Komunikacija

511 odnosi: Ada Kale, Adam Bajalić, Adam Franjo Burić, Adolf Schmal, Ahmed III., Aleksandar VIII., Andrija Martonić, Antonio Salieri, Antun Čorić de Monte Creto, Antun Mahnić, Antun Pejačević, Antun Rožić, Arsen Sečujac, Atanasije Stojković, Austrijanci, Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austro-ugarska nagodba, Austroslavizam, Aviano, Đuro Jelačić, Šišković, Šibenik, Španjolska škola jahanja, Špišić Bukovica, Štajerska (vojvodstvo), Švedska invazija na Poljsku, Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje, Ženevska deklaracija (1918.), Žirondinci, Žitvanski mir, Života Panić, Žumberački uskoci, Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak), Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češko državno pravo, Čepin, Čuvaj se senjske ruke, Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bačka županija, Banatski ustanak, Banovina, Bansko vijeće, Baranja (regija), Bečki kongres, Bečki njemački, Benedikt XIV., Beograd, ..., Beogradski mir, Bitka kod Šikloša 1566., Bitka kod Lonata 1796., Bitka kod Petrovaradina 1716., Bitka kod Praga (1757.), Bitka kod Sente, Bitka kod Siska, Bitka kod Slankamena, Bitka kod Slunja 1649., Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663., Bitka na Gvozdu, Bitka za Bihać 1592., Blaž Antun Kovačević, Bošnjaci Srbije, Bodroška županija, Boka kotorska, Bokelji, Bosanska Krupa, Bosanski pašaluk, Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Branko Radičević, Bratislava, Brescia, Brgudac, Bučač, Budim, Bugarska, Bukovica, Burbonska Španjolska, Cetingradska povelja, Cetinska krajina, Christoph von Lattermann, Claude Mathieu de Gardane, Code Napoléon, Corpus separatum, Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku, Crkva sv. Lucije na Krku, Crnkovići, Dalmacija pod mletačkom upravom, Dalmatinska cesta, Daniel Peharnik-Hotković, Donja Šleska, Dositej Obradović, Dragutin Kušlan, Drnje, Drugi morejski rat, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dugi turski rat, Dva stoljeća uplakane Hrvatske, Dvorska komora, Dvorski apsolutizam, Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama, Ergela međimurskog konja, Žabnik, Ernušti, Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić, Feštetići, Federacija i konfederacija, Feldmaršal, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Filip I. Lijepi, Franc Ksaver Zajec, Francesco Robba, Franjevačka teologija Sarajevo, Franjo Gracić, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Rački, Franjo Tomašić, Frankapani, Frankovci, Fridrik Vilim IV., Furlanija, Gabrijel Rodić, Gaetano Donizetti, Galicija (srednja Europa), General topništva, Generali osiguranje, Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata, Germanizam, Gimnazija Dubrovnik, Goriška, Gornja Šleska, Gott erhalte Franz den Kaiser, Gradišće (razdvojba), Graničari stari, Grb Kornice, Grb Republike Hrvatske, Grofovi Draškovići, Guillaume Henri Dufour, Gvozd, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburško-turski rat 1663. – 1664., Habsburško-turski rat 1716. – 1718., Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Habsburško-turski ratovi, Hercegovački ustanak 1875., Honorije III. od Monaka, Hotkovići, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati na Novom Zelandu, Hrvati u Australiji, Hrvati u Čileu, Hrvati u Boliviji, Hrvati u Peruu, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatska arhitektura, Hrvatska Keča, Hrvatska književnost, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska milja, Hrvatska narodna milicija (Subotica), Hrvatska Neuzina, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, Hrvatska povijest, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatska vina, Hrvatska vojna krajina, Hrvatske zemlje, Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatski latinizam, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sabor 1861., Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko plemstvo, Hrvatsko-mletački ratovi, Hrvatsko-njemački odnosi, Hrvatsko-osmanski ratovi, Hrvatsko-slavonske županije, Hrvatsko-turski odnosi, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hvar, Hvar (grad), Inocent XII., Islam u Srbiji, Islamizacija Albanije, Istarska županija, Istarska marka, Istočne katoličke Crkve, István Széchenyi, Ivan Antun Zrinski, Ivan Šadović, Ivan Coronini, Ivan Dominik Juras, Ivan Katzianer, Ivan Kovačević, Ivan Kovačević (časnik), Ivan Marojević, Ivan Pálffy, Ivan Visin, Ivan Zajec, Ivica Kovačević, Ivo Senjanin, Izola, Jadransko more, Jagodić, Jan Amos Komenski, Jan III. Sobjeski, Johann Christoph Müller, Josef Ressel, Josip Šišković, Josip Babić, Josip Balović, Josip Esterházy, Josip Filip Vukasović, Josip Godeassi, Josip Jelačić, Julije Bajamonti, Juraj Antun Knežević, Juraj Dobrila, Juraj II. Drašković, Juraj Rukavina Vidovgradski, Kandijski rat, Karađorđevići, Karl Rösner, Karlo Albert, Karlo Pavao Gvozdanović, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo XIV. Ivan, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Kebel, Klement VIII., Klement XII., Klokočani, Kneževići (plemstvo), Kninska krajina, Kninska tvrđava, Kościuszkov ustanak, Konjanik (2003.), Kornica, Koruška (vojvodstvo), Krakov, Kraljevina Bavarska, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Kraljevina Ugarska, Kraljevska dalmatinska pukovnija, Kraljevski tavernik, Kraljevstvo Moreja, Kraljičin Gradac, Kranjska, Krbavska bitka, Kristijan IX., Krsto II. Oršić, Kupinec, Labin, Lastovo, Laval Nugent, Leljiva (grb), Lenuzzijeva potkova, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lička pukovnija, Lied der Deutschen, Lipicanac, Ljubljanske vijesti, Locum Beati Petri, Lotarinška dinastija, Luigi Ferdinando Marsigli, Luka Ibrišimović, Luka Mislej, Mačva, Mađari u Vojvodini, Magda Logomer, Mahmud I., Majstorska cesta, Makarska, Makedonci, Maksimilijan I. Josip Bavarski, Maretići, Marija Terezija Austrijska, Marino Budicin, Markgrofovija Istra, Marsiglieva linija, Martin Borković, Matija Rukavina, Međimurje pod ugarskom vlašću, Medo Pucić, Milano, Mir iz Niša, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mlakovečki, Mletačka Republika, Moldavija, Monarhizam, Monošterska bitka 1664., Morejski rat, Mraclin, Mustafa II., Nacionalni park Plitvička jezera, Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Neogotički spomenici u Zagrebu, Neoromanika, Nikša Gradić, Nikola Maštrović, Nikola Milašin, Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848., Novara, Odlikovanja u Hrvatskoj, Oltramarini, Omiš, Opsada Beča 1683., Opsada Beograda 1717., Opsada Kisega (1532.), Opsada Krfa 1716., Opsada Novog Zrina, Opsada Sigeta, Orehovečki, Oružane snage Austro-Ugarske, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Osijek, Oslobođenje Cetingrada, Oslobođenje Drežnikgrada, Osmanska dinastija, Oton I., kralj Grčke, Pad Beograda (1521.), Palazzo Venezia (Napulj), Pazin, Pećinski park Grabovača, Pejačevići, Pero Čingrija, Perušić, Petar Vid Gvozdanović, Požarevački mir, Požunski mir 1805., Podestat, Podmaršal, Poljaci u Njemačkoj, Poljska, Popis mirovnih sporazuma, Popis osvajačica medalja u plivanju na OI, Popis pomorskih bitaka, Popis stanovništva, Popis uobičajenih zabluda, Pordenone, Povijest Češke, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Dubrovnika, Povijest Europe, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Povijest Istre, Povijest Mađarske, Povijest Nizozemske, Povijest Poljske, Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, Povijest Splita, Povijest Srbije, Pragmatička sankcija (1713.), Pravoslavlje u Hrvata, Prednja Austrija, Prekmurje, Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Pruska, Pučki ustanak, Pula, Raspad Austro-Ugarske, Rat za španjolsku baštinu, Ravni kotari, Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji, Red svetog Jurja, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Reformacija, Republika Srpska Krajina, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848., Riđica, Roč, Roșia Montană, Romi u Vojvodini, Rothschildi, Rusini u Vojvodini, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1686. – 1700.), Rusko-turski rat (1710. – 1711.), Rusko-turski rat (1735. – 1739.), Rusko-turski rat (1787. – 1792.), Sabor Bosne i Hercegovine, Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj, San Francesco del Deserto, Sankt Pölten, Saska (pokrajina), Sava Vladislavić Raguzinski, Sedmogodišnji rat, Senj, Severin na Kupi, Sinj, Sirmione, Sjeverna Bosna (1718. – 1739.), Skoplje, Slavenosrpski jezik, Slavenski kongres, Slavonska vojna krajina, Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj, Slovačka, Slovaci, Slovaci u Vojvodini, Slovenija, Slovenske pokrajine, Slovensko narodno buđenje, SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.), Sombor, Somborski šanac, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Srbi u Mađarskoj, Srbija, Srbija u Osmanskom Carstvu, Srijem, Srijemska Mitrovica, Srijemski Karlovci, Srpska pravoslavna Crkva, Srpskoslavenski jezik, SSŠ kralja Zvonimira, Stjepan Niczky, Suceava (grad), Sulejman II., Sulejmanov most, Sveti Lovreč, Svištov, Svištovski mir, Svibanjska deklaracija, Svjetionik Rt Savudrija, Talijanski iredentizam, Tarok, Temišvarski ajalet, Tirol (austrijska savezna zemlja), Titel, Trajektna luka Split, Trenkovi panduri, Tri podjele Poljske, Trident, Tridesetogodišnji rat, Triton (ratni brik), Trst, Udine, Ugarsko namjesničko vijeće, Ukrajinci u Vojvodini, Umljanović, Urban VIII., Uskočki rat, Vašvarski mir, Varaždin, Velika loža Ivanovskog reda Ugarske, Velika pokrajinska loža Hrvatske, Velika simbolička loža Ugarske, Veliki orijent Ugarske, Veliki požar u Varaždinu 1776., Veliki turski rat, Vinko Knežević, Vis, Vojna krajina, Vojvoda, Vojvodina, Vojvodina Auschwitz, Vojvodstvo, Vrbnik, Vukelići (pleme), Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Vuković, Wittelsbach, Wrocław, Zadarska županija, Zakarpatje, Zastava Republike Hrvatske, Zecca, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zemlje Krune sv. Vaclava, Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, 11. studenoga, 1790., 18. lipnja, 1813., 1840-ih, 1866., 20. srpnja, 21. srpnja, 29. svibnja, 31. prosinca, 4. kolovoza, 4. ožujka, 53. pješačka pukovnija. Proširite indeks (461 više) » « Stisni indeks

Ada Kale

Zemljovid otoka iz ranog novog vijeka. Ada Kale (od turskog: Adakale - "Otočna tvrđava"; mađarski: Újorsova; srpski i bugarski: Адакале) bio je otok na Dunavu u današnjoj Rumunjskoj naseljen većinom Turcima, koji je potopljen tijekom izgradnje hidroelektrane Đerdap 1970.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ada Kale · Vidi više »

Adam Bajalić

Adam Bajalić (njem.: Adam Bajalich von Bajaháza) (Segedin, 1734. – Karlovac, 5. lipnja 1800.), hrvatski barun i feldmarschalleutnant (podmaršal) u Vojsci Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Adam Bajalić · Vidi više »

Adam Franjo Burić

Adam Franjo Burić (njem.: Adam Franz Freiherr Burich von Pournay) (Banska krajina, 1732. – Varaždin, 27. veljače 1803.), hrvatski barun i potpukovnik (Oberstleutnant) Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Adam Franjo Burić · Vidi više »

Adolf Schmal

Adolf Schmal (Dortmund, 18. kolovoza 1872., Salzburg, preminuo 28. kolovoza 1919.) pokojni je austrijski biciklist i mačevalac.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Adolf Schmal · Vidi više »

Ahmed III.

Ahmed III. Ahmed III. (30. prosinca 1673. – 1736.), turski sultan od 22. kolovoza 1703. do 2. listopada 1730. Ahmed III.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ahmed III. · Vidi više »

Aleksandar VIII.

Aleksandar VIII., lat. Alexander PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Aleksandar VIII. · Vidi više »

Andrija Martonić

Andrija Martonić (Rab, Hrvatska, 1768. – Beč, Austrija, 7. ožujka 1855.) hrvatski barun i Feldzeugmeister (general topništva) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Andrija Martonić · Vidi više »

Antonio Salieri

Antonio Salieri (Legnago, 18. kolovoza 1750. – Beč, 7. svibnja 1825.), talijanski skladatelj klasične, operne i sakralne glazbe te dirigent.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Antonio Salieri · Vidi više »

Antun Čorić de Monte Creto

250px Antun Čorić de Monte Creto (Mahićno, 1795. Beč, 1864.), hrvatski general topništva i ministar rata u Habsburškoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Antun Čorić de Monte Creto · Vidi više »

Antun Mahnić

Dr.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Antun Mahnić · Vidi više »

Antun Pejačević

Antun grof Pejačević (*Osijek, 4. rujna 1749.; †Virovitica, 25. rujna 1802.), hrvatski plemić, državni dužnosnik, visoki vojni časnik habsburške carske vojske, gospodarstvenik i mecena, pripadnik ugledne i bogate slavonske obitelji Pejačević.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Antun Pejačević · Vidi više »

Antun Rožić

Antun Rožić (1787. – 1848.), hrvatski jezikoslovac, autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Antun Rožić · Vidi više »

Arsen Sečujac

Arsen Sečujac (u stranim izvorima Arsenius Freiherr Seczujacz von Heldenfeld, s prezimenom pisanim i kao Szeczujacz, Szecsujacz ili Secsujatz) (?, 1720. – Beč, 13. siječnja 1814.) hrvatski časnik u službi Habsburške vojske, s činom general-bojnika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Arsen Sečujac · Vidi više »

Atanasije Stojković

Dr Atanasije Stojković (Ruma, 20. rujna 1773. – 1832.) je bio srpski filozof, romanopisac i prosvjetitelj, te prvi srpski fizičar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Atanasije Stojković · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Austrijanci · Vidi više »

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Austroslavizam · Vidi više »

Aviano

Aviano (furlanski: Avian) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji u Pokrajini Pordenone u pokrajini Furlanija-Julijska krajina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Aviano · Vidi više »

Đuro Jelačić

Đuro Jelačić (Zagreb, 25. svibnja 1805. – 1901.), jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa 19. stoljeća, mlađi brat hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Đuro Jelačić · Vidi više »

Šišković

Šišković je hrvatska plemićka obitelj iz Bačke.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Šišković · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Šibenik · Vidi više »

Španjolska škola jahanja

lijevo Španjolska škola jahanja (njemački: Spanische Hofreitschule) iz Beča u Austriji je tradicionalna škola konjičkog jahanja lipicanaca koja se izvodi u „Zimskoj jahačkoj školi” (Winterreitschule) dvorca Hofburg.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Španjolska škola jahanja · Vidi više »

Špišić Bukovica

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Špišić Bukovica · Vidi više »

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Štajerska (vojvodstvo) · Vidi više »

Švedska invazija na Poljsku

Švedska invazija na Poljsko-Litavsku Uniju ili Švedski potop (poljski: Роtор, litavski: Tvanas) označava niz događaja sredinom 17. stoljeća na teritoriju Poljsko-Litavske Unije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Švedska invazija na Poljsku · Vidi više »

Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje

| Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje bila je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala dolinu Vrbasa s dolinom Lašve u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje · Vidi više »

Ženevska deklaracija (1918.)

Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ženevska deklaracija (1918.) · Vidi više »

Žirondinci

Žirondinci su bili politička struja francuske revolucije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Žirondinci · Vidi više »

Žitvanski mir

Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Žitvanski mir · Vidi više »

Života Panić

Života Panić (Gornja Crnišava, 3. studenoga 1933. – Beograd, 19. studenoga 2003.), general pukovnik Jugoslavenske narodne armije i zadnji načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Života Panić · Vidi više »

Žumberački uskoci

Žumberački uskoci bili su skupina naseljenika na Žumberak koji su doselili migracijskim valovima uglavnom s područja koje su zauzeli Osmanlije u 16. stoljeću, a tek manjim dijelom iz Senja početkom 17. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Žumberački uskoci · Vidi više »

Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak)

Župa sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak) · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Češka · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Češka Šleska

Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Češka Šleska · Vidi više »

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Češko državno pravo · Vidi više »

Čepin

Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Čepin · Vidi više »

Čuvaj se senjske ruke

Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman koji je napisao August Šenoa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Čuvaj se senjske ruke · Vidi više »

Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950

Österreichische Biographische Lexikon 1815–1950 (ÖBL) je austrijski leksikon s nacionalnim životopisima osoba.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950 · Vidi više »

Bačka županija

Bačka županija (nje. Komitat Bács, mađ. Bács vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bačka županija · Vidi više »

Banatski ustanak

Banatski ustanak iz 1594. godine bio je jedan od tri najveća ustanka u srpskoj povijesti, i najveći ustanak prije Prvog srpskog ustanka.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Banatski ustanak · Vidi više »

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Banovina · Vidi više »

Bansko vijeće

Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bansko vijeće · Vidi više »

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Baranja (regija) · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bečki kongres · Vidi više »

Bečki njemački

Bečki njemački je istočno središnje austro-bavarsko narječje kojim se uglavnom govori u austrijskom glavnom gradu, Beču.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bečki njemački · Vidi više »

Benedikt XIV.

Benedikt XIV., lat. Beneditus PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Benedikt XIV. · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Beograd · Vidi više »

Beogradski mir

Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Beogradski mir · Vidi više »

Bitka kod Šikloša 1566.

Bitka kod Šikloša (1566.) bila je rezulat prepadne akcije hrvatskih snaga u Ugarskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Šikloša 1566. · Vidi više »

Bitka kod Lonata 1796.

Bitka kod Lonata bila je bitka u blizini južne obale Gardskog jezera u Habsburškoj Monarhiji (danas Italija).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Lonata 1796. · Vidi više »

Bitka kod Petrovaradina 1716.

Bitka kod Petrovaradina bila je bitka kršćanskih snaga protiv osmanskih napadača.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Petrovaradina 1716. · Vidi više »

Bitka kod Praga (1757.)

Bitka kod Praga dogodila se 6. svibnja 1757. godine između austrijske i pruske vojske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Praga (1757.) · Vidi više »

Bitka kod Sente

Bitkom kod Sente su carske postrojbe kojima je zapovijedao Eugen Savojski pobijedile postrojbe Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Sente · Vidi više »

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Siska · Vidi više »

Bitka kod Slankamena

Bitka kod Slankamena ili Slankamenička bitka je bitka između Svetog Rimskog Carstva i Osmanskog Carstva koja se odvila 19. kolovoza 1691. Tada su snage Svetog Rimskog Carstva, u sklopu kojih su sudjelovale njemačke, habsburške, hrvatske, ugarske i druge postrojbe, pod zapovjedništvom Ljudevita Badenskog porazili su osmansku vojsku koju je predvodio Fazil Mustafa Ćuprilić.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Slankamena · Vidi više »

Bitka kod Slunja 1649.

Bitka kod Slunja, bila je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kod Slunja 1649. · Vidi više »

Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663. · Vidi više »

Bitka na Gvozdu

Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka na Gvozdu · Vidi više »

Bitka za Bihać 1592.

Bitka za Bihać bila je osmanska opsada grada Bihaća (tada pod vlašću Kraljevine Hrvatske, koja je bila u sastavu Habsburške Monarhije), a odigrala se u razdoblju od 10. do 19. lipnja 1592. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bitka za Bihać 1592. · Vidi više »

Blaž Antun Kovačević

Blaž Antun Kovačević (Kraljeva Velika, 1738. – Bruxelles, 31. svibnja 1794.) je bio general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Blaž Antun Kovačević · Vidi više »

Bošnjaci Srbije

Bošnjaci su jedna od etničkih skupina u Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bošnjaci Srbije · Vidi više »

Bodroška županija

Bodroška županija (nje. Komitat Bodrog, mađ. Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bodroška županija · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Boka kotorska · Vidi više »

Bokelji

Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bokelji · Vidi više »

Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosanska Krupa · Vidi više »

Bosanski pašaluk

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosanski pašaluk · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Sarajevska katedrala, oko 1900. godine Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu

Stećci (Radimlja kod Stoca) Hrvojev misal Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava Povelja Kulina Bana Grb Kotromanića U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »

Branko Radičević

Branko Radičević (Slavonski Brod, 28. ožujka 1824. – Beč, 1. srpnja 1853.) je srpski pjesnik.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Branko Radičević · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bratislava · Vidi više »

Brescia

Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Brescia · Vidi više »

Brgudac

Brgudac je selo na sjeveru Istre, u općini Lanišće, Istarska županija, Republika Hrvatska.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Brgudac · Vidi više »

Bučač

Bučač (ukrajinski: Бучач, poljski: Buczacz) je grad u zapadnoj Ukrajini, u regiji Galiciji, u Ternopoljske oblasti.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bučač · Vidi više »

Budim

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Budim · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bugarska · Vidi više »

Bukovica

Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Bukovica · Vidi više »

Burbonska Španjolska

Burbonska Španjolska (špa. Reino de España, fra. Royaume d’Espagne) trajala je od 1700. do 1808. godine, a nastala je 1. studenoga 1700.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Burbonska Španjolska · Vidi više »

Cetingradska povelja

Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Cetingradska povelja · Vidi više »

Cetinska krajina

Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Cetinska krajina · Vidi više »

Christoph von Lattermann

Josefa Kriehubera, 1834.) Christoph von Lattermann (Olomouc, 14. srpnja 1753. – Beč, 5. listopada 1835.), austrijski feldmaršal i general, visoki vojni i civilni dužnosnik Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Christoph von Lattermann · Vidi više »

Claude Mathieu de Gardane

Fateha Ali-šaha na iranskom dvoru Claude Mathieu de Gardane (Marseille, 11. srpnja 1766. − Lincel, 30. siječnja 1818.), francuski diplomat i konjički general za vrijeme Francuske revolucije i Napoleonovih pohoda.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Claude Mathieu de Gardane · Vidi više »

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Code Napoléon · Vidi više »

Corpus separatum

Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka, povijesni je naziv za pravni položaj Rijeke uspostavljen od strane carice Marije Terezije 1779.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Corpus separatum · Vidi više »

Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku

Pravoslavna crkva u Dubrovniku Srpska pravoslavna crkva sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku · Vidi više »

Crkva sv. Lucije na Krku

Crkva sv. Lucije Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Crkva sv. Lucije na Krku · Vidi više »

Crnkovići

Crnkovići, hrvatska plemićka obitelj čiji se korijeni nalaze na području Gorskog kotara, a istaknuli su se tijekom prošlosti osobito u vojničkoj i diplomatskoj službi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Crnkovići · Vidi više »

Dalmacija pod mletačkom upravom

Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Vidi više »

Dalmatinska cesta

Dalmatinska cesta je bila stara hrvatska cestovna prometnica iz vremena Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dalmatinska cesta · Vidi više »

Daniel Peharnik-Hotković

Barun Daniel Peharnik-Hotković (na njemačkom: Daniel Freiherr von Peharnik-Hotkovich), (*Šipak (danas Budrovci Draganićki) kod Karlovca, 1745.; †Beč, 4. rujna 1794.), hrvatski plemić i austrijski general, vitez Vojničkog reda Marije Terezije, član plemićke obitelji Hotković.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Daniel Peharnik-Hotković · Vidi više »

Donja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Donja Šleska ili Šlezija (češki: Dolní Slezsko, donjošleski: Niederschläsing, latinski: Silesia Inferior, njemački: Niederschlesien, poljski: Dolny Śląsk, šleski: Dolny Ślůnsk) sjeverozapadni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je jugoistočni dio Gornja Šleska.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Donja Šleska · Vidi više »

Dositej Obradović

'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dositej Obradović · Vidi više »

Dragutin Kušlan

Dragutin (Dragojlo) Kušlan (Krapina, 12. siječnja 1817. – Zagreb, 11. ožujka 1867.), hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dragutin Kušlan · Vidi više »

Drnje

Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Drnje · Vidi više »

Drugi morejski rat

Drugi morejski rat (Sedmi mletačko-osmanski rat), poznat i kao Mali rat ili Sinjski rat, vojni je sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, koji je trajao od 1714. do 1718. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Drugi morejski rat · Vidi više »

Dubrovačka biskupija

Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dubrovačka biskupija · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dubrovnik · Vidi više »

Dugi turski rat

Dugi turski rat, oružani sukob između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je trajao između 1593. i 1606. godine, a rezultirao je sklapanjem Žitvanskog mira.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dugi turski rat · Vidi više »

Dva stoljeća uplakane Hrvatske

Dva stoljeća uplakane Hrvatske (Plorantis Croatiae saecula duo) lirsko je epski spjev Pavla Rittera Vitezovića, kojeg je sam objavio 1703. godine u Zagrebu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dva stoljeća uplakane Hrvatske · Vidi više »

Dvorska komora

Dvorska komora (njem. Hofkammer) bila je financijska institucija Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dvorska komora · Vidi više »

Dvorski apsolutizam

Dvorski apsolutizam oblik je vladavine nastao za vrijeme kraljevanja Luja XIV. u Francuskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Dvorski apsolutizam · Vidi više »

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama je bio pravni akt kojeg je izdao habsburški car Josip II. 21. prosinca 1781. Ovim je aktom Josip II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama · Vidi više »

Ergela međimurskog konja, Žabnik

Ergela međimurskog konja Žabnik, konjogojsko gospodarstvo osnovano 2015.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ergela međimurskog konja, Žabnik · Vidi više »

Ernušti

Ernušti (Ernušti Čakovečki, Ernust od Čakovca, mađ. Ernusth de Csáktornya), hrvatska plemićka obitelj židovskog podrijetla, koja je preko Ugarske došla u Hrvatsku iz Švedske, a dosegla je svoj vrhunac tijekom 15. i 16. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ernušti · Vidi više »

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić (turski: Köprülü Fazıl Ahmed Paşa; Veles, 1635. - Carigrad, 3. studenog 1676.), veliki vezir Osmanskoga Carstva, član plemićke obitelji Ćuprilić, albanskog podrijetla, koja je tijekom postojanja te države dala ukupno šest velikih vezira, najviših državnih dužnosnika, rangom odmah do sultana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić · Vidi više »

Feštetići

Feštetići ili Festetići (na mađarskom: Festetics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Turopolja, koja ima ili je imala članove ili rasprostranjene ogranke u više zemalja u okviru nekadašnje Habsburške monarhije - Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, te izvan nje, u Njemačkoj, Italiji, Argentini, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Feštetići · Vidi više »

Federacija i konfederacija

Ne postoji jasno definirana razlika u primjeni termina federacija i konfederacija, ni u Hrvatskoj, ni u svijetu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Federacija i konfederacija · Vidi više »

Feldmaršal

Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Feldmaršal · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Filip I. Lijepi

Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Filip I. Lijepi · Vidi više »

Franc Ksaver Zajec

Franc Ksaver Zajec (Zaic, Saiz) selo Sovodenj Gorenjska, 4. prosinca 1821. - Ljubljana, 8. ožujka 1888.) bio je prvi slovenski akademski školovani klasicistički kipar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franc Ksaver Zajec · Vidi više »

Francesco Robba

Francesco Robba (Venecija, 1. svibnja 1698. – Zagreb, 24. siječnja 1757.) bio je znani talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši po Sloveniji, južnoj Austriji i Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Francesco Robba · Vidi više »

Franjevačka teologija Sarajevo

Franjevačka teologija Sarajevo – visokoškolska ustanova Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franjevačka teologija Sarajevo · Vidi više »

Franjo Gracić

Fra Franjo Gracić (Kreševo, 1740. – Kreševo, 1799.) bosanski je franjevac i teolog poznat po svom liječničkom djelovanju po Bosni.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franjo Gracić · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franjo Rački · Vidi više »

Franjo Tomašić

Franjo Xaver Tomašić (2. listopada 1761. – Zadar, 12. kolovoza 1831.) hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, Feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Franjo Tomašić · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Frankapani · Vidi više »

Frankovci

Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Frankovci · Vidi više »

Fridrik Vilim IV.

Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Fridrik Vilim IV. · Vidi više »

Furlanija

Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Furlanija · Vidi više »

Gabrijel Rodić

Gabrijel barun Rodić (njemački: Gabriel Joseph Freiherr von Rodich) (Gvozd, 13. prosinca 1812. – Beč, 21. svibnja 1890.), hrvatski plemić, vojskovođa i visoki državni dužnosnik u Habsburškoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gabrijel Rodić · Vidi više »

Gaetano Donizetti

Domenico Gaetano Maria Donizetti (Bergamo, 29. studenog 1797. – Bergamo, 8. travnja 1848.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gaetano Donizetti · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

General topništva

Nezavisne Države Hrvatske. Habsburške Monarhije General topništva (njem. general der artillerie, rus. генерал от артиллерии) je vojni čin karakterističan za njemačku, austro-ugarsku i rusku vojsku.

