Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Gusle

Indeks Gusle

Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine Zelova kod Sinja. Muzeju grada Šibenika od 1948. godine Gusle su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s dinarskog prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvjema strunama i gudalom.

38 odnosi: Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Atentat na Johna F. Kennedyja, Autohtonost, Škija, Željko Šimić, Božo Bulatović, Crnogorska književnost, Crnogorski književni urbanitet, Donji Crnač, Filip Višnjić, Glazbala, Glazbala sa žicama, Gudačka glazbala, Guslar, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini, Hrvatska kulturna baština, Iliri, Imotska krajina, Ivan Filipović Grčić, Ivan Soldo, Joško Ćaleta, Kries, Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine, Kurdi, Lug (Tomislavgrad, BiH), Mate Buljubašić, Međunarodni festival rane glazbe Canite et psallite, Mijat Tomić, Mile Krajina, Petar II. Petrović Njegoš, Radovanj, Rusi, Simfonija br. 2 u h-molu (Borodin), Srbija, Stipica Grgat, The Hu, Zvonimir Kulundžić.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.

Novi!!: Gusle i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO · Vidi više »

Atentat na Johna F. Kennedyja

Atentat na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Johna Fitzgeralda Kennedyja dogodio se u Dallasu 22. studenoga 1963. godine.

Novi!!: Gusle i Atentat na Johna F. Kennedyja · Vidi više »

Autohtonost

hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.

Novi!!: Gusle i Autohtonost · Vidi više »

Škija

Škija je kolokvijalni naziv za duhan Ravnjak sađen na širem hercegovačkom području.

Novi!!: Gusle i Škija · Vidi više »

Željko Šimić

Željko Šimić (Alagovac kod Gruda, 28. siječnja 1944.), jedan od najpoznatijih hrvatskih guslara.

Novi!!: Gusle i Željko Šimić · Vidi više »

Božo Bulatović

Božo Bulatović (crnogor. ćiril. Божо Булатовић; Mojkovac, 6. siječnja 1927. – Podgorica, 12. kolovoza 2009.) crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik.

Novi!!: Gusle i Božo Bulatović · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Gusle i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorski književni urbanitet

„Crnogorski književni urbanitet“ je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice „Đurđe Crnojević“ iz Cetinja, tiskana 2005. godine.

Novi!!: Gusle i Crnogorski književni urbanitet · Vidi više »

Donji Crnač

Donji Crnač je naseljeno mjesto u gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Gusle i Donji Crnač · Vidi više »

Filip Višnjić

Gornjoj Trnovi, na mjestu na kojemu je bila rodna kuća Filipa Višnjića. Loznici. Višnjićevu. Filip Višnjić (Gornja Trnova, 1767. – Grk, danas Višnjićevo, 1834.) jedan je od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih epskih narodnih pjesama.

Novi!!: Gusle i Filip Višnjić · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Gusle i Glazbala · Vidi više »

Glazbala sa žicama

Gitara Violina Glazbala sa žicama ili kordofoni naziv je za sva glazbala kod kojih se zvuk proizvodi okidanjem, odnosno trzanjem žica ili gudanjem po žicama.

Novi!!: Gusle i Glazbala sa žicama · Vidi više »

Gudačka glazbala

Viola profonda, viola i violina Pod pojmom gudačka glazbala podrazumijevamo sva glazbala koja pripadaju skupini glazbala sa žicama i kod kojih se zvuk proizvodi povlačenjem gudala preko žica.

Novi!!: Gusle i Gudačka glazbala · Vidi više »

Guslar

Guslar je narodni pjevač koji uz vlastitu svirku na guslama pjeva ("gusli") napamet naučene tradicionalne deseteračke epske pjesme.

Novi!!: Gusle i Guslar · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Gusle i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini

Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini je sveukupna glazbena djelatnost Hrvata u toj zemlji od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Gusle i Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatska kulturna baština

Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Novi!!: Gusle i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Gusle i Iliri · Vidi više »

Imotska krajina

Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.

Novi!!: Gusle i Imotska krajina · Vidi više »

Ivan Filipović Grčić

Don Ivan Filipović Grčić, (Sinj, prije 1660. – Klis?, nakon 1715.) svećenik, književnik i protuosmanski ratnik.

Novi!!: Gusle i Ivan Filipović Grčić · Vidi više »

Ivan Soldo

Ivan Soldo (1926. 2004.), hrvatski guslar iz BiH, iz Čitluka.

Novi!!: Gusle i Ivan Soldo · Vidi više »

Joško Ćaleta

Joško Ćaleta (Trogir, 1964.), hrvatski je etnomuzikolog, glazbenik i skupljač hrvatskog tradicijskog glazbenog narodnog blaga.

Novi!!: Gusle i Joško Ćaleta · Vidi više »

Kries

Kries je hrvatski etnosastav.

Novi!!: Gusle i Kries · Vidi više »

Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Gusle i Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Gusle i Kurdi · Vidi više »

Lug (Tomislavgrad, BiH)

Lug je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Gusle i Lug (Tomislavgrad, BiH) · Vidi više »

Mate Buljubašić

Mate Buljubašić je hrvatski narodni pjesnik i guslar.

Novi!!: Gusle i Mate Buljubašić · Vidi više »

Međunarodni festival rane glazbe Canite et psallite

Canite et psallite (lat. Pjevajte i svirajte) je međunarodni festival rane glazbe koji se održava u Zagrebu jednom godišnje.

Novi!!: Gusle i Međunarodni festival rane glazbe Canite et psallite · Vidi više »

Mijat Tomić

Mijat (Mijovil, Mihat, Mijo, Miho) Tomić (Gornji Brišnik, 1610.? – Doljani kod Jablanice 20. srpnja oko 1656.) bio je hrvatski hajduk.

Novi!!: Gusle i Mijat Tomić · Vidi više »

Mile Krajina

Mile Krajina (Zasiok, 15. studenoga 1923.Tomislav Levak:, Glas Slavonije, 16. listopada 2014. – Osijek, 13. listopada 2014.), hrvatski guslar i hrvatski pučki pjesnik, kemijski tehničar, ljubitelj hrvatske povijesti, proizvođač rakije, nesuđeni drvodjelac i bivši vojni ordinanc.

Novi!!: Gusle i Mile Krajina · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Gusle i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Radovanj

Radovanj je gora u Hercegovini, smještena sjeveroistočno od Posušja.

Novi!!: Gusle i Radovanj · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Gusle i Rusi · Vidi više »

Simfonija br. 2 u h-molu (Borodin)

Simfonija br.

Novi!!: Gusle i Simfonija br. 2 u h-molu (Borodin) · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Gusle i Srbija · Vidi više »

Stipica Grgat

Stipica Grgat, hrvatski franjevac provincije Presvetog Otkupitelja, glazbeni pedagog, crkveni glazbenik i skladatelj crkvene glazbe, skupljač glazbenog narodnog blaga, rodom iz Otoka u Cetinskoj krajini.

Novi!!: Gusle i Stipica Grgat · Vidi više »

The Hu

The Hu (stilizirano The HU) mongolski je sastav folk rocka i heavy metala osnovan 2016.

Novi!!: Gusle i The Hu · Vidi više »

Zvonimir Kulundžić

Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.

Novi!!: Gusle i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »