Brže od pregledniku!
16 odnosi: Bijeli Karpati, Bratislava, Devinsko Novo Selo, Gradišćanski Hrvati, Gustáv Husák, Hrvati, Hrvati s Moravskog polja, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska povijest, Hrvatske svjetske igre, Hrvatsko iseljeništvo, Kolinda Grabar-Kitarović, Muzej hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu, Slovačka, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Stanovništvo Slovačke.
Bijeli Karpati
Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Bijeli Karpati · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Bratislava · Vidi više »
Devinsko Novo Selo
Devinsko Novo Selo (slovački: Devínska Nová Ves, njemački: Thebenneudorf, mađarski: Devényújfalu) je gradska četvrt u Bratislavi.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Devinsko Novo Selo · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Gustáv Husák
Gustáv Husák Gustáv Husák (10. siječnja 1913. – 18. studenog 1991.), slovački političar, zadnji komunistički predsjednik Čehoslovačke i zloglasni čehoslovački komunistički vođa tijekom zadnjih 20 godina komunizma u Europi.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Gustáv Husák · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvati · Vidi više »
Hrvati s Moravskog polja
Zemljovid iz 1873. godine. Desno: Bratštatin, Fukšpil, Horisej. Desno ispod: Hrvatski Ogrun, Frama, Guštatin, Limištrof. Sredina: Rozvrtnjak/Stjevo. Sredina dolje prema desno: Selce/Maštrof, Šari Grad, Šarica, Krcej. Hrvati s Moravskog polja (njem. Marchfeldkroaten), bili su skupina ljudi koji su živjeli u Moravskom polju (njem. Marchfeld) u Donjoj Austriji.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvati s Moravskog polja · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatske svjetske igre
Zaštitni znak HSI-a Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvatske svjetske igre · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Muzej hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu
Muzej hrvatske kulture je muzej koji se nalazi u Devinskom Novom Selu, selu s velikom hrvatskom zajednicom.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Muzej hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Slovačka · Vidi više »
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je tijelo hrvatske državne uprave.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske · Vidi više »
Stanovništvo Slovačke
Etnička struktura rema podacima iz 2011. godine Slovačka prema podacima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ima 5,397,036 stanovnika, odnosno 110 stanovnika po km2.
Novi!!: Hrvati u Slovačkoj i Stanovništvo Slovačke · Vidi više »
