Brže od pregledniku!
94 odnosi: Arapi i Hrvati, Arapsko-bizantski ratovi, Đuro Pilar, Šime Mazzura, Bašćanska ploča, Bijaći, Bijela Hrvatska, Bizantologija, Bude Budisavljević (hrvatski književnik), Bugarska, Celestin Medović, Crkva bosanska, Delnice, Dionička tiskara, Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia, Dolazak Hrvata, Domagoj, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Franjo Antun Bartučević, Fužine, Gesta regum Chroatorum, Glaž, Glagoljica, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska historiografija, Hrvatski katolički pokret, Hrvatski sabor 1865. – 1867., Hrvatsko-ruski odnosi, Ivan Alberti, Ivan Črnčić, Ivan Ružić, Ivan Standl, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1861., Josip Beruta, Josip Juraj Strossmayer, Josip Mihalović, Josip Torbar, Južnoslavenska ideja, Kemijska nomenklatura, Književnik (časopis), Konzervativizam, Korijenski pravopis, Kralj Tomislav, Ljetopis popa Dukljanina, Matica hrvatska, Matija Gubec, ..., Milko Cepelić, Mirogoj, Narodna stranka, Natko Nodilo, Ostrog (Kaštela), Paškal Buconjić, Paleografija, Petar Mančun, Petar Preradović, Petar Snačić, Podrijetlo Hrvata, Pokrštenje Hrvata, Povaljska listina, Povelje bana Mateja Ninoslava, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Pset, Republika Srpska Krajina, Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije, Rudolf Valdec, Sergej Solovjov, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stećak, Stjepan Praska (ban), Stranka prava, Tabula a Cutheis, Tadija Smičiklas, Uskoplje, Uskoplje (župa), Vatikanski hrvatski molitvenik, Vatroslav Jagić, Višeslav, Višeslavova krstionica, Vid Vuletić Vukasović, Viktor Novak, Vinko Basile, Vjenceslav Turković, Vladimir Prelog, Vladimir Solovjov, 13. veljače, 1828., 1866., 1894., 25. studenoga, 4. ožujka. Proširite indeks (44 više) »
Arapi i Hrvati
Arapi i Hrvati došli su u kontakt tako što je ofenziva afričkih Aglabida protiv Bizanta u Siciliji i južnoj Italiji dovela arapske gusare i do hrvatske obale.
Novi!!: Franjo Rački i Arapi i Hrvati · Vidi više »
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Novi!!: Franjo Rački i Arapsko-bizantski ratovi · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: Franjo Rački i Đuro Pilar · Vidi više »
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Franjo Rački i Šime Mazzura · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Franjo Rački i Bašćanska ploča · Vidi više »
Bijaći
Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.
Novi!!: Franjo Rački i Bijaći · Vidi više »
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Novi!!: Franjo Rački i Bijela Hrvatska · Vidi više »
Bizantologija
Hieronymus Wolf Bizantologija ili bizantinistika je disciplina koja proučava povijest i kulturu Bizanta.
Novi!!: Franjo Rački i Bizantologija · Vidi više »
Bude Budisavljević (hrvatski književnik)
Bude Budisavljević Budislav - Bude plemeniti Budisavljević (Bjelopolje kod Korenice, 17. siječnja 1843. – Zagreb, 22. siječnja 1919.), je bio upravni službenik, veliki župan u Gospiću i Zagrebu, hrvatski književnik i jezikoslovac, pripadnik riječke filološke škole.
Novi!!: Franjo Rački i Bude Budisavljević (hrvatski književnik) · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Franjo Rački i Bugarska · Vidi više »
Celestin Medović
Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. – Sarajevo, 20. siječnja 1920.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Franjo Rački i Celestin Medović · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Franjo Rački i Crkva bosanska · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Rački i Delnice · Vidi više »
Dionička tiskara
Dionička tiskara je bila tiskara u Zagrebu koja je odigrala veliku ulogu u hrvatskom preporodu.
Novi!!: Franjo Rački i Dionička tiskara · Vidi više »
Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia
Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia je zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske koju je uredio Franjo Rački.
Novi!!: Franjo Rački i Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia · Vidi više »
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Novi!!: Franjo Rački i Dolazak Hrvata · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Franjo Rački i Domagoj · Vidi više »
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Franjo Rački i Dukljanska crkva · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Franjo Rački i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Franjo Rački i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga) · Vidi više »
Franjo Antun Bartučević
Franjo Antun Bartučević (Hvar, 1550. – ?, poslije 1620.) je bio hrvatski plemenitaš, diplomat, crkveni dužnosnik, vojna osoba iz reda franjevaca.
Novi!!: Franjo Rački i Franjo Antun Bartučević · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Franjo Rački i Fužine · Vidi više »
Gesta regum Chroatorum
Gesta regum Chroatorum (hr. Djela hrvatskih kraljeva), bili kronike, zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva za koje se pretpostavlja da su postojali u doba "narodnih" vladara, a koji nisu sačuvani.
Novi!!: Franjo Rački i Gesta regum Chroatorum · Vidi više »
Glaž
Glaž je bio srednjovjekovni grad, sjedište istoimene županije na području današnje Bosne.
Novi!!: Franjo Rački i Glaž · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Franjo Rački i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska historiografija
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatska historiografija · Vidi više »
Hrvatski katolički pokret
Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »
Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatski sabor 1865. – 1867. · Vidi više »
Hrvatsko-ruski odnosi
50px Dmitrijem Medvjedevim u Moskvi 2010. godine Hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi. Hrvatsko-ruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Ruske Federacije.
Novi!!: Franjo Rački i Hrvatsko-ruski odnosi · Vidi više »
Ivan Alberti
Ivan Alberti (Split, sredina 16. st. - Klis, 27. svibnja 1596.), splitski plemić i protuturski ratnik.
Novi!!: Franjo Rački i Ivan Alberti · Vidi više »
Ivan Črnčić
Ivan Črnčić (Ivan Crnčić) Proleksis enciklopedija (Polje (Dobrinj), 2. svibnja 1830. - Rim, 7. siječnja 1897.), otok-krk.org, (MK) Autor: Admin, 7.
Novi!!: Franjo Rački i Ivan Črnčić · Vidi više »
Ivan Ružić
Ivan Ružić (Hreljin kod Bakra, 1849. – Zagreb, 22. siječnja 1915.), hrvatski odvjetnik, pravaški političar starčevićanac, katolički aktivist i dobrotvor.
Novi!!: Franjo Rački i Ivan Ružić · Vidi više »
Ivan Standl
Zagrebačke katedrale. Fotografija Ivana Standla. Ivan Standl (Prag, 27. listopada 1832. – Zagreb, 30. kolovoza 1897.), hrvatski umjetnički fotograf češkoga podrijetla, prvi zagrebački fotograf.
Novi!!: Franjo Rački i Ivan Standl · Vidi više »
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1861.
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1861. održani su u dva dijela.
Novi!!: Franjo Rački i Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1861. · Vidi više »
Josip Beruta
Josip Beruta (Sigetec, danas općina Peteranec, 22. siječnja 1833. – Zagreb, 3. lipnja 1891.), hrvatski političar Pučku školu je polazio u Sigecu, Klasičnu gimnaziju (maturirao 1853. godine) i studij teologije u Zagrebu, bio je na raznim dužnostima kod nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu (1857-1861.), nadbiskupov osobni ceremonijar (1861-1863.), župnik u Biškupcu kod Varaždina (1863-1865.), a kasnije zaslužnik župnik župe Sv.
Novi!!: Franjo Rački i Josip Beruta · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Franjo Rački i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Mihalović
Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Franjo Rački i Josip Mihalović · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: Franjo Rački i Josip Torbar · Vidi više »
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Novi!!: Franjo Rački i Južnoslavenska ideja · Vidi više »
Kemijska nomenklatura
Kemijska nomenklatura je skup imena kemijskih elemenata i spojeva te sustav pravila za njihovu tvorbu.
Novi!!: Franjo Rački i Kemijska nomenklatura · Vidi više »
Književnik (časopis)
Književnik ili Časopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku, i prirodne znanosti je časopis koji je izlazio U Zagrebu 1864. – 1866. Pokrenut je uz potporu Matice hrvatske, a među urednicima su bili Franjo Rački i Vatroslav Jagić.
Novi!!: Franjo Rački i Književnik (časopis) · Vidi više »
Konzervativizam
Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.
Novi!!: Franjo Rački i Konzervativizam · Vidi više »
Korijenski pravopis
Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.
Novi!!: Franjo Rački i Korijenski pravopis · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Franjo Rački i Kralj Tomislav · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Franjo Rački i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Franjo Rački i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Franjo Rački i Matija Gubec · Vidi više »
Milko Cepelić
Milko Cepelić (Vuka, 21. rujna 1853. - Đakovo, 26. ožujka 1920.) je bio hrvatski svećenik, skupljač, povjesničar i etnograf.
Novi!!: Franjo Rački i Milko Cepelić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Franjo Rački i Mirogoj · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Franjo Rački i Narodna stranka · Vidi više »
Natko Nodilo
Natko Nodilo (Split, 31. kolovoza 1834. – Zagreb, 21. svibnja 1912.), hrvatski političar, povjesničar i publicist.
Novi!!: Franjo Rački i Natko Nodilo · Vidi više »
Ostrog (Kaštela)
Ostrog (u dokumentima navođen kao: Obstrog, Obstroch, Ostroc, Ostroch, Ostruch, odnosno Ostrogh), srednjovjekovno naselje po sredini Kaštelanskoga Velog polja, na sadašnjem lokalitetu Ostrožine iznad današnjega Kaštel Lukšića, imao je najveće značenje među ostalim pretkaštelanskim selima.
Novi!!: Franjo Rački i Ostrog (Kaštela) · Vidi više »
Paškal Buconjić
Paškal Buconjić O.F.M. (Drinovci, 2. travnja 1834. – Mostar, 8. prosinca 1910.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski od 1881. do 1910. i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1890. do 1910. godine.
Novi!!: Franjo Rački i Paškal Buconjić · Vidi više »
Paleografija
Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.
Novi!!: Franjo Rački i Paleografija · Vidi više »
Petar Mančun
Petar Mančun (Dubrovnik, 14. travnja 1803. – Rim, 26. srpnja 1888.), hrvatski bakrorezac, tajnik Papinskog hrvatskoga zavoda svetog Jeronima i predsjednik Bratovštine sv. Duha u Rimu.
Novi!!: Franjo Rački i Petar Mančun · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Franjo Rački i Petar Preradović · Vidi više »
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Novi!!: Franjo Rački i Petar Snačić · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Franjo Rački i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Novi!!: Franjo Rački i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »
Povaljska listina
'''Povaljska listina''' Povaljska listina najstariji je sačuvani dokument pisan hrvatskom ćirilicom.
Novi!!: Franjo Rački i Povaljska listina · Vidi više »
Povelje bana Mateja Ninoslava
Istraživanje o etnodruštvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suočava se s teškoćama već pri tumačenju narodnosnih izričaja u bosanskim ćirilskim ispravama 13.
Novi!!: Franjo Rački i Povelje bana Mateja Ninoslava · Vidi više »
Povijest jezika u Bosni i Hercegovini
Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.
Novi!!: Franjo Rački i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Pset
Županija Pset ili Pesenta predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Franjo Rački i Pset · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Franjo Rački i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije je pseudohistoriografsko djelo Vojislava Šešelja, srpskog političara i predsjednika Srpske radikalne stranke.
Novi!!: Franjo Rački i Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Franjo Rački i Rudolf Valdec · Vidi više »
Sergej Solovjov
Sergej Solovjev Sergej Mihajlovič Solovjov (rus. Сергей Михайлович Соловьёв); Moskva, 17. svibnja 1820. — Moskva, 16. listopada 1879.) bio je ruski povjesničar.
Novi!!: Franjo Rački i Sergej Solovjov · Vidi više »
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Novi!!: Franjo Rački i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Franjo Rački i Stećak · Vidi više »
Stjepan Praska (ban)
Stjepan Praska (lat. Stephanus Prasca) bio je hrvatski ban i carski protospatar.
Novi!!: Franjo Rački i Stjepan Praska (ban) · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Franjo Rački i Stranka prava · Vidi više »
Tabula a Cutheis
Tabula a Cutheis, punim naslovom Summa historiarum tabula a Cutheis: De gestis civium Spalatinorum, fragmentarno sačuvana kronika iz 14. stoljeća, poimenice nepoznatog autora iz obitelji Cutheis.
Novi!!: Franjo Rački i Tabula a Cutheis · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Franjo Rački i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Franjo Rački i Uskoplje · Vidi više »
Uskoplje (župa)
kralja Tomislava (oko 928.) Uskoplje je srednjovjekovna županija u srednjoj Bosni.
Novi!!: Franjo Rački i Uskoplje (župa) · Vidi više »
Vatikanski hrvatski molitvenik
Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.
Novi!!: Franjo Rački i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Franjo Rački i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Višeslav
Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Novi!!: Franjo Rački i Višeslav · Vidi više »
Višeslavova krstionica
Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Franjo Rački i Višeslavova krstionica · Vidi više »
Vid Vuletić Vukasović
Vid Vuletić Vukasović (Brsečine, 16. prosinca 1853. – Dubrovnik, 10. srpnja 1933.), dubrovački književnik, povjesničar i etnograf, suradnik brojnih listova i časopisa.
Novi!!: Franjo Rački i Vid Vuletić Vukasović · Vidi više »
Viktor Novak
Viktor Novak (Donja Stubica, 4. veljače 1889. – Beograd, 1. siječnja 1977.), bio je hrvatski i jugoslavenski, pristupljeno 16.
Novi!!: Franjo Rački i Viktor Novak · Vidi više »
Vinko Basile
Vinko Basile (tal. Vincenzo Basile; Siculiana, 28. prosinca 1811. ‒ Palermo, 3. ožujka 1882.) bio je talijanski katolički svećenik, isusovac, misionar i kulturni djelatnik.
Novi!!: Franjo Rački i Vinko Basile · Vidi više »
Vjenceslav Turković
Vjenceslav Turković (negdje Vencel i Vinko; Kraljevica, 28. rujna 1826. – Karlovac, 30. travnja 1902.), bio je hrvatski gospodarstvenik, brodovlasnik i trgovac.
Novi!!: Franjo Rački i Vjenceslav Turković · Vidi više »
Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.
Novi!!: Franjo Rački i Vladimir Prelog · Vidi više »
Vladimir Solovjov
Ivan Kramskoj: Vladimir Solovjov 1885. Vladimir Sergejevič Solovjov ili Vladimir Solovjev (ruski: Владимир Сергеевич Соловьёв, Moskva 28. siječnja 1853. - Uzkoje, 13. kolovoza 1900.) bio je ruski filozof i pjesnik, pisac pamfleta, književni kritičar, koji je odigrao značajnu ulogu u razvoju ruske filozofije i poezije krajem 19.
Novi!!: Franjo Rački i Vladimir Solovjov · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Franjo Rački i 13. veljače · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Rački i 1828. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Rački i 1866. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Rački i 1894. · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Franjo Rački i 25. studenoga · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Franjo Rački i 4. ožujka · Vidi više »
