Komunikacija

366 odnosi: Aleja glagoljaša, Aleksandar Ehrmann, Andrija iz Krka, Anica Nazor, Ante Starčević, Anton s Padove, Antun Dalmatin, Antun Mahnić, Arapi i Hrvati, Arturo Cronia, Az, Azbuka, Đerv, Ša, Šime Budinić, Šimun Greblo, Šimun Klimantović, Šimun Kožičić, Šotovento, Šta, Šumber, Žakan Juri, Živjeti, Župski glagoljski natpis, Čajničko evanđelje, Črv, Ćiril i Metod, Ćirilica, Baščanski ostrišci, Bašćanska ploča, Bašćina (Zagreb), Bare Poparić, Baromićev brevijar, Bečki listići, Bernard Balon, Bernardin Frankopan, Biska, Blaž Baromić, Bogoslav Šulek, Bosanskohercegovačka književnost, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Bot od Bajne, Brajci, Branimir, Branko Fučić, Brozićev brevijar, Bugarski jezik, Buki, Ci, ..., Crikvenica, Crkva sv. Jerolima u Starom Gradu, Crkva sv. Lucije na Krku, Crkva sv. Marije Magdalene u Kosmatom gradu, Crkva sv. Petra na Priku, Crkvena umjetnost u Hrvatskoj, Crnogorska književnost, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnorizac Hrabar, Dabar (Otočac), Damir Viškanić, Danilo Klen, Darko Žubrinić, Darko Deković, Darovnica slavnoga Dragoslava, Dmitar Zvonimir, Dobrinj, Dobrje, Dolnji kraji, Drašković, Dragutin Antun Parčić, Državni arhiv u Rijeci, Državni arhiv u Splitu, Dukljansko Kraljevstvo, Dzjelo, Epigrafika, Es, Eurokovanice, Feliks Petančić, Feničanska umjetnost, Fenicija, Frane Ivanišević, Franjevački samostan u Humcu, Franjevci trećoredci glagoljaši, Franjo Glavinić, Franjo Rački, Frt, Gabonjin, Giovanni Kobler, Giuseppe Praga, Glagoli, Glagoljaši, Glagoljaška tiskara u Senju, Glagoljica, Glagolju, Glavotok, Gospićko-senjska biskupija, Gramatika hrvatskoga jezika, Grškovićev odlomak apostola, Grdoselski ulomak, Grgur Ninski, Grofovi Draškovići, Hanibal Lucić, Hjer, Hotkovići, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati u Ukrajini, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska glagoljica, Hrvatska glazba, Hrvatska književnost, Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini, Hrvatska povijest, Hrvatska srednjovjekovna književnost, Hrvatska umjetnost, Hrvatske eurokovanice, Hrvatski brevijar, Hrvatski identitet, Hrvatski jezik, Hrvatski katolički pokret, Hrvatski nacionalni simboli, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-ruski odnosi, Hrvojev misal, Hum (Buzet), Humačka ploča, Humski grafit, Hvalov zbornik, I (glagoljsko slovo), I (razdvojba), Iže, Ižica, Inkunabula, Ist, Istarski razvod, Ivan Krstitelj Agatić, Ivan VII. Frankapan, Ivo Prodan, Jablanac, Jat, Jer, Jeri, Jes, Jest, Jezera, Jo, Jor, Josip Marčelić, Ju, Juraj Carić (biskup), Juraj Drašković (r. 1450.), Juraj Posilović, Juraj Radojević, Juraj Slovinac, Jurandvor, Jus, Kaštel Grobnik, Kajetan Bedini, Kako, Kapucini, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Karojba, Kastavski statut, Katoličanstvo u Hrvata, Kijevski listići, Kirinov psaltir, Klana, Kločev glagoljaš, Kninski ulomak, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Košljun, Korijenski pravopis, Kornić, Kras (Dobrinj), Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa, Krčki natpis, Krbavska bitka, Križ iz Donje Britivice, Kristian Kreković, Krk, Krk (grad), Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine, Kultura u Hrvatskoj, Kvirin Klement Bonefačić, Lapčani, Leksikon hrvatske glagoljice, Leonard Krčki (Frankopan), Likovna umjetnost u Hrvatskoj, Ljekaruša, Ljubuški, Ljudevit Lalić, Ljudje, Lovre Katić, Lucidar, Luka Kirac, Magaš, Majuskula, Makedonski jezik, Malinska, Marinka Šimić, Mario Kalčić, Marko Japundžić, Marko Kalogjera, Marko Marulić, Mate Tentor, Mateo Žagar, Metropolitana, Mihajlo Višević, Mihanovićev odlomak Apostola, Mikula Brozić, Miroslavljevo evanđelje, Misal, Misal kneza Anža Frankopana, Misal kneza Novaka, Misal po zakonu rimskoga dvora, Mislite, Mošćenice, Mogorovići, Molitvenik, Murter, Murter-Kornati, Muzej u Humcu, Naš, Nacionalni park Mljet, Nagrada za kulturu Najselo, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Dinarić, Ninska biskupija, Novi Vinodolski, O, Odnos glagoljice i ćirilice, Ohridska književna škola, Okrugla crkva, Olib, Olib (Zadar), Omišalj, On, Osor, Ot, Paleografija, Papinski orijentalni institut, Parčićev misal, Pariška pjesmarica, Pariški kodeks, Pavao Ritter Vitezović, Pehčevo, Pergament, Perušić, Petrisov zbornik, Pisanje, Pjesmarica, Plominski natpis, Pokoj (glagoljsko slovo), Pokrštenje Hrvata, Pop Martinac, Porozina, Povijest crnogorskoga jezika, Povijest Hrvata (Meštrović), Povijest Istre, Povijest Rijeke, Povijest Ukrajine, Povlja, Prečista Krajinska, Predromanika, Premudini ostrišci, Psovka, Pula, Rab (grad), Rafael Levaković, Rana povijest Hrvata, Rapska fjera, Rasopasno, Rci, Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika, Red i zakon sestara dominikanki, Riječka nadbiskupija, Roč, Ročki misal, Rusinski jezik, Ruski jezik, Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Samostan sv. Marije Magdalene u Portu, Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, Savar, Senj, Senjska katedrala, Senjska ploča, Senjski glagoljski misal, Sjeverna Makedonija, Slaveni, Slovačka, Slovo, Slovo (glagoljsko slovo), Soline (Dobrinj), Splitski crkveni sabori, Splitski odlomak misala, Splitsko-makarska nadbiskupija, Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav, Spovid općena, Srbija, Srednjovjekovna hrvatska država, Srednjovjekovna književnost, Srpska književnost, Srpski jezik, Srpskoslavenski jezik, Stanisław Hozjusz, Stari grad Dubovac, Stari grad Ozalj, Starohrvatska umjetnost, Staroslavenski jezik, Stjepan Damjanović, Stjepan II. Cupilli, Stjepan Konzul Istranin, Sužan, Supetarski ulomak, Sveti Jeronim, Svetište Majke Božje Goričke, Svetvinčenat, Svit se konča, Tehnika lomljenih ligatura, Tekst, Thita, Tijat, Tiskarstvo, Tkonski zbornik, Tomašnica, Tradicionalna misa, Tribulje, Trojezična hereza, Turanj (Sveti Filip i Jakov), Tvrdo, U, Udžbenik, Uk, Us (glagoljsko slovo), V, Valun, Valunska ploča, Vatikanski hrvatski molitvenik, Vatroslav Lopašić, Velikomoravska Kneževina, Višnjan, Vicko Zmajević, Vinjerac, Vinko Brešić, Vinko Premuda, Vinodolski brevijar, Vinodolski zakonik, Vjedi, Vrbnički statut, Vrbnik, Vukovar, Zamask, Završje Netretićko, Zemlja (razdvojba), Zemlji, Znamenite riječke građevine, 1347., 15. rujna, 2012., 29. ožujka. Proširite indeks (316 više) » « Stisni indeks

Aleja glagoljaša

Ploča s opisom aleje Aleja glagoljaša, spomenički je kompleks spomen-obilježja glagoljaštvu i glagoljašima.

Novi!!: Glagoljica i Aleja glagoljaša · Vidi više »

Aleksandar Ehrmann

Aleksandar Ehrmann (Podbuz, Poljska, 14. rujna 1879. – Zagreb, 13. travnja 1965.), hrvatski industrijalac, filantrop i diplomat koji je imao važnu ulogu u razvitku industrije u Slavonskom Brodu, začecima automobilizma i sportskoga zrakoplovstva u Hrvatskoj i u unapređivanju kulture jaskanskoga kraja i grada Zagreba.

Novi!!: Glagoljica i Aleksandar Ehrmann · Vidi više »

Andrija iz Krka

crkve sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku Crkva sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku Andrija iz Krka (Krk, 13. stoljeće), bio je hrvatski graditelj.

Novi!!: Glagoljica i Andrija iz Krka · Vidi više »

Anica Nazor

Anica Nazor (Potoci, općina Drvar, Bosna i Hercegovina, 2. veljače 1935.), hrvatska filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica i akademkinja.

Novi!!: Glagoljica i Anica Nazor · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Glagoljica i Ante Starčević · Vidi više »

Anton s Padove

Meštar Anton s Padove (Kašćerga, djeluje od 1529. do 1537.), hrvatski je slikar.

Novi!!: Glagoljica i Anton s Padove · Vidi više »

Antun Dalmatin

Antun Dalmatin (Anton Dalmatin) (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), hrvatski protestantski pisac.

Novi!!: Glagoljica i Antun Dalmatin · Vidi više »

Antun Mahnić

Dr.

Novi!!: Glagoljica i Antun Mahnić · Vidi više »

Arapi i Hrvati

Arapi i Hrvati došli su u kontakt tako što je ofenziva afričkih Aglabida protiv Bizanta u Siciliji i južnoj Italiji dovela arapske gusare i do hrvatske obale.

Novi!!: Glagoljica i Arapi i Hrvati · Vidi više »

Arturo Cronia

Arturo Cronia (Zadar, 13. prosinca 1896. – Padova, 11. svibnja 1967.), talijanski slavist (pristupljeno 3. prosinca 2018.).

Novi!!: Glagoljica i Arturo Cronia · Vidi više »

Az

Baščanske ploče s dva različita simbola za ''a'' Az je naziv za prvo slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Az · Vidi više »

Azbuka

Glagoljski ''Codex Zographensis'' (10-11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda.

Novi!!: Glagoljica i Azbuka · Vidi više »

Đerv

Slovo ''đerv'' u uglatoj glagoljici Đerv je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Đerv · Vidi više »

Ša

Slovo ''ša'' u glagoljici Ša (stsl. ša) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ša · Vidi više »

Šime Budinić

Kip Šime Budinića u Zadru Šime Budinić (Zadar, između 1530. i 1535. – Zadar, 13. prosinca 1600.), hrvatski književnik i prevoditelj.

Novi!!: Glagoljica i Šime Budinić · Vidi više »

Šimun Greblo

Šimun Greblo, (Roč, oko 1472. – Roč, nakon 1539.), svećenik, glagoljaški pisac i pisar.

Novi!!: Glagoljica i Šimun Greblo · Vidi više »

Šimun Klimantović

Šimun Klimantović (Lukoran oko 1460. – nakon 1540.), franjevac i kroničar.

Novi!!: Glagoljica i Šimun Klimantović · Vidi više »

Šimun Kožičić

Šimun Kožičić Benja (Zadar, oko 1460. – Zadar, 1536.) bio je modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci.

Novi!!: Glagoljica i Šimun Kožičić · Vidi više »

Šotovento

Šotovento je najzapadnije područje otoka Krka, administrativno pripada Gradu Krku.

Novi!!: Glagoljica i Šotovento · Vidi više »

Šta

Slovo ''šta'' u uglatoj glagoljici Šta je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Šta · Vidi više »

Šumber

Šumber je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Nedelja, Istarska županija.

Novi!!: Glagoljica i Šumber · Vidi više »

Žakan Juri

Odmorište Žakna Jurja, Aleja glagoljaša Žakan Juri (Roč, druga polovina 15. stoljeća – početak 16. stoljeća), istarski glagoljaški svećenik i vjesnik prve hrvatske tiskane knjige.

Novi!!: Glagoljica i Žakan Juri · Vidi više »

Živjeti

Slovo ''živjeti'' u uglatoj glagoljici Živjeti (ili živeti) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Živjeti · Vidi više »

Župski glagoljski natpis

Župski glagoljski natpis Župski glagoljski natpis glagoljski je natpis iz 11.

Novi!!: Glagoljica i Župski glagoljski natpis · Vidi više »

Čajničko evanđelje

Čajničko evanđelje ili Čajničko četveroevanđelje je četveroevanđelje iz 15.

Novi!!: Glagoljica i Čajničko evanđelje · Vidi više »

Črv

GlagolitsaCherv.gif Črv (stsl. črьvь "crv") je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Črv · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Glagoljica i Ćiril i Metod · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Glagoljica i Ćirilica · Vidi više »

Baščanski ostrišci

Baščanski ostrišci ili Premudini ostrišci su glagoljički rukopisi iz 12. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Baščanski ostrišci · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Novi!!: Glagoljica i Bašćanska ploča · Vidi više »

Bašćina (Zagreb)

Bašćina je glasilo i stručni časopis Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba.

Novi!!: Glagoljica i Bašćina (Zagreb) · Vidi više »

Bare Poparić

Bartul Bare Poparić (Kaštel Novi, 27. ožujka 1865. – Zagreb, 30. ožujka 1948.) hrvatski povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske historiografije.

Novi!!: Glagoljica i Bare Poparić · Vidi više »

Baromićev brevijar

'''Baromićev brevijar''' Baromićev brevijar je brevijar hrvatskog kanonika iz Senja Blaža Baromića na 526 listova, tiskan u Veneciji 13.

Novi!!: Glagoljica i Baromićev brevijar · Vidi više »

Bečki listići

'''Bečki listići''' Bečki listići su najstariji spomenik hrvatske liturgijske književnosti na hrvatskoslavenskom jeziku i najstariji svjedok češko-hrvatskih kulturnih veza.

Novi!!: Glagoljica i Bečki listići · Vidi više »

Bernard Balon

Bernard Balon (Valun, 1946.) Zaslužan je za očuvanje dijela kulturno-povijesne baštine cresko-lošinjskog otočja.

Novi!!: Glagoljica i Bernard Balon · Vidi više »

Bernardin Frankopan

Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.

Novi!!: Glagoljica i Bernardin Frankopan · Vidi više »

Biska

Biska je domaća rakija koja se priprema od komovice, imele i triju vrsta trava.

Novi!!: Glagoljica i Biska · Vidi više »

Blaž Baromić

Spomenik Blažu Baromiću u Vrbniku Blaž Baromić - osnivatelj prve poznate hrvatske glagoljske tiskare u Senju.

Novi!!: Glagoljica i Blaž Baromić · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Glagoljica i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Bosanskohercegovačka književnost

Bosanskohercegovačka književnost razvija se na bošnjačkom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri bosanskohercegovačke književnosti potječu iz razdoblja između 12.

Novi!!: Glagoljica i Bosanskohercegovačka književnost · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Glagoljica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.

Novi!!: Glagoljica i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Bot od Bajne

right Bot od Bajne (Both de Bayna), ugarska plemićka obitelj.

Novi!!: Glagoljica i Bot od Bajne · Vidi više »

Brajci

Naziv Brajci je uz nazive Pauri i Kostenjari (Kostanjari) naziv za dio stanovništva u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj tj.

Novi!!: Glagoljica i Brajci · Vidi više »

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Novi!!: Glagoljica i Branimir · Vidi više »

Branko Fučić

Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.

Novi!!: Glagoljica i Branko Fučić · Vidi više »

Brozićev brevijar

'''Brozićev brevijar''' Brozićev brevijar je glagoljični časoslov otisnut 1561. u Torresanijevoj tiskari u Mlecima na 1086 stranica, a jedincat je u povijesti tiskarstva zbog čak 250 lijevanih spojenica.

Novi!!: Glagoljica i Brozićev brevijar · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Glagoljica i Bugarski jezik · Vidi više »

Buki

Slovo ''buky'' u glagoljici Buki (ili buky; stsl. buky) je naziv za drugo slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Buki · Vidi više »

Ci

Slovo ''ci'' u uglatoj glagoljici Ci je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ci · Vidi više »

Crikvenica

Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.

Novi!!: Glagoljica i Crikvenica · Vidi više »

Crkva sv. Jerolima u Starom Gradu

Crkva sv. Jerolima je rimokatolička crkva u Starom Gradu na Hvaru, na sjevernoj strani starogradske luke.

Novi!!: Glagoljica i Crkva sv. Jerolima u Starom Gradu · Vidi više »

Crkva sv. Lucije na Krku

Crkva sv. Lucije Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča.

Novi!!: Glagoljica i Crkva sv. Lucije na Krku · Vidi više »

Crkva sv. Marije Magdalene u Kosmatom gradu

Crkva sv.

Novi!!: Glagoljica i Crkva sv. Marije Magdalene u Kosmatom gradu · Vidi više »

Crkva sv. Petra na Priku

Crkva sv. Petra Crkva sv.

Novi!!: Glagoljica i Crkva sv. Petra na Priku · Vidi više »

Crkvena umjetnost u Hrvatskoj

Varaždinska katedrala Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Crkva sv. Ilije u Metkoviću Crkva sv. Marije Snježne u Belcu Crkvena likovna umjetnost služi kršćanskoj vjeri i bogoslužju te je prožeta i nadahnuta kršćanskim načelima.

Novi!!: Glagoljica i Crkvena umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Glagoljica i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorska povijest

'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.

Novi!!: Glagoljica i Crnogorska povijest · Vidi više »

Crnogorska srednjovjekovna književnost

Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.

Novi!!: Glagoljica i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Crnorizac Hrabar

Crnorizac Hrabar (bugarski: Черноризец Храбър) bio je bugarski redovnik, učenjak i pisac koji je krajem devetog i početkom desetog stoljeća bio član Preslavske književne škole.

Novi!!: Glagoljica i Crnorizac Hrabar · Vidi više »

Dabar (Otočac)

Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Dabar (Otočac) · Vidi više »

Damir Viškanić

Damir Viškanić (1942. – 2001.?) povjesničar amater koji se bavio kulturnopovijesnim istraživanjima kvarnerskog područja, prvenstveno Liburnije.

Novi!!: Glagoljica i Damir Viškanić · Vidi više »

Danilo Klen

Danilo Klen (Trst, 6. rujna 1910. – Rijeka, 12. travnja 1990.) bio je povjesničar, pravnik, arhivist, akademik, član suradnik Jugoslavenke akademije znanosti i umjetnosti i upravitelj njezina Historijskog arhiva u Rijeci.

Novi!!: Glagoljica i Danilo Klen · Vidi više »

Darko Žubrinić

Darko Žubrinić (Zagreb, 1956.) hrvatski matematičar.

Novi!!: Glagoljica i Darko Žubrinić · Vidi više »

Darko Deković

Darko Deković (Rijeka, 16. studenoga 1947. – 5. kolovoza 2008.) je bio hrvatski znanstvenik i književnik, djelatni bojnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Glagoljica i Darko Deković · Vidi više »

Darovnica slavnoga Dragoslava

Svetom Vidu Dobrinjskom koju je "''slavni Dragoslav''" dao izgraditi, a potom joj je i darovao okolna imanja 1. siječnja 1100. g. Darovnica „slavnog Dragoslava“ najstarija je poznata glagoljska isprava napisana 1. siječnja 1100. godine u Dobrinju na otoku Krku.

Novi!!: Glagoljica i Darovnica slavnoga Dragoslava · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Novi!!: Glagoljica i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Dobrinj

Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Dobrinj · Vidi više »

Dobrje

Slovo ''dobrje'' u uglatoj glagoljici Dobrje (ili dobro) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Dobrje · Vidi više »

Dolnji kraji

Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.

Novi!!: Glagoljica i Dolnji kraji · Vidi više »

Drašković

Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.

Novi!!: Glagoljica i Drašković · Vidi više »

Dragutin Antun Parčić

Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. svibnja 1832. – Rim, 25. prosinca 1902.), bio je hrvatski filolog, glagoljaš i fotograf.

Novi!!: Glagoljica i Dragutin Antun Parčić · Vidi više »

Državni arhiv u Rijeci

Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Rijeci u svojim spremištima čuva pisano povijesno gradivo Kvarnerskoga kraja, Gorskoga kotara i dijela Istre, krajeve koji su imali burnu i bogatu prošlost koja je ostavila obilje pisanih tragova.

Novi!!: Glagoljica i Državni arhiv u Rijeci · Vidi više »

Državni arhiv u Splitu

Državni arhiv u Splitu (DAS) osnovan je 1952. godine.

Novi!!: Glagoljica i Državni arhiv u Splitu · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Glagoljica i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Dzjelo

Dzjelo (ili dzelo, zelo) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Dzjelo · Vidi više »

Epigrafika

Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplina povijesne znanosti, arheologije i povijesti umjetnosti koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično.

Novi!!: Glagoljica i Epigrafika · Vidi više »

Es

Es (ili ens, zvano i mali jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Es · Vidi više »

Eurokovanice

Postoji osam apoena kovanica eura, u rasponu od jednog centa do dva eura (euro je podijeljen na stotinu centi).

Novi!!: Glagoljica i Eurokovanice · Vidi više »

Feliks Petančić

Feliks Petančić (oko 1455. – nakon 1517.), hrvatski humanist, turkolog, diplomat i minijaturist; bio je u službi Matijaša Korvina i Vladislava II. Jagelovića.

Novi!!: Glagoljica i Feliks Petančić · Vidi više »

Feničanska umjetnost

Feničanske votivne figure od bronce iz Biblosa, oko 19. stoljeća pr. Kr. Feničanska umjetnost je umjetnost naroda Feničana iz Fenicije (grč. Phoinike - purpurna zemlja), ali i iz feničanskih kolonija od kojih je najsnažnija bila Kartaga.

Novi!!: Glagoljica i Feničanska umjetnost · Vidi više »

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Novi!!: Glagoljica i Fenicija · Vidi više »

Frane Ivanišević

Frane Ivanišević (Jesenice, Poljica, 1. siječnja 1863. Jesenice, 1947.) je bio hrvatski političar, etnograf, prosvjetitelj i dobrotvor.

Novi!!: Glagoljica i Frane Ivanišević · Vidi više »

Franjevački samostan u Humcu

Franjevački samostan sv.

Novi!!: Glagoljica i Franjevački samostan u Humcu · Vidi više »

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevci trećoredci (TOR), u Hrvatskoj zvani glagoljaši, katolički je crkveni red.

Novi!!: Glagoljica i Franjevci trećoredci glagoljaši · Vidi više »

Franjo Glavinić

Zvonimira Kamenara Franjo Glavinić (Kanfanar, 23. lipnja 1585. – Trsat, 6. prosinca 1652.), istarski svećenik franjevac, književnik i historiograf, povjesnik Svetišta Gospe Trsatske.

Novi!!: Glagoljica i Franjo Glavinić · Vidi više »

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Novi!!: Glagoljica i Franjo Rački · Vidi više »

Frt

Frt (stsl frъtъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Frt · Vidi više »

Gabonjin

Sv. Petra Put glagoljaša Gabonjin je selo na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Gabonjin · Vidi više »

Giovanni Kobler

Giovanni Kobler (Rijeka, 22. kolovoza 1811. – Rijeka, 2. srpnja 1893.) riječki je povjesničar i jedan od najznačajnijih modernih povjesničara grada Rijeke.

Novi!!: Glagoljica i Giovanni Kobler · Vidi više »

Giuseppe Praga

Giuseppe Praga (Sutomišćica (Ugljan), 19. ožujka 1893. – Venecija, 19. veljače 1958.) bio je talijanski povjesničar i arhivist iz Dalmacije, autor Povijesti Dalmacije s italocentričnih pozicija.

Novi!!: Glagoljica i Giuseppe Praga · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Glagoljica i Glagoli · Vidi više »

Glagoljaši

Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.

Novi!!: Glagoljica i Glagoljaši · Vidi više »

Glagoljaška tiskara u Senju

Glagoljaška tiskara u Senju bila je tiskara u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Glagoljaška tiskara u Senju · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Glagoljica i Glagoljica · Vidi više »

Glagolju

Slovo ''glagolju'' u uglatoj glagoljici Glagolju (ili glagoli, glagoljon) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Glagolju · Vidi više »

Glavotok

Glavotok je naziv naselja, ali i samostana na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, upravno to naselje pripada gradu Krku.

Novi!!: Glagoljica i Glavotok · Vidi više »

Gospićko-senjska biskupija

Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.

Novi!!: Glagoljica i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »

Gramatika hrvatskoga jezika

Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.

Novi!!: Glagoljica i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »

Grškovićev odlomak apostola

'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.

Novi!!: Glagoljica i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »

Grdoselski ulomak

Grdoselski ulomak je spomenik hrvatske pismenosti iz 12.

Novi!!: Glagoljica i Grdoselski ulomak · Vidi više »

Grgur Ninski

Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.

Novi!!: Glagoljica i Grgur Ninski · Vidi više »

Grofovi Draškovići

Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).

Novi!!: Glagoljica i Grofovi Draškovići · Vidi više »

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Novi!!: Glagoljica i Hanibal Lucić · Vidi više »

Hjer

Slovo ''hjer'' u uglatoj glagoljici Hjer (ili her) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Hjer · Vidi više »

Hotkovići

Hotkovići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi bili poznati kao visoki vojni časnici u Habsburškoj Monarhiji, služeći u njezinoj vojsci kroz nekoliko stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Hotkovići · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Glagoljica i Hrvati · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Glagoljica i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvati u Ukrajini

Hrvati u Ukrajini broje nekoliko tisuća ljudi, ali se dio njih izjašnjava u etničkom smislu Ukrajincima.

Novi!!: Glagoljica i Hrvati u Ukrajini · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Hrvatska glagoljica

Hrvatska glagoljica oblik je glagoljice koji je u hrvatskim zemljama bio prisutan od 11. do 16. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska glagoljica · Vidi više »

Hrvatska glazba

KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska glazba · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini

Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini je skup svih materijalnih i pisanih dobara u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska srednjovjekovna književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od početaka pismenosti u 8.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Hrvatska umjetnost

Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1897. katedrale Sv. Stošije u pozadini. Umjetnost u Hrvatskoj je umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od ranog srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatska umjetnost · Vidi više »

Hrvatske eurokovanice

Hrvatske eurokovanice novi su skup kovanica eura koje od srpnja 2022.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatske eurokovanice · Vidi više »

Hrvatski brevijar

Dio korica Hrvatskog brevijara Hrvatski brevijar je najveća tiskana knjiga na glagoljici u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatski brevijar · Vidi više »

Hrvatski identitet

Hrvatski identitet identitet je Hrvata, tj.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatski identitet · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski katolički pokret

Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »

Hrvatski nacionalni simboli

Hrvatski nacionalni simboli predstavljaju zastavu, grb i himnu Hrvatske, te razne kulturološke izričaje koji su karakteristični za Hrvatsku i hrvatsku kulturu.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatski nacionalni simboli · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko-ruski odnosi

50px Dmitrijem Medvjedevim u Moskvi 2010. godine Hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi. Hrvatsko-ruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Ruske Federacije.

Novi!!: Glagoljica i Hrvatsko-ruski odnosi · Vidi više »

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.

Novi!!: Glagoljica i Hrvojev misal · Vidi više »

Hum (Buzet)

Hum je naselje u sastavu Grada Buzeta u Istarskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Hum (Buzet) · Vidi više »

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.

Novi!!: Glagoljica i Humačka ploča · Vidi više »

Humski grafit

Humski grafit Detalj Humskog grafita Humski grafit je freska u humskoj crkvi Sv.

Novi!!: Glagoljica i Humski grafit · Vidi više »

Hvalov zbornik

Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni oslikani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.

Novi!!: Glagoljica i Hvalov zbornik · Vidi više »

I (glagoljsko slovo)

Slovo ''i'' u uglatoj glagoljici I (stsl. i) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i I (glagoljsko slovo) · Vidi više »

I (razdvojba)

* I, slovo.

Novi!!: Glagoljica i I (razdvojba) · Vidi više »

Iže

Slovo ''iže'' u uglatoj glagoljici Iže (stsl. ïže) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Iže · Vidi više »

Ižica

Glagoljska ižica Ižica (stsl. ižica) je naziv za posljednje slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ižica · Vidi više »

Inkunabula

Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Novi!!: Glagoljica i Inkunabula · Vidi više »

Ist

Ist je otok u Jadranskom moru, 21 NM sjeverozapadno od Zadra.

Novi!!: Glagoljica i Ist · Vidi više »

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Novi!!: Glagoljica i Istarski razvod · Vidi više »

Ivan Krstitelj Agatić

Ivan Krstitelj Agatić (Rijeka, 1570. – 1640.), bio je senjsko-modruški biskup.

Novi!!: Glagoljica i Ivan Krstitelj Agatić · Vidi više »

Ivan VII. Frankapan

Ivan VII.

Novi!!: Glagoljica i Ivan VII. Frankapan · Vidi više »

Ivo Prodan

Ivo Prodan Ivo Prodan (Janjina, Pelješac, 31. prosinca 1852. – Zadar, 11. ožujka 1933.), rimokatolički prezbiter, hrvatski pravaški političar, književnik i novinar, rodio se u Janjini 10.

Novi!!: Glagoljica i Ivo Prodan · Vidi više »

Jablanac

Jablanac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Jablanac · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Glagoljica i Jat · Vidi više »

Jer

Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jer · Vidi više »

Jeri

Jeri (ili jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jeri · Vidi više »

Jes

Jes (ili jens, zvano i mali jotirani jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jes · Vidi više »

Jest

Jest je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jest · Vidi više »

Jezera

Jezera su mjesto u Općini Tisno Šibensko-kninskoe županije.

Novi!!: Glagoljica i Jezera · Vidi više »

Jo

Jo je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jo · Vidi više »

Jor

Slovo ''jor'' u uglatoj glagoljici Jor (stsl. jorъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jor · Vidi više »

Josip Marčelić

Josip Grgur Marčelić (Preko na Ugljanu, 23. ožujka 1847. – Dubrovnik, 31. kolovoza 1928.) Pristupljeno 29.

Novi!!: Glagoljica i Josip Marčelić · Vidi više »

Ju

Ju je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ju · Vidi više »

Juraj Carić (biskup)

Juraj Carić (Svirče na Hvaru, 23. travnja 1867. – Split, 17. svibnja 1921.), hrvatski svećenik i splitski i makarski biskup (1918. – 1921.). Za vrijeme Austro-Ugarske odlikovan je Ordenom za zasluge Crvenog križa II.

Novi!!: Glagoljica i Juraj Carić (biskup) · Vidi više »

Juraj Drašković (r. 1450.)

Juraj Drašković (rođen 1450., umro 1490.), je član obitelji Drašković.

Novi!!: Glagoljica i Juraj Drašković (r. 1450.) · Vidi više »

Juraj Posilović

Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Glagoljica i Juraj Posilović · Vidi više »

Juraj Radojević

Juraj Radojević zvani Gizdelin (17. st.), hrvatski pisac, pučki pjesnik i ratnik iz Sarajeva.

Novi!!: Glagoljica i Juraj Radojević · Vidi više »

Juraj Slovinac

Juraj Slovinac ili Juraj iz Slavonije (Rayn u Akvileji ili Brežice, Slovenija, 1355./1360. – 1416.), latinskog imena Georgius de Sclavonia, francuskog imena Georges d'Esclavonie ili de Sorbonne, Darko Žubrinić: Juraj Slovinac - Georges d'Esclavonie, George de Sorbonne - glagoljaš i profesor na pariškoj Sorboni od 1394.

Novi!!: Glagoljica i Juraj Slovinac · Vidi više »

Jurandvor

Jurandvor je selo na otoku Krku, u dolini rječice Suha Ričina, na 2 km do općinskog središta Baške.

Novi!!: Glagoljica i Jurandvor · Vidi više »

Jus

Jus (ili jons, zvano i veliki jotirani jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Jus · Vidi više »

Kaštel Grobnik

Pogled na Kaštel Grobnik Kaštel Grobnik Kaštel Grobnik Pogled u Kaštel Grobnik Pogled na Kaštel Grobnik Stari grad Grobnik ili Kaštel Grobnik nalazi se u naselju Grobnik, na vojno i gospodarstveno povoljnom mjestu Vinodola, na brežuljku iznad Grobničkog polja.

Novi!!: Glagoljica i Kaštel Grobnik · Vidi više »

Kajetan Bedini

Kajetan (Gaetano) Bedini (Rijeka, Hrvatska, 28. kolovoza 1833. – Wörischofen, Austrija, 1896.), katolički svećenik iz Rijeke.

Novi!!: Glagoljica i Kajetan Bedini · Vidi više »

Kako

Kako je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Kako · Vidi više »

Kapucini

Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Glagoljica i Kapucini · Vidi više »

Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva

Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.

Novi!!: Glagoljica i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karojba

Karojba je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Karojba · Vidi više »

Kastavski statut

Kastavski statut je statut grada Kastava iz 1400., pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.

Novi!!: Glagoljica i Kastavski statut · Vidi više »

Katoličanstvo u Hrvata

Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.

Novi!!: Glagoljica i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »

Kijevski listići

Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.

Novi!!: Glagoljica i Kijevski listići · Vidi više »

Kirinov psaltir

'''Kirinov psaltir''' Kirinov psaltir ili Lobkowiczov psaltir je psaltir iz 1395. pisan glagoljicom.

Novi!!: Glagoljica i Kirinov psaltir · Vidi više »

Klana

Klana je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji, na Krasu sjeverozapadno od Rijeke.

Novi!!: Glagoljica i Klana · Vidi više »

Kločev glagoljaš

'''Kločev glagoljaš''' Kločev glagoljaš (lat. Glagolita Clozianus), glagoljički kodeks iz XI. st., dio kanona staroslavenskih tekstova.

Novi!!: Glagoljica i Kločev glagoljaš · Vidi više »

Kninski ulomak

'''Kninski ulomak''' Detalj ulomka Kninski ulomak je ulomak luka na kojem se miješaju glagoljična i ćirilćna slova.

Novi!!: Glagoljica i Kninski ulomak · Vidi više »

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti knjižnica je u sastavu HAZU.

Novi!!: Glagoljica i Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Košljun

Košljun, lok.

Novi!!: Glagoljica i Košljun · Vidi više »

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Novi!!: Glagoljica i Korijenski pravopis · Vidi više »

Kornić

crkvica Svetog Dunata Punta Zabavni dio plaže na Dunatu Kornić je naselje na otoku Krku, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora.

Novi!!: Glagoljica i Kornić · Vidi više »

Kras (Dobrinj)

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Kras (Dobrinj) · Vidi više »

Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa

Ljudevit Gaj Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu 1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovu češku abecedu.

Novi!!: Glagoljica i Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa · Vidi više »

Krčki natpis

'''Krčki natpis''' Krčki natpis, jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih epigrafskih spomenika (mlađi od Plominskoga natpisa, a stariji od Bašćanske ploče), iz XI. st., pisan hrvatskim jezikom, oblom glagoljicom, no s pokušajem koordiniranja slova, u smjeru razvoja ustavne glagoljice.

Novi!!: Glagoljica i Krčki natpis · Vidi više »

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Novi!!: Glagoljica i Krbavska bitka · Vidi više »

Križ iz Donje Britivice

Križ iz Donje Britvice, strana A i B U Donjoj Britvici (župa Izbično), nedaleko od Širokoga Brijega, nalazi se iznimno staro i zanimljivo groblje.

Novi!!: Glagoljica i Križ iz Donje Britivice · Vidi više »

Kristian Kreković

Kristian Kreković (također i Kristijan) (Koprivna kod Modriče, 28. ožujka 1901. – Palma de Mallorca, 21. studenoga 1985.), istaknuti hrvatski slikar i arhitekt,Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997.,, str.

Novi!!: Glagoljica i Kristian Kreković · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Glagoljica i Krk · Vidi više »

Krk (grad)

Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.

Novi!!: Glagoljica i Krk (grad) · Vidi više »

Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Glagoljica i Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kultura u Hrvatskoj

Bašćanska ploča Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.

Novi!!: Glagoljica i Kultura u Hrvatskoj · Vidi više »

Kvirin Klement Bonefačić

'''biskupski grb''' Dr.

Novi!!: Glagoljica i Kvirin Klement Bonefačić · Vidi više »

Lapčani

Grb Lapčana Lapčani, hrvatski plemićki rod, jedno od dvanaestero plemena Kraljevine Hrvatske, koje je prema, Pacti conventi, imalo pravo birati hrvatskog kralja.

Novi!!: Glagoljica i Lapčani · Vidi više »

Leksikon hrvatske glagoljice

Leksikon hrvatske glagoljice djelo je hrvatskog akademika i jezikoslovca Josipa Bratulića u kojem je opisao pojmove vezane uz glagoljicu i ćirilometodsku tradiciju u Hrvata.

Novi!!: Glagoljica i Leksikon hrvatske glagoljice · Vidi više »

Leonard Krčki (Frankopan)

Leonard Krčki (*?, sredina 13. stoljeća – †?, 1308.), hrvatski velikaš, pripadnik roda knezova Krčkih, kasnije nazvanih Frankopani.

Novi!!: Glagoljica i Leonard Krčki (Frankopan) · Vidi više »

Likovna umjetnost u Hrvatskoj

''Vučedolska golubica'', terakota, oko 2000. pr. Kr. Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Glagoljica i Likovna umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »

Ljekaruša

Ljekaruše su zbirke rukom pisanih recepata i uputa za liječenje ljudi i životinja.

Novi!!: Glagoljica i Ljekaruša · Vidi više »

Ljubuški

Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Glagoljica i Ljubuški · Vidi više »

Ljudevit Lalić

Fra Ljudevit Lalić (u latinskim izvorima: Ludovicus Lalich) (pol. 17. st. - poč. 18.st.), bio je hrvatski rimokatolički svećenik i leksikograf (rječničar).

Novi!!: Glagoljica i Ljudevit Lalić · Vidi više »

Ljudje

Slovo ''ljudje'' u uglatoj glagoljici Ljudje je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ljudje · Vidi više »

Lovre Katić

Lovre Katić (Solin, 18. veljače 1887. – Split, 27. kolovoza 1961.), hrvatski katolički svećenik povjesničar, pisac i arheolog.

Novi!!: Glagoljica i Lovre Katić · Vidi više »

Lucidar

Lucidar (srednjovj. lat. Elucidarium, od elucidare: rasvijetliti, objasniti) je zbirka srednjovjekovnih znanja i vjerovanja o materijalnom i duhovnom svijetu, opisanih na temelju antičkoga iskustva i iz kršćanske perspektive.

Novi!!: Glagoljica i Lucidar · Vidi više »

Luka Kirac

Don Luka Kirac (Medulin, 27. rujna 1860. – Rakotule, 3. siječnja 1931.) je bio hrvatski katolički svećenik, hrvatski narodni preporoditelj i političar.

Novi!!: Glagoljica i Luka Kirac · Vidi više »

Magaš

Magaš je prezime rašireno u Hrvatskoj i ostalim krajevima u kojima obitavaju Hrvati, u Panoniji, na jadranskom priobalju i u visokim Dinaridima, pa i šire te u Zakarpatju od Ukrajine do Poljske, ali se mjestimično nalazi od Dalekog istoka do Atlantika.

Novi!!: Glagoljica i Magaš · Vidi više »

Majuskula

Majuskula (lat. literae maiusculae.

Novi!!: Glagoljica i Majuskula · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Glagoljica i Makedonski jezik · Vidi više »

Malinska

Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinske – Dubašnice.

Novi!!: Glagoljica i Malinska · Vidi više »

Marinka Šimić

Marinka Šimić (Dužice, BiH) hrvatska je jezikoslovka, paleoslavistkinja i kroatistica.

Novi!!: Glagoljica i Marinka Šimić · Vidi više »

Mario Kalčić

Mario (Marijan) Kalčić (Regulići kraj Barbana, 24. kolovoza 1934. – Pula, 15. srpnja 1986.), hrvatski esejist i publicist, hrvatski proljećar, zastupnik u Saveznoj skupštini.

Novi!!: Glagoljica i Mario Kalčić · Vidi više »

Marko Japundžić

Marko Japundžić (Drenovci, 10. veljače 1914. – Zagreb, 6. veljače 2000.), bio je svećenik, bogoslov, filolog, arhivist, arheolog, slavist i paleograf.

Novi!!: Glagoljica i Marko Japundžić · Vidi više »

Marko Kalogjera

Marko Kalogjera (Blato, 7. prosinca 1819. – Split, 4. prosinca 1888.), hrvatski svećenik, kotorski (1856. – 1866.) i splitski i makarski biskup (1866. – 1888.). Za svećenika je zaređen 27. kolovoza 1843. godine, nakon čega je jednu godinu služio kao kapelan i Luci Šipanskoj.

Novi!!: Glagoljica i Marko Kalogjera · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Glagoljica i Marko Marulić · Vidi više »

Mate Tentor

Mate Tentor (Cres, 12. ožujka 1882. - Zagreb, 8. svibnja 1956.), hrvatski filolog (pristupljeno 3. studenoga 2018.).

Novi!!: Glagoljica i Mate Tentor · Vidi više »

Mateo Žagar

Mateo Žagar (Zagreb, 14. veljače 1965.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog, kroatist, paleoslavist i paleokroatist.

Novi!!: Glagoljica i Mateo Žagar · Vidi više »

Metropolitana

Metropolitanska knjižnica je knjižnica u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Metropolitana · Vidi više »

Mihajlo Višević

Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.

Novi!!: Glagoljica i Mihajlo Višević · Vidi više »

Mihanovićev odlomak Apostola

Mihanovićev odlomak Apostola Mihanovićev odlomak Apostola, glagoljički spomenik iz XII. st., jedan od najstarijih pisanih spomenika istočnoga pola hrvatskog glagoljaštva, ujedno i jedan od posljednjih sačuvanih glagoljičkih tekstova s toga prostora.

Novi!!: Glagoljica i Mihanovićev odlomak Apostola · Vidi više »

Mikula Brozić

Mikula Brozić, (Omišalj na Krku, oko 1525. – Omišalj, između 1580. i 1585.), hrvatski svećenik i glagoljaš.

Novi!!: Glagoljica i Mikula Brozić · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Novi!!: Glagoljica i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Misal

Rimski misal Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom.

Novi!!: Glagoljica i Misal · Vidi više »

Misal kneza Anža Frankopana

Misal kneza Anža Frankopana je povijesni roman hrvatskoga književnika Tomislava Beronića iz 2023., u potpunosti napisan i tiskan na glagoljici.

Novi!!: Glagoljica i Misal kneza Anža Frankopana · Vidi više »

Misal kneza Novaka

Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.

Novi!!: Glagoljica i Misal kneza Novaka · Vidi više »

Misal po zakonu rimskoga dvora

Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.

Novi!!: Glagoljica i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »

Mislite

Mislite (stsl. myslite) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Mislite · Vidi više »

Mošćenice

Mošćenice – srednjovjekovni utvrđeni istarski gradić udaljen 14 km od poznatog ljetovališta Opatije, povrh malog ribarskog mjesta Mošćenička Draga (udaljeno 2,5 km) u istoimenoj općini.

Novi!!: Glagoljica i Mošćenice · Vidi više »

Mogorovići

Grb Mogorovića Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii), jedno od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Mogorovići · Vidi više »

Molitvenik

Molitvenik je knjiga, koja sadrži molitve i vjerske sadržaje za privatnu ili javnu uporabu.

Novi!!: Glagoljica i Molitvenik · Vidi više »

Murter

Murter je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km2.

Novi!!: Glagoljica i Murter · Vidi više »

Murter-Kornati

Murter-Kornati su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Murter-Kornati · Vidi više »

Muzej u Humcu

Muzej na Humcu najstariji je muzej u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884.

Novi!!: Glagoljica i Muzej u Humcu · Vidi više »

Naš

Slovo ''naš'' u uglatoj glagoljici Naš (stsl. našь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Naš · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Glagoljica i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

Nagrada za kulturu Najselo

Nagrada za kulturu Najselo, bila je godišnja nagrada koju je od 1996. do 2007. godine dodjeljivala Hrvatska matica iseljenika.

Novi!!: Glagoljica i Nagrada za kulturu Najselo · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Novi!!: Glagoljica i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nikola Dinarić

Nikola Dinarić ili Dinaričić (lat. Nicolaus Dinaricius) (Hvar, rujan 1700. – Split, 13. srpnja 1764.), hrvatski svećenik, osorski biskup (1745. – 1757.) i splitski nadbiskup (1757. – 1764.). Potomak je ugledne hvarske obitelji koja se 1715. godine preselila u Split.

Novi!!: Glagoljica i Nikola Dinarić · Vidi više »

Ninska biskupija

Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.

Novi!!: Glagoljica i Ninska biskupija · Vidi više »

Novi Vinodolski

Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Novi Vinodolski · Vidi više »

O

Datoteka:Latin alphabet Oo.png O je 21.

Novi!!: Glagoljica i O · Vidi više »

Odnos glagoljice i ćirilice

Odnos glagoljice i ćirilice je složeno pitanje o kojem postoje različita mišljenja.

Novi!!: Glagoljica i Odnos glagoljice i ćirilice · Vidi više »

Ohridska književna škola

glagoljici iz 10. stoljeća, najvjerojatnije potječe iz Ohridske književne škole. Ohridska književna škola (staroslavenski: Охрїдьска кънижьна схола; makedonski: Охридска книжевна школа; bugarski: Охридска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području (slavenske) Makedonije.

Novi!!: Glagoljica i Ohridska književna škola · Vidi više »

Okrugla crkva

Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.

Novi!!: Glagoljica i Okrugla crkva · Vidi više »

Olib

Olib je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Novi!!: Glagoljica i Olib · Vidi više »

Olib (Zadar)

Etnografskom muzeju u Zagrebu Olib je jedino naselje na otoku Olibu u Jadranskom moru.

Novi!!: Glagoljica i Olib (Zadar) · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Omišalj · Vidi više »

On

Slovo ''on'' u uglatoj glagoljici On je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i On · Vidi više »

Osor

Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.

Novi!!: Glagoljica i Osor · Vidi više »

Ot

Ot Ot je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Ot · Vidi više »

Paleografija

Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.

Novi!!: Glagoljica i Paleografija · Vidi više »

Papinski orijentalni institut

Papinski orijentalni institut ili Orijentale, (PIO) katolička je visokoškolska ustanova u Rimu.

Novi!!: Glagoljica i Papinski orijentalni institut · Vidi više »

Parčićev misal

Parčićev misal je glagoljsko izdanje Rimskoga Misala na crkvenoslavenskomu jeziku (»Slavonico idiomate«) iz 1893.

Novi!!: Glagoljica i Parčićev misal · Vidi više »

Pariška pjesmarica

Pariška pjesmarica najstarija je poznata hrvatska pjesmarica, zapisana u Pariškom kodeksu Nacionalne knjižnice Francuske glagoljičnim pismom i dvama jezicima: crkvenoslavenskim su pisani dijelovi bogoslužja, a »narodnim« pučke popijevke.

Novi!!: Glagoljica i Pariška pjesmarica · Vidi više »

Pariški kodeks

Pariški kodeks je glagoljički kodeks za koji se pretpostavlja da potječe iz 1380.

Novi!!: Glagoljica i Pariški kodeks · Vidi više »

Pavao Ritter Vitezović

''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.

Novi!!: Glagoljica i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »

Pehčevo

Pehčevo (makedonski: Пехчево) je najistočniji gradić u Republici Makedoniji blizu granice s Bugarskom sa 3 067 stanovnika.

Novi!!: Glagoljica i Pehčevo · Vidi više »

Pergament

Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).

Novi!!: Glagoljica i Pergament · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Perušić · Vidi više »

Petrisov zbornik

Petrisov zbornik, hrvatski glagoljski zbornik, spomenik hrvatske pisane kulture.

Novi!!: Glagoljica i Petrisov zbornik · Vidi više »

Pisanje

Pisanje Pisma u svijetu Pisanje je ljudska djelatnost kojom se na nečemu ostavlja trag u vidu simbola (slova, tj. grafema) iz skupa unaprijed utvrđenih znakova (pisma).

Novi!!: Glagoljica i Pisanje · Vidi više »

Pjesmarica

Pjesmarica (kanconijer) ili pjevnik (kantual) je zbirka pjesama, bilo u lirskom bilo u popularno- ili zabavnoglazbenom smislu.

Novi!!: Glagoljica i Pjesmarica · Vidi više »

Plominski natpis

Plominska ploča Tekstualna rekonstrukcija Plominskog tableta Plominski natpis je hrvatski glagoljski natpis uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu.

Novi!!: Glagoljica i Plominski natpis · Vidi više »

Pokoj (glagoljsko slovo)

Slovo ''pokoj'' u uglatoj glagoljici Pokoj (stsl. pokojь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Pokoj (glagoljsko slovo) · Vidi više »

Pokrštenje Hrvata

Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.

Novi!!: Glagoljica i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »

Pop Martinac

Stranica ''Drugoga novljanskoga brevijara'', Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Pop Martinac, bio je hrvatski glagoljaški pisar, kaligraf i iluminator iz 15. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Pop Martinac · Vidi više »

Porozina

Porozina je naziv za selo i trajektnu luku na najzapadnijem rtu otoka Cresa.

Novi!!: Glagoljica i Porozina · Vidi više »

Povijest crnogorskoga jezika

Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Glagoljica i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »

Povijest Hrvata (Meštrović)

Skulptura Povijest Hrvata (1932.), djelo je hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića.

Novi!!: Glagoljica i Povijest Hrvata (Meštrović) · Vidi više »

Povijest Istre

Istru naseljava u 11.

Novi!!: Glagoljica i Povijest Istre · Vidi više »

Povijest Rijeke

Grad Rijeka i Trsat, grafika iz 1689. godine Granica Rijeke i Sušaka 1925. godine Granica između Rijeke i Sušaka 1937. godine Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru Rijeke, prvi put se spominje 180.

Novi!!: Glagoljica i Povijest Rijeke · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Glagoljica i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Povlja

Povlja su priobalno mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Povlja · Vidi više »

Prečista Krajinska

'''Prečista Krajinska''' Prečista Krajinska (na crnogor. ćiril. Пречиста Крајинска) ili Bogorodica Krajinska ili Manastir Bogorodice Krajinske srednjovjekovni grad, utvrda i crkveno središte na jugozapadnoj obali Skadarskoga jezera, u suvremenoj Crnoj Gori, nekoć Dukljanskom kraljevstvu i Zetskoj državi.

Novi!!: Glagoljica i Prečista Krajinska · Vidi više »

Predromanika

vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.

Novi!!: Glagoljica i Predromanika · Vidi više »

Premudini ostrišci

'''Premudini ostrišci''' Premudini ostrišci, zanani još i kao Bašćanski, dijelovi su razrezanog pergamentnog lista napisanog hrvatskom glagoljicom na dvije pergamentske vrpce (2,1 × 25 cm i 3 × 25,5 cm), ostatci kodeksa iz XII. st. Pronađeni su u hrptu korica mlađega kodeksa.

Novi!!: Glagoljica i Premudini ostrišci · Vidi više »

Psovka

Psovke se često ilustriraju prepoznatljivim simbolima, ideogramima ili znakovima koji ocrtavaju ljutnju Psovka je uvrjedljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u općim načelima bontona te se smatra nepristojnom i neprikladnom.

Novi!!: Glagoljica i Psovka · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Pula · Vidi više »

Rab (grad)

Rab je grad u zapadnoj Hrvatskoj na otoku Rabu.

Novi!!: Glagoljica i Rab (grad) · Vidi više »

Rafael Levaković

Rafael Levaković (u bugarskim izvorima: Рафаил Левакович) (Jastrebarsko, oko 1590. – Zadar, 1650.) hrvatski prevoditelj i povjesničar, franjevac.

Novi!!: Glagoljica i Rafael Levaković · Vidi više »

Rana povijest Hrvata

Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.

Novi!!: Glagoljica i Rana povijest Hrvata · Vidi više »

Rapska fjera

Rapska fjera je manifestacija kojom Rabljani svojim turistima žele predstaviti svoju bogatu i slavnu prošlost.

Novi!!: Glagoljica i Rapska fjera · Vidi više »

Rasopasno

Rasopasno, čokavski Rosopasno, je mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Rasopasno · Vidi više »

Rci

Slovo ''rci'' u uglatoj glagoljici Rci (stsl rьci "reci") je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Rci · Vidi više »

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.

Novi!!: Glagoljica i Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika · Vidi više »

Red i zakon sestara dominikanki

Red i zakon sestara dominikanki je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.

Novi!!: Glagoljica i Red i zakon sestara dominikanki · Vidi više »

Riječka nadbiskupija

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Novi!!: Glagoljica i Riječka nadbiskupija · Vidi više »

Roč

Roč je naselje u Istarskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Roč · Vidi više »

Ročki misal

Ročki misal je misal iz 1421. godine pisan uglatom glagoljicom na 232 list pergamene.

Novi!!: Glagoljica i Ročki misal · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Glagoljica i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Glagoljica i Ruski jezik · Vidi više »

Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu

Ploča s opisom bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Ostatci bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Samostan sv.

Novi!!: Glagoljica i Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu · Vidi više »

Samostan sv. Kuzme i Damjana

'''Ćokovac''' Benediktinski samostan sv.

Novi!!: Glagoljica i Samostan sv. Kuzme i Damjana · Vidi više »

Samostan sv. Marije Magdalene u Portu

Samostan sv.

Novi!!: Glagoljica i Samostan sv. Marije Magdalene u Portu · Vidi više »

Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću

Franjevački samostan sv.

Novi!!: Glagoljica i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću · Vidi više »

Savar

Savar je naselje u središnjem dijelu Dugog otoka.

Novi!!: Glagoljica i Savar · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Senj · Vidi više »

Senjska katedrala

Pročelje katedrale Interijer katedrale 255x255px Senjska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije smatra se jednim od najznačajnijim kulturnim spomenikom u Senju i Gospićko-senjskoj biskupiji, gdje ima ulogu konkatedrale.

Novi!!: Glagoljica i Senjska katedrala · Vidi više »

Senjska ploča

'''Senjska ploča''' '''gore''': Rekonstrukcija mogućeg izgleda Senjske ploče '''dolje''': Ulomci ploče u vitrini Senjska ploča su vapnenački ostatci crkvene pregrade, koji datiraju iz 12. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i Senjska ploča · Vidi više »

Senjski glagoljski misal

Rimski misal tiskan u Senju, odnosno Senjski glagoljski misal je četvrta po redu hrvatska inkunabula.

Novi!!: Glagoljica i Senjski glagoljski misal · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Glagoljica i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Glagoljica i Slaveni · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Glagoljica i Slovačka · Vidi više »

Slovo

Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.

Novi!!: Glagoljica i Slovo · Vidi više »

Slovo (glagoljsko slovo)

Slovo ''slovo'' u uglatoj glagoljici Slovo je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Slovo (glagoljsko slovo) · Vidi više »

Soline (Dobrinj)

Soline su mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Soline (Dobrinj) · Vidi više »

Splitski crkveni sabori

Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.

Novi!!: Glagoljica i Splitski crkveni sabori · Vidi više »

Splitski odlomak misala

'''Splitski odlomak misala''' Splitski odlomak misala list je pergamenta opisan glagoljicom u Bosni početkom 13. stoljeća kada se javlja posljednja faza normalnog razvoja glagoljice na bosanskom prostoru.

Novi!!: Glagoljica i Splitski odlomak misala · Vidi više »

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Novi!!: Glagoljica i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »

Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav

Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav je spomen-križ u gradu Vukovaru, u središtu grada.

Novi!!: Glagoljica i Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav · Vidi više »

Spovid općena

'''Spovid općena''' Spovid općena je hrvatska glagoljična inkunabula.

Novi!!: Glagoljica i Spovid općena · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Glagoljica i Srbija · Vidi više »

Srednjovjekovna hrvatska država

Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.

Novi!!: Glagoljica i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Srednjovjekovna književnost

Europska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od 5.

Novi!!: Glagoljica i Srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Srpska književnost

Srpska književnost je književnost pisana na srpskome jeziku.

Novi!!: Glagoljica i Srpska književnost · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Glagoljica i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskoslavenski jezik

Srpskoslavenski jezik (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio srednjovjekovni srpski jezik.

Novi!!: Glagoljica i Srpskoslavenski jezik · Vidi više »

Stanisław Hozjusz

'''Stanisław Hozjusz''' Stanisław Hozjusz (Krakov, 5. svibnja 1504. – Capranica kraj Rima, 5. kolovoza 1579.), poljski kardinal.

Novi!!: Glagoljica i Stanisław Hozjusz · Vidi više »

Stari grad Dubovac

Stari grad Dubovac je gradina u karlovačkom predjelu Dubovcu.

Novi!!: Glagoljica i Stari grad Dubovac · Vidi više »

Stari grad Ozalj

Stari grad Ozalj, odnosno Dvorac Ozalj, nalazi se u hrvatskom gradu Ozlju.

Novi!!: Glagoljica i Stari grad Ozalj · Vidi više »

Starohrvatska umjetnost

Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.

Novi!!: Glagoljica i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Glagoljica i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stjepan Damjanović

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.

Novi!!: Glagoljica i Stjepan Damjanović · Vidi više »

Stjepan II. Cupilli

Stjepan II.

Novi!!: Glagoljica i Stjepan II. Cupilli · Vidi više »

Stjepan Konzul Istranin

Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.

Novi!!: Glagoljica i Stjepan Konzul Istranin · Vidi više »

Sužan

Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Sužan · Vidi više »

Supetarski ulomak

Supetarski ulomak Supetarski ulomak, fragment kamene vapnenačke grede s ćiriličnim i glagoljičnim natpisom, otkriven 1986. među kamenjem urušenoga južnog samostanskog zida u Svetom Petru u Šumi.

Novi!!: Glagoljica i Supetarski ulomak · Vidi više »

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.

Novi!!: Glagoljica i Sveti Jeronim · Vidi više »

Svetište Majke Božje Goričke

Svetište Majke Božje Goričke je marijansko svetište u Batomalju, najveće u Krčkoj biskupiji i među najstarijima u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Svetište Majke Božje Goričke · Vidi više »

Svetvinčenat

Svetvinčenat (tal. Sanvincenti, čakavsko Savičenta, ili Savicjenta) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Svetvinčenat · Vidi više »

Svit se konča

Svit se konča srednjovjekovna je hrvatska pjesma zabilježena u glagoljskom kodeksu Pariška pjesmarica iz 1380. Riječ je o satiri na život klera napisana u dvanaesteračkim stihovima.

Novi!!: Glagoljica i Svit se konča · Vidi više »

Tehnika lomljenih ligatura

Tehnika lomljenih ligatura odnosno metoda kompozitnih ligatura jest izum hrvatskog kanonika i tiskara Blaža Baromića.

Novi!!: Glagoljica i Tehnika lomljenih ligatura · Vidi više »

Tekst

Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.

Novi!!: Glagoljica i Tekst · Vidi više »

Thita

Thita ili fita je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Thita · Vidi više »

Tijat

Tijat je nenaseljeni jadranski otok.

Novi!!: Glagoljica i Tijat · Vidi više »

Tiskarstvo

Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Novi!!: Glagoljica i Tiskarstvo · Vidi više »

Tkonski zbornik

Tkonski zbornik je zbornik iz 16. stoljeća pisan kurzivnom glagoljicom na 170 listova papira.

Novi!!: Glagoljica i Tkonski zbornik · Vidi više »

Tomašnica

Tomašnica je naselje u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara sjeverozapadno od grada Karlovca, u smjeru mjesta Netretića.

Novi!!: Glagoljica i Tomašnica · Vidi više »

Tradicionalna misa

Tradicionalna latinska misa (TLM), tridentska misa ili latinska misa oblik je rimskoga obreda svete mise sadržan u tipskome izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570.

Novi!!: Glagoljica i Tradicionalna misa · Vidi više »

Tribulje

Tribulje, čokavski Tribuje, je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Tribulje · Vidi više »

Trojezična hereza

Trojezična hereza je naziv kojim je sv. Konstantin Ćiril početkom 9.

Novi!!: Glagoljica i Trojezična hereza · Vidi više »

Turanj (Sveti Filip i Jakov)

Panorama Turnja Turanj je turističko primorsko mjesto u Zadarskoj županiji koje je šetnicom uz obalu, u smjeru jugoistoka, spojeno sa susjednim mjestom Svetim Filip i Jakovom.

Novi!!: Glagoljica i Turanj (Sveti Filip i Jakov) · Vidi više »

Tvrdo

Slovo ''tvrdo'' u uglatoj glagoljici Tvrdo (stsl tvrьdo) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Tvrdo · Vidi više »

U

Datoteka:Latin alphabet Uu.png U je 27.

Novi!!: Glagoljica i U · Vidi više »

Udžbenik

Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.

Novi!!: Glagoljica i Udžbenik · Vidi više »

Uk

Slovo ''uk'' u uglatoj glagoljici Uk (stsl. ukъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Uk · Vidi više »

Us (glagoljsko slovo)

Us (ili ons, zvano i veliki jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Us (glagoljsko slovo) · Vidi više »

V

Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.

Novi!!: Glagoljica i V · Vidi više »

Valun

Valun je naselje na otoku Cresu, koje administrativno pripada gradu Cresu.

Novi!!: Glagoljica i Valun · Vidi više »

Valunska ploča

Valunska ploča Tekstualna rekonstrukcija Valunske ploče Valunska ploča je dvojezični (starohrvatski i latinski) i dvografijski natpis (glagoljica i latinica) s nadgrobne ploče pronađen na groblju u Valunu na otoku Cresu.

Novi!!: Glagoljica i Valunska ploča · Vidi više »

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.

Novi!!: Glagoljica i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »

Vatroslav Lopašić

Vatroslav Lopašić (Pakrac, 9. prosinca 1911. - Zagreb, 17. prosinca 2003.), hrvatski fizičar, Vladimir Muljević: Vatroslav Lopašić, Zagreb, svibnja 2004.

Novi!!: Glagoljica i Vatroslav Lopašić · Vidi više »

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Novi!!: Glagoljica i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »

Višnjan

Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Višnjan · Vidi više »

Vicko Zmajević

Vicko Zmajević (Perast, 23. prosinca 1670. – Zadar, 1745.), hrvatski nadbiskup i političar.

Novi!!: Glagoljica i Vicko Zmajević · Vidi više »

Vinjerac

Vinjerac je naselje u sustavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Glagoljica i Vinjerac · Vidi više »

Vinko Brešić

Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.

Novi!!: Glagoljica i Vinko Brešić · Vidi više »

Vinko Premuda

Vinko Premuda (Baška, 1870. – Baška, 23. veljače 1944.), hrvatski katolički svećenik, filolog, pjesnik i prevoditelj hrvatski preporoditelj s Krka.

Novi!!: Glagoljica i Vinko Premuda · Vidi više »

Vinodolski brevijar

Vinodolski brevijar ili Kukuljevićev brevijar je brevijar iz 1470. godine pisan glagoljicom na 199 listova pergamene.

Novi!!: Glagoljica i Vinodolski brevijar · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Novi!!: Glagoljica i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Vjedi

Slovo ''vjedi'' u uglatoj glagoljici Vjedi (ili vede, vjedje) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Vjedi · Vidi više »

Vrbnički statut

Vrbnički statut Vrbnički statut (Krčki ili Vrbanski) je statut grada Vrbnika iz 1388., pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.

Novi!!: Glagoljica i Vrbnički statut · Vidi više »

Vrbnik

Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Glagoljica i Vrbnik · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Glagoljica i Vukovar · Vidi više »

Zamask

Zamask je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Pazina, Istarska županija.

Novi!!: Glagoljica i Zamask · Vidi više »

Završje Netretićko

Završje Netretićko (u prošlosti nazivano i Zavrha) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.

Novi!!: Glagoljica i Završje Netretićko · Vidi više »

Zemlja (razdvojba)

* Zemlja, planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Glagoljica i Zemlja (razdvojba) · Vidi više »

Zemlji

Slovo ''zemlji'' u uglatoj glagoljici Zemlji (ili zemlja) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Glagoljica i Zemlji · Vidi više »

Znamenite riječke građevine

Crkva Svetog Jeronima Palača Municipija Crkva Svetog Jeronima (San Gerolimo) svojim elegantnim kasnobaroknim pročeljem definira istočno krilo Municipija i daje Trgu osobito nobilan ton.

Novi!!: Glagoljica i Znamenite riječke građevine · Vidi više »

1347.

Bez opisa.

Novi!!: Glagoljica i 1347. · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Glagoljica i 15. rujna · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Glagoljica i 2012. · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: Glagoljica i 29. ožujka · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni