!: Fizika i Heinrich Rohrer · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

Heinrich Wild

Heinrich Wild ili Heinrich von Wild (Uster, 17.prosinca 1833. – Zürich, 5. rujna 1902.), švicarski fizičar i meteorolog.

Novi!!: Fizika i Heinrich Wild · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Fizika i Helenizam · Vidi više »

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Novi!!: Fizika i Heliocentrični sustav · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Fizika i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Hendrik Casimir

Hendrik Casimir ili punim imenom Hendrik Brugt Gerhard Casimir (Hag, 15. srpnja 1909. – Heeze, 4. svibnja 2000.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Hendrik Casimir · Vidi više »

Henri Poincaré

'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Henri Poincaré · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Henry Cavendish · Vidi više »

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i Henry Moseley · Vidi više »

Henry Way Kendall

Henry Way Kendall (Boston, 9. prosinca 1926. – Wakulla Springs State Park, Florida, 15. veljače 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Henry Way Kendall · Vidi više »

Herbert Kroemer

Tipični bipolarni tranzistori (od vrha prema dolje): TO-3, TO-126, TO-92 i SOT-23. Laserska zraka korištena za zavarivanje. Herbert Kroemer (Weimar, Tiringija, 25. kolovoza 1928.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Herbert Kroemer · Vidi više »

Herman Dalmatin

Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruške ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljeća Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12.

Novi!!: Fizika i Herman Dalmatin · Vidi više »

Hermann Minkowski

prostor–vremena. Hermann Minkowski (Aleksota, danas dio Kaunasa, 22. lipnja 1864. – Göttingen, 12. siječnja 1909.), njemački matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Hermann Minkowski · Vidi više »

Hermann Oberth

'''Hermann Julius Oberth''' Hermann Oberth kao dječak 1901. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa Postavljanje na lanser Wernher von Braun, 1970. Hermann Julius Oberth (Nagyszeben, Austro-Ugarska, 25. lipnja 1894. – Nürnberg, 28. prosinca 1989.) je bio njemački fizičar i inženjer, kojega mnogi smatraju jednim od začetnika raketarstva i astronautike.

Novi!!: Fizika i Hermann Oberth · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Fizika i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Heron

Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Heron · Vidi više »

Hertha Wambacher

Hertha Wambacher (Beč, 9. ožujka 1903. – Beč, 25. travnja 1950.), austrijska fizičarka, istraživačica kozmičkog zračenja.

Novi!!: Fizika i Hertha Wambacher · Vidi više »

Hidrometeori

Rosa na cvijeću. Inje na travi. Magla iznad jezera. kiše u lokvi vode. Snježni krajolik. Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare.

Novi!!: Fizika i Hidrometeori · Vidi više »

Higgsov bozon

baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.

Novi!!: Fizika i Higgsov bozon · Vidi više »

Hiroshi Amano

Hiroshi Amano (Hamamatsu, 11. rujna 1960.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Hiroshi Amano · Vidi više »

Hjalmar Mäe

Hjalmar Johann Mäe (Tuhala, 24. listopada 1901. – Graz, 10. travnja 1978.), estonski je političar i publicist, najpoznatiji kao kolaboracionist s nacistima tijekom njemačke okupacije Estonije u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Fizika i Hjalmar Mäe · Vidi više »

Homeopatija

Samuel Hahnemann lat. ''Similia similibus curentur'' Homeopatija (grč. όμοιος, hómoios (isti) + πάθος, páthos (bol) metoda je alternativne medicine kojoj je pravilo "Slično se liječi sličnim" (lat. Similia similibus curentur), a temelj joj je postavio njemački liječnik Samuel Hahnemann u 18. stoljeću. Hahnemannovo pravilo je ipse dixit aksiom, odnosno nikada dokazana pretpostavka na kojoj je utemeljio homeopatiju. Znanstvena istraživanja nisu pokazala da su homeopatski pripravci učinkoviti, a pretpostavke na kojima se temelji njihovo navodno djelovanje su nevjerodostojne. Znanstvena zajednica smatra homeopatiju prijevarom i nadriliječništvom, a homeopatske pripravke neetičnima. Homeopatski pripravak rabi se u vrlo razrijeđenim dozama. Niske koncentracije homeopatskih pripravaka, koje često ne sadrže niti jednu molekulu otopljene tvari, predstavljaju osnovni razlog za odbijanje homeopatije kao vjerodostojne metode. Kao odgovor na kritike znanstvenika, moderni zastupnici homeopatije tvrde da "voda ima memoriju", tj. da otopljene tvari ostavljaju "potpis" u vodi čak i kada više nisu fizički prisutne, što je u suprotnosti s brojnim fizikalnim i kemijskim zakonima. Općenito gledano, Hahnemannova teza da homeopatski pripravci bolje djeluju što su više razrijeđeni u potpunoj su suprotnosti s farmakološkim ispitivanjima koja ukazuju da veća koncentracija otopljene tvari mora imati veći učinak od manje koncentracije.

Novi!!: Fizika i Homeopatija · Vidi više »

Homogenost

Homogenost označava istovrsnost (jednolikost) nekoga svojstva (obilježja) unutar promatranog objekta, sustava, skupa, područja itd.

Novi!!: Fizika i Homogenost · Vidi više »

Horizontski koordinatni sustav

zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Horizontski koordinatni sustav · Vidi više »

Horst Ludwig Störmer

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »

Hrizip

Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.) bio je starogrčki stoički filozof.

Novi!!: Fizika i Hrizip · Vidi više »

Hrvatski latinizam

Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.

Novi!!: Fizika i Hrvatski latinizam · Vidi više »

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.

Novi!!: Fizika i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvoje Tkalčić

Hrvoje Tkalčić (Bjelovar, 3. veljače 1970.) hrvatski je i australski znanstvenik (geofizičar) i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.

Novi!!: Fizika i Hrvoje Tkalčić · Vidi više »

Hugh David Politzer

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Hugh David Politzer · Vidi više »

Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

Novi!!: Fizika i Humanističke znanosti · Vidi više »

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Novi!!: Fizika i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »

Humphry Davy

električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Humphry Davy · Vidi više »

Hvatište

sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Hvatište, (engl. point of application) u fizici, je točka fizikalnog tijela u kojoj djeluje sila.

Novi!!: Fizika i Hvatište · Vidi više »

I

Datoteka:Latin alphabet Ii.png I je 13.

Novi!!: Fizika i I · Vidi više »

Ibn al-Haitam

Ibn al-Haitam, punim imenom Abū ʻAlī al-Ḥasan ibn al-Ḥasan ibn al-Hayṯam, latinizirano Alhazen (Basra, oko 965. – Kairo, oko 1040.), arapski astronom i matematičar.

Novi!!: Fizika i Ibn al-Haitam · Vidi više »

Ignjat Martinović

Ignjat Martinović odnosno Ignacije Dominik Martinović (Pešta, 20. srpnja 1755. – Pešta, 20. svibnja 1795.), znanstvenik, filozof, jakobinski revolucionar i hrvatski književnik iz Mađarske.

Novi!!: Fizika i Ignjat Martinović · Vidi više »

Igor Jevgenjevič Tamm

Igor Jevgenjevič Tamm (Vladivostok, 8. srpnja 1895. – Moskva, 12. travnja 1971.), ruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Igor Jevgenjevič Tamm · Vidi više »

Ilja Mihajlovič Frank

Ilja Mihajlovič Frank (Sankt Peterburg, 23. listopada 1908. – Moskva, 22. lipnja 1990.), ruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Ilja Mihajlovič Frank · Vidi više »

Impuls

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.

Novi!!: Fizika i Impuls · Vidi više »

In situ

In situ je latinska fraza koja se može prevesti kao na mjestu, ili kao na licu mjesta.

Novi!!: Fizika i In situ · Vidi više »

Inženjer elektrotehnike

Inženjer elektrotehnike na području Republike Hrvatske, osoba je više stručne spreme (VŠS) sa završenom višom elektrotehničkom školom (5 semestara), dok je "diplomirani inženjer elektrotehnike" osoba visoke stručne spreme(VSS) sa završenim elektrotehničkim fakultetom (9 semestara + diplomski rad).

Novi!!: Fizika i Inženjer elektrotehnike · Vidi više »

Inercijski referentni okvir

U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.

Novi!!: Fizika i Inercijski referentni okvir · Vidi više »

Institut

Institut (lat. instituo.

Novi!!: Fizika i Institut · Vidi više »

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Zgrada ''Instituta za oceanografiju i ribarstvo'' na zapadnom rtu Marjana Institut za oceanografiju i ribarstvo je osnovan u Splitu 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora.

Novi!!: Fizika i Institut za oceanografiju i ribarstvo · Vidi više »

Integral

Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.

Novi!!: Fizika i Integral · Vidi više »

Interferencija

Interferencija (eng. interference: miješanje, upletanje prema interfere interferencija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Fizika i Interferencija · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Fizika i Interferencija valova · Vidi više »

Interferometar

Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.

Novi!!: Fizika i Interferometar · Vidi više »

Interstellar

Interstellar je američki znanstveno-fantastični film iz 2014. godine koji je režirao Christopher Nolan.

Novi!!: Fizika i Interstellar · Vidi više »

Invarijantnost

inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Novi!!: Fizika i Invarijantnost · Vidi više »

Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.

Novi!!: Fizika i Irène Joliot-Curie · Vidi više »

Irving Langmuir

Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Irving Langmuir · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Fizika i Isaac Newton · Vidi više »

Isamu Akasaki

Isamu Akasaki (Chiran, 30. siječnja 1929.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Isamu Akasaki · Vidi više »

Islamska filozofija

Islamska filozofija je filozofija koja polazi od islamskih vjerskih uvjerenja, odnosno od objavljenih istina vjere kao svojih pretpostavki.

Novi!!: Fizika i Islamska filozofija · Vidi više »

Isparavanje

ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Novi!!: Fizika i Isparavanje · Vidi više »

Istosmjerni motor

vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. Prikaz rada istosmjernog motora. Prikaz rada istosmjernog motora. Prikaz rada istosmjernog motora. Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju pretvara istosmjernu električnu struju u kružno gibanje.

Novi!!: Fizika i Istosmjerni motor · Vidi više »

Ivan Šapovalov

Ivan Nikolajevič Šapovalov (Ruski: Иван Николаевич Шаповалов) (Kotovo, Rusija, 28. svibnja 1966.) ruski je glazbeni producent, najpoznatiji kao bivši menadžer i osnivač grupe t.A.T.u.

Novi!!: Fizika i Ivan Šapovalov · Vidi više »

Ivan Gubijan

Ivan Gubijan (Bjelovar, 14. lipnja 1923. – Beograd, 4. siječnja 2009.), hrvatski atletičar u disciplini bacanje kladiva, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. Rođen je u Bjelovaru.

Novi!!: Fizika i Ivan Gubijan · Vidi više »

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Novi!!: Fizika i Ivan Supek · Vidi više »

Ivan Vitez od Sredne

Kip Ivana Viteza od Sredne u Ostrogonu Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 1472.) (madžarski: Vitéz János) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.

Novi!!: Fizika i Ivan Vitez od Sredne · Vidi više »

Ivan XXI.

Ivan XXI., rođen kao Pedro Julião (lat. Petrus Juliani ili Petrus Hispanus) (Lisabon, o. 1215. – Viterbo, 20. svibnja 1277.), portugalski svećenik, papa od 8. rujna 1276. do 20.

Novi!!: Fizika i Ivan XXI. · Vidi više »

Ivar Giaever

Ivar Giaever (Bergen, 5. travnja 1929.), američki fizičar norveškoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Ivar Giaever · Vidi više »

Izolator

Izolator (njem. Isolator izolator, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Novi!!: Fizika i Izolator · Vidi više »

Izomer

Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.

Novi!!: Fizika i Izomer · Vidi više »

Izospin

kvantna broja ''n''. Izospin (oznaka I) je kvantni broj hadrona koji ostaje očuvan u jakome međudjelovanju (ima istu vrijednost na početku i na kraju procesa izazvana jakim međudjelovanjem).

Novi!!: Fizika i Izospin · Vidi više »

Izotropija

Staklo je izotropna i amorfna tvar. opruge ''x''. Izotropija je svojstvo nekih kemijskih tvari da u svim smjerovima imaju jednaka fizikalna svojstva.

Novi!!: Fizika i Izotropija · Vidi više »

Jack Kilby

Jack Kilby ili Jack St.

Novi!!: Fizika i Jack Kilby · Vidi više »

Jack Steinberger

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Jack Steinberger · Vidi više »

Jacob Bernoulli

Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.

Novi!!: Fizika i Jacob Bernoulli · Vidi više »

Jacopo Belgrado

Naslovnica Belgradove ''Theoria cochleae Archimedis'' (1767.) Jacopo (Iacopo) Belgrado (Udine, 16. studenog 1704. – Udine, 26. ožujka 1789.), talijanski isusovac i prirodoslovac, dopisni član Francuske akademije znanosti i nekoliko talijanskih akademija.

Novi!!: Fizika i Jacopo Belgrado · Vidi više »

Jacques Charles

Jacques Charles ili punim imenom Jacques Alexandre César Charles (Beaugency, 12. studenog 1746. – Pariz, 7. travnja 1823.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Jacques Charles · Vidi više »

Jacques-Arsène d'Arsonval

Jacques-Arsène d’Arsonval (La Porcherie, 8. lipnja 1851. – La Porcherie, 31. prosinca 1940.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Jacques-Arsène d'Arsonval · Vidi više »

Jakost zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Jakost zvuka (oznaka I) je fizikalna mjerna veličina koja opisuje energiju zvučnoga vala u vremenskom razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja vala.

Novi!!: Fizika i Jakost zvuka · Vidi više »

Jakov Zeldovič

poštanskoj marki. Jakov Borisovič Zeldovič (bjel. Я́каў Бары́савіч Зяльдо́віч, rus. Я́ков Бори́сович Зельдо́вич; Minsk, Bjelorusija, 8. ožujka 1914. – Moskva, Rusija, 2. prosinca 1987.), također poznat kao YaB, bio je sovjetski fizičar, koji je poznat po svom plodnom doprinosu u područjima kozmologije i fizike termonuklearnih i hidrodinamičkih fenomena.

Novi!!: Fizika i Jakov Zeldovič · Vidi više »

James Chadwick

energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. James Chadwick (Manchester, 20. listopada 1891. - Cambridge, 24. srpnja 1974.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i James Chadwick · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Fizika i James Clerk Maxwell · Vidi više »

James Cronin

James Cronin ili punim imenom James Watson Cronin (Chicago, 29. rujna 1931.), američki nuklearni fizičar.

Novi!!: Fizika i James Cronin · Vidi više »

James Dewar

James Dewar (Kincardine-on-Forth, Škotska, 20. rujna 1842. – London, 27. ožujka 1923.) je bio škotski kemičar i fizičar, a najpoznatiji je po otkriću Dewarove posude, koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu termos-boce.

Novi!!: Fizika i James Dewar · Vidi više »

James Franck

električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Fizika i James Franck · Vidi više »

James H. Wilkinson

James Hardy Wilkinson (Strood, 27. rujna 1919. – Teddington, 5. kolovoza 1986.) je bio engleski znanstvenik koji se bavio numeričkom analizom, polja koja se nalazi na granici između primijenjene matematike i računarstva, a posebno je primjenjiva na fiziku i inženjerstvo.

Novi!!: Fizika i James H. Wilkinson · Vidi više »

James Peebles

umjetnim satelitom COBE. Andromeda. James Peebles ili Phillip James Edwin Peebles (Winnipeg, 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i James Peebles · Vidi više »

James Prescott Joule

Jouleov uređaj. Jouleov uređaj iz 1845. otpora. adijabatskom ekspanzijom kroz uzak ventil ili kapilaru. Jouleov proces ili Braytonov ciklus. James Prescott Joule (Salford, pored Manchestera, 24. prosinca 1818. - Sale, 11. listopada 1889.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i James Prescott Joule · Vidi više »

James Rainwater

James Rainwater (Council, Idaho, SAD, 9. prosinca 1917. – Yonkers, New York, SAD, 31. svibnja 1986.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i James Rainwater · Vidi više »

Jaroslav Heyrovský

Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Jaroslav Heyrovský · Vidi više »

Józef Rotblat

Józef Rotblat Józef Rotblat (Łódź, 4. studenog 1908. – London, 31. kolovoza 2005.) bio je britanski fizičar iz židovske obitelji poljskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Józef Rotblat · Vidi više »

Jean Baptiste Perrin

anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Jean Baptiste Perrin · Vidi više »

Jean Buridan

Jean Buridan (Béthune, oko 1295. – Pariz, oko 1358.), francuski svećenik, filozof i fizičar.

Novi!!: Fizika i Jean Buridan · Vidi više »

Jean Charles Athanase Peltier

Jean Charles Athanase Peltier (Ham, 22. veljače 1785. – Pariz, 27. listopada 1848.), francuski fizičar i meteorolog.

Novi!!: Fizika i Jean Charles Athanase Peltier · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Jean-Baptiste Biot

električnog vodiča. Jean-Baptiste Biot (Pariz, 21. travnja 1774. – Pariz, 3. veljače 1862.), francuski fizičar, astronom i matematičar.

Novi!!: Fizika i Jean-Baptiste Biot · Vidi više »

Jean-François Pilâtre de Rozier

Jean-François Pilâtre de Rozier Jean-François Pilâtre de Rozier (30. ožujka 1754. – 15. lipnja 1785.) bio je francuski učitelj kemije, fizike i jedan od pionira zrakoplovstva.

Novi!!: Fizika i Jean-François Pilâtre de Rozier · Vidi više »

Jednadžba gibanja

Kinematske veličine materijalne čestice mase ''m'': položaj ili radijvektor ''r'', brzina ''v'' i ubrzanje ili akceleracija ''a''. gibanja. trenja. Jednoliko gibanje po kružnici. kutne brzine ''ω'' i radijvektor ''r'' m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Jednadžba gibanja je svaka fizikalna jednadžba kojom se opisuje neko gibanje.

Novi!!: Fizika i Jednadžba gibanja · Vidi više »

Jednadžba kontinuiteta

tekućine. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". I ovdje vrijedi jednadžba kontinuiteta. Jednadžba kontinuiteta, u fizici, izražava zakon o neuništivosti materije: promjena gustoće u nekoj točki uvijek je praćena strujanjem tvari iz te točke ili prema njoj.

Novi!!: Fizika i Jednadžba kontinuiteta · Vidi više »

Jeka

Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da odbijeni val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove pločama za prigušenje. Odjek, jeka ili eho (grč. ἠϰώ), u fizici, je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da odbijeni val promatraču dolazi sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val.

Novi!!: Fizika i Jeka · Vidi više »

Jerome Isaac Friedman

Jerome Isaac Friedman (Chicago, 28. ožujka 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Jerome Isaac Friedman · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Fizika i Jezikoslovlje · Vidi više »

Jožef Stefan

Stefan-Boltzmannov zakon: na grafičkom prikazu površina ispod svake krivulje raste s porastom temperature. °C. Jožef Stefan (Sv. Peter kraj Celovca, 24. ožujka 1835. – Beč, 7. siječnja 1893.), slovenski fizičar.

Novi!!: Fizika i Jožef Stefan · Vidi više »

Johann Bernoulli

Johann Bernoulli (Basel, 6. kolovoza 1667. – Basel, 1. siječnja 1748.), švicarski matematičar.

Novi!!: Fizika i Johann Bernoulli · Vidi više »

Johann Gottlob Leidenfrost

Johann Gottlob Leidenfrost (Rosperwenda, 27. studenoga 1715. – Duisburg, 2. prosinca 1794.) bio je njemački fizičar i teolog koji je prvi opisao znanstvenu pojavu eponimski nazvanu Leidenfrostovim učinkom.

Novi!!: Fizika i Johann Gottlob Leidenfrost · Vidi više »

Johann Heinrich Lambert

otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Lambertova kosinusnog zakona. Johann Heinrich Lambert (Mulhouse, 26. kolovoza 1728. – Berlin, 25. rujna 1777.), njemački fizičar, matematičar i astronom francuskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Johann Heinrich Lambert · Vidi više »

Johann Jakob Balmer

Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Johann Jakob Balmer · Vidi više »

Johann Wilhelm Hittorf

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Geisslerove cijevi. Johann Wilhelm Hittorf (Bonn, 27. ožujka 1824. – Münster, 28. rujna 1914.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Johann Wilhelm Hittorf · Vidi više »

Johann Wilhelm Ritter

Johann Wilhelm Ritter (Samitz kraj Haynaua, 16. prosinca 1776. – München, 23. siječnja 1810.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Johann Wilhelm Ritter · Vidi više »

Johannes Diderik van der Waals

Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. studenog 1837. – Amsterdam, 8. ožujka 1923.), je bio nizozemski teorijski fizičar i termodinamičar, poznat prije svega po svojoj van der Waalsovoj jednadžbi stanja realnih plinova i tekućina.

Novi!!: Fizika i Johannes Diderik van der Waals · Vidi više »

Johannes Georg Bednorz

supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Johannes Georg Bednorz (Neuenkirchen, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka, 16. svibnja 1950.), njemački mineralog i fizičar.

Novi!!: Fizika i Johannes Georg Bednorz · Vidi više »

Johannes Rydberg

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Fizika i Johannes Rydberg · Vidi više »

John Bardeen

Spomen-ploča sjećanja na Johna Bardeena i Teoriju supervodljivosti, Sveučilište Illinois, Urbana-Champaign kampus. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. John Bardeen (Madison, Wisconsin, 23. svibnja 1908. - Boston, Massachusetts, 30. siječnja 1991.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i John Bardeen · Vidi više »

John Cockcroft

Cockroft-Waltonovog akcelerator čestica. John Cockcroft ili punim imenom John Douglas Cockcroft (Todmorden, Ujedinjeno Kraljevstvo, 27. maja 1897. – Cambridge, 18. rujna 1967.), engleski nuklearni fizičar.

Novi!!: Fizika i John Cockcroft · Vidi više »

John Cromwell Mather

umjetnim satelitom COBE. John Cromwell Mather (Roanoke, Virginia, 7. kolovoza 1946.), američki astrofizičar i kozmolog.

Novi!!: Fizika i John Cromwell Mather · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i John Dalton · Vidi više »

John Hasbrouck Van Vleck

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »

John Henry Poynting

John Henry Poynting (Monton, 9. rujna 1852. – Birmingham, 30. ožujka 1914.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i John Henry Poynting · Vidi više »

John Kerr

John Kerr (Ardrassan, 17. prosinca 1824. – Glasgow, 15. kolovoza 1907.), škotski fizičar.

Novi!!: Fizika i John Kerr · Vidi više »

John Lewis Hall

John Lewis Hall (Denver, 21. kolovoza 1934.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i John Lewis Hall · Vidi više »

John Michael Kosterlitz

Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. John Michael Kosterlitz (Aberdeen, 22. srpnja 1942.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i John Michael Kosterlitz · Vidi više »

John Napier

John Napier od Merchistouna, poznat i kao Neper, Nepair, imenom Marvellous Merchiston (Edinburgh, 1550. – Edinburgh, 4. travnja 1617. godine), škotski velikaš (sedmi barun od Merchistouna), teolog, matematičar, fizičar, astronom i astrolog.

Novi!!: Fizika i John Napier · Vidi više »

John Robert Schrieffer

John Robert Schrieffer (Oak Park, 31. svibnja 1931.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i John Robert Schrieffer · Vidi više »

John Tyndall

John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.

Novi!!: Fizika i John Tyndall · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Novi!!: Fizika i Joseph Black · Vidi više »

Joseph Fourier

Joseph Fourier (Auxerre, 21. ožujka 1768. – Pariz, 16. svibnja 1830.), francuski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Joseph Fourier · Vidi više »

Joseph Henry

Joseph Henry (Albany, New York, 17. prosinca 1797. – Washington, 13. svibnja 1878.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Joseph Henry · Vidi više »

Joseph Hooton Taylor

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Joseph Hooton Taylor (Philadelphia, 29. ožujka 1941.), američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Joseph Hooton Taylor · Vidi više »

Joseph John Thomson

Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Joseph John Thomson · Vidi više »

Joseph Larmor

Uz izvod Larmorova teorema. precesije za negativno nabijenu česticu. Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Joseph Larmor (Magheragall, Sjeverna Irska, 11. srpnja 1857. – Hollywood, Sjeverna Irska, 19. svibnja 1942.), irski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Joseph Larmor · Vidi više »

Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »

Joseph Priestley

Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.

Novi!!: Fizika i Joseph Priestley · Vidi više »

Joseph Schlessinger

Joseph Schlessinger (Topusko, 26. ožujka 1945.), hrvatsko-izraelsko-američki židovski biokemičar, sveučilišni profesor, akademik Rođen je u Hrvatskoj, za vrijeme nacističke okupacije 1945. godine.

Novi!!: Fizika i Joseph Schlessinger · Vidi više »

Joseph von Fraunhofer

Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.

Novi!!: Fizika i Joseph von Fraunhofer · Vidi više »

Joshio Nishina

Joshio Nishina (japanski: 仁科 芳雄; Satoshō, 6. prosinca 1890. – Tokijo, 10. siječnja 1951.), japanski fizičar, utemeljitelj modernih fizikalnih istraživanja u Japanu.

Novi!!: Fizika i Joshio Nishina · Vidi više »

Josiah Willard Gibbs

Josiah Willard Gibbs (New Haven, 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki teorijski fizičar, kemičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Josiah Willard Gibbs · Vidi više »

Josip Torbar

Dr.

Novi!!: Fizika i Josip Torbar · Vidi više »

Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Jozo Kljaković · Vidi više »

Julian Seymour Schwinger

Julian Seymour Schwinger (New York City, New York, 12. veljače 1918. – Los Angeles, Kalifornija, 16. srpnja 1994.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Julian Seymour Schwinger · Vidi više »

Julije Bajamonti

Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.

Novi!!: Fizika i Julije Bajamonti · Vidi više »

Julius Plücker

Julius Plücker (Elberfeld, 16. kolovoza 1801. – Bonn, 22. svibnja 1868.), njemački matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Julius Plücker · Vidi više »

Jurij Nečiporenko

Jurij Dmitrijevič Nečiporenko (rus. Ю́рий Дми́триевич Нечипоре́нко, pravo ime Jurij Dmitrijevič Nečipurenko, rus. Юрий Дмитриевич Нечипуренко), 4. svibnja 1956., Rovenjki, Luganska oblast - ruski prozaik, likovni kritičar, umjetnik, kulturolog, proučavatelj djela N.V. Gogolja, Aleksandra Puškina, Mihaila Lomonosova i Gajta Gazdanova.

Novi!!: Fizika i Jurij Nečiporenko · Vidi više »

K

Datoteka:Latin alphabet Kk.png K je 15.

Novi!!: Fizika i K · Vidi više »

Kader Abdolah

Kader Abdolah (perz.: قادر عبدالله‎; Arak, 12. prosinca 1954.) rođen po imenom Hossein Sadjadi Ghaemmaghami Farahani (perz.: حسین سجادی قائم‌مقامی فراهانی‎) perzijsko-nizozemski je književnik.

Novi!!: Fizika i Kader Abdolah · Vidi više »

Kai Manne Börje Siegbahn

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.

Novi!!: Fizika i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »

Kapa

Kapa (grčki srednji rod: Κάππα; veliko slovo Κ; malo slovo κ ili \varkappa) deseto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 20.

Novi!!: Fizika i Kapa · Vidi više »

Karl Alexander Müller

supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Karl Alexander Müller (Basel, 20. travnja 1927.), švicarski fizičar.

Novi!!: Fizika i Karl Alexander Müller · Vidi više »

Karl Ferdinand Braun

Carl Ferdinand Braun (Fulda, 6. lipnja 1850. – New York, 20. travnja 1918.) bio je njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Karl Ferdinand Braun · Vidi više »

Karl Guthe Jansky

Karl Guthe Jansky (Norman, Oklahoma, 22. listopada 1905. – Red Bank, New Jersey, 14. veljače 1950.), američki fizičar i radioinženjer.

Novi!!: Fizika i Karl Guthe Jansky · Vidi više »

Katie Melua

Ketevan "Katie" Melua, gruzijski ქეთევან „ქეთი“ მელუა, (Kutaisi, 16. rujna 1984.), gruzijsko-britanska pjevačica, glazbenica i spisateljica.

Novi!!: Fizika i Katie Melua · Vidi više »

Kauzalnost

centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.

Novi!!: Fizika i Kauzalnost · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Fizika i Kemija · Vidi više »

Kemijska oceanografija

Kemijska oceanografija bavi se kemijskom i fizičkom prirodom mora, s procesima koji kontroliraju njegov sastav i s procesima kojima more utječe na atmosferu i tlo.

Novi!!: Fizika i Kemijska oceanografija · Vidi više »

Kemijsko inženjerstvo

Procesni inženjeri dizajniraju, konstruiraju i upravljaju proizvodnim postrojenjima. Kemijsko inženjerstvo, inženjerska je disciplina koja se oslanja na temeljna znanja iz kemije, fizike i matematike radi rješavanja problematike kemijskih procesa.

Novi!!: Fizika i Kemijsko inženjerstvo · Vidi više »

Kemijsko svojstvo

Kemijsko svojstvo je bilo koje svojstvo materijala koje se javlja za vrijeme kemijske reakcije, a to je neka odlika materijala koja se može ostvariti isključivo promjenom istoga.

Novi!!: Fizika i Kemijsko svojstvo · Vidi više »

Kenneth Geddes Wilson

Kenneth Geddes Wilson (Waltham, Massachusetts, 8. lipnja 1936. – Saco, Maine, 15. lipnja 2013.), američki teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Kenneth Geddes Wilson · Vidi više »

Keplerovi zakoni

ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''2/''t''1.

Novi!!: Fizika i Keplerovi zakoni · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Fizika i Kinematika · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Fizika i Kinetička energija · Vidi više »

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffovi zakoni su fizikalni zakoni koje je otkrio njemački znanstvenik Gustav Robert Kirchhoff.

Novi!!: Fizika i Kirchhoffovi zakoni · Vidi više »

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Fizika i Klasična fizika · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Fizika i Klasična mehanika · Vidi više »

Klasificiranje galaktika

Klasificiranje galaktika svrstavanje je galaktika u skupine na temelju raznih kriterija, najčešće oblika, ali također i drugih svojstava.

Novi!!: Fizika i Klasificiranje galaktika · Vidi više »

Klaus Iohannis

Klaus Werner Iohannis (Sibiu, 13. lipnja 1959.) rumunjski je političar njemačkoga podrijetla i šesti predsjednik Rumunjske.

Novi!!: Fizika i Klaus Iohannis · Vidi više »

Klaus von Klitzing

električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Klaus von Klitzing · Vidi više »

Kognitivna znanost

ljudskog mozga. Kognitivna znanost je jednostavno definirana kao znanstveno proučavanje ili uma ili inteligencije.

Novi!!: Fizika i Kognitivna znanost · Vidi više »

Koherencija

* koherencija (lat. cohaerentia: sveza, povezanost), u filozofiji, je povezanost nečega što pripada zajedno, logička i osjećajna dosljednost između dvaju istodobnih procesa i uzajamna ovisnost mišljenja i djelovanja.

Novi!!: Fizika i Koherencija · Vidi više »

Kolorimetrija

plavi izgled. katodnom cijevi. Normale su crte linije korelirane temperaturi boje. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Kolorimetrija (lat. color: boja + grč. metrein: mjeriti) je postupak određivanja i mjerenja boje.

Novi!!: Fizika i Kolorimetrija · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Fizika i Kondenzacija · Vidi više »

Konstantan (legura)

vode. Konstantan se često upotrebljava za te svrhe. Konstantan (engl. constantan, od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenjiv, postojan) je legura ili slitina bakra i nikla (omjer 55 : 45).

Novi!!: Fizika i Konstantan (legura) · Vidi više »

Konstantin Ciolkovski

Jedna od zamisli za svemirsko dizalo, kada bi bio povezan na plutajuće postolje. Skica prve svemirske letjelice koju je napravio Ciolkovski. Konstantin Eduardovič Ciolkovski (Iževskoe, 17. rujna 1857. – Kaluga, 19. rujna 1935.), ruski znanstvenik i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Konstantin Ciolkovski · Vidi više »

Konstantin Novoselov

Konstantin Novoselov ili Konstantin Sergejevič Novosjolov (rus. Константи́н Серге́евич Новосёлов; Nižnji Tagil, Sverdlovska oblast, 23. kolovoza 1974.), ruski i britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Konstantin Novoselov · Vidi više »

Konstruiranje

Konstruiranje je stvaralačko-duhovna aktivnost pri promišljanju najrazličitijih tehničkih sustava (alata, strojeva, postrojenja, mostova).

Novi!!: Fizika i Konstruiranje · Vidi više »

Kontrakcija

Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti.

Novi!!: Fizika i Kontrakcija · Vidi više »

Kontrola bez razaranja

vizualnoj kontroli. Penetrantsko ispitivanje obuhvaća:1. Čišćenje i odmašćivanje površine materijala koja se ispituje.2. Nanošenje penetranta (obično crvene boje).3. Uklanjanje penetranta na odgovarajući način (vodom, suhom krpom).4. Nanošenje razvijača (obično je bijele boje), koji izvlači penetrant iz pukotine. Barkhausenov učinak (magnetska kontrola) je naziv za šum u izlazu feromagneta, koji nastaje kada se mijenja magnetska sila primijenjena na njega. Dijelovi opreme za ispitivanje su: zeleno - magnetski jaram, crveno – induktivno osjetilo, sivo – uzorak koji se ispituje. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Kontrola bez razaranja (KBR), nerazorne metode kontrole kvalitete ili ispitivanje materijala bez razaranja (engl. Nondestructive testing ili Non-destructive testing - NDT) predstavlja skup metoda temeljen na principima fizike sa svrhom utvrđivanja svojstava materijala ili komponenata sustava, te otkrivanja različitih vrsta grešaka (defekata), a da se pritom ne utječe na funkcionalnost materijala koji se ispituje (ispitivani materijal ostaje neoštećen).

Novi!!: Fizika i Kontrola bez razaranja · Vidi više »

Konvekcija (razdvojba)

Konvekcija (kasnolat. convectio: prijenos) može biti.

Novi!!: Fizika i Konvekcija (razdvojba) · Vidi više »

Konzervansi

Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje hrane, odnosno raznih tvari na način da zaustavlja razvoj mikroorganizama.

Novi!!: Fizika i Konzervansi · Vidi više »

Korona (razdvojba)

Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.

Novi!!: Fizika i Korona (razdvojba) · Vidi više »

Koronagraf

Sunca s koronografom. Koronograf je teleskop za opažanje Sunčeve korone pri kojem se slika fotosfere pokrije, a raspršenje se svjetlosti smanji (reducira).

Novi!!: Fizika i Koronagraf · Vidi više »

Korpuskularna teorija

Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.

Novi!!: Fizika i Korpuskularna teorija · Vidi više »

Kosina

Zagrebačka uspinjača. Kosina je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje tereta.

Novi!!: Fizika i Kosina · Vidi više »

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.

Novi!!: Fizika i Kozmologija · Vidi više »

Kristali metala

Heksagonska rešetka Kristali metala - sva fizikalna svojstva metala ne mogu se objasniti samo teorijom metalne veze, već je potrebno poznavati i njihovu kristalnu strukturu.

Novi!!: Fizika i Kristali metala · Vidi više »

Kritična veličina

Kritična veličina (prema grč. ϰρıτıϰός, od ϰρίνεıν: razlučivati, prosuđivati) je vrijednost pojedine fizikalne veličine kod koje se, uz određene uvjete, zbiva određena fizikalna promjena.

Novi!!: Fizika i Kritična veličina · Vidi više »

Kroneckerov simbol

U matematici, Kroneckerov simbol ili Kroneckerov delta simbol je po dijelovima zadana realna funkcija dvije realne varijable: \delta_.

Novi!!: Fizika i Kroneckerov simbol · Vidi više »

Kronologija klasične mehanike

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. njihala ili klatna. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.'' Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemlja vrti oko svoje osi. Kronologija klasične mehanike.

Novi!!: Fizika i Kronologija klasične mehanike · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Fizika i Krutine · Vidi više »

Ktesibije Aleksandrijski

vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vodene orgulje ili ''hidraulis''. Ktesibije Aleksandrijski, Ktezibije ili Ctesibius (grčki: Κτησίβιος; Aleksandrija, 285. – Aleksandrija, 222. pr. Kr.) je bio starogrčki izumitelj i matematičar iz Aleksandrije.

Novi!!: Fizika i Ktesibije Aleksandrijski · Vidi više »

Kulminacija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Kulminacija · Vidi više »

Kutna visina

zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Kutna visina · Vidi više »

Kvadratna jednadžba

Kvadratna jednadžba je jednadžba u kojoj se nepoznata veličina pojavljuje pod znakom potencije 2, dakle jednadžba općenitog oblika koja je poseban slučaj polinoma n-tog reda gdje je n.

Novi!!: Fizika i Kvadratna jednadžba · Vidi više »

Kvantna elektrodinamika

Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.

Novi!!: Fizika i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »

Kvantna fizika

Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.

Novi!!: Fizika i Kvantna fizika · Vidi više »

Kvantna gravitacija

Kvantna gravitacija je oblast u okvirima teorijske fizike koja ima za zadatak riješiti jedan od važnih fizičkih problema: objasniti kvantnomehaničku gravitaciju.

Novi!!: Fizika i Kvantna gravitacija · Vidi više »

Kvantna kromodinamika

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Kvantna kromodinamika (ili kraće QCD od) je fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake nuklearne sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno.

Novi!!: Fizika i Kvantna kromodinamika · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Fizika i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantna teorija polja

Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.

Novi!!: Fizika i Kvantna teorija polja · Vidi više »

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

Novi!!: Fizika i Kvantni brojevi · Vidi više »

L

Datoteka:Latin alphabet Ll.png L je 16.

Novi!!: Fizika i L · Vidi više »

Latinskoamerički medicinski fakultet

Escuela Latinoamericana de Medicina (ELAM), (hrvatski; Latinskoamerički medicinski fakultet), je međunarodni medicinski fakultet na Kubi.

Novi!!: Fizika i Latinskoamerički medicinski fakultet · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Fizika i Latvija · Vidi više »

Léon Foucault

Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Léon Foucault · Vidi više »

Leó Szilárd

Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Leo Szilard (Budimpešta, 11. veljače 1898. - La Jolla, Kalifornija, 30. svibnja 1964.), mađarski fizičar židovskog podrijetla, idejni začetnik nuklearne lančane reakcije.

Novi!!: Fizika i Leó Szilárd · Vidi više »

Leo Esaki

Esakijeva ili tunelska dioda. Leo Esaki, izvorno Reiona Esaki (Osaka, 12. ožujka 1925.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Leo Esaki · Vidi više »

Leon Lederman

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Leon Lederman (New York, 15. srpnja 1922. – Rexburg, Idaho, 3. listopada 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Leon Lederman · Vidi više »

Leon Neil Cooper

Leon Neil Cooper (New York, 28. veljače 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Leon Neil Cooper · Vidi više »

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Fizika i Leonhard Euler · Vidi više »

Leonid Isaakovič Mandeljštam

Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Leonid Isaakovič Mandeljštam · Vidi više »

Lester Halbert Germer

Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Lester Halbert Germer · Vidi više »

Lignin

Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.

Novi!!: Fizika i Lignin · Vidi više »

Limnologija

Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.

Novi!!: Fizika i Limnologija · Vidi više »

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Novi!!: Fizika i Lingua franca · Vidi više »

Lisa Ekdahl

Lisa Ekdahl, (Stockholm, 29. lipnja 1971.), švedska je pjevačica i tekstopisac.

Novi!!: Fizika i Lisa Ekdahl · Vidi više »

Lise Meitner

nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.

Novi!!: Fizika i Lise Meitner · Vidi više »

Lizimetar

Meteorološka postaja s lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pogled unutar ispitnog kanala lizimetarske postaje. Lizimetar (grč. λύσıς: rastavljanje, razlaganje + μέτρον: mjera) je mjerni instrument ili uređaj kojim se određuje transpiracija bilja (izlučivanje vode iz biljke u obliku vodene pare) i isparavanje tla mjerenjem procjeđivanja vode kroz tlo.

Novi!!: Fizika i Lizimetar · Vidi više »

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože. Biljno ljepilo izrađeno od škroba. epoksidno ljepilo koje se suši za 5 minuta. vijke koje osigurava vodonepropusnost. zračne luke Hamburg (automobil visi naglavačke sa stropa). Ledeni čovjek ili Oetzi iz Tirola je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5 300 godina. Pištolj za topla ljepila. Životinjsko ljepilo u zrnu. Ljepilo ili adheziv je kemijska tvar koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) materijala, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama.

Novi!!: Fizika i Ljepilo · Vidi više »

Ljupčo Kocarev

Ljupčo Kocarev (Skoplje, 25. veljače 1955.), sjevernomakedonski je znanstvenik, akademik te profesor fizike i elektrotehničkih znanosti.

Novi!!: Fizika i Ljupčo Kocarev · Vidi više »

Lom materijala

Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.

Novi!!: Fizika i Lom materijala · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Fizika i Louis de Broglie · Vidi više »

Louis Eugene Félix Néel

antiferomagnet. Louis Eugene Félix Néel ili Louis Néel (Lyon, 22. studenog 1904. – Brive-la-Gaillarde, 17. studenog 2000.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Louis Eugene Félix Néel · Vidi više »

Louis Poinsot

Louis Poinsot (Pariz, 3. siječnja 1777. – Pariz, 5. prosinca 1859.), francuski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Louis Poinsot · Vidi više »

Lovre Borčić

Lovre (Lovro) Borčić (Split, 12. siječnja 1845. Trst, 7. rujna 1911.) je bio hrvatski političar, pedagog, prosvjetni dužnosnik i profesor matematike i fizike.

Novi!!: Fizika i Lovre Borčić · Vidi više »

Ludwig Boltzmann

Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Ludwig Boltzmann · Vidi više »

Ludwig Prandtl

Pitotovom cijevi. Ludwig Prandtl (Freising, 4. veljače 1875. – Göttingen, 15. kolovoza 1953.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Ludwig Prandtl · Vidi više »

Ludwig Wittgenstein

Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Ludwig Wittgenstein · Vidi više »

Luis Alvarez

Elektronski uhvat Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura Luis Walter Alvarez (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio američki fizičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Luis Alvarez · Vidi više »

Lymanova serija

Lymanova serija Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n.

Novi!!: Fizika i Lymanova serija · Vidi više »

M

Datoteka:Latin alphabet Mm.png M je 18.

Novi!!: Fizika i M · Vidi više »

Magistar strojarstva

Magistar strojarstva, zanimanje je na području Republike Hrvatske, visoke stručne spreme (VSS), osoba je najčešće diplomirani inženjer strojarstva s položenim magisterijem s nekog od područja strojarstva, moguće i diplomirani inženjer fizike, elektrotehnike, brodogradnje, tehnologije i sl.

Novi!!: Fizika i Magistar strojarstva · Vidi više »

Magnetni ležaj

Magnetni ležaj Magnetno ogledalo je osnovni način rada elektrodinamičkog magnetnog ležaja. Magnetni ležaj je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova, kao što su osovine i vratila, korištenjem magnetske levitacije.

Novi!!: Fizika i Magnetni ležaj · Vidi više »

Magnetohidrodinamika

Sunce je magnetohidrodinamički sustav koji još uvijek nije u potpunosti shvaćen. Magnetohidrodinamika je grana fizike koja proučava električki vodljive fluide (plinove i tekućine) izložene magnetskom polju.

Novi!!: Fizika i Magnetohidrodinamika · Vidi više »

Magnetostrikcija

Prikaz pojave magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. izmjeničnu struju. Magnetostrikcija (lat. magnes, genitiv magnetis  magnetostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Magnetostrikcija je odgovorna za zvuk kojega proizvode transformatori i drugi uređaji sa željeznim jezgrama koji rade na izmjeničnu struju. To je slična pojava piezoelektričnom efektu. Fizikalne pojave promjene mehaničkih svojstava ili geometrijskog oblika pod djelovanjem magnetskog polja nazivaju se izravnim magnetomehaničkim učincima, a pojave kad se mehaničkim naprezanjem mijenja magnetizacija uzorka nazivaju se inverznim magnetomehaničkim učincima.

Novi!!: Fizika i Magnetostrikcija · Vidi više »

Makoto Kobayashi

Makoto Kobayashi ili Makoto Kobajaši (Nagoja, 7. travnja 1944.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Makoto Kobayashi · Vidi više »

Manfred Eigen

Manfred Eigen, Göttingen 1996. Manfred Eigen (Bochum, 9. svibnja 1927. 6. veljače 2019.), njemački biofizičar.

Novi!!: Fizika i Manfred Eigen · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »

Marijan Šunjić (znanstvenik)

Marijan Šunjić kao rektor Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine Marijan Šunjić (Zagreb, 5. travnja 1940.), profesor emeritus teorijske fizike, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i hrvatski diplomat.

Novi!!: Fizika i Marijan Šunjić (znanstvenik) · Vidi više »

Marin Getaldić

Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Marin Getaldić · Vidi više »

Marin Mersenne

Marin Mersenne, pseudonim Sieur de Sermes (Oizé, 8. rujna 1588. – Pariz, 1. rujna 1648.) bio je francuski matematičar, fizičar, filozof i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Fizika i Marin Mersenne · Vidi više »

Marin Soljačić

Marin Soljačić (Zagreb, 7. veljače 1974.) hrvatski je znanstvenik, profesor na odsjeku za fiziku na najprestižnijem svjetskom tehničkom sveučilištu, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Massachusettsu (SAD).

Novi!!: Fizika i Marin Soljačić · Vidi više »

Martin Lewis Perl

Martin Lewis Perl (New York, 24. lipnja 1927. – Palo Alto, 30. rujna 2014.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Martin Lewis Perl · Vidi više »

Martin Ryle

dugobazičnoj interferometriji. dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Martin Ryle (Brighton, 27. rujna 1918. – Cambridge, 14. listopada 1984.), britanski astronom i fizičar.

Novi!!: Fizika i Martin Ryle · Vidi više »

Martinus Veltman

Martinus Veltman, punim imenom Martinus Justinus Godefriedus Veltman (Waalwijk, 27. lipnja 1931. – Bilthoven, 4. siječnja 2021.), bio je nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Martinus Veltman · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Fizika i Masa · Vidi više »

Masa (razdvojba)

* Masa, u fizici, mjera tromosti tijela.

Novi!!: Fizika i Masa (razdvojba) · Vidi više »

Masatoshi Koshiba

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Masatoshi Koshiba · Vidi više »

Masne kiseline

U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.

Novi!!: Fizika i Masne kiseline · Vidi više »

Mate Maras

Mate Maras (Studenci kod Imotskoga, 2. travnja 1939.), hrvatski prevoditelj i pjesnik.

Novi!!: Fizika i Mate Maras · Vidi više »

Matematičar

Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.

Novi!!: Fizika i Matematičar · Vidi više »

Matematička fizika

Matematička fizika je znanstvena grana na granici između matematike i fizike.

Novi!!: Fizika i Matematička fizika · Vidi više »

Matematički model

Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.

Novi!!: Fizika i Matematički model · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Fizika i Matematika · Vidi više »

Matteuccijeva medalja

Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.

Novi!!: Fizika i Matteuccijeva medalja · Vidi više »

Maurice Allais

Maurice Félix Charles Allais (Pariz, 31. svibnja 1911. – Saint-Cloud, 9. listopada 2010.) bio je francuski ekonomist, fizičar, matematičar i pionir matematičke ekonomije, poznat po brojnim doprinosima na područjima makroekonomije, bihevioralne ekonomije, gravitacije, elektromagnetizma i posebne teorije relativnosti.

Novi!!: Fizika i Maurice Allais · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Max Born · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Fizika i Max Planck · Vidi više »

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Max von Laue · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Novi!!: Fizika i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »

Möbiusova vrpca

Möbiusova vrpca Möbiusova vrpca (eng. Möbius band, njem. Möbiusband), Möbiusova petlja ili Möbiusova ploha enciklopedija.hr.

Novi!!: Fizika i Möbiusova vrpca · Vidi više »

Međudjelovanje

Međudjelovanje, interakcija, uzajamno djelovanje (eng., fra. interaction) jest uzrok promjena gibanja i stanja u fizici matematički iskazan s pomoću sile ili potencijalne energije.

Novi!!: Fizika i Međudjelovanje · Vidi više »

Međunarodna svemirska postaja

Međunarodna svemirska postaja (eng. International Space Station - ISS), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u Zemljinoj nižoj orbiti.

Novi!!: Fizika i Međunarodna svemirska postaja · Vidi više »

Med

Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.

Novi!!: Fizika i Med · Vidi više »

Medicinska fizika

Medicinska fizika je dio fizike u kojem se primjenjuju fizički pojmovi, teorije i metode u svrhu medicinske ili zdravstvene zaštite.

Novi!!: Fizika i Medicinska fizika · Vidi više »

Medij

Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.

Novi!!: Fizika i Medij · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Fizika i Mehanika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Novi!!: Fizika i Mehanika fluida · Vidi više »

Mehmed Džemaluddin Čaušević

Mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (arabica: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: Dedin prijatelj (دهداىن پراىياتهڵ), Džemaludin (جهمالۆداىن), M. Dž. (م. ج.); Arapuša pokraj Bosanske Krupe, 28. prosinca 1870. – Sarajevo, 28. ožujka 1938.), bošnjački je teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj, nakladnik i jezikoslovac, četvrti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Fizika i Mehmed Džemaluddin Čaušević · Vidi više »

Melvin Schwartz

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Melvin Schwartz (New York, 2. studenog 1932. – Twin Falls, Idaho, 28. kolovoza 2006.), američki fizičar i poduzetnik.

Novi!!: Fizika i Melvin Schwartz · Vidi više »

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.

Novi!!: Fizika i Metalurgija · Vidi više »

Metastabilno stanje

stabilnog stanja jače veze (3). Metastabilno stanje je fizikalno stanje u kojem sustav ima veću energiju nego u stabilnom stanju, ali u koje je doveden dovoljno pažljivo da još nije postao nestabilan.

Novi!!: Fizika i Metastabilno stanje · Vidi više »

Meteorološke pojave

oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.

Novi!!: Fizika i Meteorološke pojave · Vidi više »

Meteorološki uređaji

Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.

Novi!!: Fizika i Meteorološki uređaji · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Fizika i Meteorologija · Vidi više »

Mi

Mi (grčki srednji rod: Μι; veliko slovo Μ; malo slovo µ) dvanaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 40.

Novi!!: Fizika i Mi · Vidi više »

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Fizika i Michael Faraday · Vidi više »

Michel Mayor

Michel Mayor ili Michel Gustave Édouard Mayor (Lausanne, 12. siječnja 1942.), švicarski astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Michel Mayor · Vidi više »

Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Novi!!: Fizika i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Novi!!: Fizika i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »

Mihail Vasiljevič Ostrogradski

Mihail Vasiljevič Ostrogradski (Pašenna, 24. rujna 1801. – Poltava, 1. siječnja 1862.), ukrajinski matematičar.

Novi!!: Fizika i Mihail Vasiljevič Ostrogradski · Vidi više »

Mihajlo Pupin

Mihajlo Pupin 1916. Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 4. listopada 1854. – New York, 12. ožujka 1935.) bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj jugoslavenskog odlikovanja Bijeli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog saveza u Americi.

Novi!!: Fizika i Mihajlo Pupin · Vidi više »

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Novi!!: Fizika i Mikrobiologija · Vidi više »

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Novi!!: Fizika i Mineralogija · Vidi više »

Mirko Slade Šilović

Mirko Slade-Šilović (1916. – 1992.) je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Fizika i Mirko Slade Šilović · Vidi više »

Misaoni pokus

U filozofiji, fizici i drugim znanostima, misaoni pokus (od njemačkog Gedankenexperiment) je pokušaj rješavanja nekog problema korištenjem snage ljudske imaginacije.

Novi!!: Fizika i Misaoni pokus · Vidi više »

Mjera

* mjera, u fizici, je tijelo, uređaj ili tvar kojima se ostvaruje neka fizikalna veličina koja služi kao mjerna jedinica, njezin dio ili višekratnik.

Novi!!: Fizika i Mjera · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Fizika i Mjerenje · Vidi više »

Mjeriteljstvo

Mehanička pomična mjerka. Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke). platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. Mjeriteljstvo, mjeroslovlje ili metrologija je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima.

Novi!!: Fizika i Mjeriteljstvo · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Fizika i Mjerni instrument · Vidi više »

Mnogostrukost

Na sferi, zbroj kutova trokuta nije jednak 180°. Sfera nije euklidski prostor, ali lokalno su zakoni euklidske geometrije dobra aproksimacija. Kod malog trokuta na površini Zemlje, zbroj kutova trokuta je vrlo blizu 180°. Sfera se može predstaviti kao skup dvodimenzionalnih mapa, pa je stoga sfera mnogostrukost. Mnogostrukost je apstraktan topološki prostor u kojem svaka točka ima okolinu koja podsjeća na euklidski prostor, ali čija globalna struktura može biti kompliciranija.

Novi!!: Fizika i Mnogostrukost · Vidi više »

Moderna fizika

Moderna fizika je zajednički naziv koji se koristi za fiziku 20.

Novi!!: Fizika i Moderna fizika · Vidi više »

Modifikacija

Modifikacija (kasnolat. modificatio: ustroj; odmjeravanje) može značiti.

Novi!!: Fizika i Modifikacija · Vidi više »

Modul

Modul (lat. modulus: mjera, jedinica mjere) može značiti.

Novi!!: Fizika i Modul · Vidi više »

Modulacija

Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. frekvencijsku modulaciju ili FM. Stariji model radioprijamnika iz 1940. Dipolna antena. Modulacija (lat. modulatio, od modulari: mjeriti), u tehnici, je postupak kojim se neko svojstvo jedne fizičke veličine mijenja u skladu s promjenama druge veličine.

Novi!!: Fizika i Modulacija · Vidi više »

Molekularna fizika

Molekularna fizika je polje fizike koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod molekula i kemijskih veza između atoma koji povezuju molekule.

Novi!!: Fizika i Molekularna fizika · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Fizika i Moment inercije · Vidi više »

Monte Carlo metoda

Metoda Monte Carlo (ili Monte Carlo eksperimenti) predstavlja široku skupinu računalnih algoritama, koji se temelje na ponavljanju slučajnog uzorkovanja za dobivanje numeričkih rezultata.

Novi!!: Fizika i Monte Carlo metoda · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Fizika i More · Vidi više »

More (razdvojba)

Bez opisa.

Novi!!: Fizika i More (razdvojba) · Vidi više »

Mpemba efekt

Mpemba efekt je prirodni efekt kada se ista količina početno toplije vode, brže smrzne od iste količine početno hladnije vode; skraćeno: topla voda se prije smrzne nego hladna.

Novi!!: Fizika i Mpemba efekt · Vidi više »

N

Datoteka:Latin alphabet Nn.png N je 19.

Novi!!: Fizika i N · Vidi više »

Nada Šikić

prim.dr.sc.

Novi!!: Fizika i Nada Šikić · Vidi više »

Nagrada HAZU

Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.

Novi!!: Fizika i Nagrada HAZU · Vidi više »

Nagrada Ig Nobel

Nobelovu nagradu 2010. Nagrada Ig Nobel je nagrada koja se dodjeljuje za znanstvene radove komične prirode i sumnjive svrhovitosti, kao parodija Nobelove nagrade.

Novi!!: Fizika i Nagrada Ig Nobel · Vidi više »

Nanotehnologija

Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .

Novi!!: Fizika i Nanotehnologija · Vidi više »

Napetost

Napetost ili stres (iz engleskog stress.

Novi!!: Fizika i Napetost · Vidi više »

Naprezanje

kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Fizika i Naprezanje · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Fizika i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Novi!!: Fizika i Nebeska mehanika · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Nebeska sfera · Vidi više »

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Nebeski ekvator · Vidi više »

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.

Novi!!: Fizika i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »

Nebeski koordinatni sustavi

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Nebeski koordinatni sustavi · Vidi više »

Nebeski meridijan

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Nebeski meridijan · Vidi više »

Nebeski polovi

Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Nebeski polovi · Vidi više »

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Novi!!: Fizika i Neutrino · Vidi više »

Neutrinska fizika

komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Unutar neutrinskog detektora MiniBooNE. minute. Prikaz neutrinskog teleskopa ANTARES raspoređenog pod vodom. Neutrinska fizika je grana fizike razvijena krajem 20.

Novi!!: Fizika i Neutrinska fizika · Vidi više »

Nevill Francis Mott

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i Nevill Francis Mott · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Fizika i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Ništa

Ništa se matematički označava nulom. Ništa ili ništavilo (lat. nihil) pojam je koji opisuje odsustvo ili nepostojanje nečega.

Novi!!: Fizika i Ništa · Vidi više »

Nicolaas Bloembergen

Nicolaas Bloembergen (Dordrecht, Nizozemska, 11. ožujka 1920. – Tucson, Arizona, 5. rujna 2017.), američki fizičar nizozemskoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Nicolaas Bloembergen · Vidi više »

Nicolas Léonard Sadi Carnot

Nicolas Léonard Sadi Carnot (Pariz, 1. lipnja 1796. – Pariz, 24. kolovoza 1832.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Nicolas Léonard Sadi Carnot · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Fizika i Niels Bohr · Vidi više »

Niels K. Jerne

mini Niels Kaj Jerne (23. prosinca, 1911. – 7. listopada, 1994.) bio je danski (rođen u Engleskoj) imunolog.

Novi!!: Fizika i Niels K. Jerne · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Fizika i Nikola Kopernik · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Fizika i Nikola Tesla · Vidi više »

Nikolaj Genadijevič Basov

Nikolaj Genadijevič Basov (ruski: Николай Геннадиевич Басов) (Usman, 14. prosinca 1922. – Moskva, 1. srpnja 2001.) – ruski (sovjetski) fizičar i pedagog.

Novi!!: Fizika i Nikolaj Genadijevič Basov · Vidi više »

Nikolaj Ivanovič Lobačevski

'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.

Novi!!: Fizika i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »

Niskotemperaturna fizika

Tekući dušik. K. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ventil za niske temperature. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon. Niskotemperaturna fizika ili kriofizika (grč. ϰρύος: studen, mraz + fizika) je grana fizike koja se bavi proučavanjem tvari i pojava na niskim temperaturama, obično nižima od 77,3 K ili -195,79 °C (vrelište dušika), a najviše se bavi suprafluidnošću i supravodljivošću.

Novi!!: Fizika i Niskotemperaturna fizika · Vidi više »

Nives Ambruš

Nives Ambruš (Zagreb, 11. ožujka 1986. -), hrvatska taekwondoašica, članica hrvatske taekwondo reprezentacije, s kojom je nastupila na Olimpisjkim igrama u Pekingu 2008.

Novi!!: Fizika i Nives Ambruš · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Fizika i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: Fizika i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: Fizika i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Norman Foster Ramsey

Norman Foster Ramsey (Washington, 27. kolovoza 1915. – Wayland, Massachusetts, 4. studenog 2011.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Norman Foster Ramsey · Vidi više »

Novinarske nagrade

Od samih početaka civilizacije ljudska bića znala su za pojmove nagrade i kazne.

Novi!!: Fizika i Novinarske nagrade · Vidi više »

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Novi!!: Fizika i Nuklearna fizika · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Fizika i Nukleon · Vidi više »

Obrazovanje u Austriji

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake.

Novi!!: Fizika i Obrazovanje u Austriji · Vidi više »

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Novi!!: Fizika i Oceanografija · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Fizika i Ogib · Vidi više »

Okluzija

Okluzija (kasnolatinski occlusio, od lat. occludere: zatvoriti) može značiti.

Novi!!: Fizika i Okluzija · Vidi više »

Olaf Kristian Birkeland

Birkelandovom strujom. Olaf Kristian Birkeland, Kristian Birkeland ili Kristian Olaf Bernhard Birkeland (Oslo, 13. prosinca 1867. – Tokio, 15. lipnja 1917.), norveški fizičar.

Novi!!: Fizika i Olaf Kristian Birkeland · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Fizika i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Fizika i Optika · Vidi više »

Osborne Reynolds

Osborne Reynolds (Belfast, 23. kolovoza 1842. – Watchet, 21. veljače 1912.), britanski fizičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Osborne Reynolds · Vidi više »

Oscilacije

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).

Novi!!: Fizika i Oscilacije · Vidi više »

Osjetljivost

* osjetljivost (biologija), u biologiji, je sposobnost organizma da reagira na podražaj iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću.

Novi!!: Fizika i Osjetljivost · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Fizika i Osnovna škola · Vidi više »

Oton Kučera

Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.

Novi!!: Fizika i Oton Kučera · Vidi više »

Otto Hahn

Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Otto Hahn · Vidi više »

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Fizika i Otto Stern · Vidi više »

Otto von Guericke

Otto von Guericke (Magdeburg, 20. studenog 1602. – Hamburg, 11. svibnja 1686.), njemački fizičar i inženjer.

Novi!!: Fizika i Otto von Guericke · Vidi više »

Owen Chamberlain

Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Owen Chamberlain · Vidi više »

Owen Willans Richardson

Sir Owen Willans Richardson (Dewsbury, 26. travnja 1879. – Alton, 15. veljače 1959.), britanski fizičar i Nobelovac, profesor na Sveučilištu Princeton od 1906. do 1913. Za njegove zasluge "za istraživanje termioničkog fenomena i posebno za otkriće zakona koji nosi njegovo ime" dobio je 1928. Nobelovu nagradu za fiziku.

Novi!!: Fizika i Owen Willans Richardson · Vidi više »

P

Datoteka:Latin alphabet Pp.png P je 22.

Novi!!: Fizika i P · Vidi više »

Panteon u Parizu

'''Panteon u Parizu''' Nacrt pročelja Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv.

Novi!!: Fizika i Panteon u Parizu · Vidi više »

Para (fizika)

temperaturi i tlaku Para je plinovito stanje tvari koje su u normalnim uvjetima (na sobnoj temperaturi) ili krutina ili kapljevina.

Novi!!: Fizika i Para (fizika) · Vidi više »

Paralelogram vektora

Zbrajanje sila. kosini. Smjer sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Guraju li dva čovjeka kolica u suprotnom smjeru, ali u istom pravcu, rezultanta će biti jednaka razlici obiju sila i imat će smjer veće komponente \overrightarrowF_1. Hvatište sile možemo premjestiti u bilo koju točku u pravcu njena djelovanja. Da odredimo rezultantu, nacrtat ćemo sile \overrightarrowF_1 i \overrightarrowF_2 po veličini i po smjeru u zadanom mjerilu i načiniti paralelogram sila. U paralelogramu sila povući ćemo dijagonalu iz zajedničkog hvatišta obiju sila. Ta dijagonala daje traženu rezultantu. Paralelogram vektora je geometrijski način zbrajanja vektora.

Novi!!: Fizika i Paralelogram vektora · Vidi više »

Pariška izjava

Pariška izjava, punim imenom Pariška izjava: Europa u koju možemo vjerovati (engl. The Paris Statement - Europe we can believe in) naziv je javne izjave skupine europskih intelktualaca potpisane početkom listopada 2017. u svrhu podizanja svijesti o nijekanju, potistiskivanju i dskriminiranju kršćanske tradicije i vrijednosti na kojima je utemeljena cjelokupna suvremena europska povijest, kultura i svijest.

Novi!!: Fizika i Pariška izjava · Vidi više »

Paris-Saclay

Paris-Saclay Paris-Saclay je tehnološki i znanstveni park u blizini Saclaya na otoku Île-de-France.

Novi!!: Fizika i Paris-Saclay · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Fizika i Pariz · Vidi više »

Parnost

emitiranih iz kobalta-60. Emisija elektrona je u slučaju a.) oko 30% veća od one u slučaju b.). Parnost (oznaka P) je fizikalna veličina koja opisuje promjene fizikalnoga sustava prilikom prostornoga zrcaljenja, kada se osi koordinatnoga sustava zamijene osima suprotnoga smjera (na primjer lijevi koordinatni sustav prelazi u desni).

Novi!!: Fizika i Parnost · Vidi više »

Patrick Blackett

beta-čestice). svemirskim letjelicama Pioneer 10 i Pioneer 11. Patrick Blackett, punim imenom Patrick Maynard Stuart Blackett (London,18. rujna 1897. – London, 13. srpnja 1974.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i Patrick Blackett · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Paul Dirac · Vidi više »

Paul Drude

Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. m. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Paul Drude ili punim imenom Paul Karl Ludwig Drude (Braunschweig, 12. srpnja 1863. – Berlin, 5. srpnja 1906.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Paul Drude · Vidi više »

Paul Hermann Scherrer

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Paul Hermann Scherrer (Sankt Gallen, 3. veljače 1890. – Zürich, 25. rujna 1969.), švicarski fizičar.

Novi!!: Fizika i Paul Hermann Scherrer · Vidi više »

Pavel Aleksejevič Čerenkov

Pavel Aleksejevič Čerenkov (rus.: Павел Алексеевич Черенков; Novaja Čigla, 28. srpnja 1904. – Moskva, 6. siječnja 1990.), ruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Pavel Aleksejevič Čerenkov · Vidi više »

Pavle Jakšić

Pavle Jakšić (Blatuša, kod Vrginmosta, 2. prosinca 1913. — Beograd, 4. veljače 2005.) bio je sudionik Drugog svjetskog rata, političar SR Srbije, general-pukovnik JNA, jedan od osnivača Instituta za fiziku i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Fizika i Pavle Jakšić · Vidi više »

Percy Williams Bridgman

°C). Percy Williams Bridgman (21. travnja 1882., Cambridge, Massachusetts, SAD – 20. kolovoza 1961., Randolph, New Hampshire, SAD) bio je američki fizičar koji je 1946.

Novi!!: Fizika i Percy Williams Bridgman · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Fizika i Period · Vidi više »

Periodično gibanje

gravitacijske sile. Sunca za 4 godišnja doba. nutacije (crveno). Periodično gibanje je gibanje tijela koje se nakon jednakih vremenskih intervala (period gibanja) vraća u isti položaj.

Novi!!: Fizika i Periodično gibanje · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Fizika i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Permeabilnost

Permeabilnost (prema kasnolat. permeabilis: koji propušta, od lat. permeare: prolaziti kroz) znači propusnost, propustljivost (na primjer membrana).

Novi!!: Fizika i Permeabilnost · Vidi više »

Petar Kolendić

Petar Kolendić (Dubrovnik, 17. rujna 1882. – Beograd, 14. travnja 1969.), povjesničar književnosti iz Dubrovnika, član srbokatoličkog pokreta.

Novi!!: Fizika i Petar Kolendić · Vidi više »

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Novi!!: Fizika i Peter Debye · Vidi više »

Peter Salcher

Peter Salcher (Kreuzen, 10. kolovoza 1848. – Sušak, danas dio Rijeke, 4. listopada 1928.), austrijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Peter Salcher · Vidi više »

Philip Warren Anderson

Philip Warren Anderson (Indianapolis, 13. prosinca 1923. – Princeton, New Jersey, 29. ožujka 2020.) bio je američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Philip Warren Anderson · Vidi više »

Philipp Lenard

Philipp Eduard Anton von Lenard (Požun, 7. srpnja 1862. – Messenhausen, 20. svibnja 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Philipp Lenard · Vidi više »

Physica (Leonard Bagni)

Naslovnica rukopisa Leonarda Bagnija ''Physica'' iz 1628. godine. Physica (hrvatski: Fizika) je knjiga u kojoj su sabrana predavanja iz fizike koja je hrvatski isusovac iz Pazina Leonard Bagni održao na učilištu u Beču.

Novi!!: Fizika i Physica (Leonard Bagni) · Vidi više »

Pi (broj)

Pi ili π je matematička konstanta, danas široko primjenjivana u matematici i fizici.

Novi!!: Fizika i Pi (broj) · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Pierre Curie · Vidi više »

Pierre Teilhard de Chardin

'''Pierre Teilhard de Chardin''' Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin, (Sarcenat, 1. svibnja - New York, 10. travnja), francuski isusovac, teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist.

Novi!!: Fizika i Pierre Teilhard de Chardin · Vidi više »

Pierre-Gilles de Gennes

Loptice za stolni tenis od celuloida. Pierre-Gilles de Gennes (Pariz, 24. listopada 1932. – Orsay, Île-de-France, 18. svibnja 2007.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Pierre-Gilles de Gennes · Vidi više »

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Novi!!: Fizika i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »

Pieter Zeeman

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. ploštine petlje ''S''. interferometrom). Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. Pieter Zeeman (Zonnemaire, 25. svibnja 1865. - Amsterdam, 9. listopada 1943.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Pieter Zeeman · Vidi više »

Piknik pokraj puta

Piknik pokraj puta (rus.:Пикник на обочине) je ruski znanstveno-fantastični kratki roman kojeg su napisali Arkadij i Boris Strugacki 1971. godine.

Novi!!: Fizika i Piknik pokraj puta · Vidi više »

Pinball Construction Set

Pinball Construction Set (skraćeno: PCS) je računalna igra koju je dizajnirao Bill Budge, proizvela tvrtka BudgeCo, a izdale tvrtke Electronic Arts i Ariolasoft (uz BudgeCo).

Novi!!: Fizika i Pinball Construction Set · Vidi više »

Pirelli

Pirelli & C. S.p.A., poznatiji skraćeno kao Pirelli, talijanski je proizvođač pneumatskih guma za automobile, bicikle i motorkotače.

Novi!!: Fizika i Pirelli · Vidi više »

Pjotr Leonidovič Kapica

Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »

Pjotr Nikolajevič Lebedev

Pjotr Nikolajevič Lebedev (rus.: Пётр Никола́евич Ле́бедев; Moskva, 8. ožujka 1866. – Moskva, 14. ožujka 1912.), ruski fizičar.

Novi!!: Fizika i Pjotr Nikolajevič Lebedev · Vidi više »

Plasma-svemir

pages.

Novi!!: Fizika i Plasma-svemir · Vidi više »

Plava knjiga

Plava knjiga (službeno: Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi) hrvatska je inačica Međunarodne klasifikacije medicinskih postupaka.

Novi!!: Fizika i Plava knjiga · Vidi više »

Plinski zakoni

kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.

Novi!!: Fizika i Plinski zakoni · Vidi više »

Plutajuća vjetroelektrana

Sjevernom moru. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Hywind''. Sustav sidrenja plutajućeg vjetroagregata ''Blue H'': lijevo je slobodno plutanje, dok je desno sidrenje zateznim kabelima. Plutajuća vjetroelektrana ili pučinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na plutajuću strukturu u dubljem moru, gdje nije moguće postaviti priobalnu vjetroelektranu.

Novi!!: Fizika i Plutajuća vjetroelektrana · Vidi više »

Pol

Pol (od lat. polus .

Novi!!: Fizika i Pol · Vidi više »

Polarizator

Sunčeve svjetlosti (gore) i zato je moguće vidjeti osobu unutar vozila, dok bez polarizatora (dolje) to nije moguće. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalini. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Polarizator je optički sustav koji polarizira svjetlost.

Novi!!: Fizika i Polarizator · Vidi više »

Polinom

Polinom je matematička funkcija s jednom ili više varijabla koja se može zapisati kao linearna kombinacija umnožaka njihovih potencija, odnosno kao zbroj monoma sastavljenih od umnožaka konstante i kombinacija potencija svake od varijabla.

Novi!!: Fizika i Polinom · Vidi više »

Polje

* ravno zemljište, ravnica U ratarstvu.

Novi!!: Fizika i Polje · Vidi više »

Polje (fizika)

U fizici, polje je preslikavanje koje pridružuje fizikalnu veličinu svakoj točki prostora.

Novi!!: Fizika i Polje (fizika) · Vidi više »

Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta

Bez opisa.

Novi!!: Fizika i Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta · Vidi više »

Popis osnovnih tema u fizici

Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.

Novi!!: Fizika i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »

Popis osnovnih tema u kemiji

Periodni sustav elemenata Kemija je znanost o atomskoj materiji (materiji koja se sastoji od kemijskih elemenata), posebno o njenim kemijskim reakcijama, ali također uključuje i njezina svojstva, strukturu, sastav, ponašanje i promjene koje se odnose na kemijske reakcije.

Novi!!: Fizika i Popis osnovnih tema u kemiji · Vidi više »

Popis osnovnih zemljopisnih tema

Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.

Novi!!: Fizika i Popis osnovnih zemljopisnih tema · Vidi više »

Posebna teorija relativnosti

Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Novi!!: Fizika i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Posebna zoologija

Posebna zoologija se bavi pojedinim vrstama životinjskog svijeta.

Novi!!: Fizika i Posebna zoologija · Vidi više »

Potamologija

Potamologija (grčki ποταμη rijeka + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem rijeka, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima riječne vode i biologijom rijeka.

Novi!!: Fizika i Potamologija · Vidi više »

Potencijal

Potencijal (prema kasnolatin. potentialis: moguć) može značiti.

Novi!!: Fizika i Potencijal · Vidi više »

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Novi!!: Fizika i Potencijalna energija · Vidi više »

Pothlađenje

Krivulja pothlađivanja. Pothlađenje ili pothlađivanje (eng. Supercooling ili Undercooling), u fizici, predstavlja proces snižavanja temperature tekućine ili plina ispod točke smrzavanja, a da ne postane krut.

Novi!!: Fizika i Pothlađenje · Vidi više »

Potresno inženjerstvo

Ispitivanje otpornosti na potrese. Potresno inženjerstvo ili seizmičko inženjerstvo je interdisciplinarna grana inženjerstva koja projektira i analizira strukture, kao što su zgrade i mostovi, imajući na umu potrese.

Novi!!: Fizika i Potresno inženjerstvo · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Fizika i Povijest · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Fizika i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest dinamike i kinematike

ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.

Novi!!: Fizika i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »

Povijest evolucijske misli

19. stoljeća na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku. Evolucijska misao, koncept da se vrste mijenjaju kroz vrijeme, vuče korijene iz antike iz ideja Grka, Rimljana, Kineza i Muslimana.

Novi!!: Fizika i Povijest evolucijske misli · Vidi više »

Povijest filozofije

Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.

Novi!!: Fizika i Povijest filozofije · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Fizika i Povijest fizike · Vidi više »

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.

Novi!!: Fizika i Povijest klasične mehanike · Vidi više »

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Novi!!: Fizika i Povijest sociologije · Vidi više »

Povijest termodinamike

kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. Povijest termodinamike započinje prvim teorijama o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije.

Novi!!: Fizika i Povijest termodinamike · Vidi više »

Povijest znanosti

Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.

Novi!!: Fizika i Povijest znanosti · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Fizika i Pozitron · Vidi više »

Prašina

Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.

Novi!!: Fizika i Prašina · Vidi više »

Prag čujnosti

longitudinalnih valova u zraku. Prag čujnosti ili granica čujnosti je najmanja jakost zvuka koju ljudsko uho može čuti: Jakost zvuka (oznaka I) je fizikalna mjerna veličina koja opisuje energiju zvučnoga vala u vremenskom razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja vala.

Novi!!: Fizika i Prag čujnosti · Vidi više »

Predsokratovska filozofija

Predsokratovska filozofija pojam je kojim se označava grčka filozofska misao koja se razvijala u antičkoj filozofiji prije Sokrata, kao i ona koja se razvijala za njegova života ali na temelju mišljenja i zaključaka koji su bili izvedeni prije Sokratovog stupanja na povijesnu scenu.

Novi!!: Fizika i Predsokratovska filozofija · Vidi više »

Pregrijanje

pare. Pregrijač pare s cijevima U-oblika. lokomotive. Pregrijanje ili pregrijavanje (eng. Superheating), u fizici, je povišenje temperature tvari iznad temperature faznoga prijelaza bez promjena agregatnoga stanja ili kristalne strukture.

Novi!!: Fizika i Pregrijanje · Vidi više »

Prehrambena tehnologija

Prehrambena tehnologija je prema definiciji Instituta prehrambenih tehnologa (IFT) iz SAD–a (1964.) primjena znanosti i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane.

Novi!!: Fizika i Prehrambena tehnologija · Vidi više »

Priroda (časopis)

Priroda je časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva za popularizaciju prirodnih znanosti.

Novi!!: Fizika i Priroda (časopis) · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Fizika i Prirodne znanosti · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Fizika i Prirodni plin · Vidi više »

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu srednja je škola s naglaskom obrazovanja na prirodnim znanostima.

Novi!!: Fizika i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga · Vidi više »

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu (akr. PMF), visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.

Novi!!: Fizika i Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu · Vidi više »

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Novi!!: Fizika i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Procesna fizika

Procesna fizika je spekulativna fizikalna teorija koja pretpostavlja radikalnu reviziju osnovnih pojmova na kojima se temelji fizika.

Novi!!: Fizika i Procesna fizika · Vidi više »

Proporcionalnost

U matematici, fizici i vezanim disciplinama proporcionalnost je vrsta zavisnosti između dvije veličine.

Novi!!: Fizika i Proporcionalnost · Vidi više »

Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.

Dušana Džamonje Prosinačke žrtve je naziv za skupinu šesnaestorice antifašista, koje su ustaše javno objesili u zagrebačkoj Dubravi 20. prosinca 1943. godine.

Novi!!: Fizika i Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943. · Vidi više »

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Novi!!: Fizika i Prostor · Vidi više »

Prostorvrijeme

Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja. Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu.

Novi!!: Fizika i Prostorvrijeme · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Fizika i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Psihrometar

termometra smještena na istom stalku. razini mora. Assmannov psihrometar. Psihrometar (grč. ψυχρός: hladan + μέτρον: mjera) je vrsta vlagomjera ili higrometra, mjernog instrumenta za mjerenje vlažnosti zraka.

Novi!!: Fizika i Psihrometar · Vidi više »

Psihrometrija

Psihrometrijska karta na razini mora Mollierov dijagram Psihrometrija je pojam koji opisuje polje tehnike koje proučava odredivanje fizičkih i termodinamičkih svojstava smjese zraka i vodene pare.

Novi!!: Fizika i Psihrometrija · Vidi više »

Ptica njihalica

Ptica njihalica Ptica njihalica (en: drinking bird, insatiable bird, dunking bird - ptica koja pije, nezasitna ptica, potapajuća ptica) mali je toplinski stroj koji razliku tlakova pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Fizika i Ptica njihalica · Vidi više »

R

Datoteka:Latin alphabet Rr.png R je 23.

Novi!!: Fizika i R · Vidi više »

Računalna grafika

Primjer računalne grafike Računalna grafika, skraćeno RG, je polje vizualnog računarstva koje rabi računala za stvaranje slika i/ili uklapanje i mijenjanje slikovnih i prostornih podataka koji su uzeti iz stvarnosti.

Novi!!: Fizika i Računalna grafika · Vidi više »

Računalni vid

Računalni vid je područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, ljudskog lica.

Novi!!: Fizika i Računalni vid · Vidi više »

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Fizika i Računalo · Vidi više »

Računarstvo

Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.

Novi!!: Fizika i Računarstvo · Vidi više »

Radasłaŭ Astroŭski

Radasłaŭ Astroŭski (bjeloruski: Радаслаў Астроўскі; poljski: Radosław Ostrowski) (25. listopada 1887. – 17. listopada 1976.), bjeloruski nacionalistički političar, isprva komunist, a za vrijeme 2. svjetskog rata njemački kolaboracionist.

Novi!!: Fizika i Radasłaŭ Astroŭski · Vidi više »

Radioekologija

Radioekologija je grana ekologije koja proučava učinke radioaktivne tvari u okolišu, što uključuje istraživanje mehanizama migracije radioaktivnih tvari kroz različite ekosustave (atmosferu, tlo, vodu zrak) i hranidbeni lanac.

Novi!!: Fizika i Radioekologija · Vidi više »

Rainer Weiss

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Rainer Weiss (Berlin, 29. rujna 1932.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Rainer Weiss · Vidi više »

Rapiditet

Rapiditet je veličina srodna brzini koja se koristi u fizici u teoriji relativnosti.

Novi!!: Fizika i Rapiditet · Vidi više »

Raspršenje

zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.

Novi!!: Fizika i Raspršenje · Vidi više »

Raspršenje svjetlosti

raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.

Novi!!: Fizika i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »

Rayleigh–Jeansov zakon

Rayleigh-Jeansov zakon je zakon klasične fizike koji pokušava objasniti gustoću energije zračenja crnog tijela pri danoj temperaturi, služeći se klasičnim argumentima.

Novi!!: Fizika i Rayleigh–Jeansov zakon · Vidi više »

Raymond Davis, ml.

Raymond Davis, ml. (Washington, 14. listopada 1914. – Blue Point, New York, 31. svibnja 2006.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Raymond Davis, ml. · Vidi više »

Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti

renesansna slika ''Atenska škola'' iz oko 1510. god. je primjer razvoja zapadnoeuropske umjetnosti na antičkim temeljima. Zapadna umjetnost je izraz za umjetničku produkciju zapadne Europe i Sjeverne Amerike koja ima korijene u umjetnosti Antičke Grčke i Rima, te se karakterno razlikuje od istočne umjetnosti Bizantskih i Islamskih korijena, kao i od Indijske, Kineske, Japanske, Afričke umjetnosti i umjetnosti pretkolumbovske Amerike.

Novi!!: Fizika i Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti · Vidi više »

Razina jakosti zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Moderni mjerni instrument za mjerenje razine jakosti zvuka. Razina jakosti zvuka (oznaka L) je mjerna veličina prilagođena osjetljivosti ljudskoga uha, deseterostruki logaritam omjera jakosti nekoga zvuka i praga čujnosti, odnosno: gdje je.

Novi!!: Fizika i Razina jakosti zvuka · Vidi više »

Razlika potencijala

Razlika potencijala je fizikalna veličina koja se odnosi na količinu energije koja je potrebna za pomicanje tijela iz jednog mjesta na drugo pod utjecajem različitih vrsta sila.

Novi!!: Fizika i Razlika potencijala · Vidi više »

Reakcija

Reakcija može biti.

Novi!!: Fizika i Reakcija · Vidi više »

Reakcija (sila)

pritiskujemo. gibanja (centrifugalan je onaj koji se pomiče ili bježi iz središta ili centra). To je sila reakcije na centripetalnu silu, to jest silu koja prisiljava tijelo da se giba oko nekog središta. Reakcija, u fizici, je sila kojom se neko fizikalno tijelo odupire djelovanju vanjske sile (akcije).

Novi!!: Fizika i Reakcija (sila) · Vidi više »

Referentni sustav

inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.

Novi!!: Fizika i Referentni sustav · Vidi više »

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).

Novi!!: Fizika i Refleksija · Vidi više »

Regice

Ime "Regice" kombinacija je riječi "Rex" (gen. "Regis"), latinske riječi za kralja ili veličanstvo, i engleske riječi "ice".

Novi!!: Fizika i Regice · Vidi više »

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Fizika i Rektascenzija · Vidi više »

René Antoine Ferchault de Réaumur

René Antoine Ferchault de Réaumur René-Antoine Ferchault de Réaumur (La Rochelle, 28. veljače 1683. - Bermondière, 17. listopada 1757.) bio je francuski znanstvenik, koji je dao veliki doprinos mnogim znanostima, a posebno entomologiji (nauci o insektima).

Novi!!: Fizika i René Antoine Ferchault de Réaumur · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Fizika i René Descartes · Vidi više »

Rezonancija

frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.

Novi!!: Fizika i Rezonancija · Vidi više »

Riccardo Giacconi

Satelit Uhuru. Satelit i opservatorij Einstein. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Riccardo Giacconi (Genova, 6. listopada 1931. — San Diego, California, 9. prosinca 2018.) bio je američki astronom talijanskog porijekla, pionir i jedan od začetnika rendgenske astronomije.

Novi!!: Fizika i Riccardo Giacconi · Vidi više »

Richard Edward Taylor

Richard Edward Taylor (Medicine Hat, Kanada, 2. studenog 1929. – Stanford (Kalifornija), SAD, 22. veljače 2018.), kanadsko-američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Richard Edward Taylor · Vidi više »

Riemannova zeta-funkcija

kompleksnoj ravnini Riemannova zeta-funkcija za realni ''s'' > 1 U matematici, Riemannova zeta-funkcija, nazvana po Bernhardu Riemannu, je važna funkcija u teoriji brojeva zbog veze s teoremom o raspodjeli prostih brojeva.

Novi!!: Fizika i Riemannova zeta-funkcija · Vidi više »

RIKEN

RIKEN tijekom Taisho razdoblja (1912. – 1926.). Glavna zgrada RIKEN-a u mjestu Wakō. RIKEN (jap.: 理研) je veliki prirodoznanstveni istraživački institut u Japanu.

Novi!!: Fizika i RIKEN · Vidi više »

Robert A. Heinlein

Robert Anson Heinlein (Butler, Missouri, 7. srpnja 1907. – Carmel, Kalifornija, 8. svibnja 1988.), američki književnik, jedan od najpopularnijih, najutjecajnijih i najkontroverznijih autora znanstvene fantastike.

Novi!!: Fizika i Robert A. Heinlein · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.

Novi!!: Fizika i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Robert Boyle · Vidi više »

Robert Brown

Robert Brown (Montrose, 21. prosinca 1773. – London, 10. srpnja 1858.), škotski botaničar.

Novi!!: Fizika i Robert Brown · Vidi više »

Robert Coleman Richardson

Robert Coleman Richardson ili Robert Richardson (Washington, 26. lipnja 1937. – Ithaca, New York, 19. veljače 2013.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Robert Coleman Richardson · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i Robert Hooke · Vidi više »

Robert J. Van de Graaff

iskra proizvedena razlikom potencijala Robert Jemison van de Graaff (20. prosinca 1901. –, 16. siječnja 1967.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Robert J. Van de Graaff · Vidi više »

Robert Laughlin

električnog vodiča. Robert Laughlin, punom imenom Robert Betts Laughlin (Visalia, Kalifornija, 1. studenog 1950.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Robert Laughlin · Vidi više »

Robert Mayer

Robert Mayer ili Julius Robert von Mayer (Heilbronn, 25. studenog 1814. – Heilbronn, 20. ožujka 1878.), njemački fizičar i liječnik.

Novi!!: Fizika i Robert Mayer · Vidi više »

Robert Oppenheimer

Julius Robert Oppenheimer (New York, 22. travnja 1904. – Princeton, 18. veljače 1967.), bio je američki teorijski fizičar i direktor laboratorija Los Alamos i projekta Manhattan tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Fizika i Robert Oppenheimer · Vidi više »

Robert Woodrow Wilson

Robert Woodrow Wilson (Houston, 10. siječnja 1936.), američki radioastronom.

Novi!!: Fizika i Robert Woodrow Wilson · Vidi više »

Roger Bacon

'''Roger Bacon''' Roger Bacon (Ilchester, Somerset, o. 1214. – Oxford, 11. lipnja 1294.), engleski franjevac, učenjak, teolog i filozof koji je sažeo svoja rana proučavanja na magiju i alkemiju.

Novi!!: Fizika i Roger Bacon · Vidi više »

Ron Gilbert

Ron Gilbert Ron Gilbert je američki dizajner, programer, i producent računalnih igara, najpoznatiji po svojem radu na nekoliko klasika LucasArtsovih avanturističkih igara, uključujići Maniac Mansion i prve dvije Monkey Island igri.

Novi!!: Fizika i Ron Gilbert · Vidi više »

Rotacija polja

U vektorskoj analizi rotor ili rotacija (eng. curl) je operator kojim se izražava lokalna cirkulacija vektorskog polja po prostoru.

Novi!!: Fizika i Rotacija polja · Vidi više »

Roy Jay Glauber

radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Roy Jay Glauber (New York, 1. rujna 1925. – Newton, Massachusetts, 26. prosinca 2018.), američki teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Roy Jay Glauber · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Fizika i Ruđer Bošković · Vidi više »

Rudarsko-geološko-naftni zbornik

Rudarsko-geološko-naftni zbornik (RGN zbornik) je hrvatski znanstveni časopis koji izlazi od 1989.

Novi!!: Fizika i Rudarsko-geološko-naftni zbornik · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Fizika i Rudarstvo · Vidi više »

Rudolf Clausius

Rudolf Clausius ili punim imenom Rudolf Julius Emanuel Clausius (Koszalin u Poljskoj, nekad Köslin u Kraljevini Pruskoj, 2. siječnja 1822. – Bonn, 24. kolovoza 1888.), njemački teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Rudolf Clausius · Vidi više »

Rudolf Kehrer

Rudolf Kehrer (ruski: Рудольф Рихардович Керер; Tbilisi, 10. srpnja 1923. – Berlin, 29. listopada 2013.) bio je ruski pijanist i glasovirski pedagog njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Rudolf Kehrer · Vidi više »

Rudolf Ludwig Mössbauer

Rudolf Ludwig Mössbauer (München, 31. siječnja 1929. – München, 14. rujna 2011.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Fizika i Rudolf Ludwig Mössbauer · Vidi više »

Russell Alan Hulse

gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Russell Alan Hulse (New York, 28. studenog 1950.), američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Russell Alan Hulse · Vidi više »

Sally Ride

Sally Kristen Ride (Los Angeles, 26. svibnja 1951. – 23. srpnja 2012.) bila je američka astronautkinja i fizičarka.

Novi!!: Fizika i Sally Ride · Vidi više »

Samuel Abraham Goudsmit

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Fizika i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »

Samuel Chao Chung Ting

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Samuel Chao Chung Ting · Vidi više »

Samuel Pierpont Langley

Fotografija prvog pokušaja leta s ljudskom posadom na Langleyevom "Aerodromeu" 7. listopada 1903. Pokus nije uspio, lejelica i pilot Charles Manly pali su u rijeku Potomac. Manly je prošao bez ozljeda. Samuel Pierpont Langley (22. kolovoza 1834. –, 27. veljače 1906.), američki astrofizičar, pionir zrakoplovstva, po struci inženjer građevinarstva.

Novi!!: Fizika i Samuel Pierpont Langley · Vidi više »

Satni kut

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.

Novi!!: Fizika i Satni kut · Vidi više »

Satyendra Nath Bose

Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Satyendra Nath Bose · Vidi više »

Saul Perlmutter

Saul Perlmutter (Champaign-Urbana, Illinois, 22. rujna 1959.), američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Saul Perlmutter · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Fizika i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Novi!!: Fizika i Seneka Mlađi · Vidi više »

Senzori

Infracrveni senzor. Infracrveni senzor blizine. vidljivoj svjetlosti. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Fotometar. električnog otpora. temperaturu u °C. Senzor (njem. Sensor, engl. sensor, prema lat. sensus: osjećanje; osjećaj; osjetilo), pretvornik ili mjerno osjetilo je dio mjernoga sustava koji je u izravnom dodiru s mjerenom veličinom i daje izlazni signal ovisan o njezinu iznosu.

Novi!!: Fizika i Senzori · Vidi više »

Serge Haroche

Serge Haroche (Casablanca, 11. rujna 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Fizika i Serge Haroche · Vidi više »

Sergej Prokofjev

Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Sergej Prokofjev · Vidi više »

SFeraKon

SFeraKon tijekom godina Izložba crteža na SFeraKonu Kulturni centar Pešćenica SFeraKon je najstarija i najveća hrvatska ZF konvencija koju organizira Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba.

Novi!!: Fizika i SFeraKon · Vidi više »

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Sferna astronomija · Vidi više »

Shin'ichirō Tomonaga

Shin'ichirō Tomonaga, negdje i Sin-Itiro Tomonaga (japanski: 朝永 振一郎; Tokijo, 31. ožujka 1906. – Tokijo, 8. srpnja 1979.), japanski fizičar, posebno utjecajan na polju kvantne elektrodinamike, te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1965., koju je podijelio s Richardom Feynmanom i Julianom Schwingerom.

Novi!!: Fizika i Shin'ichirō Tomonaga · Vidi više »

Shuji Nakamura

Shuji Nakamura (Ikata, 22. svibnja 1954.), američko-japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Shuji Nakamura · Vidi više »

Siborgij

Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).

Novi!!: Fizika i Siborgij · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Fizika i Sila · Vidi više »

Sila (razdvojba)

Sila može značiti.

Novi!!: Fizika i Sila (razdvojba) · Vidi više »

Siméon Denis Poisson

Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Siméon Denis Poisson · Vidi više »

Simetrija

Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.

Novi!!: Fizika i Simetrija · Vidi više »

Simon Stevin

Simon Stevin (Brugge, 1548. – Leiden ili Hag, veljača 1620.), nizozemski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Simon Stevin · Vidi više »

Simon van der Meer

Simon van der Meer (Hag, 24. studenog 1925. – Ženeva, 4. ožujka 2011.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Fizika i Simon van der Meer · Vidi više »

Simulacija

Simulacija (lat. simulatio: pretvaranje, prijevara) može značiti.

Novi!!: Fizika i Simulacija · Vidi više »

Sinkronicitet

Sinkronicitet je termin koji je uveo Carl Gustav Jung u svom članku "Duh psihologije" (Der Geist der Psychologie-Eranos Jahrbuch XIV, 1946.), a podrobnije razradio u svom djelu - "Sinkronicitet kao princip akauzalnih veza" 1950.

Novi!!: Fizika i Sinkronicitet · Vidi više »

Sinkrotronsko zračenje

maglice nastaje zbog sinkrotronskog zračenja. Messier 87: plavo svjetlo mlaza koji izlazi iz svijetle jezgre nastaje zbog sinhrotronskog zračenja. atomske jezgre. Sinkrotronsko zračenje nastaje iz zakretnog magneta u sinkrotronu. Shema sinkrotrona SOLEIL u Parizu. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Način rada ondulatora: 1: magneti, 2: snop elektrona koji ulazi s gornje lijeve strane, 3: sinkrotronsko zračenje koje izlazi u donju desnu stranu. Sinkrotronsko zračenje su polarizirani elektromagnetski valovi cijeloga kontinuiranog spektra valnih duljina koje emitiraju električki nabijene čestice kada se brzinom bliskom brzini svjetlosti gibaju okomito na smjer magnetskoga polja.

Novi!!: Fizika i Sinkrotronsko zračenje · Vidi više »

Skalar

Skalar je pojam iz matematike prisutan i u fizici (skalar (fizika)), koji je uveden u svrhu razlikovanja veličina koje se pojavljuju u prirodi.

Novi!!: Fizika i Skalar · Vidi više »

Skalar (fizika)

mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.

Novi!!: Fizika i Skalar (fizika) · Vidi više »

Skladište

Sisku (18. – 19. st.) Izgled jedne skladišne hale iznutra Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Novi!!: Fizika i Skladište · Vidi više »

Slavko Rozgaj

Slavko Rozgaj (Karlovac, 1895. – Zagreb, 1978.), doktor astronomije, plodan promicatelj astronomije, ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice HPD-a, srednjoškolski profesor, pisac astronomskih knjiga Slavko Rozgaj rodio se 20.

Novi!!: Fizika i Slavko Rozgaj · Vidi više »

Slobodni pad

trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.

Novi!!: Fizika i Slobodni pad · Vidi više »

Slovačka akademija znanosti

Zgrada sjedišta Akademije. Slovačka akademija znanosti (slov. Slovenská akadémia vied, pokrata SAV), krovna je znanstvena i akademska državna ustanova u Slovačkoj, sa sjedištem u Bratislavi.

Novi!!: Fizika i Slovačka akademija znanosti · Vidi više »

Smešariki

Smešariki (rus. Смеша́рики skr. od "смешные шарики" - smiješne loptice) - ruska animirana serija za cijelu obitelj, stvorena u okviru obrazovnog projekta "Svijet bez nasilja" pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Ruske Federacije.

Novi!!: Fizika i Smešariki · Vidi više »

Smogovci

Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.

Novi!!: Fizika i Smogovci · Vidi više »

Snježno kraljevstvo (2013.)

Snježno kraljevstvo (eng. Frozen) američka je trodimenzionalna računalno-animirana glazbena fantastična komedija koju je producirao studio Walt Disney Animation Studios, a realizirao Walt Disney Pictures.

Novi!!: Fizika i Snježno kraljevstvo (2013.) · Vidi više »

Solarna fotonaponska energija

Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.

Novi!!: Fizika i Solarna fotonaponska energija · Vidi više »

Solarno hlađenje

Solarno hlađenje se odnosi na sve vrste sistema hlađenja koji koriste sunčevu energiju.

Novi!!: Fizika i Solarno hlađenje · Vidi više »

Solvayeva konferencija

Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.

Novi!!: Fizika i Solvayeva konferencija · Vidi više »

Son (jedinica)

uha. longitudinalnih valova u zraku. fon) prema standardu ISO 226 iz 2003. Son (lat. sonus: zvuk) je mjerna jedinica glasnoće, definiran normiranim odnosom glasnoće N u sonima i razine glasnoće L u fonima (ph) za dva uporišta pri frekvenciji f.

Novi!!: Fizika i Son (jedinica) · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Fizika i Spin · Vidi više »

Spin (razdvojba)

Spin (engl. spin: vrtnja) može značiti.

Novi!!: Fizika i Spin (razdvojba) · Vidi više »

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Novi!!: Fizika i Sraz · Vidi više »

Stabilnost

mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan  stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Fizika i Stabilnost · Vidi više »

Stacionarno stanje

Elektronske ljuske i stacionarna stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Stacionarno stanje je stanje sustava pri kojem se njegovi makroskopski čimbenici (parametri) ne mijenjaju ili u koje se sustav periodički vraća.

Novi!!: Fizika i Stacionarno stanje · Vidi više »

Staljinova nagrada

Staljinova nagrada Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.

Novi!!: Fizika i Staljinova nagrada · Vidi više »

Stanislav Šuškevič

Stanislav Šuškevič Stanislav Stanislavovič Šuškevič (ruski: Станислав Станиславович Шушкевич) (Minsk, 15. prosinca 1934.) – bjeloruski političar i znanstvenik Bio je prvi poglavar samostalne Bjelorusije, tj.

Novi!!: Fizika i Stanislav Šuškevič · Vidi više »

Stanko Hondl

Stanko Hondl (Zagreb, 22. listopada 1873. – Zagreb, 16. travnja 1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bavio se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te filozofijom znanosti.

Novi!!: Fizika i Stanko Hondl · Vidi više »

Stanton T. Friedman

Stanton T. Friedman Stanton T. Friedman (Elizabeth, New Jersey, 29. srpnja 1934. – Toronto, Ontario, 13. svibnja 2019.), američki ufolog koji je diplomirao nuklearnu fiziku i koji je dugo radio za američku vojsku na raznim poljima proučavajući fiziju i radeći na nuklearnom avionu.

Novi!!: Fizika i Stanton T. Friedman · Vidi više »

Star Wars: The Force Unleashed

Star Wars: The Force Unleashed (hrv: Zvjezdani ratovi: Oslobođena Sila) je akcijska avantura i dio je projekta Force Unleashed.

Novi!!: Fizika i Star Wars: The Force Unleashed · Vidi više »

Statistička mehanika

Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.

Novi!!: Fizika i Statistička mehanika · Vidi više »

Stefan Banach

Stefan Banach Stefan Banach (Krakov, 30. ožujka 1892. – Lavov, 31. kolovoza 1945.) - poljski matematičar koji se generalno smatra jednim od najznačajnijih i najutjecajnijih matematičara 20. stoljeća.

Novi!!: Fizika i Stefan Banach · Vidi više »

STEM

Animacija modela DNA. Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (eng. STEM: science, technology, engineering, and mathematics), širok je pojam koji se koristi za grupiranje ovih akademskih disciplina.

Novi!!: Fizika i STEM · Vidi više »

Stephen Gray

Stephen Gray (Canterbury, 1666. ili 1667. – London, 15. veljače 1736.), engleski prirodoslovac.

Novi!!: Fizika i Stephen Gray · Vidi više »

Stephen Hawking

'''Stephen William Hawking''' Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Stephen Hawking · Vidi više »

Stephen Wolfram

Stephen Wolfram (29. kolovoza 1959., London) je britanski znanstvenik, matematičar, autor i poduzetnik, poznat po brojnim radovima iz područja fizike i matematike, računalne algebre, a i po novoj tražilici Wolfram Alpha.

Novi!!: Fizika i Stephen Wolfram · Vidi više »

Stevan Dedijer

Stevan Dedijer (Sarajevo, 25. lipnja 1911. – Dubrovnik, 13. lipnja 2004.), bio je nuklearni fizičar, novinar, ratni junak i obavještajac, jugoslavenski akademik i jedan od pionira poslovnoga obavještajstva, izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.

Novi!!: Fizika i Stevan Dedijer · Vidi više »

Steven Chu

Steven Chu (St. Louis, 28. veljače 1948.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Steven Chu · Vidi više »

Stjepan Šćavničar

Stjepan Šćavničar Stjepan Šćavničar (Štrigova, 31. listopada 1923. – Zagreb, 14. veljače 2011.) hrvatski akademik, vrsni mineralog i kristalokemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti.

Novi!!: Fizika i Stjepan Šćavničar · Vidi više »

Stjepan Škreblin

'''Stjepan Škreblin''' Stjepan Škreblin (Pregrada, 10. prosinca 1888. – Zagreb, 19. rujna 1982.), hrvatski matematičar.

Novi!!: Fizika i Stjepan Škreblin · Vidi više »

Stjepan Gradić

Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik, 6. ožujka 1613. – Rim, 2. svibnja 1683.), hrvatski polihistor, filozof, pjesnik, znanstvenik, prevoditelj, isusovac i diplomat.

Novi!!: Fizika i Stjepan Gradić · Vidi više »

Stjepan Horvat (geodet)

Stjepan Horvat (Srijemski Karlovci, 29. studenoga 1895. – Buenos Aires, Argentina, 12. ožujka 1985.), bio je hrvatski geodet.

Novi!!: Fizika i Stjepan Horvat (geodet) · Vidi više »

Stjepan Mohorovičić

Stjepan Mohorovičić (Bakar, 20. kolovoza 1890. - Zagreb, 13. veljače 1980.), hrvatski fizičar i geofizičar.

Novi!!: Fizika i Stjepan Mohorovičić · Vidi više »

Stoicizam

Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.

Novi!!: Fizika i Stoicizam · Vidi više »

Streljivo

kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.

Novi!!: Fizika i Streljivo · Vidi više »

Strojarstvo

s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.

Novi!!: Fizika i Strojarstvo · Vidi više »

Struna (terminološka baza)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Novi!!: Fizika i Struna (terminološka baza) · Vidi više »

Stvarnost

Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.

Novi!!: Fizika i Stvarnost · Vidi više »

Sublimacija

sublimirati. Sublimacija (kasnolat. i srednjovj. lat. sublimatio, od lat. sublimare: uzvisiti, uzdignuti), u fizici, je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu.

Novi!!: Fizika i Sublimacija · Vidi više »

Subrahmanyan Chandrasekhar

Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Subrahmanyan Chandrasekhar ili Subrahmanian Chandrasekhar (tamilski: சுப்பிரமணியன் சந்திரசேகர்; Lahore, 19. listopada 1910. - Chicago, 21. kolovoza 1995.), američki astrofizičar pakistanskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Subrahmanyan Chandrasekhar · Vidi više »

Sudar

* prometna nezgoda.

Novi!!: Fizika i Sudar · Vidi više »

Susan Wojcicki

Susan Diane Wojcicki (Okrug Santa Clara, Kalifornija, 5. srpnja 1968.) poljsko-američka je menadžerica.

Novi!!: Fizika i Susan Wojcicki · Vidi više »

Svante August Arrhenius

galvanskih članaka. Svante August Arrhenius ili Svante Arrhenius (Vik kod Uppsale, 19. veljače 1859. - Stockholm, 2. listopada 1927.), švedski fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1903. Jedan je od osnivača fizikalne kemije.

Novi!!: Fizika i Svante August Arrhenius · Vidi više »

Svemir u orahovoj ljusci

Svemir u orahovoj ljusci knjiga je iz područja teorije fizike, autora Stephena Hawkinga.

Novi!!: Fizika i Svemir u orahovoj ljusci · Vidi više »

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Novi!!: Fizika i Svetozar Pribićević · Vidi više »

Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu

Zgrada IG Farben, na Campusu Westend Frankfurtskog sveucilišta Campus Westend Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu (njem. Johann Wolfgang Goethe-Universität, Frankfurtsko sveučilište) osnovano je 1914. godine.

Novi!!: Fizika i Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu · Vidi više »

Sveučilište Južnog Pacifika

Sveučilište Južnog Pacifika (franc.: Université du Pacifique Sud, engl.: University of the South Pacific) je javno međunarodno sveučilište koje okuplja države Južnog Pacifika.

Novi!!: Fizika i Sveučilište Južnog Pacifika · Vidi više »

Sveučilište Kyoto

Sveučilište Kyoto Sveučilište Kyoto (jap. Kyōto daigaku) nacionalno je sveučilište u Kyotou u Japanu.

Novi!!: Fizika i Sveučilište Kyoto · Vidi više »

Sveučilište Rockefeller

Sveučilište Rockefeller (eng. Rockefeller University), centar za znanstvena istraživanja i obrazovanje, s naglaskom na biomedicinske znanosti, kemiju, bioinformatiku i fiziku.

Novi!!: Fizika i Sveučilište Rockefeller · Vidi više »

Sveučilište Stanford

Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.

Novi!!: Fizika i Sveučilište Stanford · Vidi više »

Sveučilište u Ljubljani

Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.

Novi!!: Fizika i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »

Sydney Chapman

Sydney Chapman (Eccles, 29. siječnja 1888. – Boulder, SAD, 16. lipnja 1970.), britanski geofizičar i matematičar.

Novi!!: Fizika i Sydney Chapman · Vidi više »

T

Datoteka:Latin alphabet Tt.png T je 26.

Novi!!: Fizika i T · Vidi više »

Takaaki Kajita

Takaaki Kajita (Higashimatsuyama, 9. ožujka 1959.), japanski fizičar.

Novi!!: Fizika i Takaaki Kajita · Vidi više »

Tau

Tau (grčki srednji rod:; veliko slovo T; malo slovo τ) devetnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 300.

Novi!!: Fizika i Tau · Vidi više »

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.

Novi!!: Fizika i Težina · Vidi više »

Tehničko veleučilište u Gdanjsku

Tehničko veleučilište u Gdanjsku je državno sveučilište orijentirano na tehniku.

Novi!!: Fizika i Tehničko veleučilište u Gdanjsku · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Fizika i Televizija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Fizika i Temperatura · Vidi više »

Tenzor

U fizici i matematici, tenzor je poopćenje skalara i vektora.

Novi!!: Fizika i Tenzor · Vidi više »

Teorija kaosa

Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).

Novi!!: Fizika i Teorija kaosa · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Fizika i Teorija relativnosti · Vidi više »

Teorija sustava

Teorija sustava je interdisciplinarno područje koje proučava relacije / međuodnose sustava kao cjeline.

Novi!!: Fizika i Teorija sustava · Vidi više »

Teorija vjerojatnosti

Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava.

Novi!!: Fizika i Teorija vjerojatnosti · Vidi više »

Teorijska fizika

Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.

Novi!!: Fizika i Teorijska fizika · Vidi više »

Teorijska planetologija

accessdate.

Novi!!: Fizika i Teorijska planetologija · Vidi više »

Termočlanak

temperaturu u °C. Termočlanak (cijev krajnje desno) unutar plamenika za grijanje vode. Termočlanak ili termoelement je vrsta termometra namijenjena pretežno mjerenju viših temperatura (do 1 500 °C).

Novi!!: Fizika i Termočlanak · Vidi više »

Termodinamički sustav

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Termodinamički sustav je fizikalni sustav u kojem nastaju međusobne pretvorbe topline i drugih oblika energije, te time izazvane promjene ovisne o promjenama temperature.

Novi!!: Fizika i Termodinamički sustav · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Fizika i Termodinamika · Vidi više »

Terry Gilliam

Terence Vance Gilliam (22. studenog 1940.), američko-britanski filmaš i animator, bivši član komičarske grupe Monty Python.

Novi!!: Fizika i Terry Gilliam · Vidi više »

The Sims 2: University

The Sims 2: University prva je ekspanzija za stratešku/simulacijsku računalnu igru The Sims 2.

Novi!!: Fizika i The Sims 2: University · Vidi više »

Theodor Wolfgang Hänsch

Theodor Wolfgang Hänsch (Heidelberg, 30. listopada 1941.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Theodor Wolfgang Hänsch · Vidi više »

Thomas Alva Edison

Thomas Alva Edison (11. veljače 1847. – West Orange, 18. listopada 1931.), američki izumitelj i tehničar.

Novi!!: Fizika i Thomas Alva Edison · Vidi više »

Thomas Kuhn

Thomas Samuel Kuhn (Cincinnati, Ohio, 18. srpnja 1922. – Cambridge, Massachusetts, 17. lipnja 1996.), američki intelektualac, povjesničar znanosti i filozof.

Novi!!: Fizika i Thomas Kuhn · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Fizika i Thomas Young · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Fizika i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tilda

Tilda (~) znak je (grafem) koji se rabi u više jezika/struka s različitim svrhama.

Novi!!: Fizika i Tilda · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Fizika i Titranje · Vidi više »

Točka

Točka može značiti.

Novi!!: Fizika i Točka · Vidi više »

Tok polja

''S''. U matematici i fizici tok vektorskog polja je jedna od najreprezentativnijih veličina za vektorsko polje.

Novi!!: Fizika i Tok polja · Vidi više »

Tomislav Petković

Tomislav Petković (Šibenik, 11. kolovoza 1951.), elektroničar, fizičar i filozof.

Novi!!: Fizika i Tomislav Petković · Vidi više »

Tonči Tadić

Tonči Tadić (Split, 31. ožujka 1962.), hrvatski majstor borilačkih vještina, fizičar i političar, predsjednik Hrvatskog aikido saveza.

Novi!!: Fizika i Tonči Tadić · Vidi više »

Toplinska smrt svemira

energije). kinetičke energije molekula. elastičan sraz ostaje sačuvan. gustoće (singulariteta). topline) pretvara u mehanički rad ''W''. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. vodi. zore. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Toplinska smrt svemira je fizikalna hipoteza o završnom stupnju svemira koji nastaje izjednačavanjem svih temperaturnih razlika u termodinamički zatvorenom sustavu.

Novi!!: Fizika i Toplinska smrt svemira · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Fizika i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Toshihide Maskawa

Toshihide Maskawa, Toshihide Masukawa ili Tošihide Maskava (Nagoja, 7. veljače 1940.), japanski teorijski fizičar.

Novi!!: Fizika i Toshihide Maskawa · Vidi više »

Translacija (razdvojba)

* translacija (lat. translatio: prijenos), u fizici (kinematika), je gibanje krutoga tijela (translacija krutoga tijela) bez vrtnje ili rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.

Novi!!: Fizika i Translacija (razdvojba) · Vidi više »

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Novi!!: Fizika i Transmutacija · Vidi više »

Tribologija

Trošenje (habanje) zupčanika. koljenastog vratila. Tribologija (grč. τρίβειν: trljati) je znanost koja proučava zbivanja na površinama dvaju tijela u dodiru ili relativnom gibanju (triboelementi), ponajprije trenje, trošenje materijala i učinke podmazivanja.

Novi!!: Fizika i Tribologija · Vidi više »

Trodimenzionalni prostor

Trodimenzionalni prostor ili ukratko 3D je geometrijska postavka u kojoj su potrebne tri vrijednosti (zvane parametri) za određivanje položaja nekog elementa (tj. točke).

Novi!!: Fizika i Trodimenzionalni prostor · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Fizika i Tromost · Vidi više »

Tsung-Dao Lee

Tsung-Dao Lee (Šangaj, 24. studenog 1926.), američki teorijski fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Fizika i Tsung-Dao Lee · Vidi više »

U

Datoteka:Latin alphabet Uu.png U je 27.

Novi!!: Fizika i U · Vidi više »

Učenje

Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.

Novi!!: Fizika i Učenje · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Fizika i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Uliks

Uliks (eng. Ulysses) je roman Jamesa Joycea.

Novi!!: Fizika i Uliks · Vidi više »

Ultrazvučna kontrola

Pronalaženje greške kod ultrazvučne kontrole. žlijebljenog spoja. mlaznog motora V2500 IAE: ''Korak 1'': Ultrazvučna glava ispituje korijen lopatica, koji se vidi boroskopom (vizualna kontrola). ''Korak 2'': Prikaz ultrazvučnog signal na zaslonu. ''Korak 3'': Vrh krivulje koji prolazi crvenu liniju pokazuje završetak materijala, dok vrh krivulje na lijevoj strani pokazuje pukotinu u lopatici. Šišmiši koriste ultrazvuk za kretanje po mraku. silom. zavara. Gore: ultrazvučna glava stvara snop zraka pod nekim kutom. Dolje: greška u zavaru se pokazuje na zaslonu ultrazvučnog instrumenta. Za ispitivanje tankih limova i grešaka blizu površine, te neravnina zadnje stijenke, koriste se ultrazvučne glave s dva vibratora: jedan šalje ultrazvučne valove, a drugi ih istovremeno prima. To su '''SE vibratori'''. Ručno postavljanje SE vibratora. Ultrazvučna kontrola kvalitete (kratica: UK) materijala zasniva se na svojstvu ultrazvuka da se širi kroz homogene materijale i da se odbija na granici materijala različitih akustičkih osobina (otpornosti), odnosno od nehomogenosti (grešaka) u materijalu.

Novi!!: Fizika i Ultrazvučna kontrola · Vidi više »

Uteg

vagu. Međunarodnom uredu za mjere i utege. krakova. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Fizika i Uteg · Vidi više »

V

Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.

Novi!!: Fizika i V · Vidi više »

V. gimnazija u Zagrebu

V.

Novi!!: Fizika i V. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Fizika i Vakuum · Vidi više »

Val Logsdon Fitch

Val Logsdon Fitch (Merriman, Nebraska, 10. ožujka 1923. – Princeton, New Jersey, 5. veljače 2015.), američki nuklearni fizičar.

Novi!!: Fizika i Val Logsdon Fitch · Vidi više »

Valentin Petrovič Gluško

Novčić posvećen ukrajinskom znanstveniku Valentinu Glušku Valentin Petrovič Gluško (ukr. Валентин Петрович Глушко, rus. Валентин Петрович Глушко); (Ukrajina, Odesa, 2. rujan 1908. - Rusija, Moskva, 10. siječanj 1989.); je ukrajinski inženjer, i jedan od tri ključna sovjetska inženjera raketne i druge svemirske opreme, uz Volodimira Čolomeja i Sergeja Pavloviča Koroljova, tijekom takozvane svemirske utrke 20.

Novi!!: Fizika i Valentin Petrovič Gluško · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Novi!!: Fizika i Valna teorija · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Fizika i Vektor · Vidi više »

Vektor (razdvojba)

* Vektor, pojam iz matematike, fizike i njihovih tehničkih primjena.

Novi!!: Fizika i Vektor (razdvojba) · Vidi više »

Vektorsko polje

Vektorsko polje oblika f(''x'',''y'').

Novi!!: Fizika i Vektorsko polje · Vidi više »

Veliki hadronski sudarivač

Zemljovid s LHC-ovim položajem u CERNU. Veliki hadronski sudarivač ili supersudarivač (engl. Large Hadron Collider, LHC) je najveći svjetski akcelerator čestica.

Novi!!: Fizika i Veliki hadronski sudarivač · Vidi više »

Veliki Horasan

Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.

Novi!!: Fizika i Veliki Horasan · Vidi više »

Vera Šnajder

Vera Šnajder (Sarajevo, 2. veljače 1904. – Sarajevo, 14. veljače 1976.) bila je prva znanstvenica matematičarka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Fizika i Vera Šnajder · Vidi više »

Veterinarski fakultet u Zagrebu

Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.

Novi!!: Fizika i Veterinarski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Victor Franz Hess

V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.

Novi!!: Fizika i Victor Franz Hess · Vidi više »

Virtualno letenje

Virtualno letenje Virtualno letenje podrazumjeva sve ono što i pravo realno letenje, samo što se ovo događa u virtualnom računalnom svijetu gdje su korisnici povezani u jedinstvene internet virtualne mreže.

Novi!!: Fizika i Virtualno letenje · Vidi više »

Virtualnost

Virtualnost označava svojstvo nečega, da bi u stvarnosti trebalo biti tamo ali nije realno.

Novi!!: Fizika i Virtualnost · Vidi više »

Vitalij Lazarevič Ginzburg

Vitalij Lazarevič Ginzburg (Moskva, 4. listopada 1916. – Moskva, 8. studenog 2009.), ruski teorijski fizičar i astrofizičar.

Novi!!: Fizika i Vitalij Lazarevič Ginzburg · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Fizika i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vladimir Paar

Vladimir Paar (Zagreb, 11. svibnja 1942.),, cudaprirode.com, 22.

Novi!!: Fizika i Vladimir Paar · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Novi!!: Fizika i Vladis Vujnović · Vidi više »

Vlado Pravdić

Vlado Pravdić (Sarajevo, 6. prosinca 1949. – Split, 5. prosinca 2023.) bio je bosanskohercegovački glazbenik (Indexi, Bijelo dugme).

Novi!!: Fizika i Vlado Pravdić · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Novi!!: Fizika i Vlaga · Vidi više »

Vodeni val

Veliki vodeni val Vodeni val površinski je val koji se javlja na slobodnoj površini vodenih tijela kao rezultat puhanja vjetra preko površine vode.

Novi!!: Fizika i Vodeni val · Vidi više »

Vodič

* vodič, u fizici i tehnici, je tvar ili fizikalno tijelo koji se odlikuju sposobnošću prijenosa nekog oblika energije, na primjer električne struje, elektromagnetskih valova (svjetlovod; valovod), zvuka, topline.

Novi!!: Fizika i Vodič · Vidi više »

Vojna znanost

Vojne znanosti ili Vojna znanost) je termin koji se koristi za organizirani sustav znanja o pripremi i vođenju rata. Vojna znanost istražuje i objašnjava zakonitosti u njegovom bitnom elementu - oružanoj borbi uključujući sve ostale čimbenike koji utječu na njen ishod. Povezana je s drugim znanostima (političke, ekonomske i tehničke znanosti, biologija, fizika, geografija i dr.) te uzima u obzir njihova postignuća koja se odnose na oružanu borbu. Vojna znanost također proučava njihovu teoriju i praksu. Dostignuća vojnih znanosti polazna su osnova za izgradnju oružanih snaga i drugih komponenata važnih za vođenje rata.

Novi!!: Fizika i Vojna znanost · Vidi više »

Vrelište

Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.

Novi!!: Fizika i Vrelište · Vidi više »

Vrenje (fizika)

Voda vrije ili ključa. Vrenje ili ključanje, u fizici, je fazni prijelaz iz tekućega u plinovito agregatno stanje koji se zbiva istodobno u cijelom obujmu ili volumenu tekućine na temperaturi vrelišta, pri tlaku pare u tekućini koji je jednak vanjskom tlaku.

Novi!!: Fizika i Vrenje (fizika) · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Fizika i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Fizika i Vrtnja · Vidi više »

Walter Houser Brattain

Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. W. B. Shockleyem i W. H. Brattain u tvrtci Bell Labs (1948.). Fizički izgled današnjih tranzistora. Walter Houser Brattain (Xiamen, Fujian, Kina, 10. veljače 1902. – Seattle, Washington, SAD, 13. listopada 1987.) bio je američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Walter Houser Brattain · Vidi više »

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Walther Bothe, punim imenom Walther Wilhelm Georg Bothe (Oranienburg, Brandenburg, Njemačka, 8. siječnja 1891. – Heidelberg, Baden-Württemberg, Njemačka, 8. veljače 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Walther Bothe · Vidi više »

Walther Hermann Nernst

Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i Walther Hermann Nernst · Vidi više »

Walther Müller

Walther Müller (Hannover, Njemačka, 6. rujna 1905. – Walnut Creek, Kalifornija, SAD, 4. prosinca 1979.) bio je njemački fizičar poznat na poboljšanju na geigerovom brojaču te zajedničkoj geiger–müllerovoj cijevi.

Novi!!: Fizika i Walther Müller · Vidi više »

Walther Meissner

Walther Meissner (Berlin, 16. prosinca 1882. – München, 15. rujna 1974.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Walther Meissner · Vidi više »

Walther Ritz

Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.

Novi!!: Fizika i Walther Ritz · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wienova aproksimacija

Wienova aproksimacija (ponegdje nazvana Wienov zakon ili Wienova razdioba) je zakon fizike koji se koristi za opis spektra toplinskog zračenja (često nazivano funkcija crnog tijela).

Novi!!: Fizika i Wienova aproksimacija · Vidi više »

Wilhelm Conrad Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Wilhelm Conrad Röntgen · Vidi više »

Wilhelm Steinitz

William Steinitz rođen kao Wilhelm Steinitz (Prag, 14. svibnja 1836. – New York, 12. kolovoza 1900.), austrijski šahist židovskog podrijetla i prvi službeni svjetski prvak u šahu.

Novi!!: Fizika i Wilhelm Steinitz · Vidi više »

Wilhelm Wien

Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Wilhelm Wien · Vidi više »

Wilhelmina Vandom

Wilhelmina "Will" Vandom, poznata u engleskim verzijama kao Wilma "Will" Vandom, je fiktivni lik čije je prvo pojavljivanje u talijanskom stripu W.I.T.C.H. 1. travnja 2001. godine.

Novi!!: Fizika i Wilhelmina Vandom · Vidi više »

Willard Boyle

Willard Boyle (Amherst, Nova Škotska, 19. kolovoza 1924. – Wallace, Nova Škotska, 7. svibnja 2011.), kanadski fizičar.

Novi!!: Fizika i Willard Boyle · Vidi više »

William Alfred Fowler

William Alfred Fowler (Pittsburgh, 9. kolovoza 1911. – Pasadena, 14. ožujka 1995.), američki astrofizičar.

Novi!!: Fizika i William Alfred Fowler · Vidi više »

William Bradford Shockley

William Bradford Shockley (London, 13. veljače 1910. – Stanford, 12. kolovoza 1989.), američki fizičar i izumitelj.

Novi!!: Fizika i William Bradford Shockley · Vidi više »

William Daniel Phillips

William Daniel Phillips (Wilkes-Barre, 5. studenog 1948.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i William Daniel Phillips · Vidi više »

William David Coolidge

William David Coolidge (Hudson, 23. listopada 1873. – Schenectady, 3. veljače 1975.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: Fizika i William David Coolidge · Vidi više »

William Gilbert

William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.

Novi!!: Fizika i William Gilbert · Vidi više »

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i William Henry Bragg · Vidi više »

William John Macquorn Rankine

William John Macquorn Rankine (5. srpnja 1820. – 24. prosinca 1872.) bio je škotski inženjer i fizičar.

Novi!!: Fizika i William John Macquorn Rankine · Vidi više »

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.

Novi!!: Fizika i William Lawrence Bragg · Vidi više »

William Robert Grove

Sir William Robert Grove FRS FRSE (Swansea, Wales, 11. srpnja 1811. - London, Engleska, 1. kolovoza 1896.), velški sudac i fizičar.

Novi!!: Fizika i William Robert Grove · Vidi više »

William Rowan Hamilton

William Rowan Hamilton (Dublin, 4. kolovoza 1805. – 2. rujna 1865., Dublin, Irska), irski matematičar, fizičar i astronom koji je dao značajan doprinos razvitku optike, dinamike i algebre.

Novi!!: Fizika i William Rowan Hamilton · Vidi više »

William Thomson

Sir William Thomson, Baron Kelvin of Largs (Belfast, 26. lipnja 1824. – Netherhall kraj Largsa, 17. prosinca 1907.), engleski fizičar.

Novi!!: Fizika i William Thomson · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Fizika i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Wolfgang Gaede

Način rada rotirajuće sisaljke s dvama ekscentrično položenim metalnim valjcima ili Gaedeova sisaljka. Šest inčna uljna difuzijska pumpa. Wolfgang Gaede (Lehe kraj Bremerhavena, 25. svibnja 1878. – München, 24. lipnja 1945.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Wolfgang Gaede · Vidi više »

Wolfgang Ketterle

Wolfgang Ketterle (Heidelberg, 21. listopada 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Wolfgang Ketterle · Vidi više »

Wolfgang Paul

Wolfgang Paul (Zeithain, Saska, 10. kolovoza 1913. – Bonn, 7. prosinca 1993.), njemački fizičar.

Novi!!: Fizika i Wolfgang Paul · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Fizika i Wolfgang Pauli · Vidi više »

XI. gimnazija u Zagrebu

XI.

Novi!!: Fizika i XI. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Yoichiro Nambu

Yoichiro Nambu ili Joičiro Nambu (Tokio, 18. siječnja 1921. – Osaka, 5. srpnja 2015.), američki fizičar japanskoga podrijetla.

Novi!!: Fizika i Yoichiro Nambu · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Fizika i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zakon očuvanja količine gibanja

količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Pomoću zakona očuvanja količine gibanja rješavaju se zadaci sa sudarima (sraz). Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Elastični sraz (sudar) jednakih masa. Elastični sraz (sudar) nejednakih masa. Zakon očuvanja količine gibanja je jedan od najvažnijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka, za sve zatvorene sustave.

Novi!!: Fizika i Zakon očuvanja količine gibanja · Vidi više »

Zamašnjak

parnoj lokomotivi iz 1802. Izgled današnjeg automobilskog zamašnjaka. Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo), nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve točke strojeva (na primjer parnoga stroja), ili služi za stabilizaciju gibanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).

Novi!!: Fizika i Zamašnjak · Vidi više »

Zavareni spoj

zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. Dijelovi šava sučeljnog spoja. elektrolučnog zavarivanja. Temperature kod električnog luka. Osnovni dijelovi “V” žlijeba. grijaču (crveni valjak) pokraj mjesta zavarivanja. topline za ugljični čelik s 0,2% ugljika. ručnog elektrolučnog zavarivanja. Sučeljni spoj, preklopni spoj i kutni spoj. Križni spoj, kutni rubni spoj i prirubni spoj. Zavareni spoj predstavlja cjelinu ostvarenu zavarivanjem, koja obuhvaća skrutnuti dio metala šava stvoren taljenjem, te rubne dijelove zavarenih komada.

Novi!!: Fizika i Zavareni spoj · Vidi više »

Zenerova nagrada

Zenerova nagrada (fra. prix Zener) (također poznata kao Zenerova zlatna medalja (fra. prix Médaille d’or Zener)) međunarodna je nagrada dodjeljivana u znak priznavanja novim znanstvenim otkrićima u područjima znanosti o materijalima i Fizici, s naglaskom na primjene u mehaničkoj spektroskopiji i unutarnjem trenju.

Novi!!: Fizika i Zenerova nagrada · Vidi više »

Zenit

Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Zenit · Vidi više »

Zenitna daljina

zenitnom daljinom.

Novi!!: Fizika i Zenitna daljina · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Fizika i Zima · Vidi više »

Zlata Bartl

Zlata Bartl, crtež u olovci Zlata Bartl (Dolac kraj Travnika, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.

Novi!!: Fizika i Zlata Bartl · Vidi više »

Zlata Tkač

Zlata Moisejevna Tkač (rođena kao Zlote Beyrihman, moldavski: Злотэ Бейрихман, jidiš: זלאַטע טקאַטש, rumunjski: Zlata Tcaci, 16. svibnja 1928. – 1. siječnja 2006.) bila je moldavska skladateljica i glazbena pedagogica židovskoga porijekla.

Novi!!: Fizika i Zlata Tkač · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Fizika i Znanost · Vidi više »

Znanost i tehnologija u Bugarskoj

Od početka 20.

Novi!!: Fizika i Znanost i tehnologija u Bugarskoj · Vidi više »

Znanost o materijalima

Znanost o materijalima područje je koje uključuje interdisciplinarni pristup fizike, kemije, informatike, primijenjene matematike i strojarstva Kategorija:Prirodne znanosti Kategorija:Znanost o materijalima.

Novi!!: Fizika i Znanost o materijalima · Vidi više »

Znanost u renesansi

Leonarda da Vincija, primjer spajanja umjetnosti i znanosti tijekom renesanse. Tijekom renesanse došlo je do velikog napretka na poljima zemljopisa, astronomije, kemije, fizike, matematike, manufakture i inženjeringa.

Novi!!: Fizika i Znanost u renesansi · Vidi više »

Znanosti o životu

Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića.

Novi!!: Fizika i Znanosti o životu · Vidi više »

Znanstvena fantastika

right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.

Novi!!: Fizika i Znanstvena fantastika · Vidi više »

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Novi!!: Fizika i Znanstvenik · Vidi više »

Znanstveno-fantastični film

Znanstveno-fantastični film (ZF film), filmski žanr koji predstavlja podvrstu šireg žanra fantastike, u kojem se opisuju nepoznati i zamišljeni svjetovi i mogući fenomeni koji barem zasad nisu verificirani od strane znanosti, ali imaju znanstveno utemeljenje ili mogućnost da s vremenom budu prihvaćeni ili otkriveni.

Novi!!: Fizika i Znanstveno-fantastični film · Vidi više »

Zrcalo

Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.

Novi!!: Fizika i Zrcalo · Vidi više »

Zvjezdarnica Neil Armstrong

Zvjezdarnica Neil Armstrong (špa. Observatorio Neil Armstrong) je zvjezdarnica u Nikaragvi završena 1. ožujka 2014. Time je Nikaragva postala jedina srednjoamerička država koja ima zvjezdarnicu.

Novi!!: Fizika i Zvjezdarnica Neil Armstrong · Vidi više »

Zvonimir Jakobović

Zvonimir Jakobović (Brčko, BiH, 2. studenog 1937.) je hrvatski fizičar i leksikograf.

Novi!!: Fizika i Zvonimir Jakobović · Vidi više »

Zvrk

Ukrajine koji stvara zvuk dok se dugme okreće. kinetičkoj umjetnosti (O'Fallon (Illinois), SAD). balističkom projektilu IRBM S3. Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase koje se vrti oko svoje osi te zbog momenta tromosti ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava.

Novi!!: Fizika i Zvrk · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Fizika i Zvuk · Vidi više »

1900-ih

Bez opisa.

Novi!!: Fizika i 1900-ih · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Fizika i 1913. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Fizika i 2005. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fizičari.