OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 507 odnosi: Ada Kale, Adam Bajalić, Adam Franjo Burić, Adolf Schmal, Ahmed III., Aleksandar VIII., Andrija Martonić, Antonio Salieri, Antun Čorić de Monte Creto, Antun Mahnić, Antun Pejačević, Antun Rožić, Arsen Sečujac, Atanasije Stojković, Austrijanci, Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austro-ugarska nagodba, Austroslavizam, Aviano, Đuro Jelačić, Šišković, Šibenik, Španjolska škola jahanja, Špišić Bukovica, Štajerska (vojvodstvo), Švedska invazija na Poljsku, Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje, Ženevska deklaracija (1918.), Žirondinci, Žitvanski mir, Života Panić, Žumberački uskoci, Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak), Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češko državno pravo, Čepin, Čuvaj se senjske ruke, Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bačka županija, Banatski ustanak, Banovina, Bansko vijeće, Baranja (regija), Bečki kongres, Bečki njemački, Benedikt XIV., Beograd, ... Proširite indeks (457 više) » « Stisni indeks

Ada Kale

Zemljovid otoka iz ranog novog vijeka. Ada Kale (od turskog: Adakale - "Otočna tvrđava"; mađarski: Újorsova; srpski i bugarski: Адакале) bio je otok na Dunavu u današnjoj Rumunjskoj naseljen većinom Turcima, koji je potopljen tijekom izgradnje hidroelektrane Đerdap 1970.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ada Kale

Adam Bajalić

Adam Bajalić (njem.: Adam Bajalich von Bajaháza) (Segedin, 1734. – Karlovac, 5. lipnja 1800.), hrvatski barun i feldmarschalleutnant (podmaršal) u Vojsci Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Adam Bajalić

Adam Franjo Burić

Adam Franjo Burić (njem.: Adam Franz Freiherr Burich von Pournay) (Banska krajina, 1732. – Varaždin, 27. veljače 1803.), hrvatski barun i potpukovnik (Oberstleutnant) Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Adam Franjo Burić

Adolf Schmal

Adolf Schmal (Dortmund, 18. kolovoza 1872., Salzburg, preminuo 28. kolovoza 1919.) pokojni je austrijski biciklist i mačevalac.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Adolf Schmal

Ahmed III.

Ahmed III. Ahmed III. (30. prosinca 1673. – 1736.), turski sultan od 22. kolovoza 1703. do 2. listopada 1730. Ahmed III.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ahmed III.

Aleksandar VIII.

Aleksandar VIII., lat. Alexander PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Aleksandar VIII.

Andrija Martonić

Andrija Martonić (Rab, Hrvatska, 1768. – Beč, Austrija, 7. ožujka 1855.) hrvatski barun i Feldzeugmeister (general topništva) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Andrija Martonić

Antonio Salieri

Antonio Salieri (Legnago, 18. kolovoza 1750. – Beč, 7. svibnja 1825.), talijanski skladatelj klasične, operne i sakralne glazbe te dirigent.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Antonio Salieri

Antun Čorić de Monte Creto

250px Antun Čorić de Monte Creto (Mahićno, 1795. Beč, 1864.), hrvatski general topništva i ministar rata u Habsburškoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Antun Čorić de Monte Creto

Antun Mahnić

Dr.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Antun Mahnić

Antun Pejačević

Antun grof Pejačević (*Osijek, 4. rujna 1749.; †Virovitica, 25. rujna 1802.), hrvatski plemić, državni dužnosnik, visoki vojni časnik habsburške carske vojske, gospodarstvenik i mecena, pripadnik ugledne i bogate slavonske obitelji Pejačević.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Antun Pejačević

Antun Rožić

Antun Rožić (1787. – 1848.), hrvatski jezikoslovac, autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Antun Rožić

Arsen Sečujac

Arsen Sečujac (u stranim izvorima Arsenius Freiherr Seczujacz von Heldenfeld, s prezimenom pisanim i kao Szeczujacz, Szecsujacz ili Secsujatz) (?, 1720. – Beč, 13. siječnja 1814.) hrvatski časnik u službi Habsburške vojske, s činom general-bojnika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Arsen Sečujac

Atanasije Stojković

Dr Atanasije Stojković (Ruma, 20. rujna 1773. – 1832.) je bio srpski filozof, romanopisac i prosvjetitelj, te prvi srpski fizičar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Atanasije Stojković

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Austrijanci

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Austrijski nasljedni rat

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Austrijsko Carstvo

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Austro-ugarska nagodba

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Austroslavizam

Aviano

Aviano (furlanski: Avian) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji u Pokrajini Pordenone u pokrajini Furlanija-Julijska krajina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Aviano

Đuro Jelačić

Đuro Jelačić (Zagreb, 25. svibnja 1805. – 1901.), jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa 19. stoljeća, mlađi brat hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Đuro Jelačić

Šišković

Šišković je hrvatska plemićka obitelj iz Bačke.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Šišković

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Šibenik

Španjolska škola jahanja

lijevo Španjolska škola jahanja (njemački: Spanische Hofreitschule) iz Beča u Austriji je tradicionalna škola konjičkog jahanja lipicanaca koja se izvodi u „Zimskoj jahačkoj školi” (Winterreitschule) dvorca Hofburg.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Španjolska škola jahanja

Špišić Bukovica

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Špišić Bukovica

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Štajerska (vojvodstvo)

Švedska invazija na Poljsku

Švedska invazija na Poljsko-Litavsku Uniju ili Švedski potop (poljski: Роtор, litavski: Tvanas) označava niz događaja sredinom 17. stoljeća na teritoriju Poljsko-Litavske Unije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Švedska invazija na Poljsku

Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje

| Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje bila je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala dolinu Vrbasa s dolinom Lašve u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje

Ženevska deklaracija (1918.)

Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ženevska deklaracija (1918.)

Žirondinci

Žirondinci su bili politička struja francuske revolucije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Žirondinci

Žitvanski mir

Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Žitvanski mir

Života Panić

Života Panić (Gornja Crnišava, 3. studenoga 1933. – Beograd, 19. studenoga 2003.), general pukovnik Jugoslavenske narodne armije i zadnji načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Života Panić

Žumberački uskoci

Žumberački uskoci bili su skupina naseljenika na Žumberak koji su doselili migracijskim valovima uglavnom s područja koje su zauzeli Osmanlije u 16. stoljeću, a tek manjim dijelom iz Senja početkom 17. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Žumberački uskoci

Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak)

Župa sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Župa sv. Nikole biskupa (Žumberak)

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Češka

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Češka (povijesna pokrajina)

Češka Šleska

Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Češka Šleska

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Češko državno pravo

Čepin

Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Čepin

Čuvaj se senjske ruke

Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman koji je napisao August Šenoa.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Čuvaj se senjske ruke

Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950

Österreichische Biographische Lexikon 1815–1950 (ÖBL) je austrijski leksikon s nacionalnim životopisima osoba.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950

Bačka županija

Bačka županija (nje. Komitat Bács, mađ. Bács vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bačka županija

Banatski ustanak

Banatski ustanak iz 1594. godine bio je jedan od tri najveća ustanka u srpskoj povijesti, i najveći ustanak prije Prvog srpskog ustanka.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Banatski ustanak

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Banovina

Bansko vijeće

Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bansko vijeće

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Baranja (regija)

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bečki kongres

Bečki njemački

Bečki njemački je istočno središnje austro-bavarsko narječje kojim se uglavnom govori u austrijskom glavnom gradu, Beču.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bečki njemački

Benedikt XIV.

Benedikt XIV., lat. Beneditus PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Benedikt XIV.

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Beograd

Beogradski mir

Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Beogradski mir

Bitka kod Šikloša 1566.

Bitka kod Šikloša (1566.) bila je rezulat prepadne akcije hrvatskih snaga u Ugarskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Šikloša 1566.

Bitka kod Lonata 1796.

Bitka kod Lonata bila je bitka u blizini južne obale Gardskog jezera u Habsburškoj Monarhiji (danas Italija).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Lonata 1796.

Bitka kod Petrovaradina 1716.

Bitka kod Petrovaradina bila je bitka kršćanskih snaga protiv osmanskih napadača.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Petrovaradina 1716.

Bitka kod Praga (1757.)

Bitka kod Praga dogodila se 6. svibnja 1757. godine između austrijske i pruske vojske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Praga (1757.)

Bitka kod Sente

Bitkom kod Sente su carske postrojbe kojima je zapovijedao Eugen Savojski pobijedile postrojbe Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Sente

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Siska

Bitka kod Slankamena

Bitka kod Slankamena ili Slankamenička bitka je bitka između Svetog Rimskog Carstva i Osmanskog Carstva koja se odvila 19. kolovoza 1691. Tada su snage Svetog Rimskog Carstva, u sklopu kojih su sudjelovale njemačke, habsburške, hrvatske, ugarske i druge postrojbe, pod zapovjedništvom Ljudevita Badenskog porazili su osmansku vojsku koju je predvodio Fazil Mustafa Ćuprilić.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Slankamena

Bitka kod Slunja 1649.

Bitka kod Slunja, bila je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kod Slunja 1649.

Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Bitka na Gvozdu

Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka na Gvozdu

Bitka za Bihać 1592.

Bitka za Bihać bila je osmanska opsada grada Bihaća (tada pod vlašću Kraljevine Hrvatske, koja je bila u sastavu Habsburške Monarhije), a odigrala se u razdoblju od 10. do 19. lipnja 1592. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bitka za Bihać 1592.

Blaž Antun Kovačević

Blaž Antun Kovačević (Kraljeva Velika, 1738. – Bruxelles, 31. svibnja 1794.) je bio general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Blaž Antun Kovačević

Bošnjaci Srbije

Bošnjaci su jedna od etničkih skupina u Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bošnjaci Srbije

Bodroška županija

Bodroška županija (nje. Komitat Bodrog, mađ. Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bodroška županija

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Boka kotorska

Bokelji

Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bokelji

Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosanska Krupa

Bosanski pašaluk

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosanski pašaluk

Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Sarajevska katedrala, oko 1900. godine Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu

Stećci (Radimlja kod Stoca) Hrvojev misal Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava Povelja Kulina Bana Grb Kotromanića U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Branko Radičević

Branko Radičević (Slavonski Brod, 28. ožujka 1824. – Beč, 1. srpnja 1853.) je srpski pjesnik.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Branko Radičević

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bratislava

Brescia

Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Brescia

Brgudac

Brgudac je selo na sjeveru Istre, u općini Lanišće, Istarska županija, Republika Hrvatska.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Brgudac

Bučač

Bučač (ukrajinski: Бучач, poljski: Buczacz) je grad u zapadnoj Ukrajini, u regiji Galiciji, u Ternopoljske oblasti.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bučač

Budim

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Budim

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bugarska

Bukovica

Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Bukovica

Burbonska Španjolska

Burbonska Španjolska (špa. Reino de España, fra. Royaume d’Espagne) trajala je od 1700. do 1808. godine, a nastala je 1. studenoga 1700.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Burbonska Španjolska

Cetingradska povelja

Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Cetingradska povelja

Cetinska krajina

Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Cetinska krajina

Christoph von Lattermann

Josefa Kriehubera, 1834.) Christoph von Lattermann (Olomouc, 14. srpnja 1753. – Beč, 5. listopada 1835.), austrijski feldmaršal i general, visoki vojni i civilni dužnosnik Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Christoph von Lattermann

Claude Mathieu de Gardane

Fateha Ali-šaha na iranskom dvoru Claude Mathieu de Gardane (Marseille, 11. srpnja 1766. − Lincel, 30. siječnja 1818.), francuski diplomat i konjički general za vrijeme Francuske revolucije i Napoleonovih pohoda.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Claude Mathieu de Gardane

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Code Napoléon

Corpus separatum

Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka, povijesni je naziv za pravni položaj Rijeke uspostavljen od strane carice Marije Terezije 1779.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Corpus separatum

Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku

Pravoslavna crkva u Dubrovniku Srpska pravoslavna crkva sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku

Crkva sv. Lucije na Krku

Crkva sv. Lucije Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Crkva sv. Lucije na Krku

Crnkovići

Crnkovići, hrvatska plemićka obitelj čiji se korijeni nalaze na području Gorskog kotara, a istaknuli su se tijekom prošlosti osobito u vojničkoj i diplomatskoj službi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Crnkovići

Dalmacija pod mletačkom upravom

Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dalmacija pod mletačkom upravom

Dalmatinska cesta

Dalmatinska cesta je bila stara hrvatska cestovna prometnica iz vremena Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dalmatinska cesta

Daniel Peharnik-Hotković

Barun Daniel Peharnik-Hotković (na njemačkom: Daniel Freiherr von Peharnik-Hotkovich), (*Šipak (danas Budrovci Draganićki) kod Karlovca, 1745.; †Beč, 4. rujna 1794.), hrvatski plemić i austrijski general, vitez Vojničkog reda Marije Terezije, član plemićke obitelji Hotković.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Daniel Peharnik-Hotković

Donja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Donja Šleska ili Šlezija (češki: Dolní Slezsko, donjošleski: Niederschläsing, latinski: Silesia Inferior, njemački: Niederschlesien, poljski: Dolny Śląsk, šleski: Dolny Ślůnsk) sjeverozapadni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je jugoistočni dio Gornja Šleska.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Donja Šleska

Dositej Obradović

'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dositej Obradović

Dragutin Kušlan

Dragutin (Dragojlo) Kušlan (Krapina, 12. siječnja 1817. – Zagreb, 11. ožujka 1867.), hrvatski odvjetnik i političar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dragutin Kušlan

Drnje

Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Drnje

Drugi morejski rat

Drugi morejski rat (Sedmi mletačko-osmanski rat), poznat i kao Mali rat ili Sinjski rat, vojni je sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, koji je trajao od 1714. do 1718. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Drugi morejski rat

Dubrovačka biskupija

Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dubrovačka biskupija

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dubrovačka Republika

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dubrovnik

Dugi turski rat

Dugi turski rat, oružani sukob između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je trajao između 1593. i 1606. godine, a rezultirao je sklapanjem Žitvanskog mira.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dugi turski rat

Dva stoljeća uplakane Hrvatske

Dva stoljeća uplakane Hrvatske (Plorantis Croatiae saecula duo) lirsko je epski spjev Pavla Rittera Vitezovića, kojeg je sam objavio 1703. godine u Zagrebu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dva stoljeća uplakane Hrvatske

Dvorska komora

Dvorska komora (njem. Hofkammer) bila je financijska institucija Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dvorska komora

Dvorski apsolutizam

Dvorski apsolutizam oblik je vladavine nastao za vrijeme kraljevanja Luja XIV. u Francuskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Dvorski apsolutizam

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama je bio pravni akt kojeg je izdao habsburški car Josip II. 21. prosinca 1781. Ovim je aktom Josip II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama

Ergela međimurskog konja, Žabnik

Ergela međimurskog konja Žabnik, konjogojsko gospodarstvo osnovano 2015.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ergela međimurskog konja, Žabnik

Ernušti

Ernušti (Ernušti Čakovečki, Ernust od Čakovca, mađ. Ernusth de Csáktornya), hrvatska plemićka obitelj židovskog podrijetla, koja je preko Ugarske došla u Hrvatsku iz Švedske, a dosegla je svoj vrhunac tijekom 15. i 16. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ernušti

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić (turski: Köprülü Fazıl Ahmed Paşa; Veles, 1635. - Carigrad, 3. studenog 1676.), veliki vezir Osmanskoga Carstva, član plemićke obitelji Ćuprilić, albanskog podrijetla, koja je tijekom postojanja te države dala ukupno šest velikih vezira, najviših državnih dužnosnika, rangom odmah do sultana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić

Feštetići

Feštetići ili Festetići (na mađarskom: Festetics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Turopolja, koja ima ili je imala članove ili rasprostranjene ogranke u više zemalja u okviru nekadašnje Habsburške monarhije - Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, te izvan nje, u Njemačkoj, Italiji, Argentini, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Feštetići

Federacija i konfederacija

Ne postoji jasno definirana razlika u primjeni termina federacija i konfederacija, ni u Hrvatskoj, ni u svijetu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Federacija i konfederacija

Feldmaršal

Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Feldmaršal

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Filip I. Lijepi

Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Filip I. Lijepi

Franc Ksaver Zajec

Franc Ksaver Zajec (Zaic, Saiz) selo Sovodenj Gorenjska, 4. prosinca 1821. - Ljubljana, 8. ožujka 1888.) bio je prvi slovenski akademski školovani klasicistički kipar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franc Ksaver Zajec

Francesco Robba

Francesco Robba (Venecija, 1. svibnja 1698. – Zagreb, 24. siječnja 1757.) bio je znani talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši po Sloveniji, južnoj Austriji i Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Francesco Robba

Franjevačka teologija Sarajevo

Franjevačka teologija Sarajevo – visokoškolska ustanova Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franjevačka teologija Sarajevo

Franjo Gracić

Fra Franjo Gracić (Kreševo, 1740. – Kreševo, 1799.) bosanski je franjevac i teolog poznat po svom liječničkom djelovanju po Bosni.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franjo Gracić

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franjo Rački

Franjo Tomašić

Franjo Xaver Tomašić (2. listopada 1761. – Zadar, 12. kolovoza 1831.) hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, Feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Franjo Tomašić

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Frankapani

Frankovci

Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Frankovci

Fridrik Vilim IV.

Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Fridrik Vilim IV.

Furlanija

Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Furlanija

Gabrijel Rodić

Gabrijel barun Rodić (njemački: Gabriel Joseph Freiherr von Rodich) (Gvozd, 13. prosinca 1812. – Beč, 21. svibnja 1890.), hrvatski plemić, vojskovođa i visoki državni dužnosnik u Habsburškoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gabrijel Rodić

Gaetano Donizetti

Domenico Gaetano Maria Donizetti (Bergamo, 29. studenog 1797. – Bergamo, 8. travnja 1848.), talijanski skladatelj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gaetano Donizetti

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Galicija (srednja Europa)

General topništva

Nezavisne Države Hrvatske. Habsburške Monarhije General topništva (njem. general der artillerie, rus. генерал от артиллерии) je vojni čin karakterističan za njemačku, austro-ugarsku i rusku vojsku.

Pogledaj Habsburška Monarhija i General topništva

Generali osiguranje

Generali osiguranje d.d. je dioničko društvo registrirano za obavljanje poslova životnih i neživotnih osiguranja, osnovano u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Slavonska avenija 1b u Zagrebu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Generali osiguranje

Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Germanizam

Gimnazija Dubrovnik

Zgrada Gimnazije Dubrovnik Gimnazija Dubrovnik, cijenjena srednja škola u Dubrovniku.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gimnazija Dubrovnik

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Goriška

Gornja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Gornja Šleska ili Šlezija (češki: Horní Slezsko, donjošleski: Oberschläsing, latinski: Silesia Superior, njemački: Oberschlesien, poljski: Górny Śląsk, šleski: Gōrny Ślōnsk) jugoistočni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je sjeverozapadni dio Donja Šleska.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gornja Šleska

Gott erhalte Franz den Kaiser

Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gott erhalte Franz den Kaiser

Gradišće (razdvojba)

* Gradišće, austrijska pokrajina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gradišće (razdvojba)

Graničari stari

Graničari stari je hrvatska domoljubna pjesma pučkoga pjesnika Đuke Galovića.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Graničari stari

Grb Kornice

Grb je simbolički znak kao obilježje jednog naselja, grada, oblasti, regije ili države, da se znakovno i na najjednostavniji način prikažu svojstva onoga na što se grb odnosi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Grb Kornice

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Grb Republike Hrvatske

Grofovi Draškovići

Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Grofovi Draškovići

Guillaume Henri Dufour

Guillaume Henri Dufour (Konstanz, 15. rujna 1787. – Ženeva, 14. srpnja 1875.) bio je general Švicarske vojske, građevinski inženjer, kartograf, političar i jedan od utemeljitelja Crvenog križa.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Guillaume Henri Dufour

Gvozd

Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Gvozd

Habsburške nasljedne zemlje

Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Habsburške nasljedne zemlje

Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Habsburško-turski rat 1716. – 1718.

Habsburško-turski rat 1716.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1716. – 1718.

Habsburško-turski rat 1788. – 1791.

Habsburško-turski rat 1788.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Habsburško-turski rat 1788. – 1791.

Habsburško-turski ratovi

Habsburško-turski ratovi, zvani još i Habsburško-osmanski, Austro-turski, Austrijsko-turski ili Austrijsko-osmanski ratovi, višestoljetni je niz periodičnih kontinuiranih oružanih sukoba, koji su se s razmjerno velikim intenzitetom i duljim ili kraćim prekidima vodili između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Habsburško-turski ratovi

Hercegovački ustanak 1875.

Hercegovački ustanak je bio ustanak Hrvata protiv osmanske vladavine 1875. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hercegovački ustanak 1875.

Honorije III. od Monaka

Honorije III.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Honorije III. od Monaka

Hotkovići

Hotkovići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi bili poznati kao visoki vojni časnici u Habsburškoj Monarhiji, služeći u njezinoj vojsci kroz nekoliko stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hotkovići

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati na Novom Zelandu

Hrvati u Novom Zelandu (engl. Croatians in New Zealand) su osobe u Novom Zelandu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Novom Zelandu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati na Novom Zelandu

Hrvati u Australiji

Hrvati u Australiji (eng. Croats in Australia), osobe su u Australiji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Australiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati u Australiji

Hrvati u Čileu

Hrvati u Čileu (španjolski Inmigración croata en Chile) su osobe u Čileu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Čileu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati u Čileu

Hrvati u Boliviji

Hrvati u Boliviji (španjolski.Inmigración croata en Bolivia) su osobe u Boliviji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Boliviji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati u Boliviji

Hrvati u Peruu

Hrvati u Peruu (špa. Inmigración croata en Peru) su osobe u Peruu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Peruu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati u Peruu

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvati u Vojvodini

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska

Hrvatska arhitektura

Predromanička Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru sagrađena je na ostacima rimskog foruma Hrvatska arhitektura je arhitektura na području današnje Republike Hrvatske; arhitektura Hrvata od pretpovijesti pa do danas.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska arhitektura

Hrvatska Keča

Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska Keča

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska književnost

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava

Hrvatska milja

Hrvatska milja (lat. Millaria Croatica, eng. Croatian mile) je stara jedinca duljine koja je iznosila 1/10 duljine ekvatorskog stupnja, odnosno ≈ 11 130 m. Prema nekim izvorima, duljina hrvatske milje je iznosila 2226 metaraZvonimir Jakobović,, Državni zavod za mjeriteljstvo, 2008.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska milja

Hrvatska narodna milicija (Subotica)

Subotička Hrvatska narodna milicija (lat. Illyrica nationalis militia) je bila oružana postrojba Subotičkog šanca, koji je administrativno potpadao pod Potisku vojnu krajinu sa sjedištem u Segedinu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska narodna milicija (Subotica)

Hrvatska Neuzina

Katolička crkva u Neuzini Katastarski zemljovid Neuzine 1769. i 1772. Hrvatska Neuzina (mađ. Horvát-Neuzina, Kisnezsény, nje. Kroatisch Neusin) je nekad bilo samostalno selo.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska Neuzina

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska pod Habsburzima

Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu

Hrvatska se politika u Prvom svjetskom ratu oblikovala u hrvatskom višestranačkom Saboru.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska u Revoluciji 1848.

Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska u Revoluciji 1848.

Hrvatska vina

Hrvatske vinske regije Hrvatska vina imaju povijest koja datira još iz doba drevnih grčkih doseljenika i njihove proizvodnje vina na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli prije 2500 godina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska vina

Hrvatska vojna krajina

Karta Hrvatske vojne krajine, 1868. Hrvatska vojna krajina (njem. Krabatische Graenitz), naziv za zapadni dio Vojne krajine u sastavu Habsburške monarhije, koji je do osnivanja militariziranog područja pripadao teritoriji Kraljevine Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatska vojna krajina

Hrvatske zemlje

Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Hrvatski latinizam

Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatski latinizam

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatski narodni preporod

Hrvatski povijesni muzej

Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatski povijesni muzej

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatski sabor 1861.

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko plemstvo

Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko plemstvo

Hrvatsko-mletački ratovi

Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-mletački ratovi

Hrvatsko-njemački odnosi

50px Hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu Hrvatski navijači u Zagrebu prate nogometnu utakmicu između Hrvatske i Njemačke 2008. Hrvatsko-njemački odnosi odnose se na međudržavne odnose između Hrvatske i Njemačke.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-njemački odnosi

Hrvatsko-osmanski ratovi

Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-osmanski ratovi

Hrvatsko-slavonske županije

Hrvatsko-slavonske županije Hrvatsko-slavonske županije bile su upravne jedinice Hrvatske u okviru Austro-ugarske monarhije koje su obuhvaćale cjelokupan prostor kontinentske (nizinske, panonske) i gorske Hrvatske, čak i u većemu prostornom obuhvatu nego u razmjerima Republike Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-slavonske županije

Hrvatsko-turski odnosi

50px Hrvatsko-turski odnosi predstavljaju političke, diplomatske, gospodarske i druge odnose između Republike Hrvatske i Republike Turske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-turski odnosi

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hrvatsko-ugarska nagodba

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hvar

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Hvar (grad)

Inocent XII.

Inocent XII., lat. Innocentius PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Inocent XII.

Islam u Srbiji

Središte Novog Pazara Islam je jedna od tradicionalnih religija u Srbiji, prisutna već stoljećima na njenim prostorima.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Islam u Srbiji

Islamizacija Albanije

Islamizacija Albanije bila je posljedica osmanskog osvajanja Albanije krajem 14. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Islamizacija Albanije

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Istarska županija

Istarska marka

Položaj Istarske marke 972. Istarska marka (markgrofovija) nastala je kao franačka marka u doba Karolinga koja je pokrivala istarski poluotok i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od Julijskih Alpa i kraškog platoa do kvarnerskog otočja, osvojen od Pipina Talijanskog (sina Karla Velikoga) 789.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Istarska marka

Istočne katoličke Crkve

Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Istočne katoličke Crkve

István Széchenyi

Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.

Pogledaj Habsburška Monarhija i István Széchenyi

Ivan Antun Zrinski

Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Antun Zrinski

Ivan Šadović

Spomen-ploča u katoličkoj crkvi u Wittichenauu. Johannes Schadowitz, hrvatski (Janko Šajatović) (Zagreb, 1624. – Gross Särchen, 29. svibnja 1704.) bio je hrvatski časnik.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Šadović

Ivan Coronini

Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Coronini

Ivan Dominik Juras

Ivan Dominik Juras, (Rab, 23. prosinca 1742. – Pula, 19. rujna 1802.) bio je pulski biskup.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Dominik Juras

Ivan Katzianer

Ivan Katzianer (njem. Hans ili Johann Katzianer, slov. Ivan Kacijanar; * Begunje na Gorenjskem, 1491. – Hrvatska Kostajnica, 27. listopada 1539.), kranjski plemić i vojskovođa Habsburgovaca; vrhovni kapetan (zapovjednik) habsburških četa u Hrvatskoj (1530. – 1537.) Od godine 1522.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Katzianer

Ivan Kovačević

* Ivan Kovačević (časnik), general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Kovačević

Ivan Kovačević (časnik)

Ivan Kovačević (1744. – Magnano, 26. travnja 1799.) je bio general bojnik u Habsburškoj Monarhiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Kovačević (časnik)

Ivan Marojević

Ivan Marojević (pisan i kao Maroević, a u stranim izvorima Johann Freiherr von Maroevich), (Novi kod Gospića, Kraljevina Hrvatska u sastavu Habsburške Monarhije, 1772. – Beč, Austrijsko Carstvo, 13. ožujka 1831.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom pukovnika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Marojević

Ivan Pálffy

Ivan IV.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Pálffy

Ivan Visin

Portret Iva Visina Visinovo poprsje u Prčanju Ivan (Ivo) Visin (nekad i Ivo Vizin) (Prčanj, Boka kotorska, danas Crna Gora, 3. studenog 1806. – 17. kolovoza 1868.), hrvatski pomorac i istraživač.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Visin

Ivan Zajec

Ivan Zajec (Ljubljana, 15. srpnja 1869. – Ljubljana, 30. srpnja 1952.) bio je slovenski klasicistički kipar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivan Zajec

Ivica Kovačević

*Ivica Kovačević (političar).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivica Kovačević

Ivo Senjanin

Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ivo Senjanin

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Izola

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Jadransko more

Jagodić

Jagodić (drugi oblici pisanja su Jagodic, Jagodič, Yagodich) je prezime koje se sastoji od ženskog imena Jagoda i slavenskog sufiksa -ić.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Jagodić

Jan Amos Komenski

Spomen ploča '''Jan Amosu Komenskom''' u Herbornu. Jan Amos Komenski (Komňa, 28. ožujka 1592. – Amsterdam, 15. studenog 1670.), češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Jan Amos Komenski

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Jan III. Sobjeski

Johann Christoph Müller

Johann Christoph Müller (Wöhrd kraj Nürnberga, 15. ožujka 1673. – Beč, 21. lipnja 1721.), vojni inženjer, topograf, kartograf.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Johann Christoph Müller

Josef Ressel

Joseph Ludwig Franz Ressel (češki: Josef Ludvík František Ressel, Chrudim, Češka, 29. lipnja 1793. – 9. listopada 1857. Ljubljana, Slovenija), austrijsko-češki šumar i izumitelj, izumitelj brodskog propelera.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josef Ressel

Josip Šišković

Vojnik pješačke pukovnije Šišković, nazvane po generalu Šiškoviću Grob Josipa Šiškovića nalazi se u katedrali sv. Vida u Pragu Josip Šišković (u stranim izvorima József Siskovics, Josef Siskowitz, Joseph Siskovich i dr.), (Segedin, Kraljevina Ugarska u sastavu Habsburške Monarhije, 2.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Šišković

Josip Babić

Visovcu Fra Josip Babić (Dobra Voda, 1729. - Visovac, 1. lipnja 1816.), hrvatski franjevac.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Babić

Josip Balović

Josip Balović, visoki lokalni dužnosnik u Perastu u godinama prijelaza vlasti.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Balović

Josip Esterházy

Josip Esterházy (mađ. Esterházy József) (Pápa, Ugarska, 19. lipnja 1682. – ?, 10. svibnja 1748.), ugarski grof i hrvatski ban (1733. – 1741.) iz mađarske velikaške obitelji Esterházy.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Esterházy

Josip Filip Vukasović

''Josip Filip Vukasović'' ''Viteški grb obitelji Vukasović Ljubović, Enver, ''Grbovi plemstva Gacke i Like'', adamić, Rijeka, 2001., ISBN 953-6531-75-5, str. 192-195 '' Josip Filip Vukasović (Sveti Petar (Bruvno), 1755. - Beč, 1809.), hrvatski ratnik i graditelj koji je poznat kao graditelj Lujzinske ceste te poznati vojskovođa koji je stekao u Vojsci Habsburške Monarhije čin podmaršala.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Filip Vukasović

Josip Godeassi

Josip Godeassi (tal. Giuseppe Godeassi) (Medea, Furlanija, 31. kolovoza 1788. – Zadar, 5. rujna 1861.), talijanski svećenik, splitsko-makarski biskup (1840. – 1843.) i zadarski nadbiskup i metropolit (1843. – 1861.). Gimnaziju je završio u Goriziji, a studij bogoslovnih nauka u Udinama.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Godeassi

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Josip Jelačić

Julije Bajamonti

Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Julije Bajamonti

Juraj Antun Knežević

Portret Jurja Antuna Kneževića Juraj Antun Knežević od Svete Jelene (njem.: Georg Anton Knesevich de Szent-Helena (oko 1733. – 27. svibnja 1805.), član plemićke obitelji Kneževića, general bojnik vojske Habsburške Monarhije od 1801. godine. Sin je Martina, generala habsburške vojske i Uršule r.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Juraj Antun Knežević

Juraj Dobrila

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Juraj Dobrila

Juraj II. Drašković

Juraj II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Juraj II. Drašković

Juraj Rukavina Vidovgradski

Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (Trnovac kraj Gospića, 21. ožujka 1777. - Temišvar, 9. rujna 1849.), hrvatski barun, časnik i političar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Juraj Rukavina Vidovgradski

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kandijski rat

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karađorđevići

Karl Rösner

Karl Rösner (Carl Roesner) (Beč, 19. lipnja 1804. – Steyr, 13. srpnja 1869.) bečki je arhitekt.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karl Rösner

Karlo Albert

Karlo Albert (tal. Carlo Alberto) (Torino, 2. listopada 1798. – Porto, 28. srpnja 1849.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1831. do 1849. iz sporedne loze Savojske dinastije, Savoja-Carignano.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karlo Albert

Karlo Pavao Gvozdanović

Karlo Pavao Gvozdanović (u stranim izvorima Karl Paul Freiherr von Quosdanovich, s prezimenom pisanim i kao 'Quasdanovich ili Guosdanovich), (Brezovac Žumberački, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, 1763. – Pančevo, Banat (tada u sastavu Habsburške Monarhije), 5. veljače 1817.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom general-bojnika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karlo Pavao Gvozdanović

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo XIV. Ivan

Karlo XIV.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Karlo XIV. Ivan

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu (lat. Facultas Theologiae Catholicae), visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koije obrazuje svećeničke i bogoslovne kadrove.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu

Kebel

Kebel je naselje u općini Bedekovčina, Krapinsko-zagorska županija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kebel

Klement VIII.

Klement VIII., lat. Clemens PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Klement VIII.

Klement XII.

Klement XII., lat. Clemens PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Klement XII.

Klokočani

Klokočani, jedno od starih hrvatskih plemena koje je u nekada živjelo na području Korduna od Klokoča pa prema Kladuši.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Klokočani

Kneževići (plemstvo)

Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kneževići (plemstvo)

Kninska krajina

Krajobraz Kninske Krajine Kninska krajina je zemljopisno područje u Zagori.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kninska krajina

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kninska tvrđava

Kościuszkov ustanak

Karta ratnih operacija iz ustanka Kościuszkov ustanak je bio ustanak koji je predvodio Tadeusz Kościuszko u Poljskoj i Litvi 1794 protiv Pruske i carske Rusije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kościuszkov ustanak

Konjanik (2003.)

Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Konjanik (2003.)

Kornica

Kornica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Šamac u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kornica

Koruška (vojvodstvo)

Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Koruška (vojvodstvo)

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Krakov

Kraljevina Bavarska

Kraljevina Bavarska (njem. Königreich Bayern) je bila njemačka država koja je postojala od 1806. do 1918. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Bavarska

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Slavonija

Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)

Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevina Ugarska

Kraljevska dalmatinska pukovnija

Kraljevska dalmatinska pukovnija (Le régiment royal Dalmate, Il Reggimento Reale Dalmata) bila je postrojba u sastavu talijanske vojske Napoleonovog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevska dalmatinska pukovnija

Kraljevski tavernik

Kraljevski tavernik bila je visoka čast u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, koja je nastavila postojati i u doba Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevski tavernik

Kraljevstvo Moreja

Kraljevstvo Moreja je bio mletački prekomorski posjed, a obuhvaćao je grčkom otok Peloponez (tada poznatiji kao Moreja).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljevstvo Moreja

Kraljičin Gradac

Kraljičin Gradac,, Danica Ilirska, Svesci 7-9, str.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kraljičin Gradac

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kranjska

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Krbavska bitka

Kristijan IX.

Kristijan IX. (Gottorp, 8. travnja 1818. – Kopenhagen, 29. siječnja 1906.), danski kralj od 1863. do 1906.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kristijan IX.

Krsto II. Oršić

Krsto II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Krsto II. Oršić

Kupinec

Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Kupinec

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Labin

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lastovo

Laval Nugent

Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenoga 1777. – Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), bio je austrijski feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije, rimski princ i skupljač umjetnina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Laval Nugent

Leljiva (grb)

Leljiva  (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Leljiva (grb)

Lenuzzijeva potkova

Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanističku cjelinu koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lenuzzijeva potkova

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Lička pukovnija

Lička pukovnija ili Lička graničarska pukovnija (njem. Liccaner Grenz Infanterie Regiment Nr. 1) bila je osnovana 1746. godine u sastavu Vojne krajine sa sjedištem u Gospiću.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lička pukovnija

Lied der Deutschen

Das Lied der Deutschen (hrv.: "Pjesma Nijemaca") je državna himna Savezne Republike Njemačke.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lied der Deutschen

Lipicanac

Lipicanac je pripadnik svjetski poznate pasmine konja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lipicanac

Ljubljanske vijesti

Naslovnica prvog broja. Ljubljanske vijesti (slovenski: Lublanske novice) bile su prvi tiskani medij na slovenskom jeziku, koji je izlazio 4. siječnja 1797. do 27. prosinca 1800. u obliku polutjednika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ljubljanske vijesti

Locum Beati Petri

Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Locum Beati Petri

Lotarinška dinastija

Lotarinška dinastija (fr. Maison de Lorraine; njem. Haus Lothringen), europska vladarska dinastija; potječe od francuske velikaške obitelji koja je vladala Gornjom Lorenom (Lotaringija) u razdoblju 1473.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Lotarinška dinastija

Luigi Ferdinando Marsigli

Luigi Ferdinando Marsigli, (Bologna, 10. srpnja 1658. – Bologna, 1. studenog 1730.), zemljopisac, prirodoslovac, polihistor, general, diplomat.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Luigi Ferdinando Marsigli

Luka Ibrišimović

Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Luka Ibrišimović

Luka Mislej

Luka Mislej (Lukas Mislej) (Vipavska dolina, listopad 1670. – Škofja Loka, 1727.) bio je slovenski kipar, vlasnik velike klesarske radiionice i crkveni dekorater-slikar. On je sav svoj imetak; kuću i radionicu u Ljubljani, prepustio svom suradniku Francescu Robbi, koji se 1722. oženio njegovom kćerkom Terezom.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Luka Mislej

Mačva

Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mačva

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mađari u Vojvodini

Magda Logomer

Magda Logomer (Križevci, 18. svibnja 1706.), poznata i kao Herucina, bila je travarka iz grada Križevaca, koju je njezina susjeda optužila da se bavi čaranjem i trovanjem.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Magda Logomer

Mahmud I.

Sultan '''Mahmud I.''' Mahmud I. (2. kolovoza 1696. – 13. prosinca 1754.), turski sultan Mahmud I., sin Mustafe II., postaje sultan u rujnu 1730. u svojoj 34.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mahmud I.

Majstorska cesta

Majstorska cesta (Državna cesta D547) je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Majstorska cesta

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Makarska

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Makedonci

Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maksimilijan I. Josip Wittelsbach (slika iz 1822.) Maksimilijan I. Josip Bavarski (Mannheim, 27. svibnja 1756. – München, 13. listopada 1825.), bavarski izborni knez (kao Maksimilijan IV. Josip) od 1799.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maretići

Maretići su hrvatski plemićki rod nastao od starog plemena Klokočana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Maretići

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Marija Terezija Austrijska

Marino Budicin

'''Marino Budicin''' Marino Budicin (Rovinj, 8. travnja 1953.), hrvatski povjesničar, urednik, javni djelatnik.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Marino Budicin

Markgrofovija Istra

Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Markgrofovija Istra

Marsiglieva linija

Marsiglieva linija je bila crta primirja između kršćanskih snaga (Hrvatskog Kraljevstva, koje je bilo dijelom Habsburške Monarhije) i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Marsiglieva linija

Martin Borković

Martin Borković (Domagović, Jastrebarsko, 1597. - Zagreb, 1687.), general pavlinskog reda, zagrebački biskup, banski namjesnik za sudbene poslove.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Martin Borković

Matija Rukavina

Matija ili Mate Rukavina barun Bojnogradski (Trnovac (Gospić), 1737. - Beč, 3. svibnja 1817.), hrvatski general Habsburške vojske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Matija Rukavina

Međimurje pod ugarskom vlašću

Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Međimurje pod ugarskom vlašću

Medo Pucić

Medo Pucić Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.), poznat kao i Orsat Pucić (tal.: Orsato Pozza), književnik i političar iz Dubrovnika iz doba Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Medo Pucić

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Milano

Mir iz Niša

Mir iz Niša, poznat i kao Mir iz Nisse, mirovni je sporazum potpisan 29. rujna 1739. godine između Osmanskog Sultanata i Ruskog Carstva kojim je okončan Rusko-turski rat.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mir iz Niša

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mir u Srijemskim Karlovcima

Mlakovečki

Mlakovečki, (na mađarskom: Malakóczi, u nekim izvorima Malakoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz Ugarske, a svoj je zenit dosegla tijekom 16. i 17. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mlakovečki

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mletačka Republika

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Moldavija

Monarhizam

monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Monarhizam

Monošterska bitka 1664.

Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Monošterska bitka 1664.

Morejski rat

Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Morejski rat

Mraclin

Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mraclin

Mustafa II.

Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Mustafa II.

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nacionalni park Plitvička jezera

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, crkveno-obrazovna institucija koju je 25. ožujka 1700. godine osnovao splitski nadbiskup Stjepan I. Cosmi, a služila je za odgoj i školovanje mnogih učenika i studenata iz Splita i cijele Dalmacije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nadbiskupsko sjemenište u Splitu

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Napoleon Bonaparte

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Napoleonski ratovi

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Narodna stranka

Narodna stranka (Dalmacija)

Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Narodna stranka (Dalmacija)

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Neogotički spomenici u Zagrebu

Tijekom 19. stoljeća oblikovala se urbanistička jezgra današnjega Zagreba i tada nastaje i arhitektonsko lice središta grada.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Neogotički spomenici u Zagrebu

Neoromanika

Neoromanika je stil u arhitekturi 19. i 20. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Neoromanika

Nikša Gradić

Nikša (Nikola) Gradić (tal.: Nicoló Gradi), (* Zadar, 15. prosinca 1825. - † Dubrovnik, 29. kolovoza 1894.), hrvatski pisac i pravnik iz Dubrovnika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nikša Gradić

Nikola Maštrović

Nikola Maštrović (Majstrović) (Makarska, 1791. Beč, 1851.), hrvatski vojni zapovjednik, inženjer niskogradnje, diplomat, obnovitelj i graditelj otočačkog kraja, slikar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nikola Maštrović

Nikola Milašin

Nikola Milašin (?, Čavolj, Ugarska - Stolni Biograd, 1811.) je bio bački hrvatski franjevački svećenik i vojna osoba iz Mađarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nikola Milašin

Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.

Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.

Novara

Novara (Nuàra na lokalnom dijalektu) grad je u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Novara

Odlikovanja u Hrvatskoj

Ceremonijalni mač Viteškog reda zmaja iz 1433. Istovremeno s osnutkom europskih redova, počeli su se osnivati svjetovni viteški redovi i u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Odlikovanja u Hrvatskoj

Oltramarini

Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oltramarini

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Omiš

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Beča 1683.

Opsada Beograda 1717.

Opsada Beograda 1717. druga je od ukupno tri opsada tog grada koje su predvodile snage Habsburške Monarhije kako bi ga preuzele od Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Beograda 1717.

Opsada Kisega (1532.)

Opsada Kisega važan je događaj u ranoj povijesti habsburško-osmanskih ratova.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Kisega (1532.)

Opsada Krfa 1716.

Opsada Krfa odvijala se od 8. srpnja do 21. kolovoza 1716. godine, a započela je kada je Osmansko Carstvo opkolilo grad Krf na istoimenom otoku, kojeg je tada kontrolirala Mletačka Republika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Krfa 1716.

Opsada Novog Zrina

Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Novog Zrina

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Opsada Sigeta

Orehovečki

Orehovečki (na mađarskom: Orehóczi, u nekim izvorima Orehoczy ili Orahoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz nekadašnje Križevačke županije, gdje je imala i svoje najveće posjede, a svoj je zenit dosegla tijekom 17. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Orehovečki

Oružane snage Austro-Ugarske

Oružane snage Austro-Ugarske (njem. Österreichisch-Ungarisches Militärwesen, bewaffnete Macht;Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser, Mag.phil. Zvonko Orešković, UNI Wien, str. 187. u onovremenim hrv. izvorima ces.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oružane snage Austro-Ugarske

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Osijek

Oslobođenje Cetingrada

Oslobođenje Cetingrada, jednomjesečna vojna operacija habsburške vojske protiv turskih postrojbi u utvrdi Cetingrad i njenoj široj okolici, kojom je utvrda vraćena u sastav Kraljevine Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oslobođenje Cetingrada

Oslobođenje Drežnikgrada

Oslobođenje Drežnikgrada, dvodnevna vojna operacija koju su poduzele postrojbe habsburške vojske protiv turskih snaga koje su bile smještene u utvrdi Stari grad Drežnik, a kojom je ista vraćena u sastav Hrvatskoga Kraljevstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oslobođenje Drežnikgrada

Osmanska dinastija

Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Osmanska dinastija

Oton I., kralj Grčke

Oton I. (grč. O Όθων, O Óthonʹ) (Salzburg, 1. lipnja 1815. – Bamberg, 26. srpnja 1867.), grčki kralj od 1832. do 1862. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Oton I., kralj Grčke

Pad Beograda (1521.)

Pad Beograda 1521.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pad Beograda (1521.)

Palazzo Venezia (Napulj)

Palazzo Venezia je povijesna građevina na adresi Via Benedetto Croce 19 u Napulju, u Italiji, uz ulicu Spaccanapoli.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Palazzo Venezia (Napulj)

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pazin

Pećinski park Grabovača

Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pećinski park Grabovača

Pejačevići

Obitelj Pejačević (mađarski: Pejácsevich i Pejácsevics, bugarski: Пеячевичи) je hrvatska plemićka obitelj koja je imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarstvenom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je dala svoj obol razvitku Slavonije i imala istaknuto mjesto u njenoj povijesti.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pejačevići

Pero Čingrija

Pero Čingrija (Dubrovnik, 24. kolovoza 1837. – Dubrovnik, 13. srpnja 1921.), hrvatski političar.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pero Čingrija

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Perušić

Petar Vid Gvozdanović

Petar Vid Gvozdanović (u izvorima i kao Guosdanovich, Gvozdanovich, Quosdanovic) (Žumberak, 12. lipnja 1738. - Čeići kod Grabra, Žumberak ili Beč, 13. kolovoza 1802.) je bio hrvatski barun i feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Petar Vid Gvozdanović

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Požarevački mir

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Požunski mir 1805.

Podestat

Firenci, danas muzej Bargello Podestat (tal. podestà; hrv. potestat; u Dalmaciji poteštat, prema dlm.), naziv koji se daje određenim visokim službenicima u mnogim talijanskim gradovima od kasnog srednjeg vijeka uglavnom sa značenjem glavnog magistrata grada-države (kao što se inače označuje u ostalim gradovima, npr.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Podestat

Podmaršal

Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Podmaršal

Poljaci u Njemačkoj

Rodło, simbol njemačkih Poljaka. Poljaci u Njemačkoj su osobe djelomičnog ili potpunog poljskog podijetla koje prebivaju na području Savezne Republike Njemačke.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Poljaci u Njemačkoj

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Poljska

Popis mirovnih sporazuma

# Mirovni sporazumi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Popis mirovnih sporazuma

Popis osvajačica medalja u plivanju na OI

Ovo je popis osvjačica medalja na Ljetnim olimpijskim igrama u plivanju.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Popis osvajačica medalja u plivanju na OI

Popis pomorskih bitaka

Popis pomorskih bitaka.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Popis pomorskih bitaka

Popis stanovništva

Posljedni popis u državama diljem svijeta Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Popis stanovništva

Popis uobičajenih zabluda

Ovo je popis uobičajenih zabluda.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Popis uobičajenih zabluda

Pordenone

Pordenone (venecijanski i furlanski: Pordenon, slovenski: Pordenun) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pordenone

Povijest Češke

desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Češke

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Bosne i Hercegovine

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Dalmacije

Povijest Dubrovnika

Dubrovnik je grad na jadranskoj obali, na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Dubrovnika

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Europe

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Povijest Hrvatske ratne mornarice

Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Hrvatske ratne mornarice

Povijest Istre

Istru naseljava u 11.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Istre

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Mađarske

Povijest Nizozemske

Ujedinjeno Nizozemsko kraljevstvo (1815. – 1830.)1. Nizozemska2. Limburg3. Belgija4. Provincija Luksemburg (Belgija)5. Luksemburg Tijekom cijele svoje povijesti Nizozemci su bili upućeni na more.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Nizozemske

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Poljske

Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj kao pokret djeluje od druge polovice 18. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj

Povijest Splita

Katedrala sv. Dujma u Splitu Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i najznačajnije političko, društveno, kulturno i gospodarsko središte Dalmacije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Splita

Povijest Srbije

Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Povijest Srbije

Pragmatička sankcija (1713.)

Pragmatična sankcija Pragmatička sankcija je naziv za Kućni zakon koji je 19. travnja 1713. donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pragmatička sankcija (1713.)

Pravoslavlje u Hrvata

Grb Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika. Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16.647 Hrvata pravoslavnih kršćana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pravoslavlje u Hrvata

Prednja Austrija

Grb Austrije koji se koristio i za Prednju Austriju Prednja Austrija (nje: Vorderösterreich, lat: Austria Anterior) ili prije stari posjedi (nje: Vorlande) je zajednički naziv za najstarije posjede Habsburgovaca zapadno od Tirola i Bavarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Prednja Austrija

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Prekmurje

Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.

Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Prosvijećeni apsolutizam

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Prosvjetiteljstvo

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pruska

Pučki ustanak

Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pučki ustanak

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Pula

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Raspad Austro-Ugarske

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rat za španjolsku baštinu

Ravni kotari

Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ravni kotari

Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji

Granična linija između mletačkog i osmanskog posjeda u Dalmaciji oblikovala se u prvim desetljećima 16. stoljeća i trajala je do kraja 18. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji

Red svetog Jurja

Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Red svetog Jurja

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Reformacija

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Republika Srpska Krajina

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. odrazila se u svim zemljama Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.

Riđica

Pravoslavna crkva u Riđici Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Riđica

Roč

Roč je naselje u Istarskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Roč

Roșia Montană

Roșia Montană (rumunjski za „Roșia Gorska”; njemački:Goldbach ili Rotseifen, mađarski: Verespatak, latinski: Alburnus Maior) je općina u rumunjskoj županiji Alba, zapadna Transilvanija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Roșia Montană

Romi u Vojvodini

Kip Janike Balaža u Novom Sadu. Romi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Romi u Vojvodini

Rothschildi

Mayer Amschel Rothschild, osnivač obiteljske dinastije Dinastija Rothschild je bankarska plemićka obitelj, koja je stekla veliko bogatstvo i utjecaj i danas se smatra jednom od najbogatijih obitelji na svijetu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rothschildi

Rusini u Vojvodini

Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Rusini u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusini u Vojvodini

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusko Carstvo

Rusko-turski rat (1686. – 1700.)

Rusko-turski rat (1686. – 1700.) bio je samo jedan od niza zajedničkih Europskih vojnih napora protiv Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1686. – 1700.)

Rusko-turski rat (1710. – 1711.)

Rusko-turski rat (1710. – 1711.) bio je samo južna epizoda puno većeg ratnog sukoba Velikog sjevernog rata sa Švedskim Carstvom i susjednim baltičkim državama.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1710. – 1711.)

Rusko-turski rat (1735. – 1739.)

Rusko-turski rat 1735.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1735. – 1739.)

Rusko-turski rat (1787. – 1792.)

Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Rusko-turski rat (1787. – 1792.)

Sabor Bosne i Hercegovine

Bosanski i hercegovački sabor (Sabor Bosne i Hercegovine) je bila institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1910. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sabor Bosne i Hercegovine

Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj

Romantizam u arhitekturi Hrvatske još nazivamo romantičnim ili ranim historicizmom, a postaje aktualan pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj

San Francesco del Deserto

San Francesco del Deserto je otok u Venecijanskoj laguni između otoka Sant Erasmo i Burano, od 4 hektara.

Pogledaj Habsburška Monarhija i San Francesco del Deserto

Sankt Pölten

Sankt Pölten ili St.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sankt Pölten

Saska (pokrajina)

Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Saska (pokrajina)

Sava Vladislavić Raguzinski

Sava Vladislavić Raguzinski ili "grof Raguzinski ili Ilirski" (rus. Savva Lukič Raguzinskij-Vladislavić, graf Raguzinskij ili Illirijskij; Jasenik, 1668. - Petrograd 1738.) bio je srpski trgovac i avanturist, koji je kasnije otišao u Rusiju i ušao u službu ruskog cara Petra Velikog.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sava Vladislavić Raguzinski

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sedmogodišnji rat

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Senj

Severin na Kupi

Severin na Kupi je naselje u Primorsko-goranskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Severin na Kupi

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sinj

Sirmione

Sirmione je grad i općina u pokrajini Brescia, u Lombardiji na obalama jezera Lago di Garda, u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sirmione

Sjeverna Bosna (1718. – 1739.)

Položaj Kraljevine Bosne (plavo) Sjeverna Bosna, Kraljevina Bosna (njemački: Königreich Bosnien) ili Dio Kraljevine Bosne (latinski: Regni Bosniae Pars) bio je dio hrvatske vojne granice pod upravom Habsburške Monarhije između 1718.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sjeverna Bosna (1718. – 1739.)

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Skoplje

Slavenosrpski jezik

Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slavenosrpski jezik

Slavenski kongres

Misa na Konjskom trgu u Pragu, 12. lipnja 1848. Slavenski kongres održan je u Pragu između 2.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slavenski kongres

Slavonska vojna krajina

Slavonska vojna krajina 1751. godine Slavonska vojna krajina (njem. Slawonische Graenitz, Windische Graenitz) - naziv je dijela Vojne krajine koji je pripadao povijesnoj Slavoniji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slavonska vojna krajina

Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo, kao jedna od najstarijih svjetskih bratovština, u Hrvatskoj djeluje od druge polovice 18. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovačka

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovaci

Slovaci u Vojvodini

Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovaci u Vojvodini

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovenija

Slovenske pokrajine

Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovenske pokrajine

Slovensko narodno buđenje

Slovensko narodno buđenje (slov. Slovensko narodno prebujanje) naziv je za postupno spoznavanje vlastite nacionalne svijesti u slovenskome narodu, koje je počelo u drugoj polovici 18. stoljeća, a svoj vrhunac doživjelo sredinom 19. stoljeća.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Slovensko narodno buđenje

SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.)

SMS ''Erzherzog Ferdinand Max'' Dizajnirao ga je Joseph von Romako za potrebe Habsburške Monarhije za povratak istočnojadranske obale pod okrilje Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.)

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sombor

Somborski šanac

Somborski šanac je bio posebna vojno-upravna cjelina na području Bačke za vrijeme Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Somborski šanac

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Split

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Splitsko-makarska nadbiskupija

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (lat. Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), povijesno djelo baruna Jurja Ratkaja Velikotaborskog (1612.-1666.), izdano u Beču 1652. godine koje predstavlja prvu sintezu povijesti hrvatskih zemalja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Srbi u Mađarskoj

Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srbi u Mađarskoj

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srbija

Srbija u Osmanskom Carstvu

Osmansko carstvo je porazilo srpsku vojsku u dvije ključne bitke: na rijeci Marici 1371. gdje je poražena srpska vlastela iz Makedonije i na Kosovu Polju 1389., gdje je poražena vojska kneza Lazara, koji je tada bio najjači oblasni vladar u Srbiji i zapovjednik vojske svojih vazala.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srbija u Osmanskom Carstvu

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srijem

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srijemska Mitrovica

Srijemski Karlovci

website.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srijemski Karlovci

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srpska pravoslavna Crkva

Srpskoslavenski jezik

Srpskoslavenski jezik (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio srednjovjekovni srpski jezik.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Srpskoslavenski jezik

SSŠ kralja Zvonimira

Srednja strukovna škola kralja Zvonimira srednjoškolska je ustanova u Kninu, Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i SSŠ kralja Zvonimira

Stjepan Niczky

Grof Stjepan Niczky (mađ. Niczky István; ?, 1747. – Varaždin, 17. prosinca 1777.), bio je hrvatski društveni djelatnik i plemić iz mađarske obitelji Niczky.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Stjepan Niczky

Suceava (grad)

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Suceava (grad)

Sulejman II.

Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sulejman II.

Sulejmanov most

Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sulejmanov most

Sveti Lovreč

Sveti Lovreč (talijanski: San Lorenzo del Pasenatico) gradić je i istoimena općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Sveti Lovreč

Svištov

Kuća (na slici lijevo) u kojoj je 1790.g. potpisan svištovski mir Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Svištov

Svištovski mir

Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Svištovski mir

Svibanjska deklaracija

Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Svibanjska deklaracija

Svjetionik Rt Savudrija

Svjetionik Rt Savudrija jest svjetionik na rtu Donja Savudrija na sjeverozapadu poluotoka Istre.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Svjetionik Rt Savudrija

Talijanski iredentizam

Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Talijanski iredentizam

Tarok

Karte za tarok u ruci igrača Tarok je igra s kartama, koja je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća u Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Tarok

Temišvarski ajalet

Temišvarski ajalet ili Temišvarski pašaluk (tur. Eyâlet-i Temeșvar) je naziv za administrativnu jedinicu prvog stupnja (provinciju) u Osmanskom carstvu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Temišvarski ajalet

Tirol (austrijska savezna zemlja)

Tirol je austrijska savezna zemlja (njem. Bundesland).

Pogledaj Habsburška Monarhija i Tirol (austrijska savezna zemlja)

Titel

Titel (srp.: Тител, mađ.: Titel, nje.: Titel, lat.: Titulium) je grad u Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Titel

Trajektna luka Split

Trajektna luka Split je, izvorno bila, trgovačko mjesto koje su prvotno osnovali grčki doseljenici s otoka Visa, a potom su ga preuzeli Rimljani.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Trajektna luka Split

Trenkovi panduri

Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Trenkovi panduri

Tri podjele Poljske

teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Tri podjele Poljske

Trident

Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Trident

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Tridesetogodišnji rat

Triton (ratni brik)

Triton je bio ratni brik austrijske ratne mornarice.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Triton (ratni brik)

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Trst

Udine

Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Udine

Ugarsko namjesničko vijeće

Ugarsko namjesničko vijeće ili Ugarsko kraljevsko namjesničko vijeće (mađarski: Magyar Királyi Helytartótanács, njemački: Königlich Ungarischen Statthalterei, latinski: Consilium Regium Locumtenentiale Hungaricum) bilo je tijelo izvršne vlasti na području Kraljevine Ugarske u sastavu Habsburške Monarhije u 18.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ugarsko namjesničko vijeće

Ukrajinci u Vojvodini

Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Ukrajinci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Ukrajinci u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Ukrajinci u Vojvodini

Umljanović

Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Umljanović

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Urban VIII.

Uskočki rat

Uskočki rat (talijanski: Guerra di Gradisca) bio je rat između Mletačke Republike i Austrije koji je trajao od 11. kolovoza 1615. do 6. studenoga 1617. Taj rat bio je uvertira za Tridesetogodišnji rat.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Uskočki rat

Vašvarski mir

Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vašvarski mir

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Varaždin

Velika loža Ivanovskog reda Ugarske

Velika loža Ivanovskog reda Ugarske (mađa. Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1870. do 1886. godine na teritoriju Zemalja Krune sv. Stjepana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Velika loža Ivanovskog reda Ugarske

Velika pokrajinska loža Hrvatske

Velika pokrajinska loža Hrvatske, izvorno na latinskom Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provinciam redacta, bila je slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1775. do 1795. godine u nekoliko Krunskih zemalja tadašnje Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Velika pokrajinska loža Hrvatske

Velika simbolička loža Ugarske

Velika simbolička loža Ugarske (mađa. Magyarországi Symbolikus Nagypáholy) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala u dva navrata, između 1886. i 1920. godine te od 1946. do 1950. godine, na teritoriju današnje Mađarske a u državama koje su se u tom razdoblju mijenjale: Zemlje Krune sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Velika simbolička loža Ugarske

Veliki orijent Ugarske

Veliki orijent Ugarske (mađa. Magyarország Nagy-Oriense) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1872. do 1886. godine na teritoriju Zemalja Krune sv. Stjepana.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Veliki orijent Ugarske

Veliki požar u Varaždinu 1776.

Veliki požar u Varaždinu 1776. bio je požar velikih razmjera koji se dogodio 25. travnja 1776. u Varaždinu u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, danas Hrvatska.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Veliki požar u Varaždinu 1776.

Veliki turski rat

Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Veliki turski rat

Vinko Knežević

Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vinko Knežević

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vis

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vojna krajina

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vojvoda

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vojvodina

Vojvodina Auschwitz

Vojvodina Auschwitz (polj. Księstwo Oświęcimskie, njem. Herzogtum Auschwitz), jedno od mnogih vojvodina Šleske formirana nakon završetka podjele Poljske.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vojvodina Auschwitz

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vojvodstvo

Vrbnik

Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vrbnik

Vukelići (pleme)

Vukelići pripadaju bunjevačkom rodu, a naselili su se u 17. stoljeću u Lič i Mrkopalj iz Dalmacije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vukelići (pleme)

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vukovar

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vukovarsko-srijemska županija

Vuković

Vuković je hrvatsko i crnogorsko prezime nastalo pretvaranjem imena Vuk.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Vuković

Wittelsbach

Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Wittelsbach

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Wrocław

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zadarska županija

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zakarpatje

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zastava Republike Hrvatske

Zecca

Pogled na Zeccu s kanala Grande Zecca, mletačka kovnica novca osnovana u devetom stoljeću, a prestala raditi 1866. Povijest kovnice počinje od 810. godine i naselja Malamocco na venecijanskom Lidu gdje se je tada nalazila Duždeva palača, preseljenjem dužda i većine stanovnika na Rialto, seli se i Zecca.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zecca

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zemlje Krune sv. Vaclava

Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog

Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, pohod velike vojne postrojbe Habsburške Monarhije i njezinih saveznika pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinskog Čakovečkog na od Turskog Carstva okupirano područje južne Ugarske u vrijeme zime početkom 1664.

Pogledaj Habsburška Monarhija i Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog

11. studenoga

11.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 11. studenoga

18. lipnja

18.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 18. lipnja

20. srpnja

20.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 20. srpnja

21. srpnja

21.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 21. srpnja

29. svibnja

29.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 29. svibnja

31. prosinca

31.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 31. prosinca

4. kolovoza

4.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 4. kolovoza

4. ožujka

4.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 4. ožujka

53. pješačka pukovnija

53.

Pogledaj Habsburška Monarhija i 53. pješačka pukovnija

Također poznat kao Habsburško Carstvo, Hasburško Carstvo.

, Beogradski mir, Bitka kod Šikloša 1566., Bitka kod Lonata 1796., Bitka kod Petrovaradina 1716., Bitka kod Praga (1757.), Bitka kod Sente, Bitka kod Siska, Bitka kod Slankamena, Bitka kod Slunja 1649., Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663., Bitka na Gvozdu, Bitka za Bihać 1592., Blaž Antun Kovačević, Bošnjaci Srbije, Bodroška županija, Boka kotorska, Bokelji, Bosanska Krupa, Bosanski pašaluk, Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Branko Radičević, Bratislava, Brescia, Brgudac, Bučač, Budim, Bugarska, Bukovica, Burbonska Španjolska, Cetingradska povelja, Cetinska krajina, Christoph von Lattermann, Claude Mathieu de Gardane, Code Napoléon, Corpus separatum, Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku, Crkva sv. Lucije na Krku, Crnkovići, Dalmacija pod mletačkom upravom, Dalmatinska cesta, Daniel Peharnik-Hotković, Donja Šleska, Dositej Obradović, Dragutin Kušlan, Drnje, Drugi morejski rat, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dugi turski rat, Dva stoljeća uplakane Hrvatske, Dvorska komora, Dvorski apsolutizam, Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama, Ergela međimurskog konja, Žabnik, Ernušti, Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić, Feštetići, Federacija i konfederacija, Feldmaršal, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Filip I. Lijepi, Franc Ksaver Zajec, Francesco Robba, Franjevačka teologija Sarajevo, Franjo Gracić, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Rački, Franjo Tomašić, Frankapani, Frankovci, Fridrik Vilim IV., Furlanija, Gabrijel Rodić, Gaetano Donizetti, Galicija (srednja Europa), General topništva, Generali osiguranje, Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata, Germanizam, Gimnazija Dubrovnik, Goriška, Gornja Šleska, Gott erhalte Franz den Kaiser, Gradišće (razdvojba), Graničari stari, Grb Kornice, Grb Republike Hrvatske, Grofovi Draškovići, Guillaume Henri Dufour, Gvozd, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburško-turski rat 1663. – 1664., Habsburško-turski rat 1716. – 1718., Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Habsburško-turski ratovi, Hercegovački ustanak 1875., Honorije III. od Monaka, Hotkovići, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati na Novom Zelandu, Hrvati u Australiji, Hrvati u Čileu, Hrvati u Boliviji, Hrvati u Peruu, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatska arhitektura, Hrvatska Keča, Hrvatska književnost, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska milja, Hrvatska narodna milicija (Subotica), Hrvatska Neuzina, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, Hrvatska povijest, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatska vina, Hrvatska vojna krajina, Hrvatske zemlje, Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatski latinizam, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sabor 1861., Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko plemstvo, Hrvatsko-mletački ratovi, Hrvatsko-njemački odnosi, Hrvatsko-osmanski ratovi, Hrvatsko-slavonske županije, Hrvatsko-turski odnosi, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hvar, Hvar (grad), Inocent XII., Islam u Srbiji, Islamizacija Albanije, Istarska županija, Istarska marka, Istočne katoličke Crkve, István Széchenyi, Ivan Antun Zrinski, Ivan Šadović, Ivan Coronini, Ivan Dominik Juras, Ivan Katzianer, Ivan Kovačević, Ivan Kovačević (časnik), Ivan Marojević, Ivan Pálffy, Ivan Visin, Ivan Zajec, Ivica Kovačević, Ivo Senjanin, Izola, Jadransko more, Jagodić, Jan Amos Komenski, Jan III. Sobjeski, Johann Christoph Müller, Josef Ressel, Josip Šišković, Josip Babić, Josip Balović, Josip Esterházy, Josip Filip Vukasović, Josip Godeassi, Josip Jelačić, Julije Bajamonti, Juraj Antun Knežević, Juraj Dobrila, Juraj II. Drašković, Juraj Rukavina Vidovgradski, Kandijski rat, Karađorđevići, Karl Rösner, Karlo Albert, Karlo Pavao Gvozdanović, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo XIV. Ivan, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Kebel, Klement VIII., Klement XII., Klokočani, Kneževići (plemstvo), Kninska krajina, Kninska tvrđava, Kościuszkov ustanak, Konjanik (2003.), Kornica, Koruška (vojvodstvo), Krakov, Kraljevina Bavarska, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Kraljevina Ugarska, Kraljevska dalmatinska pukovnija, Kraljevski tavernik, Kraljevstvo Moreja, Kraljičin Gradac, Kranjska, Krbavska bitka, Kristijan IX., Krsto II. Oršić, Kupinec, Labin, Lastovo, Laval Nugent, Leljiva (grb), Lenuzzijeva potkova, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lička pukovnija, Lied der Deutschen, Lipicanac, Ljubljanske vijesti, Locum Beati Petri, Lotarinška dinastija, Luigi Ferdinando Marsigli, Luka Ibrišimović, Luka Mislej, Mačva, Mađari u Vojvodini, Magda Logomer, Mahmud I., Majstorska cesta, Makarska, Makedonci, Maksimilijan I. Josip Bavarski, Maretići, Marija Terezija Austrijska, Marino Budicin, Markgrofovija Istra, Marsiglieva linija, Martin Borković, Matija Rukavina, Međimurje pod ugarskom vlašću, Medo Pucić, Milano, Mir iz Niša, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mlakovečki, Mletačka Republika, Moldavija, Monarhizam, Monošterska bitka 1664., Morejski rat, Mraclin, Mustafa II., Nacionalni park Plitvička jezera, Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Neogotički spomenici u Zagrebu, Neoromanika, Nikša Gradić, Nikola Maštrović, Nikola Milašin, Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848., Novara, Odlikovanja u Hrvatskoj, Oltramarini, Omiš, Opsada Beča 1683., Opsada Beograda 1717., Opsada Kisega (1532.), Opsada Krfa 1716., Opsada Novog Zrina, Opsada Sigeta, Orehovečki, Oružane snage Austro-Ugarske, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Osijek, Oslobođenje Cetingrada, Oslobođenje Drežnikgrada, Osmanska dinastija, Oton I., kralj Grčke, Pad Beograda (1521.), Palazzo Venezia (Napulj), Pazin, Pećinski park Grabovača, Pejačevići, Pero Čingrija, Perušić, Petar Vid Gvozdanović, Požarevački mir, Požunski mir 1805., Podestat, Podmaršal, Poljaci u Njemačkoj, Poljska, Popis mirovnih sporazuma, Popis osvajačica medalja u plivanju na OI, Popis pomorskih bitaka, Popis stanovništva, Popis uobičajenih zabluda, Pordenone, Povijest Češke, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Dubrovnika, Povijest Europe, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Povijest Istre, Povijest Mađarske, Povijest Nizozemske, Povijest Poljske, Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, Povijest Splita, Povijest Srbije, Pragmatička sankcija (1713.), Pravoslavlje u Hrvata, Prednja Austrija, Prekmurje, Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Pruska, Pučki ustanak, Pula, Raspad Austro-Ugarske, Rat za španjolsku baštinu, Ravni kotari, Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji, Red svetog Jurja, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Reformacija, Republika Srpska Krajina, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848., Riđica, Roč, Roșia Montană, Romi u Vojvodini, Rothschildi, Rusini u Vojvodini, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1686. – 1700.), Rusko-turski rat (1710. – 1711.), Rusko-turski rat (1735. – 1739.), Rusko-turski rat (1787. – 1792.), Sabor Bosne i Hercegovine, Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj, San Francesco del Deserto, Sankt Pölten, Saska (pokrajina), Sava Vladislavić Raguzinski, Sedmogodišnji rat, Senj, Severin na Kupi, Sinj, Sirmione, Sjeverna Bosna (1718. – 1739.), Skoplje, Slavenosrpski jezik, Slavenski kongres, Slavonska vojna krajina, Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj, Slovačka, Slovaci, Slovaci u Vojvodini, Slovenija, Slovenske pokrajine, Slovensko narodno buđenje, SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.), Sombor, Somborski šanac, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Srbi u Mađarskoj, Srbija, Srbija u Osmanskom Carstvu, Srijem, Srijemska Mitrovica, Srijemski Karlovci, Srpska pravoslavna Crkva, Srpskoslavenski jezik, SSŠ kralja Zvonimira, Stjepan Niczky, Suceava (grad), Sulejman II., Sulejmanov most, Sveti Lovreč, Svištov, Svištovski mir, Svibanjska deklaracija, Svjetionik Rt Savudrija, Talijanski iredentizam, Tarok, Temišvarski ajalet, Tirol (austrijska savezna zemlja), Titel, Trajektna luka Split, Trenkovi panduri, Tri podjele Poljske, Trident, Tridesetogodišnji rat, Triton (ratni brik), Trst, Udine, Ugarsko namjesničko vijeće, Ukrajinci u Vojvodini, Umljanović, Urban VIII., Uskočki rat, Vašvarski mir, Varaždin, Velika loža Ivanovskog reda Ugarske, Velika pokrajinska loža Hrvatske, Velika simbolička loža Ugarske, Veliki orijent Ugarske, Veliki požar u Varaždinu 1776., Veliki turski rat, Vinko Knežević, Vis, Vojna krajina, Vojvoda, Vojvodina, Vojvodina Auschwitz, Vojvodstvo, Vrbnik, Vukelići (pleme), Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Vuković, Wittelsbach, Wrocław, Zadarska županija, Zakarpatje, Zastava Republike Hrvatske, Zecca, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zemlje Krune sv. Vaclava, Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, 11. studenoga, 18. lipnja, 20. srpnja, 21. srpnja, 29. svibnja, 31. prosinca, 4. kolovoza, 4. ožujka, 53. pješačka pukovnija.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana