Brže od pregledniku!
29 odnosi: Adolf, Albrecht von Wallenstein, Augsburg, Šveđani, Švedsko Carstvo, Brodolom, Danska, Dinastija Vasa, Estonija, Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.), Göteborg, Gradska vijećnica u Umeu, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Hrvatsko-švedski odnosi, Karlo IX. Vasa, Kristina Švedska, Luleå, Obrazovanje u Estoniji, Pečori, Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.), Povijest Švedske, Povijest Estonije, Povijest Europe, Riddarholmen (crkva), Sporazum iz Altmarka, Tridesetogodišnji rat, Uppsalsko sveučilište, Usedom, Vasa (brod).
Adolf
Adolf je muško germansko ime.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Adolf · Vidi više »
Albrecht von Wallenstein
Albrecht von Wallenstein Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (Hermanice, 24. rujna 1583. – Eger, 25. veljače 1634.), češki vojskovođa i političar, najpoznatiji kao jedan od generala Katoličke lige u vojsci cara Ferdinanda II. tijekom tridesetogodišnjeg rata.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Albrecht von Wallenstein · Vidi više »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Augsburg · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Šveđani · Vidi više »
Švedsko Carstvo
Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Švedsko Carstvo · Vidi više »
Brodolom
Pomorska nesreća broda Costa Concordia Titanica Brodolom je pomorska nesreća, u kojoj je brod potonuo ili teško oštećen.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Brodolom · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Danska · Vidi više »
Dinastija Vasa
Grb dinastije Vasa Dinastija Vasa vladala je Švedskom od 1521. do 1654. te Poljskom od 1587. do 1668..
Novi!!: Gustav II. Adolf i Dinastija Vasa · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Estonija · Vidi više »
Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.)
Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.) vodio se između Francuske i Španjolske uz sudjelovanje promjenjivih saveznika tijekom rata.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Francusko-španjolski rat (1635. – 1659.) · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Göteborg · Vidi više »
Gradska vijećnica u Umeu
gradska vijećnica u Umeu fotografija gradske vijećnice u Umeu, 1902. ''Rådhusparken'' Gradska vijećnica u Umeu (šved. rådhuset i Umeå), zgrada u Umeu sagrađena nakon požara 1888.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Gradska vijećnica u Umeu · Vidi više »
Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu
Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu · Vidi više »
Hrvatsko-švedski odnosi
Zgrada hrvatskog veleposlanstva u Stockholmu Hrvatsko-švedski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Švedske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Hrvatsko-švedski odnosi · Vidi više »
Karlo IX. Vasa
Karlo IX. (Stockholm, 4. listopada 1550. – Nyköping, 30. listopada 1611.), švedski regent od 1599. do 1604. i kralj od 1604.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Karlo IX. Vasa · Vidi više »
Kristina Švedska
Kristina Augusta (Stockholm, 8. prosinca 1626. – Rim, 19. travnja 1689.) kasnije poznata i kao Kristina Aleksandra, švedska kraljica.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kristina Švedska · Vidi više »
Luleå
Luleå (saamski: Luleju, finski: Luulaja) je grad i središte istoimene općine i županije Norrbotten u sjevernoj Švedskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Luleå · Vidi više »
Obrazovanje u Estoniji
Zgrada Sveučilišta u Tartuu 1860. godine, u vrijeme "zlatnog doba" Sveučilišta. Zgrada estonske akademije zanosti, nacionalne znasnstvene institucije. Povijest formalnog obrazovanja u Estoniji datira već od 13. i 14. stoljeća kada su osnovane prve monaške i katedralne škole.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Obrazovanje u Estoniji · Vidi više »
Pečori
Pečori (estonski: Petseri, ruski: Печо́ры) naseljeno je mjesto s administrativnim statusom grada na krajnjem zapadu europskog dijela Ruske Federacije.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pečori · Vidi više »
Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.)
Opsada Smolenska Poljsko-moskovski rat vođen je od 1605. do 1618. godine tijekom nemira u Rusiji poznatih kao "smutno vrijeme".
Novi!!: Gustav II. Adolf i Poljsko-moskovski rat (1605. – 1618.) · Vidi više »
Povijest Švedske
Petroglifi iz Tanumshedea, oko 1500. – 500. pr. Kr. Povijest Švedske je povijest prostora današnje Kraljevine Švedske i naroda Šveđana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Povijest Švedske · Vidi više »
Povijest Estonije
Zastava Estonije Grb Estonije Glinena posuda iz tzv. sjevernjačke ''Kulture češljastih ukrasa''.Estonski povijesni muzej, Narva. brončanog doba (sjeverna Estonija). Povijest Estonije je povijest prostora današnje Republike Estonije i naroda Estonaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Povijest Estonije · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Povijest Europe · Vidi više »
Riddarholmen (crkva)
Crkva Riddarholmen Crkva Riddarholmen (švedski: Riddarholmskyrkan) je grobna crkva švedskih vladara.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Riddarholmen (crkva) · Vidi više »
Sporazum iz Altmarka
Sporazum iz Altmarka (švedski: Stillståndet i Altmark, poljski: Rozejm w Altmarku) bio je mirovni sporazum sklopljen 26. rujna 1629.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Sporazum iz Altmarka · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Uppsalsko sveučilište
Rektorat Sveučilišta. Uppsalsko sveučilište (lat. Universitas Regia Upsaliensis, šved. Uppsala universitet), javno je istraživačko sveučilište i najstarija sveučilišna ustanova u Švedskoj, koja neprekidno djeluje od 1477., kada je osnovano papinskom bulom Siksta IV. Ubraja se među stotinu najboljih svjetskih sveučilišta te je poznato po svojim katedrama prirodnih znanosti.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Uppsalsko sveučilište · Vidi više »
Usedom
Usedom (do 1945. koristio se naziv Orzna) je otok u Baltičkom moru koji je upravno podijeljen između Njemačke i Poljske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Usedom · Vidi više »
Vasa (brod)
Brod Vasa u muzeju Vasa ili Wasa švedski je ratni brod izgrađen između 1626. i 1628. godine za švedskog kralja Gustava II Adolfa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Vasa (brod) · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gustav Adolf II, Gustav Adolf II..