Novi!!: Habsburška Monarhija i General topništva · Vidi više »

Generali osiguranje

Generali osiguranje d.d. je dioničko društvo registrirano za obavljanje poslova životnih i neživotnih osiguranja, osnovano u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Slavonska avenija 1b u Zagrebu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Generali osiguranje · Vidi više »

Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I. svjetski rat, u njemu pokopala 1.200.000 svojih vojnika i raspala se ne toliko voljom svojih naroda koliko vojnom snagom velesila Antante, koje su je slomile, iako su je sve do sredine 1918. željele održati. Iz današnje perspektive odluka kralja Franje Josipa I. i vladajuće elite Austro-Ugarske da, nakon ubojstva prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge, na koje je 28. lipnja 1914. atentat izveo bosanski Srbin Gavrilo Princip, izvede agresiju na Srbiju i time započne Prvi svjetski rat, izgleda nerazumna kada se zna da je odnos snaga između Antante (Rusija, Velika Britanija i Francuska, kojima će se 1915.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata · Vidi više »

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Germanizam · Vidi više »

Gimnazija Dubrovnik

Zgrada Gimnazije Dubrovnik Gimnazija Dubrovnik, cijenjena srednja škola u Dubrovniku.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gimnazija Dubrovnik · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Goriška · Vidi više »

Gornja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Gornja Šleska ili Šlezija (češki: Horní Slezsko, donjošleski: Oberschläsing, latinski: Silesia Superior, njemački: Oberschlesien, poljski: Górny Śląsk, šleski: Gōrny Ślōnsk) jugoistočni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je sjeverozapadni dio Donja Šleska.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gornja Šleska · Vidi više »

Gott erhalte Franz den Kaiser

Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »

Gradišće (razdvojba)

* Gradišće, austrijska pokrajina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gradišće (razdvojba) · Vidi više »

Graničari stari

Graničari stari je hrvatska domoljubna pjesma pučkoga pjesnika Đuke Galovića.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Graničari stari · Vidi više »

Grb Kornice

Grb je simbolički znak kao obilježje jednog naselja, grada, oblasti, regije ili države, da se znakovno i na najjednostavniji način prikažu svojstva onoga na što se grb odnosi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Grb Kornice · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grofovi Draškovići

Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Grofovi Draškovići · Vidi više »

Guillaume Henri Dufour

Guillaume Henri Dufour (Konstanz, 15. rujna 1787. – Ženeva, 14. srpnja 1875.) bio je general Švicarske vojske, građevinski inženjer, kartograf, političar i jedan od utemeljitelja Crvenog križa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Guillaume Henri Dufour · Vidi više »

Gvozd

Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Gvozd · Vidi više »

Habsburške nasljedne zemlje

Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Habsburške nasljedne zemlje · Vidi više »

Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1663. – 1664. · Vidi više »

Habsburško-turski rat 1716. – 1718.

Habsburško-turski rat 1716.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1716. – 1718. · Vidi više »

Habsburško-turski rat 1788. – 1791.

Habsburško-turski rat 1788.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1788. – 1791. · Vidi više »

Habsburško-turski ratovi

Habsburško-turski ratovi, zvani još i Habsburško-osmanski, Austro-turski, Austrijsko-turski ili Austrijsko-osmanski ratovi, višestoljetni je niz periodičnih kontinuiranih oružanih sukoba, koji su se s razmjerno velikim intenzitetom i duljim ili kraćim prekidima vodili između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Habsburško-turski ratovi · Vidi više »

Hercegovački ustanak 1875.

Hercegovački ustanak je bio ustanak Hrvata protiv osmanske vladavine 1875. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hercegovački ustanak 1875. · Vidi više »

Honorije III. od Monaka

Honorije III.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Honorije III. od Monaka · Vidi više »

Hotkovići

Hotkovići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi bili poznati kao visoki vojni časnici u Habsburškoj Monarhiji, služeći u njezinoj vojsci kroz nekoliko stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hotkovići · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvati na Novom Zelandu

Hrvati u Novom Zelandu (engl. Croatians in New Zealand) su osobe u Novom Zelandu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Novom Zelandu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati na Novom Zelandu · Vidi više »

Hrvati u Australiji

Hrvati u Australiji (eng. Croats in Australia), osobe su u Australiji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Australiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati u Australiji · Vidi više »

Hrvati u Čileu

Hrvati u Čileu (španjolski Inmigración croata en Chile) su osobe u Čileu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Čileu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati u Čileu · Vidi više »

Hrvati u Boliviji

Hrvati u Boliviji (španjolski.Inmigración croata en Bolivia) su osobe u Boliviji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Boliviji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati u Boliviji · Vidi više »

Hrvati u Peruu

Hrvati u Peruu (špa. Inmigración croata en Peru) su osobe u Peruu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Peruu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati u Peruu · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska arhitektura

Predromanička Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru sagrađena je na ostacima rimskog foruma Hrvatska arhitektura je arhitektura na području današnje Republike Hrvatske; arhitektura Hrvata od pretpovijesti pa do danas.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska arhitektura · Vidi više »

Hrvatska Keča

Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska Keča · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »

Hrvatska milja

Hrvatska milja (lat. Millaria Croatica, eng. Croatian mile) je stara jedinca duljine koja je iznosila 1/10 duljine ekvatorskog stupnja, odnosno ≈ 11 130 m. Prema nekim izvorima, duljina hrvatske milje je iznosila 2226 metaraZvonimir Jakobović,, Državni zavod za mjeriteljstvo, 2008.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska milja · Vidi više »

Hrvatska narodna milicija (Subotica)

Subotička Hrvatska narodna milicija (lat. Illyrica nationalis militia) je bila oružana postrojba Subotičkog šanca, koji je administrativno potpadao pod Potisku vojnu krajinu sa sjedištem u Segedinu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska narodna milicija (Subotica) · Vidi više »

Hrvatska Neuzina

Katolička crkva u Neuzini Katastarski zemljovid Neuzine 1769. i 1772. Hrvatska Neuzina (mađ. Horvát-Neuzina, Kisnezsény, nje. Kroatisch Neusin) je nekad bilo samostalno selo.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska Neuzina · Vidi više »

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu

Hrvatska se politika u Prvom svjetskom ratu oblikovala u hrvatskom višestranačkom Saboru.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska pragmatička sankcija · Vidi više »

Hrvatska u Revoluciji 1848.

Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska u Revoluciji 1848. · Vidi više »

Hrvatska vina

Hrvatske vinske regije Hrvatska vina imaju povijest koja datira još iz doba drevnih grčkih doseljenika i njihove proizvodnje vina na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli prije 2500 godina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska vina · Vidi više »

Hrvatska vojna krajina

Karta Hrvatske vojne krajine, 1868. Hrvatska vojna krajina (njem. Krabatische Graenitz), naziv za zapadni dio Vojne krajine u sastavu Habsburške monarhije, koji je do osnivanja militariziranog područja pripadao teritoriji Kraljevine Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatska vojna krajina · Vidi više »

Hrvatske zemlje

Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje · Vidi više »

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću · Vidi više »

Hrvatski latinizam

Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatski latinizam · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski povijesni muzej

Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatski povijesni muzej · Vidi više »

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatski sabor 1861. · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko plemstvo

Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »

Hrvatsko-mletački ratovi

Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-mletački ratovi · Vidi više »

Hrvatsko-njemački odnosi

50px Hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu Hrvatski navijači u Zagrebu prate nogometnu utakmicu između Hrvatske i Njemačke 2008. Hrvatsko-njemački odnosi odnose se na međudržavne odnose između Hrvatske i Njemačke.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-njemački odnosi · Vidi više »

Hrvatsko-osmanski ratovi

Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-osmanski ratovi · Vidi više »

Hrvatsko-slavonske županije

Hrvatsko-slavonske županije Hrvatsko-slavonske županije bile su upravne jedinice Hrvatske u okviru Austro-ugarske monarhije koje su obuhvaćale cjelokupan prostor kontinentske (nizinske, panonske) i gorske Hrvatske, čak i u većemu prostornom obuhvatu nego u razmjerima Republike Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-slavonske županije · Vidi više »

Hrvatsko-turski odnosi

50px Hrvatsko-turski odnosi predstavljaju političke, diplomatske, gospodarske i druge odnose između Republike Hrvatske i Republike Turske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-turski odnosi · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hvar · Vidi više »

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Hvar (grad) · Vidi više »

Inocent XII.

Inocent XII., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Inocent XII. · Vidi više »

Islam u Srbiji

Središte Novog Pazara Islam je jedna od tradicionalnih religija u Srbiji, prisutna već stoljećima na njenim prostorima.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Islam u Srbiji · Vidi više »

Islamizacija Albanije

Islamizacija Albanije bila je posljedica osmanskog osvajanja Albanije krajem 14. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Islamizacija Albanije · Vidi više »

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Istarska županija · Vidi više »

Istarska marka

Položaj Istarske marke 972. Istarska marka (markgrofovija) nastala je kao franačka marka u doba Karolinga koja je pokrivala istarski poluotok i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od Julijskih Alpa i kraškog platoa do kvarnerskog otočja, osvojen od Pipina Talijanskog (sina Karla Velikoga) 789. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Istarska marka · Vidi više »

Istočne katoličke Crkve

Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »

István Széchenyi

Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.

Novi!!: Habsburška Monarhija i István Széchenyi · Vidi više »

Ivan Antun Zrinski

Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Antun Zrinski · Vidi više »

Ivan Šadović

Spomen-ploča u katoličkoj crkvi u Wittichenauu. Johannes Schadowitz, hrvatski (Janko Šajatović) (Zagreb, 1624. – Gross Särchen, 29. svibnja 1704.) bio je hrvatski časnik.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Šadović · Vidi više »

Ivan Coronini

Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Coronini · Vidi više »

Ivan Dominik Juras

Ivan Dominik Juras, (Rab, 23. prosinca 1742. – Pula, 19. rujna 1802.) bio je pulski biskup.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Dominik Juras · Vidi više »

Ivan Katzianer

Ivan Katzianer (njem. Hans ili Johann Katzianer, slov. Ivan Kacijanar; * Begunje na Gorenjskem, 1491. – Hrvatska Kostajnica, 27. listopada 1539.), kranjski plemić i vojskovođa Habsburgovaca; vrhovni kapetan (zapovjednik) habsburških četa u Hrvatskoj (1530. – 1537.) Od godine 1522.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Katzianer · Vidi više »

Ivan Kovačević

* Ivan Kovačević (časnik), general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Kovačević · Vidi više »

Ivan Kovačević (časnik)

Ivan Kovačević (1744. – Magnano, 26. travnja 1799.) je bio general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Kovačević (časnik) · Vidi više »

Ivan Marojević

Ivan Marojević (pisan i kao Maroević, a u stranim izvorima Johann Freiherr von Maroevich), (Novi kod Gospića, Kraljevina Hrvatska u sastavu Habsburške Monarhije, 1772. – Beč, Austrijsko Carstvo, 13. ožujka 1831.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom pukovnika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Marojević · Vidi više »

Ivan Pálffy

Ivan IV.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Pálffy · Vidi više »

Ivan Visin

Portret Iva Visina Visinovo poprsje u Prčanju Ivan (Ivo) Visin (nekad i Ivo Vizin) (Prčanj, Boka kotorska, danas Crna Gora, 3. studenog 1806. – 17. kolovoza 1868.), hrvatski pomorac i istraživač.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Visin · Vidi više »

Ivan Zajec

Ivan Zajec (Ljubljana, 15. srpnja 1869. – Ljubljana, 30. srpnja 1952.) bio je slovenski klasicistički kipar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivan Zajec · Vidi više »

Ivica Kovačević

*Ivica Kovačević (političar).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivica Kovačević · Vidi više »

Ivo Senjanin

Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ivo Senjanin · Vidi više »

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Izola · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Jadransko more · Vidi više »

Jagodić

Jagodić (drugi oblici pisanja su Jagodic, Jagodič, Yagodich) je prezime koje se sastoji od ženskog imena Jagoda i slavenskog sufiksa -ić.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Jagodić · Vidi više »

Jan Amos Komenski

Spomen ploča '''Jan Amosu Komenskom''' u Herbornu. Jan Amos Komenski (Komňa, 28. ožujka 1592. – Amsterdam, 15. studenog 1670.), češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Jan Amos Komenski · Vidi više »

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Jan III. Sobjeski · Vidi više »

Johann Christoph Müller

Johann Christoph Müller (Wöhrd kraj Nürnberga, 15. ožujka 1673. – Beč, 21. lipnja 1721.), vojni inženjer, topograf, kartograf.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Johann Christoph Müller · Vidi više »

Josef Ressel

Joseph Ludwig Franz Ressel (češki: Josef Ludvík František Ressel, Chrudim, Češka, 29. lipnja 1793. – 9. listopada 1857. Ljubljana, Slovenija), austrijsko-češki šumar i izumitelj, izumitelj brodskog propelera.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josef Ressel · Vidi više »

Josip Šišković

Vojnik pješačke pukovnije Šišković, nazvane po generalu Šiškoviću Grob Josipa Šiškovića nalazi se u katedrali sv. Vida u Pragu Josip Šišković (u stranim izvorima József Siskovics, Josef Siskowitz, Joseph Siskovich i dr.), (Segedin, Kraljevina Ugarska u sastavu Habsburške Monarhije, 2. srpnja 1719. – Prag, Češka u sastavu Habsburške Monarhije, 4. veljače 1783.), habsburški visoki vojni časnik i dužnosnik hrvatskog podrijetla, pripadnik plemićke obitelji Šišković nastanjene u Bačkoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Šišković · Vidi više »

Josip Babić

Visovcu Fra Josip Babić (Dobra Voda, 1729. - Visovac, 1. lipnja 1816.), hrvatski franjevac.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Babić · Vidi više »

Josip Balović

Josip Balović, visoki lokalni dužnosnik u Perastu u godinama prijelaza vlasti.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Balović · Vidi više »

Josip Esterházy

Josip Esterházy (mađ. Esterházy József) (Pápa, Ugarska, 19. lipnja 1682. – ?, 10. svibnja 1748.), ugarski grof i hrvatski ban (1733. – 1741.) iz mađarske velikaške obitelji Esterházy.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Esterházy · Vidi više »

Josip Filip Vukasović

''Josip Filip Vukasović'' ''Viteški grb obitelji Vukasović Ljubović, Enver, ''Grbovi plemstva Gacke i Like'', adamić, Rijeka, 2001., ISBN 953-6531-75-5, str. 192-195 '' Josip Filip Vukasović (Sveti Petar (Bruvno), 1755. - Beč, 1809.), hrvatski ratnik i graditelj koji je poznat kao graditelj Lujzinske ceste te poznati vojskovođa koji je stekao u Vojsci Habsburške Monarhije čin podmaršala.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Filip Vukasović · Vidi više »

Josip Godeassi

Josip Godeassi (tal. Giuseppe Godeassi) (Medea, Furlanija, 31. kolovoza 1788. – Zadar, 5. rujna 1861.), talijanski svećenik, splitsko-makarski biskup (1840. – 1843.) i zadarski nadbiskup i metropolit (1843. – 1861.). Gimnaziju je završio u Goriziji, a studij bogoslovnih nauka u Udinama.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Godeassi · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Josip Jelačić · Vidi više »

Julije Bajamonti

Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Julije Bajamonti · Vidi više »

Juraj Antun Knežević

Portret Jurja Antuna Kneževića Juraj Antun Knežević od Svete Jelene (njem.: Georg Anton Knesevich de Szent-Helena (oko 1733. – 27. svibnja 1805.), član plemićke obitelji Kneževića, general bojnik vojske Habsburške Monarhije od 1801. godine. Sin je Martina, generala habsburške vojske i Uršule r. Vukasović. Imao je braću.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Juraj Antun Knežević · Vidi više »

Juraj Dobrila

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Juraj Dobrila · Vidi više »

Juraj II. Drašković

Juraj II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Juraj II. Drašković · Vidi više »

Juraj Rukavina Vidovgradski

Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (Trnovac kraj Gospića, 21. ožujka 1777. - Temišvar, 9. rujna 1849.), hrvatski barun, časnik i političar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Juraj Rukavina Vidovgradski · Vidi više »

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kandijski rat · Vidi više »

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karađorđevići · Vidi više »

Karl Rösner

Karl Rösner (Carl Roesner) (Beč, 19. lipnja 1804. – Steyr, 13. srpnja 1869.) bečki je arhitekt.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karl Rösner · Vidi više »

Karlo Albert

Karlo Albert (tal. Carlo Alberto) (Torino, 2. listopada 1798. – Porto, 28. srpnja 1849.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1831. do 1849. iz sporedne loze Savojske dinastije, Savoja-Carignano.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karlo Albert · Vidi više »

Karlo Pavao Gvozdanović

Karlo Pavao Gvozdanović (u stranim izvorima Karl Paul Freiherr von Quosdanovich, s prezimenom pisanim i kao 'Quasdanovich ili Guosdanovich), (Brezovac Žumberački, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, 1763. – Pančevo, Banat (tada u sastavu Habsburške Monarhije), 5. veljače 1817.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom general-bojnika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karlo Pavao Gvozdanović · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo XIV. Ivan

Karlo XIV.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Karlo XIV. Ivan · Vidi više »

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu (lat. Facultas Theologiae Catholicae), visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koije obrazuje svećeničke i bogoslovne kadrove.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu · Vidi više »

Kebel

Kebel je naselje u općini Bedekovčina, Krapinsko-zagorska županija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kebel · Vidi više »

Klement VIII.

Klement VIII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Klement VIII. · Vidi više »

Klement XII.

Klement XII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Klement XII. · Vidi više »

Klokočani

Klokočani, jedno od starih hrvatskih plemena koje je u nekada živjelo na području Korduna od Klokoča pa prema Kladuši.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Klokočani · Vidi više »

Kneževići (plemstvo)

Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kneževići (plemstvo) · Vidi više »

Kninska krajina

Krajobraz Kninske Krajine Kninska krajina je zemljopisno područje u Zagori.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kninska krajina · Vidi više »

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kninska tvrđava · Vidi više »

Kościuszkov ustanak

Karta ratnih operacija iz ustanka Kościuszkov ustanak je bio ustanak koji je predvodio Tadeusz Kościuszko u Poljskoj i Litvi 1794 protiv Pruske i carske Rusije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kościuszkov ustanak · Vidi više »

Konjanik (2003.)

Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Konjanik (2003.) · Vidi više »

Kornica

Kornica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Šamac u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kornica · Vidi više »

Koruška (vojvodstvo)

Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Koruška (vojvodstvo) · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Krakov · Vidi više »

Kraljevina Bavarska

Kraljevina Bavarska (njem. Königreich Bayern) je bila njemačka država koja je postojala od 1806. do 1918. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Bavarska · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)

Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevska dalmatinska pukovnija

Kraljevska dalmatinska pukovnija (Le régiment royal Dalmate, Il Reggimento Reale Dalmata) bila je postrojba u sastavu talijanske vojske Napoleonovog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevska dalmatinska pukovnija · Vidi više »

Kraljevski tavernik

Kraljevski tavernik bila je visoka čast u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, koja je nastavila postojati i u doba Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevski tavernik · Vidi više »

Kraljevstvo Moreja

Kraljevstvo Moreja je bio mletački prekomorski posjed, a obuhvaćao je grčkom otok Peloponez (tada poznatiji kao Moreja).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljevstvo Moreja · Vidi više »

Kraljičin Gradac

Kraljičin Gradac,, Danica Ilirska, Svesci 7-9, str.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kraljičin Gradac · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kranjska · Vidi više »

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Krbavska bitka · Vidi više »

Kristijan IX.

Kristijan IX. (Gottorp, 8. travnja 1818. – Kopenhagen, 29. siječnja 1906.), danski kralj od 1863. do 1906.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kristijan IX. · Vidi više »

Krsto II. Oršić

Krsto II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Krsto II. Oršić · Vidi više »

Kupinec

Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Kupinec · Vidi više »

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Labin · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lastovo · Vidi više »

Laval Nugent

Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenoga 1777. – Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), bio je austrijski feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije, rimski princ i skupljač umjetnina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Laval Nugent · Vidi više »

Leljiva (grb)

Leljiva  (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Leljiva (grb) · Vidi više »

Lenuzzijeva potkova

Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanističku cjelinu koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lenuzzijeva potkova · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lička pukovnija

Lička pukovnija ili Lička graničarska pukovnija (njem. Liccaner Grenz Infanterie Regiment Nr. 1) bila je osnovana 1746. godine u sastavu Vojne krajine sa sjedištem u Gospiću.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lička pukovnija · Vidi više »

Lied der Deutschen

Das Lied der Deutschen (hrv.: "Pjesma Nijemaca") je državna himna Savezne Republike Njemačke.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lied der Deutschen · Vidi više »

Lipicanac

Lipicanac je pripadnik svjetski poznate pasmine konja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lipicanac · Vidi više »

Ljubljanske vijesti

Naslovnica prvog broja. Ljubljanske vijesti (slovenski: Lublanske novice) bile su prvi tiskani medij na slovenskom jeziku, koji je izlazio 4. siječnja 1797. do 27. prosinca 1800. u obliku polutjednika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ljubljanske vijesti · Vidi više »

Locum Beati Petri

Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Locum Beati Petri · Vidi više »

Lotarinška dinastija

Lotarinška dinastija (fr. Maison de Lorraine; njem. Haus Lothringen), europska vladarska dinastija; potječe od francuske velikaške obitelji koja je vladala Gornjom Lorenom (Lotaringija) u razdoblju 1473.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Lotarinška dinastija · Vidi više »

Luigi Ferdinando Marsigli

Luigi Ferdinando Marsigli, (Bologna, 10. srpnja 1658. – Bologna, 1. studenog 1730.), zemljopisac, prirodoslovac, polihistor, general, diplomat.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Luigi Ferdinando Marsigli · Vidi više »

Luka Ibrišimović

Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Luka Ibrišimović · Vidi više »

Luka Mislej

Luka Mislej (Lukas Mislej) (Vipavska dolina, listopad 1670. – Škofja Loka, 1727.) bio je slovenski kipar, vlasnik velike klesarske radiionice i crkveni dekorater-slikar. On je sav svoj imetak; kuću i radionicu u Ljubljani, prepustio svom suradniku Francescu Robbi, koji se 1722. oženio njegovom kćerkom Terezom.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Luka Mislej · Vidi više »

Mačva

Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mačva · Vidi više »

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mađari u Vojvodini · Vidi više »

Magda Logomer

Magda Logomer (Križevci, 18. svibnja 1706.), poznata i kao Herucina, bila je travarka iz grada Križevaca, koju je njezina susjeda optužila da se bavi čaranjem i trovanjem.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Magda Logomer · Vidi više »

Mahmud I.

Sultan '''Mahmud I.''' Mahmud I. (2. kolovoza 1696. – 13. prosinca 1754.), turski sultan Mahmud I., sin Mustafe II., postaje sultan u rujnu 1730. u svojoj 34.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mahmud I. · Vidi više »

Majstorska cesta

Majstorska cesta (Državna cesta D547) je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Majstorska cesta · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Makarska · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Makedonci · Vidi više »

Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maksimilijan I. Josip Wittelsbach (slika iz 1822.) Maksimilijan I. Josip Bavarski (Mannheim, 27. svibnja 1756. – München, 13. listopada 1825.), bavarski izborni knez (kao Maksimilijan IV. Josip) od 1799.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Maksimilijan I. Josip Bavarski · Vidi više »

Maretići

Maretići su hrvatski plemićki rod nastao od starog plemena Klokočana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Maretići · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Marino Budicin

'''Marino Budicin''' Marino Budicin (Rovinj, 8. travnja 1953.), hrvatski povjesničar, urednik, javni djelatnik.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Marino Budicin · Vidi više »

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Markgrofovija Istra · Vidi više »

Marsiglieva linija

Marsiglieva linija je bila crta primirja između kršćanskih snaga (Hrvatskog Kraljevstva, koje je bilo dijelom Habsburške Monarhije) i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Marsiglieva linija · Vidi više »

Martin Borković

Martin Borković (Domagović, Jastrebarsko, 1597. - Zagreb, 1687.), general pavlinskog reda, zagrebački biskup, banski namjesnik za sudbene poslove.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Martin Borković · Vidi više »

Matija Rukavina

Matija ili Mate Rukavina barun Bojnogradski (Trnovac (Gospić), 1737. - Beč, 3. svibnja 1817.), hrvatski general Habsburške vojske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Matija Rukavina · Vidi više »

Međimurje pod ugarskom vlašću

Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Međimurje pod ugarskom vlašću · Vidi više »

Medo Pucić

Medo Pucić Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.), poznat kao i Orsat Pucić (tal.: Orsato Pozza), književnik i političar iz Dubrovnika iz doba Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Medo Pucić · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Milano · Vidi više »

Mir iz Niša

Mir iz Niša, poznat i kao Mir iz Nisse, mirovni je sporazum potpisan 29. rujna 1739. godine između Osmanskog Sultanata i Ruskog Carstva kojim je okončan Rusko-turski rat.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mir iz Niša · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Mlakovečki

Mlakovečki, (na mađarskom: Malakóczi, u nekim izvorima Malakoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz Ugarske, a svoj je zenit dosegla tijekom 16. i 17. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mlakovečki · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mletačka Republika · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Moldavija · Vidi više »

Monarhizam

monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Monarhizam · Vidi više »

Monošterska bitka 1664.

Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Monošterska bitka 1664. · Vidi više »

Morejski rat

Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Morejski rat · Vidi više »

Mraclin

Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mraclin · Vidi više »

Mustafa II.

Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Mustafa II. · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, crkveno-obrazovna institucija koju je 25. ožujka 1700. godine osnovao splitski nadbiskup Stjepan I. Cosmi, a služila je za odgoj i školovanje mnogih učenika i studenata iz Splita i cijele Dalmacije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nadbiskupsko sjemenište u Splitu · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Narodna stranka · Vidi više »

Narodna stranka (Dalmacija)

Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »

Neogotički spomenici u Zagrebu

Tijekom 19. stoljeća oblikovala se urbanistička jezgra današnjega Zagreba i tada nastaje i arhitektonsko lice središta grada.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Neogotički spomenici u Zagrebu · Vidi više »

Neoromanika

Neoromanika je stil u arhitekturi 19. i 20. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Neoromanika · Vidi više »

Nikša Gradić

Nikša (Nikola) Gradić (tal.: Nicoló Gradi), (* Zadar, 15. prosinca 1825. - † Dubrovnik, 29. kolovoza 1894.), hrvatski pisac i pravnik iz Dubrovnika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nikša Gradić · Vidi više »

Nikola Maštrović

Nikola Maštrović (Majstrović) (Makarska, 1791. Beč, 1851.), hrvatski vojni zapovjednik, inženjer niskogradnje, diplomat, obnovitelj i graditelj otočačkog kraja, slikar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nikola Maštrović · Vidi više »

Nikola Milašin

Nikola Milašin (?, Čavolj, Ugarska - Stolni Biograd, 1811.) je bio bački hrvatski franjevački svećenik i vojna osoba iz Mađarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nikola Milašin · Vidi više »

Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.

Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848. · Vidi više »

Novara

Novara (Nuàra na lokalnom dijalektu) grad je u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Novara · Vidi više »

Odlikovanja u Hrvatskoj

Ceremonijalni mač Viteškog reda zmaja iz 1433. Istovremeno s osnutkom europskih redova, počeli su se osnivati svjetovni viteški redovi i u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Odlikovanja u Hrvatskoj · Vidi više »

Oltramarini

Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oltramarini · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Omiš · Vidi više »

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Beča 1683. · Vidi više »

Opsada Beograda 1717.

Opsada Beograda 1717. druga je od ukupno tri opsada tog grada koje su predvodile snage Habsburške Monarhije kako bi ga preuzele od Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Beograda 1717. · Vidi više »

Opsada Kisega (1532.)

Opsada Kisega važan je događaj u ranoj povijesti habsburško-osmanskih ratova.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Kisega (1532.) · Vidi više »

Opsada Krfa 1716.

Opsada Krfa odvijala se od 8. srpnja do 21. kolovoza 1716. godine, a započela je kada je Osmansko Carstvo opkolilo grad Krf na istoimenom otoku, kojeg je tada kontrolirala Mletačka Republika.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Krfa 1716. · Vidi više »

Opsada Novog Zrina

Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Novog Zrina · Vidi više »

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Opsada Sigeta · Vidi više »

Orehovečki

Orehovečki (na mađarskom: Orehóczi, u nekim izvorima Orehoczy ili Orahoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz nekadašnje Križevačke županije, gdje je imala i svoje najveće posjede, a svoj je zenit dosegla tijekom 17. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Orehovečki · Vidi više »

Oružane snage Austro-Ugarske

Oružane snage Austro-Ugarske (njem. Österreichisch-Ungarisches Militärwesen, bewaffnete Macht;Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser, Mag.phil. Zvonko Orešković, UNI Wien, str. 187. u onovremenim hrv. izvorima ces. i kr. Austro-Ugarska vojska i Oružana sila) uz vanjske poslove i financije bile su jedna od tri zajednička čimbenika Dvojne Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oružane snage Austro-Ugarske · Vidi više »

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Osijek · Vidi više »

Oslobođenje Cetingrada

Oslobođenje Cetingrada, jednomjesečna vojna operacija habsburške vojske protiv turskih postrojbi u utvrdi Cetingrad i njenoj široj okolici, kojom je utvrda vraćena u sastav Kraljevine Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oslobođenje Cetingrada · Vidi više »

Oslobođenje Drežnikgrada

Oslobođenje Drežnikgrada, dvodnevna vojna operacija koju su poduzele postrojbe habsburške vojske protiv turskih snaga koje su bile smještene u utvrdi Stari grad Drežnik, a kojom je ista vraćena u sastav Hrvatskoga Kraljevstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oslobođenje Drežnikgrada · Vidi više »

Osmanska dinastija

Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Osmanska dinastija · Vidi više »

Oton I., kralj Grčke

Oton I. (grč. O Όθων, O Óthonʹ) (Salzburg, 1. lipnja 1815. – Bamberg, 26. srpnja 1867.), grčki kralj od 1832. do 1862. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Oton I., kralj Grčke · Vidi više »

Pad Beograda (1521.)

Pad Beograda 1521.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pad Beograda (1521.) · Vidi više »

Palazzo Venezia (Napulj)

Palazzo Venezia je povijesna građevina na adresi Via Benedetto Croce 19 u Napulju, u Italiji, uz ulicu Spaccanapoli.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Palazzo Venezia (Napulj) · Vidi više »

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pazin · Vidi više »

Pećinski park Grabovača

Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pećinski park Grabovača · Vidi više »

Pejačevići

Obitelj Pejačević (mađarski: Pejácsevich i Pejácsevics, bugarski: Пеячевичи) je hrvatska plemićka obitelj koja je imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarstvenom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je dala svoj obol razvitku Slavonije i imala istaknuto mjesto u njenoj povijesti.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pejačevići · Vidi više »

Pero Čingrija

Pero Čingrija (Dubrovnik, 24. kolovoza 1837. – Dubrovnik, 13. srpnja 1921.), hrvatski političar.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pero Čingrija · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Perušić · Vidi više »

Petar Vid Gvozdanović

Petar Vid Gvozdanović (u izvorima i kao Guosdanovich, Gvozdanovich, Quosdanovic) (Žumberak, 12. lipnja 1738. - Čeići kod Grabra, Žumberak ili Beč, 13. kolovoza 1802.) je bio hrvatski barun i feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Petar Vid Gvozdanović · Vidi više »

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Požarevački mir · Vidi više »

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Požunski mir 1805. · Vidi više »

Podestat

Firenci, danas muzej Bargello Podestat (tal. podestà; hrv. potestat; u Dalmaciji poteštat, prema dlm.), naziv koji se daje određenim visokim službenicima u mnogim talijanskim gradovima od kasnog srednjeg vijeka uglavnom sa značenjem glavnog magistrata grada-države (kao što se inače označuje u ostalim gradovima, npr. rettori "rektori"), ali također i lokalnog upravitelja, predstavnika (njemačko-rimskog) cara.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Podestat · Vidi više »

Podmaršal

Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Podmaršal · Vidi više »

Poljaci u Njemačkoj

Rodło, simbol njemačkih Poljaka. Poljaci u Njemačkoj su osobe djelomičnog ili potpunog poljskog podijetla koje prebivaju na području Savezne Republike Njemačke.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Poljaci u Njemačkoj · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Poljska · Vidi više »

Popis mirovnih sporazuma

# Mirovni sporazumi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Popis mirovnih sporazuma · Vidi više »

Popis osvajačica medalja u plivanju na OI

Ovo je popis osvjačica medalja na Ljetnim olimpijskim igrama u plivanju.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Popis osvajačica medalja u plivanju na OI · Vidi više »

Popis pomorskih bitaka

Popis pomorskih bitaka.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Popis pomorskih bitaka · Vidi više »

Popis stanovništva

Posljedni popis u državama diljem svijeta Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Popis stanovništva · Vidi više »

Popis uobičajenih zabluda

Ovo je popis uobičajenih zabluda.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Popis uobičajenih zabluda · Vidi više »

Pordenone

Pordenone (venecijanski i furlanski: Pordenon, slovenski: Pordenun) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pordenone · Vidi više »

Povijest Češke

desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Češke · Vidi više »

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Dalmacije · Vidi više »

Povijest Dubrovnika

Dubrovnik je grad na jadranskoj obali, na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Dubrovnika · Vidi više »

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Europe · Vidi više »

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Hrvatske ratne mornarice

Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »

Povijest Istre

Istru naseljava u 11.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Istre · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Nizozemske

Ujedinjeno Nizozemsko kraljevstvo (1815. – 1830.)1. Nizozemska2. Limburg3. Belgija4. Provincija Luksemburg (Belgija)5. Luksemburg Tijekom cijele svoje povijesti Nizozemci su bili upućeni na more.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Nizozemske · Vidi više »

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Poljske · Vidi više »

Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj kao pokret djeluje od druge polovice 18. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj · Vidi više »

Povijest Splita

Katedrala sv. Dujma u Splitu Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i najznačajnije političko, društveno, kulturno i gospodarsko središte Dalmacije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Splita · Vidi više »

Povijest Srbije

Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Povijest Srbije · Vidi više »

Pragmatička sankcija (1713.)

Pragmatična sankcija Pragmatička sankcija je naziv za Kućni zakon koji je 19. travnja 1713. donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pragmatička sankcija (1713.) · Vidi više »

Pravoslavlje u Hrvata

Grb Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika. Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16.647 Hrvata pravoslavnih kršćana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pravoslavlje u Hrvata · Vidi više »

Prednja Austrija

Grb Austrije koji se koristio i za Prednju Austriju Prednja Austrija (nje: Vorderösterreich, lat: Austria Anterior) ili prije stari posjedi (nje: Vorlande) je zajednički naziv za najstarije posjede Habsburgovaca zapadno od Tirola i Bavarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Prednja Austrija · Vidi više »

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Prekmurje · Vidi više »

Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.

Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. · Vidi više »

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pruska · Vidi više »

Pučki ustanak

Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pučki ustanak · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Pula · Vidi više »

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »

Ravni kotari

Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ravni kotari · Vidi više »

Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji

Granična linija između mletačkog i osmanskog posjeda u Dalmaciji oblikovala se u prvim desetljećima 16. stoljeća i trajala je do kraja 18. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji · Vidi više »

Red svetog Jurja

Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Red svetog Jurja · Vidi više »

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Reformacija · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. odrazila se u svim zemljama Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. · Vidi više »

Riđica

Pravoslavna crkva u Riđici Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Riđica · Vidi više »

Roč

Roč je naselje u Istarskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Roč · Vidi više »

Roșia Montană

Roșia Montană (rumunjski za „Roșia Gorska”; njemački:Goldbach ili Rotseifen, mađarski: Verespatak, latinski: Alburnus Maior) je općina u rumunjskoj županiji Alba, zapadna Transilvanija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Roșia Montană · Vidi više »

Romi u Vojvodini

Kip Janike Balaža u Novom Sadu. Romi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Romi u Vojvodini · Vidi više »

Rothschildi

Mayer Amschel Rothschild, osnivač obiteljske dinastije Dinastija Rothschild je bankarska plemićka obitelj, koja je stekla veliko bogatstvo i utjecaj i danas se smatra jednom od najbogatijih obitelji na svijetu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rothschildi · Vidi više »

Rusini u Vojvodini

Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Rusini u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusini u Vojvodini · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-turski rat (1686. – 1700.)

Rusko-turski rat (1686. – 1700.) bio je samo jedan od niza zajedničkih Europskih vojnih napora protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1686. – 1700.) · Vidi više »

Rusko-turski rat (1710. – 1711.)

Rusko-turski rat (1710. – 1711.) bio je samo južna epizoda puno većeg ratnog sukoba Velikog sjevernog rata sa Švedskim Carstvom i susjednim baltičkim državama.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1710. – 1711.) · Vidi više »

Rusko-turski rat (1735. – 1739.)

Rusko-turski rat 1735.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1735. – 1739.) · Vidi više »

Rusko-turski rat (1787. – 1792.)

Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1787. – 1792.) · Vidi više »

Sabor Bosne i Hercegovine

Bosanski i hercegovački sabor (Sabor Bosne i Hercegovine) je bila institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1910. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sabor Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj

Romantizam u arhitekturi Hrvatske još nazivamo romantičnim ili ranim historicizmom, a postaje aktualan pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj · Vidi više »

San Francesco del Deserto

San Francesco del Deserto je otok u Venecijanskoj laguni između otoka Sant Erasmo i Burano, od 4 hektara.

Novi!!: Habsburška Monarhija i San Francesco del Deserto · Vidi više »

Sankt Pölten

Sankt Pölten ili St.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sankt Pölten · Vidi više »

Saska (pokrajina)

Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Saska (pokrajina) · Vidi više »

Sava Vladislavić Raguzinski

Sava Vladislavić Raguzinski ili "grof Raguzinski ili Ilirski" (rus. Savva Lukič Raguzinskij-Vladislavić, graf Raguzinskij ili Illirijskij; Jasenik, 1668. - Petrograd 1738.) bio je srpski trgovac i avanturist, koji je kasnije otišao u Rusiju i ušao u službu ruskog cara Petra Velikog.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sava Vladislavić Raguzinski · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Senj · Vidi više »

Severin na Kupi

Severin na Kupi je naselje u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Severin na Kupi · Vidi više »

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sinj · Vidi više »

Sirmione

Sirmione je grad i općina u pokrajini Brescia, u Lombardiji na obalama jezera Lago di Garda, u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sirmione · Vidi više »

Sjeverna Bosna (1718. – 1739.)

Položaj Kraljevine Bosne (plavo) Sjeverna Bosna, Kraljevina Bosna (njemački: Königreich Bosnien) ili Dio Kraljevine Bosne (latinski: Regni Bosniae Pars) bio je dio hrvatske vojne granice pod upravom Habsburške Monarhije između 1718.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sjeverna Bosna (1718. – 1739.) · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Skoplje · Vidi više »

Slavenosrpski jezik

Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slavenosrpski jezik · Vidi više »

Slavenski kongres

Misa na Konjskom trgu u Pragu, 12. lipnja 1848. Slavenski kongres održan je u Pragu između 2.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slavenski kongres · Vidi više »

Slavonska vojna krajina

Slavonska vojna krajina 1751. godine Slavonska vojna krajina (njem. Slawonische Graenitz, Windische Graenitz) - naziv je dijela Vojne krajine koji je pripadao povijesnoj Slavoniji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slavonska vojna krajina · Vidi više »

Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo, kao jedna od najstarijih svjetskih bratovština, u Hrvatskoj djeluje od druge polovice 18. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovačka · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovaci · Vidi više »

Slovaci u Vojvodini

Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovaci u Vojvodini · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovenija · Vidi više »

Slovenske pokrajine

Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovenske pokrajine · Vidi više »

Slovensko narodno buđenje

Slovensko narodno buđenje (slov. Slovensko narodno prebujanje) naziv je za postupno spoznavanje vlastite nacionalne svijesti u slovenskome narodu, koje je počelo u drugoj polovici 18. stoljeća, a svoj vrhunac doživjelo sredinom 19. stoljeća.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Slovensko narodno buđenje · Vidi više »

SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.)

SMS ''Erzherzog Ferdinand Max'' Dizajnirao ga je Joseph von Romako za potrebe Habsburške Monarhije za povratak istočnojadranske obale pod okrilje Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.) · Vidi više »

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sombor · Vidi više »

Somborski šanac

Somborski šanac je bio posebna vojno-upravna cjelina na području Bačke za vrijeme Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Somborski šanac · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Split · Vidi više »

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (lat. Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), povijesno djelo baruna Jurja Ratkaja Velikotaborskog (1612.-1666.), izdano u Beču 1652. godine koje predstavlja prvu sintezu povijesti hrvatskih zemalja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije · Vidi više »

Srbi u Mađarskoj

Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srbi u Mađarskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srbija · Vidi više »

Srbija u Osmanskom Carstvu

Osmansko carstvo je porazilo srpsku vojsku u dvije ključne bitke: na rijeci Marici 1371. gdje je poražena srpska vlastela iz Makedonije i na Kosovu Polju 1389., gdje je poražena vojska kneza Lazara, koji je tada bio najjači oblasni vladar u Srbiji i zapovjednik vojske svojih vazala.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srbija u Osmanskom Carstvu · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srijem · Vidi više »

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srijemska Mitrovica · Vidi više »

Srijemski Karlovci

website.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srijemski Karlovci · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpskoslavenski jezik

Srpskoslavenski jezik (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio srednjovjekovni srpski jezik.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Srpskoslavenski jezik · Vidi više »

SSŠ kralja Zvonimira

Srednja strukovna škola kralja Zvonimira srednjoškolska je ustanova u Kninu, Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i SSŠ kralja Zvonimira · Vidi više »

Stjepan Niczky

Grof Stjepan Niczky (mađ. Niczky István; ?, 1747. – Varaždin, 17. prosinca 1777.), bio je hrvatski društveni djelatnik i plemić iz mađarske obitelji Niczky.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Stjepan Niczky · Vidi više »

Suceava (grad)

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Suceava (grad) · Vidi više »

Sulejman II.

Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sulejman II. · Vidi više »

Sulejmanov most

Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sulejmanov most · Vidi više »

Sveti Lovreč

Sveti Lovreč (talijanski: San Lorenzo del Pasenatico) gradić je i istoimena općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Sveti Lovreč · Vidi više »

Svištov

Kuća (na slici lijevo) u kojoj je 1790.g. potpisan svištovski mir Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Svištov · Vidi više »

Svištovski mir

Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Svištovski mir · Vidi više »

Svibanjska deklaracija

Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Svibanjska deklaracija · Vidi više »

Svjetionik Rt Savudrija

Svjetionik Rt Savudrija jest svjetionik na rtu Donja Savudrija na sjeverozapadu poluotoka Istre.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Svjetionik Rt Savudrija · Vidi više »

Talijanski iredentizam

Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Talijanski iredentizam · Vidi više »

Tarok

Karte za tarok u ruci igrača Tarok je igra s kartama, koja je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća u Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Tarok · Vidi više »

Temišvarski ajalet

Temišvarski ajalet ili Temišvarski pašaluk (tur. Eyâlet-i Temeșvar) je naziv za administrativnu jedinicu prvog stupnja (provinciju) u Osmanskom carstvu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Temišvarski ajalet · Vidi više »

Tirol (austrijska savezna zemlja)

Tirol je austrijska savezna zemlja (njem. Bundesland).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Tirol (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Titel

Titel (srp.: Тител, mađ.: Titel, nje.: Titel, lat.: Titulium) je grad u Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Titel · Vidi više »

Trajektna luka Split

Trajektna luka Split je, izvorno bila, trgovačko mjesto koje su prvotno osnovali grčki doseljenici s otoka Visa, a potom su ga preuzeli Rimljani.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Trajektna luka Split · Vidi više »

Trenkovi panduri

Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Trenkovi panduri · Vidi više »

Tri podjele Poljske

teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Tri podjele Poljske · Vidi više »

Trident

Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Trident · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Triton (ratni brik)

Triton je bio ratni brik austrijske ratne mornarice.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Triton (ratni brik) · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Trst · Vidi više »

Udine

Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Udine · Vidi više »

Ugarsko namjesničko vijeće

Ugarsko namjesničko vijeće ili Ugarsko kraljevsko namjesničko vijeće (mađarski: Magyar Királyi Helytartótanács, njemački: Königlich Ungarischen Statthalterei, latinski: Consilium Regium Locumtenentiale Hungaricum) bilo je tijelo izvršne vlasti na području Kraljevine Ugarske u sastavu Habsburške Monarhije u 18.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ugarsko namjesničko vijeće · Vidi više »

Ukrajinci u Vojvodini

Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Ukrajinci u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Ukrajinci u Vojvodini · Vidi više »

Umljanović

Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Umljanović · Vidi više »

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Urban VIII. · Vidi više »

Uskočki rat

Uskočki rat (talijanski: Guerra di Gradisca) bio je rat između Mletačke Republike i Austrije koji je trajao od 11. kolovoza 1615. do 6. studenoga 1617. Taj rat bio je uvertira za Tridesetogodišnji rat.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Uskočki rat · Vidi više »

Vašvarski mir

Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vašvarski mir · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Varaždin · Vidi više »

Velika loža Ivanovskog reda Ugarske

Velika loža Ivanovskog reda Ugarske (mađa. Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1870. do 1886. godine na teritoriju Zemalja Krune sv. Stjepana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Velika loža Ivanovskog reda Ugarske · Vidi više »

Velika pokrajinska loža Hrvatske

Velika pokrajinska loža Hrvatske, izvorno na latinskom Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provinciam redacta, bila je slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1775. do 1795. godine u nekoliko Krunskih zemalja tadašnje Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Velika pokrajinska loža Hrvatske · Vidi više »

Velika simbolička loža Ugarske

Velika simbolička loža Ugarske (mađa. Magyarországi Symbolikus Nagypáholy) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala u dva navrata, između 1886. i 1920. godine te od 1946. do 1950. godine, na teritoriju današnje Mađarske a u državama koje su se u tom razdoblju mijenjale: Zemlje Krune sv. Stjepana (1886. – 1918.), Demokratska Republika Mađarska (1918. – 1919.), Sovjetska Republika Mađarska (1919.), Kraljevina Mađarska (1920.) te Narodna Republika Mađarska (1946. – 1950.). Pod zaštitom ove velike lože radilo je i nekoliko hrvatskih masonskih loža s područja Trojedne Kraljevine, i to u Sisku (Loža "Ljubav bližnjega", 1872.), Zagrebu (Loža "Hrvatska vila", 1892.; Loža "Maksimilijan Vrhovac", 1913.), Rijeci (Loža "Sirius", 1901.) i Osijeku (Loža "Budnost", 1912.).

Novi!!: Habsburška Monarhija i Velika simbolička loža Ugarske · Vidi više »

Veliki orijent Ugarske

Veliki orijent Ugarske (mađa. Magyarország Nagy-Oriense) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1872. do 1886. godine na teritoriju Zemalja Krune sv. Stjepana.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Veliki orijent Ugarske · Vidi više »

Veliki požar u Varaždinu 1776.

Veliki požar u Varaždinu 1776. bio je požar velikih razmjera koji se dogodio 25. travnja 1776. u Varaždinu u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, danas Hrvatska.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Veliki požar u Varaždinu 1776. · Vidi više »

Veliki turski rat

Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Veliki turski rat · Vidi više »

Vinko Knežević

Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vinko Knežević · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vis · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vojna krajina · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vojvoda · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vojvodina · Vidi više »

Vojvodina Auschwitz

Vojvodina Auschwitz (polj. Księstwo Oświęcimskie, njem. Herzogtum Auschwitz), jedno od mnogih vojvodina Šleske formirana nakon završetka podjele Poljske.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vojvodina Auschwitz · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vojvodstvo · Vidi više »

Vrbnik

Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vrbnik · Vidi više »

Vukelići (pleme)

Vukelići pripadaju bunjevačkom rodu, a naselili su se u 17. stoljeću u Lič i Mrkopalj iz Dalmacije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vukelići (pleme) · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vukovar · Vidi više »

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »

Vuković

Vuković je hrvatsko i crnogorsko prezime nastalo pretvaranjem imena Vuk.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Vuković · Vidi više »

Wittelsbach

Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214. godine, a naslov kralja od 1806. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Wittelsbach · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Wrocław · Vidi više »

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zadarska županija · Vidi više »

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zakarpatje · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zecca

Pogled na Zeccu s kanala Grande Zecca, mletačka kovnica novca osnovana u devetom stoljeću, a prestala raditi 1866. Povijest kovnice počinje od 810. godine i naselja Malamocco na venecijanskom Lidu gdje se je tada nalazila Duždeva palača, preseljenjem dužda i većine stanovnika na Rialto, seli se i Zecca.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zecca · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »

Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog

Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, pohod velike vojne postrojbe Habsburške Monarhije i njezinih saveznika pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinskog Čakovečkog na od Turskog Carstva okupirano područje južne Ugarske u vrijeme zime početkom 1664.

Novi!!: Habsburška Monarhija i Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog · Vidi više »

11. studenoga

11.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 11. studenoga · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 1790. · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 18. lipnja · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 1813. · Vidi više »

1840-ih

Bez opisa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 1840-ih · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 1866. · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 20. srpnja · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 21. srpnja · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 29. svibnja · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 31. prosinca · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 4. kolovoza · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 4. ožujka · Vidi više »

53. pješačka pukovnija

53.

Novi!!: Habsburška Monarhija i 53. pješačka pukovnija · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Habsburška monarhija, Habsburško Carstvo, Hasburško Carstvo.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni