Brže od pregledniku!
48 odnosi: Autohtoni kultovi u Istri, Četvrt svetog Teodora u Puli, Brijuni, Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Budava, Buzet, Epulon, Este-kultura, Gradina na Brijunima, Hrvatska, Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Hrvatski povijesni prostor u antici, Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu, Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu, Iliri, Istarska županija, Istra, Julijska krajina, Kelti, Krk, Ližnjan, Liburni, Lika, Lovran, Maškin, Mate Križman, Mletačka utvrda u Puli, Nezakcij, Osnutak Pule, Popis indoeuropskih jezika, Povijesni centar Pule, Povijest, Povijest grada Senja, Povijest Istre, Povijest Pule, Pseudo-Skilak, Pula, Pulske fortifikacije, Raški zaljev, Rimska vlast u Iliriku, Rimski ratovi u Iliriku, Rovinj, Sveti Lovreč, Trst, Valtura, Veneti, Vrsar.
Autohtoni kultovi u Istri
Autohtoni kultovi u Istri religijski su kultovi u antičkoj Istri koji su se, unatoč mnoštvu orijentalnih, grčkih ili rimskih kultova, održali kroz stoljeća, što govori o snazi domaće duhovne ostavštine na istarskom poluotoku.
Novi!!: Histri i Autohtoni kultovi u Istri · Vidi više »
Četvrt svetog Teodora u Puli
Četvrt svetog Teodora u Puli dio je povijesnog centra Pule u kojemu je nakon požara započelo arheološko istraživanje kojim je otkriveno mnogo arheoloških nalaza vezanih s poviješću Pule.
Novi!!: Histri i Četvrt svetog Teodora u Puli · Vidi više »
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Novi!!: Histri i Brijuni · Vidi više »
Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj
Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava vinkovačka kultura koja nastavlja tradiciju vučedolske.
Novi!!: Histri i Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj · Vidi više »
Budava
Pregledna karta područja Budave Budava (tal. Badò) je draga na jugoistočnoj obali Istre.
Novi!!: Histri i Budava · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Histri i Buzet · Vidi više »
Epulon
Epulon (također poznat kao Epulo, Epulone ili Aepulo), histarski vladar koji je ratovao protiv Rimljana koji su pokušavali pokoriti Histriju na području današnje Hrvatske.
Novi!!: Histri i Epulon · Vidi više »
Este-kultura
Halštatske. Situla iz Vače, Slovenija Este-kultura je željeznodobna kultura nazvana po velikom groblju otkrivenome (19. st.) u gradu Este nedaleko od Padove, Italija.
Novi!!: Histri i Este-kultura · Vidi više »
Gradina na Brijunima
Brijuni su naseljeni su već u prapovijesno doba, o čemu svjedoče kameni, koštani i keramički nalazi iz neolitika (4000. pr.Kr.) i eneolitika (3000. pr. Kr.). Gradine Velog i Malog Brijuna podigli su brončanodobni stanovnici (oko 2000. pr. Kr.) i Histri, (oko 1000. pr. Kr.). Gradinska (kasteljerska) naselja, kiklopski zidovi na Gradini, tumuli, nekropole, ostatci gradina na Malom i Velom Brijunu svjedoče o naseljenosti otoka od ranoga brončanog do antičkog doba (nesonim Brevona).
Novi!!: Histri i Gradina na Brijunima · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Histri i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.
Novi!!: Histri i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii) su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja brončanoga doba i u antičko doba nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.
Novi!!: Histri i Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u antici
U kasno brončano doba javljaju se, ilirska plemena Japodi, Liburni, Delmati, Breuci, Kolapijani te Histri.
Novi!!: Histri i Hrvatski povijesni prostor u antici · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Histri i Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu
Brončano doba je prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita.
Novi!!: Histri i Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Histri i Iliri · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Histri i Istarska županija · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Histri i Istra · Vidi više »
Julijska krajina
Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.
Novi!!: Histri i Julijska krajina · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Histri i Kelti · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Histri i Krk · Vidi više »
Ližnjan
Ližnjan (tal. Lisignano) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Histri i Ližnjan · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Histri i Liburni · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Histri i Lika · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Histri i Lovran · Vidi više »
Maškin
Maškin je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, oko 1 km južno od rta Kurent kod Rovinja.
Novi!!: Histri i Maškin · Vidi više »
Mate Križman
'''Mate Križman''' Mate Križman (rođen 1934. u Šivatima kraj Žminja, Istra - 2019. u Zagrebu), klasični filolog, profesor grčkoga i latinskoga jezika, prevoditelj.
Novi!!: Histri i Mate Križman · Vidi više »
Mletačka utvrda u Puli
Topovi kod Mletačke utvrde u Puli Puli Mletačka utvrda u Puli izgrađena je na najznačajnijem strateškom mjestu pulskoga zaljeva, na brežuljku na kojem su prethodno Histri locirali svoju gradinu, Rimljani castrum, a feudalna gospoda srednjovjekovni kaštel.
Novi!!: Histri i Mletačka utvrda u Puli · Vidi više »
Nezakcij
Nezakcij (Vizače, lat. Nesactium), najstariji je grad u Istri, a nalazi se između Valture i Muntića u blizini pulske zračne luke.
Novi!!: Histri i Nezakcij · Vidi više »
Osnutak Pule
''Medeja''. Eugène Ferdinand Victor Delacroix (1862.). Pule. Osnutak Pule spominje se u nekoliko povijesnih izvora, a najpoznatija je legenda koja Pulu povezuje uz mitološku priču o Argonautima, moreplovcima koji su od Kolhiđana na Crnom moru oteli zlatno ovnovo runo, te bježeći Dunavom uzvodno došli do sjevernog Jadrana.
Novi!!: Histri i Osnutak Pule · Vidi više »
Popis indoeuropskih jezika
Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.
Novi!!: Histri i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »
Povijesni centar Pule
Povijesni centar Pule ili Stari grad Pula čini zaštićenu urbanističku cjelinu koja obuhvaća najjužu gradsku jezgru Pule, tj.
Novi!!: Histri i Povijesni centar Pule · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Histri i Povijest · Vidi više »
Povijest grada Senja
Grad Senj svoju povijest započinje već u vremenu prije nastanka Rimskog Carstva kada se na ovo područje naseljava prvo stanovništo.
Novi!!: Histri i Povijest grada Senja · Vidi više »
Povijest Istre
Istru naseljava u 11.
Novi!!: Histri i Povijest Istre · Vidi više »
Povijest Pule
Povijest Pule započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi Kaštel nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda Histra.
Novi!!: Histri i Povijest Pule · Vidi više »
Pseudo-Skilak
Pseudo-Skilak (sredina 4. stoljeća pr. Kr.), starogrčki je anonimni zemljopisac, M. Križman: Pseudo Skilak Pseudo-Skilak, u znanosti uobičajen pseudonim anonimnoga zemljopisca...Njegovo djelo Peripl.
Novi!!: Histri i Pseudo-Skilak · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Histri i Pula · Vidi više »
Pulske fortifikacije
San Giorgiu / Giorgetti Puljske fortifikacije ili fortifikacijski sustav Pule nastao je radi zaštite središnje ratne luke Austrougarske ratne mornarice.
Novi!!: Histri i Pulske fortifikacije · Vidi više »
Raški zaljev
Ušće Raše u Raški zaljev Raški zaljev zaljev je na istočnoj obali Hrvatske Istre jugozapadno od Labina.
Novi!!: Histri i Raški zaljev · Vidi više »
Rimska vlast u Iliriku
Rimske provincije na tlu Hrvatske Dva stoljeća poslije Grka na istočnu obalu Jadranskog mora dolaze Rimljani.
Novi!!: Histri i Rimska vlast u Iliriku · Vidi više »
Rimski ratovi u Iliriku
Ruševine Nezakcija. Histri, narod koji je u prapovijesno i antičko doba obitavao na istarskom poluotoku do rijeke Raše na istoku, gdje je graničio s Liburnima.
Novi!!: Histri i Rimski ratovi u Iliriku · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Histri i Rovinj · Vidi više »
Sveti Lovreč
Sveti Lovreč (talijanski: San Lorenzo del Pasenatico) gradić je i istoimena općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Histri i Sveti Lovreč · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Histri i Trst · Vidi više »
Valtura
Valtura (tal. Altura) mjesto je u jugoistočnoj Istri.
Novi!!: Histri i Valtura · Vidi više »
Veneti
Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.
Novi!!: Histri i Veneti · Vidi više »
Vrsar
Vrsar (tal. Orsera) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Histri i Vrsar · Vidi više »
