Sadržaj
88 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar I. Makedonski, Amirtej, Anatolija, Andros (otok), Antička filozofija, Antička Teba (Grčka), Arijaramn od Kapadocije, Artafern, Artakserkso I., Artemizija I., Atena (polis), Bagabigna, Beotija, Bitka kod Artemizija, Bitka kod Lade, Bitka kod Maratona, Bitka kod Perzijskih vrata, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Salamine (razdvojba), Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.), Bitka kod Termopila, Bitka kod Timbre, Darije I. Veliki, Datis, Delski savez, Dodekanez, Dory, Drevna Mezopotamija, Efez, Gobrias (elamski satrap), Grčka kolonizacija na Jadranu, Harmodije i Aristogeiton (skulptura), Herodot, Hidarn Mlađi, Hidarn Stariji, Hirkanija, Hrvoje Spajić, Iran, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Karija, Korint, Korintska liga, Kos (otok), Krez, Kronologija Mezopotamije, ... Proširite indeks (38 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Ahemenidi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Ahemenidsko Carstvo
Aleksandar I. Makedonski
Aleksandar I., kralj Makedonije od 498. do 454. pr. Kr., sin kralja Aminte I. Prema Herodotu bio je u neprijateljskim odnosima s Perzijom i dao je pogubiti izaslanike Darija Velikog koji su došli na njegov dvor tražiti pomoć u gušenju Jonskog ustanka.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Aleksandar I. Makedonski
Amirtej
Amirtej (ili Amenirdisu) iz Saisa je bio egipatski kralj, osnivač i jedini vladar XXVIII. dinastije Egipta.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Amirtej
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Anatolija
Andros (otok)
Andros, ili Andro (grčki: Άνδρος), je najsjeverniji grčki otok u otočnoj skupini Cikladi.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Andros (otok)
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Antička filozofija
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Antička Teba (Grčka)
Arijaramn od Kapadocije
Arijaramn ili Artamn je bio satrap pokrajine Kapadocije u službi Perzijskog Carstva početkom prve polovice 6. stoljeća pr. Kr.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Arijaramn od Kapadocije
Artafern
Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije, te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Artafern
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Artakserkso I.
Artemizija I.
Artemizija I. Artemizija I. od Karije (grč. Αρτεμισία), bila je admiralica u službi Perzijskog Carstva početkom 5. stoljeća pr. Kr., koja je na tome položaju zamijenila svog preminulog muža, vladara Karije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Artemizija I.
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Atena (polis)
Bagabigna
Bagabigna je bio perzijski plemić koji je živio sredinom 6. stoljeća pr. Kr. O njegovom životu malo je poznato, no značajan je po tome kako su njegovi potomci vladali kao satrapi (pokrajinski namjesnici) u službi Perzijskog Carstva sve do kraja ahemenidske dinastije, pa čak i kasnije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bagabigna
Beotija
Helenskoj Republici BeotijaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Beotija
Bitka kod Artemizija
Bitka kod Artemizija (480. pr. Kr.) je bila trodnevna pomorska bitka koja se odigrala 480. pr. Kr. kod rta Artemizij (uz otok Eubeju), a vođena je između udruženih grčkih polisa i Kserksovog Perzijskog Carstva tokom Grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Artemizija
Bitka kod Lade
Bitka kod Lade (494. pr. Kr.) je odlučujuća pomorska bitka između grčkih polisa predvođenih Jonijom i Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Lade
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Maratona
Bitka kod Perzijskih vrata
Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Perzijskih vrata
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Plateje
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (razdvojba)
Bitka kod Salamine naziv je više bitaka vođenih u 5. i 4. stoljeću pr.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Salamine (razdvojba)
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno s kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Termopila
Bitka kod Timbre
Bitka kod Timbre (547. pr. Kr.) je bila odlučujuća bitka između lidijskog kralja Kreza i perzijskog vladara Kira Velikog.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Timbre
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Darije I. Veliki
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Datis
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Delski savez
Dodekanez
Dodekanez (grčki: Dodekánisa, to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): dvanaest i (νῆσος, nesos): otok, a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 15 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru. Otočje se nalazi jugozapadno od Turske, južno od otoka Samos a sjeveroistočno od otoka Kreta.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Dodekanez
Dory
Hopliti tijekom borbe koristeći koplje dory Dory ili doru je bilo koplje i glavno oružje hoplita u antičkoj Grčkoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Dory
Drevna Mezopotamija
Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Drevna Mezopotamija
Efez
Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Efez
Gobrias (elamski satrap)
Gobrias (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. ubili uzurpatora Gaumatu, odnosno pomogli Dariju Velikom da postane vladarem Perzijskog Carstva.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Gobrias (elamski satrap)
Grčka kolonizacija na Jadranu
Grčka kolonizacija na Jadranu je naziv za naseljavanje antičkih Grka na jadranskim otocima i istočnoj obali.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Grčka kolonizacija na Jadranu
Harmodije i Aristogeiton (skulptura)
Kip Harmodija i Aristogeitona, Napulj. Ovo su rimske kopije izgubljenih atenskih originala Gypsothèque de Strasbourg) Skulpturalni par tiranoubojica Harmodija i Aristogeitona bio je dobro poznat u starom svijetu u dvije glavne verzije, ali preživio je samo u rimskim mramornim kopijama.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Harmodije i Aristogeiton (skulptura)
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Herodot
Hidarn Mlađi
Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Hidarn Mlađi
Hidarn Stariji
Hidarn Stariji (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio sin Bagabigne, perzijski plemić i satrap Medije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Hidarn Stariji
Hirkanija
'''Hirkanija''' označena preko modernih granica Irana i Turkmenistana Hirkanija je naziv drevne satrapije koja danas obuvhaća područje modernih iranskih pokrajina Golestana, Mazandarana i Gilana, te dijelove Turkmenistana.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Hirkanija
Hrvoje Spajić
Hrvoje Spajić (Zagreb, 25. lipnja 1973.), hrvatski je povjesničar, polemolog i autor.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Hrvoje Spajić
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Iran
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Jonija
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Jonski ustanak
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Kalijin mir
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Karija
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Korint
Korintska liga
Filipa II.; Korintska liga je prikazana žutom bojom Korintska liga ili Grčki savez je bila federacija starogrčkih polisa koju je u zimu 338./337. pr. Kr. osnovao makedonski kralj Filip II. Članovi saveza su imali pravo zadržati vlastite ustave, ali su s druge strane bili dužni spriječiti svaki čin agresije, odnosno davati određeni broj vojnika u zajedničku stalnu vojsku, razmjerno vlastitoj veličini.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Korintska liga
Kos (otok)
Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Kos (otok)
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Krez
Kronologija Mezopotamije
'''Kupoprodajni ugovor''' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Kronologija Mezopotamije
Ksantos
Ksantos (licijski: Arñna, grčki: Ξάνθος, latinski: Xanthus) je starogrčki grad i prijestolnica antičke Licije, danas kod mjesta Kınık u turskoj pokrajini Antaliji.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Ksantos
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Kserkso I.
Ksifos
Ksifos (grč. ξίφος) je bio dvosjekli jednoručni mač koji su koristili stari Grci.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Ksifos
Leonida I.
Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Leonida I.
Lezbos
Lezbos ili Lezb (Lesbos, novogrčkim izgovorom „Lesvos“) je treći po veličini otok u Grčkoj i najveći u skupini Egejskih otoka.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Lezbos
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Lidija
Maraton, Grčka
Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Maraton, Grčka
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Mardonije
Masist
Perzijskog Carstva kojom je vladao Kserksov brat '''Masist''' Masist (staroiranski: Mathišta, grčki: Μασίστης; „Masistês“) je bio perzijski princ i sin vladara Darija I. Velikog i kraljice Atose, odnosno Kserksov brat.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Masist
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Medijsko Carstvo
Megabat
Megabat je bio Megabazov sin, rođak Darija Velikog i satrapa Artaferna Starijeg, te perzijski admiral na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr. Prema grčkim povjesničarima, kasnije je služio kao satrap Frigije, dok glineni zapisi iz Perzepolisa spominju Megabata na mjestu satrapa Arahozije.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Megabat
Megabiz II.
Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Megabiz II.
Megapan
Megapan (grč. Megapanus) je bio jedan od zapovjednika u Kserksovoj vojsci prilikom pohoda protiv Grčke (480. pr. Kr.) gdje je predvodio kontigente hirkanijskih vojnika.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Megapan
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Milet
Miltijad Mlađi
Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Miltijad Mlađi
Naksos (grad)
Naksos (grčki: Νάξος, talijanski: Nasso), je najveći grad i upravno središte otoka Naksosa iz otočne skupine Cikladi u Egejskom moru (Grčka).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Naksos (grad)
Naksos (otok)
Naksos (grčki: Νάξος) je najveći otok (430 km²) u otočnoj skupini Ciklada u grčkom Egeju.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Naksos (otok)
Otan
Otan (perz. Utāna) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice Perzijanaca koji su 522. pr. Kr. pod vodstvom Darija Velikog svrgnuli uzurpatora Gaumatu.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Otan
Partenon
Partenon (starogrčki: Παρθενών) je antički hram posvećen božici Ateni izgrađen u 5. st. prije Krista na atenskoj akropoli.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Partenon
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Periklo
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Perzepolis
Perzijski besmrtnici
Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Perzijski besmrtnici
Pisindelis
Pisindelis (rođ. 498. pr. Kr. - ?) je bio satrap odnosno vladar iz grada Halikarnasa u Kariji, uz istočnu obalu Egejskog mora.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Pisindelis
Popis ratova
Ovo je kronološki popis ratova, trenutno nepotpun, i može se nadopuniti.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Popis ratova
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Povijest Europe
Povijest Grčke
Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Povijest Grčke
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Povijest Irana
Sard (Turska)
Gimnazija u '''Sardu''' Sard (također Sardis ili Sardes, lid.: Sfard, grč.: Σάρδεις, perz.: Sparda, moderni Sart) bio je glavni grad drevne kraljevine Lidije, dok se danas njegovi ostaci nalaze u provinciji Manisa u Turskoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Sard (Turska)
Saronski zaljev
Karta Saronskog zaljeva Saronski zaljev (grčki: Σαρωνικός κόλπος) ili Eginski zaljev je dio Egeja uz istočnu stranu Korintske prevlake u Grčkoj.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Saronski zaljev
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Sidon
Sisamno
Sisamno (grč. Sisamnes) je bio satrap pokrajine Arije u perzijskoj službi.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Sisamno
Skudra
grčko-perzijskih ratova Skudra (grč. Σκύδρα; iz perz. Skudra), satrapija Ahemenidskog Perzijskog Carstva smještena u Europi od kasnih 510-ih do 479. ili 465. pr. Kr. Postojanje ove upravne jedinice nižeg značaja ovjereno je na perzijskim klinopisima u Nakš-e Rustamu odnosno egipatskim epigrafskim zapisima, a najčešće se identificira s Trakijom s obzirom na to da perzijski izvori navode kako su je naseljavala tri naroda: Saka Paradraja (Skiti), Jauna Takabara (Grci ili Makedonci), te Skudre (najvjerojatnije Tračani).
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Skudra
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Starogrčka književnost
Starogrčka umjetnost
Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Starogrčka umjetnost
Starogrčko slikarstvo
atička plitica iz oko 490. – 480. pr. Kr., promjera 26,9 cm, Louvre, Pariz. Pored glava likova stoje potpisi autora ''Dourisa'' (slikara) i ''Kalliadesa'' (lončara). Doprinos grčkog slikarstva općoj kulturi je nemoguće prikazati jer je vrlo malo djela sačuvano.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Starogrčko slikarstvo
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Temistoklo
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Pogledaj Grčko-perzijski ratovi i Zapadni svijet