Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Getit

Indeks Getit

Getit, željezov oksihidroksidni mineral, kemijska formula α-FeOOH, nazvan po velikom njemačkom književniku Johannu Wolfgangu von Goetheu.

21 odnosi: Anorganski pigmenti, Željezni oksidni pigmenti, Željezno žutilo, Željezno crnilo, Željezno crvenilo, Željezo, Željezov(II) hidroksid, Željezovi oksidi, Geologija Marsa, Istraživanje Marsa, Johann Wolfgang von Goethe, Limonit, Marsova klima, Mössbauerov efekt, Mohsova ljestvica, Nemetalne mineralne sirovine, Oker, Rudolf Ludwig Mössbauer, Sijena (pigment), Tvrdoća po Vickersu, Umbra.

Anorganski pigmenti

Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. premaze. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. gume (više od 90% količina). Italiji. sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Željezno žutilo. Crvenožućkasti željezni oksid. Željezno crnilo. Kromoksidna zelena kao pigment. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Kadmijeva crvena ili kadmijevo crvenilo. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. organski pigment ultramarin. Vermilion, cinober ili rumenica. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. "Suncokreti" (V. van Gogh). Kromova narančasta ili kromov narančasti pigment. kromove zelene koju je koristio Stirling Moss na svojem vozilu BRP BRM P25 (Formula 1). Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Anorganski pigmenti su pigmenti koji su bili poznati još u prapovijesti.

Novi!!: Getit i Anorganski pigmenti · Vidi više »

Željezni oksidni pigmenti

Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Željezno žutilo. Željezno crnilo. Željezni oksidni pigmenti su različiti oksidi željeza, a mogu biti crveni, smeđi, narančasti, žuti ili crni, uključujući i prijelazne tonove među tim bojama.

Novi!!: Getit i Željezni oksidni pigmenti · Vidi više »

Željezno žutilo

Željezno žutilo kao pigment. Povijesna proizvodnja željeznog žutila u VEB ''Kali-Chemie Berlin'', 1980. Željezno žutilo ili željezno oksidno žuta je žuti pigment, kemijski hidroksid željezovog oksida (α FeO(OH)) kao getit, a to se može napisati i kao Fe2O3 · H2O s istim omjerom kemijskih elemenata.

Novi!!: Getit i Željezno žutilo · Vidi više »

Željezno crnilo

Željezno crnilo. Željezno crnilo ili željezno oksidno crna je oksid željeza crne boje, koji se obično opisuje jednadžbe Fe3O4.

Novi!!: Getit i Željezno crnilo · Vidi više »

Željezno crvenilo

Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Crvenožućkasti željezni oksid. Crvenoplavkasti željezni oksid. Željezno crvenilo ili željezno oksidno crvena oksidni je pigment s velikim udjelom Fe2O3 (željezov(III) oksid), pa je zagasito crvenosmeđe do crvenoljubičaste boje.

Novi!!: Getit i Željezno crvenilo · Vidi više »

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Novi!!: Getit i Željezo · Vidi više »

Željezov(II) hidroksid

Željezov(II) hidroksid (Fe(OH)2) koji sadrži različit udjel vode i zapravo je željezni oksidhidrat (Fe2O3 x H2O).

Novi!!: Getit i Željezov(II) hidroksid · Vidi više »

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Novi!!: Getit i Željezovi oksidi · Vidi više »

Geologija Marsa

Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.

Novi!!: Getit i Geologija Marsa · Vidi više »

Istraživanje Marsa

Mars je planet koji je od davnina poznat ljudima.

Novi!!: Getit i Istraživanje Marsa · Vidi više »

Johann Wolfgang von Goethe

(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Novi!!: Getit i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »

Limonit

Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH).

Novi!!: Getit i Limonit · Vidi više »

Marsova klima

''Rosetta'' 2007.) Povijest vode na Marsu. Brojevi označavaju milijarde godina u prošlosti. Marsova klima je stoljećima bila tema znanstvenih istraživanja, dijelom i zato što je to jedini stjenoviti planet čiju površinu je moguće izravno detaljno promatrati sa Zemlje uz pomoć teleskopa.

Novi!!: Getit i Marsova klima · Vidi više »

Mössbauerov efekt

adsorpcije. adsorpcijske linije kod elektronskih i nuklearnih prijelaza. scintilacijski detektor. Prvi Mössbauerov spektar. Shematski prikaz suvremenog Mössbauerovog uređaja postavljenog za transmisijsko snimanje. 57Fe Mössbauerov spektar uzorka sintetičkog getita. Mössbauerov efekt ili Mössbauerov učinak (po R. L. Mössbaueru) je emisija i adsorpcija gama-zračenja bez uzmaka (trzaja) atomskih jezgri i pojava rezonantne adsorpcije (apsorpcije gama-zračenja u atomima koji su istovrsni atomima radioaktivnoga izvora).

Novi!!: Getit i Mössbauerov efekt · Vidi više »

Mohsova ljestvica

Mohsova ljestvica je niz od deset minerala poredanih po tvrdoći koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari.

Novi!!: Getit i Mohsova ljestvica · Vidi više »

Nemetalne mineralne sirovine

Nemetalne mineralne sirovine prilikom topljenja ne daju novu sirovinu, a obično su vezane uz sedimentne stijene.

Novi!!: Getit i Nemetalne mineralne sirovine · Vidi više »

Oker

Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Oker pigment (žuti oker). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Oker (njem. Ocker od lat. ochra: bijeložut od grč. ὤχρα, prema ὠχρός: žut; blijed) je prirodni anorganski pigment kojemu je, uz veće primjese (prirodne) gline, glavni sastojak hidratizirani željezni(III) oksid (FeOOHx0,4 H2O), a sadrži i nešto manganovih i kalcijevih spojeva.

Novi!!: Getit i Oker · Vidi više »

Rudolf Ludwig Mössbauer

Rudolf Ludwig Mössbauer (München, 31. siječnja 1929. – München, 14. rujna 2011.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Getit i Rudolf Ludwig Mössbauer · Vidi više »

Sijena (pigment)

žarena sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. pigmenata oker, sijena i umbra. Sijena je naziv za pigment s otprilike 50% Fe2O3 (željezov oksid) i s malim udjelom (manji od 1%) manganovog dioksida.

Novi!!: Getit i Sijena (pigment) · Vidi više »

Tvrdoća po Vickersu

tvrdoće po Vickersu. Zbog netočnosti rada, nesavršenosti uzorka i sličnog (često puta je kvadrat iskrivljen), mjere se obje dijagonale kvadrata (''d1'' i ''d2'') i uzima se srednja vrijednost dijagonale ''d''. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. Tvrdoća po Vickersu (oznaka: HV) je mjera otpornosti što ga neki materijal pruža prodiranju dijamantne četverostrane piramide s vršnim kutom od 136º, opterećene silom F (N).

Novi!!: Getit i Tvrdoća po Vickersu · Vidi više »

Umbra

Italiji. Još jedan uzorak prirodnog pigmenta umbre. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 (željezov oksid) i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%).

Novi!!: Getit i Umbra · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »