Brže od pregledniku!
63 odnosi: Acanthogobio, Autonomna regija Tibet, Azija, Žuti Ujguri, Žuto more, Biserna rijeka, Bohajsko more, Chou, Dinastija Shang, Dinastija Sung, Drugi kinesko-japanski rat, Duž rijeke tijekom Qingming festivala, Gansu, Guangdong, Hai He, Hebei, Henan, Hohhot, Huai He, Jinan, Kaifeng, Kina, Kineska arhitektura, Kineska jesetra, Kineski zid, Lanzhou, Liu Song, Luoyang, Nanjing, Ningxia, Ob, Peking, Pingyao, Pobuna Ana Lušana, Popis rijeka, Povijest kartografije, Povijest Kine, Povijest tehnologije, Prapovijest Kine, Pustinja, Qin (država), Qinghai, Rat na Pacifiku, Razdoblje proljeća i jeseni, Shandong, Shanxi, Sjeverni Wei, Song Shan, Tehnologija, Tehnologija drevne Kine, ..., Tehnologija drevnih civilizacija, Tianjin, Umjetnost drevne Mezopotamije, Umjetnost starog vijeka, Utočišta ptica selica na obali Žutog mora, Velika kineska nizina, Veliki kanal, Veliki skok naprijed, Wei, Xining, Yinchuan, Zemljopis Kine, Zhengzhou. Proširite indeks (13 više) »
Acanthogobio
Acanthogobio, manji rod subtropskih riba iz porodice šarana čiji je jedini predstavnik Acanthogobio guentheri iz kineskih rijeka Huang He i Sinin.
Novi!!: Huang He i Acanthogobio · Vidi više »
Autonomna regija Tibet
Autonomna regija Tibet (centralnotibetanski: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།, Bod-rang-skyong-ljongs Poi Ranggyong Jong; kin. 西藏自治区, pinyin: Xīzàng Zìzhìqū) je jedna od pet autonomnih regija NR Kine.
Novi!!: Huang He i Autonomna regija Tibet · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Huang He i Azija · Vidi više »
Žuti Ujguri
Žuti Ujguri /Juguri/, Turkijski narod nastanjen u kineskoj provinciji Gansu podrijetlom od starog naroda Huiqu koji se javlja još za dinastije Tang (518-907), i koji postepeno prelaze zapadno od Žute rijeke.
Novi!!: Huang He i Žuti Ujguri · Vidi više »
Žuto more
Žuto more more je koje se nalazi u Aziji u sjevernom umjerenom pojasu.
Novi!!: Huang He i Žuto more · Vidi više »
Biserna rijeka
Biserna rijeka ili Zhu Jiang, dužine od 2200 km, treća je najveća rijeka u Kini (nakon Yangtze i Huang Ho).
Novi!!: Huang He i Biserna rijeka · Vidi više »
Bohajsko more
Karta regije s označenim bohajskim morem Bohajsko more (kineski: 渤海; pinyin: Bó Hăi) predstavlja sjeverni dio Žutog mora s kojim je povezano preko Bohajskog prolaza.
Novi!!: Huang He i Bohajsko more · Vidi više »
Chou
Dinastija Chou ili Dinastija Zhou (kineski: 周朝, pinyin: Zhōu Cháo) je kineska dinastija koja je vladala istočnom središnjom Kinom od 1027. pr. Kr. do 256. pr. Kr., što je najduža vladavina od ijedna druge dinastije u kineskoj povijesti.
Novi!!: Huang He i Chou · Vidi više »
Dinastija Shang
kineskoj povijesti Dinastija Shāng (kineski: 商朝, pinyin: Shang Chao) ili Dinastija Yīn (殷代) (oko 1600. pr. Kr. do oko 1046. pr. Kr.) je prva povijesna kineska dinastija koja je vladala sjeveroistočnim dijelom područja poznatog kao „Uža Kina”, u dolini Žute rijeke.
Novi!!: Huang He i Dinastija Shang · Vidi više »
Dinastija Sung
Dinastija Sung ili Dinastija Song (kineski: 宋朝, pinyin: Sòng Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 960. do 1279. godine.
Novi!!: Huang He i Dinastija Sung · Vidi više »
Drugi kinesko-japanski rat
Drugi kinesko-japanski rat koji je trajao od 7. srpnja 1937. do 9. rujna 1945. bio je najveći azijski rat u 20. stoljeću.
Novi!!: Huang He i Drugi kinesko-japanski rat · Vidi više »
Duž rijeke tijekom Qingming festivala
Duž rijeke tijekom Qingming festivala ili Duž rijeke tijekom Dana čistog sjaja (kineski: 清明上河圖, pinyin: Qingming Shanghe Tu) je jedna od najznačajnijih slika kineskog slikarstva.
Novi!!: Huang He i Duž rijeke tijekom Qingming festivala · Vidi više »
Gansu
Gansu (kin. 甘肃, tradicionalni kineski: 甘肅, pinyin: Gānsù) je slabo naseljena pokrajina u središnjem dijelu Kine.
Novi!!: Huang He i Gansu · Vidi više »
Guangdong
Guangdong (kineski: 广东, pinyin: Guǎngdōng; kantonski: Gwóngdūng poznata i kao Kwangtung ili Pokrajina Kanton, je kineska pokrajina na južnom dijelu Narodne Republike Kine, na obali Južnokineskog mora. Guangdong u prijevodu znači „istočno prostranstvo”. Glavni grad Guangzhou i gospodarsko čvorište Shenzhen su među najmnogoljudnijim i najvažnijim gradovima u Kini. Bisernoj rijeci Ušće rijeke Xinfeng u rijeku Dong Jiang u gradu Heyuanu.
Novi!!: Huang He i Guangdong · Vidi više »
Hai He
Hai He (u prijevodu s kineskog znači "morska rijeka") je rijeka u Kini koja protiče kroz Peking i Tianjin, a ulijeva se u Bohajski zaljev.
Novi!!: Huang He i Hai He · Vidi više »
Hebei
Hebei (kin. 河北, Hebei) je kineska pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Kine.
Novi!!: Huang He i Hebei · Vidi više »
Henan
Henan (kineski 河南, pinyin Hénán), je kineska pokrajina u središnjem dijelu Kine.
Novi!!: Huang He i Henan · Vidi više »
Hohhot
Hohhot (mongolski:, Хөххот; kineski: 呼和浩特, pinyin: Hūhéhàotè) ili Hushi (呼市, Hūshì), prije poznat kao Kweisui (归绥, Guīsuí), je glavni grad kineske Autonomne regije Unutrašnja Mongolija, na sjeveru države.
Novi!!: Huang He i Hohhot · Vidi više »
Huai He
Rijeka Huai (kineski: 淮河, pinyin: Huái Hé) je rijeka u Kini.
Novi!!: Huang He i Huai He · Vidi više »
Jinan
Jinan (kineski: 济南) je administrativni centar kineske provincije Shandong od 2 798 000 stanovnika (prema procjeni iz 2007.).
Novi!!: Huang He i Jinan · Vidi više »
Kaifeng
Kaifeng (kineski: 开封市; što znači „proširiti granice”) je glavni grad istoimene prefekture u pokrajini Henan u Kini.
Novi!!: Huang He i Kaifeng · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Huang He i Kina · Vidi više »
Kineska arhitektura
Kineska tradicionalna arhitektura je arhitektura od drveta s originalnim sustavom konzola na široko razmaknutim stupovima koji su činili pravokutni tlocrt jasnih linija i raskošno ukrašenim krovovima.
Novi!!: Huang He i Kineska arhitektura · Vidi više »
Kineska jesetra
Kineska jesetra (lat. Acipenser sinensis), kritično je ugrožena vrsta roda Acipenser.
Novi!!: Huang He i Kineska jesetra · Vidi više »
Kineski zid
Kineski zid (kin. 万里长城/萬裡長城, Wànlĭ Chángchéng "zid dug 10.000 lia", ali i kin. 中国长城/中國長城 Zhōngguó Chángchéng "dugi kineski zid") predstavlja skupinu obrambenih zidova s tornjevima, u sjevernoj Kini.
Novi!!: Huang He i Kineski zid · Vidi više »
Lanzhou
Lanzhou (kineski: 蘭州, pinyin: Lánzhōu; doslovno: „Prefektura orhideja”) je najveći i glavni grad kineske pokrajine Gansu.
Novi!!: Huang He i Lanzhou · Vidi više »
Liu Song
Vladarska dinastija Liu Song (kineski: 劉宋朝 / 刘宋朝, pinyin: Liú Sòng Cháo); transliteracija: Liu Song Ć'ao), poznata i kao dinastija Song (宋朝), Raniji Song (前宋), ili Južni Song (南宋) je bila kineska dinastija koja je vladala južnom Kinom od 420. do 479. godine i koja je poznata kao prva od Južnih dinastija. ''Qilin'' s grobnice prvog cara dinastije Liu Song u Chuningu, Nanjing.
Novi!!: Huang He i Liu Song · Vidi više »
Luoyang
Luoyang (kineski: 洛阳 市, pinyin: Luòyáng) je grad na razini prefekture u Henanu, zapadnoj pokrajini Narodne Republike Kine.
Novi!!: Huang He i Luoyang · Vidi više »
Nanjing
Nanjing (ili Nanking) je glavni grad kineske provincije Jiangsu.
Novi!!: Huang He i Nanjing · Vidi više »
Ningxia
Ningxia (kin. 宁夏回族自治区), službeno Autonomna regija Ningxia naroda Hueja) - jedna od pet autonomnih regije NR Kine. Nalazi se u središnjem dijelu zemlje. Ima površinu od 66,461 km². Po površini i stanovništvu, jedna je od najmanjih kineskih regija. Kroz Ningxiju protječe Žuta rijeka, od istočnog prema sjevernom dijelu. Regija je uglavnom brdovita i predstavlja prijelaz prema mongolskim stepama. Na jugu i jugozapadu su planine Lijupan. Na sjeveru Ningxia obuhvaća dio ostataka Kineskog zida. Klima u Ningxiji je kontinentalna i sve sušnija kako se ide prema sjeveru. Tu vladaju i jaki vjetrovi. Glavni grad je Yinchuan s oko pola milijuna stanovnika. U regiji živi 5,900,000 ljudi (podatak iz 2006.). Narodi koje ovdje žive su: Han Kinezi (65,5 posto) i Huej Kinezi (33,9 posto).
Novi!!: Huang He i Ningxia · Vidi više »
Ob
Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Huang He i Ob · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Huang He i Peking · Vidi više »
Pingyao
Pingyao (kineski: 平遥, pinyin: Píngyáo) je grad i istoimena općina u središnjoj pokrajini Shanxi, Kina.
Novi!!: Huang He i Pingyao · Vidi više »
Pobuna Ana Lušana
Pobuna Ana Lušana (pojednostavljenim kineskim pismom: 安史之乱, tradicionalnim kineskim pismom 安史之亂) bio je građanski rat koji se odigrao u Kini tijekom dinastije Tang od 755. do 763. godine.
Novi!!: Huang He i Pobuna Ana Lušana · Vidi više »
Popis rijeka
Popis rijeka prema ukupnoj dužini: ime - dužina - država.
Novi!!: Huang He i Popis rijeka · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: Huang He i Povijest kartografije · Vidi više »
Povijest Kine
'''Povijesni razvoj Kine''' Kina je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4.000 godina.
Novi!!: Huang He i Povijest Kine · Vidi više »
Povijest tehnologije
Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.
Novi!!: Huang He i Povijest tehnologije · Vidi više »
Prapovijest Kine
Prapovijest Kine je razdoblje od prve pojave hominida na području današnje Kine, do prve pojave pisma, tj.
Novi!!: Huang He i Prapovijest Kine · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Huang He i Pustinja · Vidi više »
Qin (država)
Qin ili Ch'in (Wade-Giles) (秦), (778. pr. Kr.-207. pr. Kr.) bila je država u doba razdoblje Proljeća i Jeseni i Zaraćenih država u staroj Kini.
Novi!!: Huang He i Qin (država) · Vidi više »
Qinghai
Qinghai (kin.: 青海, Qīnghǎi - "plavo more") je prostrana i slabo naseljena pokrajina na zapadu Narodne Republike Kine.
Novi!!: Huang He i Qinghai · Vidi više »
Rat na Pacifiku
Rat na Pacifiku počeo je u Aziji izbijanjem Drugog kinesko-japanskog rata, 7. srpnja 1937. Iako se okvirno može gledati kao sukob u sukobu, rat na Pacifiku imao je važan utjecaj na poslijeratno stanje ne samo na prostoru Pacifika nego i čitavog svijeta.
Novi!!: Huang He i Rat na Pacifiku · Vidi više »
Razdoblje proljeća i jeseni
Razdoblje proljeća i jeseni (kineski: 春秋時代, pinyin: Chūnqiū Shídài) je razdoblje u povijesti Kine koje otprilike odgovara prvoj polovici Istočne dinastije Zhou (od druge polovice 8. stoljeća pr. Kr. do prve polovice 5. stoljeća pr. Kr.). Ime mu dolazi od Anala Proljeća i Jeseni, ljetopisa države Lu od 722. pr. Kr. do 481. pr. Kr., koja se tradicionalno pripisuje Konfuciju.
Novi!!: Huang He i Razdoblje proljeća i jeseni · Vidi više »
Shandong
Shandong (kineski 山東 / 山东, pinyin: Shāndōng; transliteracija: Šandung; što doslovno znači „istočno od gorja Taihang”) je pokrajina na istoku Narodne Republike Kine.
Novi!!: Huang He i Shandong · Vidi više »
Shanxi
Shanxi (kin. 山西; transliteracija: Šansi) je pokrajina u sjeveroistočnom dijelu središnje Kine.
Novi!!: Huang He i Shanxi · Vidi više »
Sjeverni Wei
Dinastija Sjeverni Wei (kineski: 北魏朝, pinyin: Běi Wèi Cháo), poznata i kao Tuoba Wei (拓拔魏), Kasniji Wei (後魏) ili Yuan Wei (元魏), bila je kineska dinastija koja je vladala sjevernom Kinom od 386.
Novi!!: Huang He i Sjeverni Wei · Vidi više »
Song Shan
Planina Song (kineski: 嵩山; pinyin: Sōngshān) je planina velikog povijesnog i kulturnog značaja za Kineze.
Novi!!: Huang He i Song Shan · Vidi više »
Tehnologija
Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.
Novi!!: Huang He i Tehnologija · Vidi više »
Tehnologija drevne Kine
Kineski abak ili računaljka. drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). Najstarija sačuvana knjiga tiskana pomoću čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima ''Dharani sutra'' (između 650. i 670.). Knjiga ''Diamond Sutra'' iz 868. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Prvi papirnati novac iz 10. stoljeća (''Jiao zi''). dinastije Yuan (1271. – 1368.). dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Magnetni kamen ili prirodno magnetizirani magnetit koji se koristio kod prvih kineskih kompasa. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). sata iz 1088. (''Kozmički stroj''). Kineski zid kod Juyongguana. Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke Huang He (Žuta rijeka).
Novi!!: Huang He i Tehnologija drevne Kine · Vidi više »
Tehnologija drevnih civilizacija
navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.
Novi!!: Huang He i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »
Tianjin
Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Huang He i Tianjin · Vidi više »
Umjetnost drevne Mezopotamije
Ištarinih dveri'' Babilona. Umjetnost drevne Mezopotamije čine umjetnička djela koja su nastala na području Mezopotamije od 3500. pr. Kr. do 330. pr. Kr. To su djela naroda Sumerana, Akađana, Babilonaca, Asiraca i Perzijanaca.
Novi!!: Huang He i Umjetnost drevne Mezopotamije · Vidi više »
Umjetnost starog vijeka
Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnikaIsman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81. Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.
Novi!!: Huang He i Umjetnost starog vijeka · Vidi više »
Utočišta ptica selica na obali Žutog mora
Utočišta ptica selica uz obalu Žutog mora (kineski: 丹霞地貌, pinyin: dānxiá dìmào) je naziv za sustav plimnih blatina koji se smatra najvećim na svijetu.
Novi!!: Huang He i Utočišta ptica selica na obali Žutog mora · Vidi više »
Velika kineska nizina
Velika kineska nizina Velika kineska nizina (pojednostavljeni kineski: 华北平原) je veliki rasjedni bazen nastao u kasnom paleogenu i neogenu, a zatim modificiran naslagama Žute rijeke (Huang He).
Novi!!: Huang He i Velika kineska nizina · Vidi više »
Veliki kanal
Veliki kanal, vrlo često i Carski kanal (kineski: 大運河, pinyin: Dà Yùnhé) poznat i pod nazivom Veliki kanal Beijing-Hangzhou (kineski: 京杭大運河, pinyin: Jīng Háng Dà Yùnhé) je najduži postojeći kanal ili umjetna rijeka na svijetu.
Novi!!: Huang He i Veliki kanal · Vidi više »
Veliki skok naprijed
Veliki skok naprijed ili Veliki korak naprijed (kineski 大跃进) Narodne republike Kine je bio ekonomski i socijalni plan na snazi od 1958. do 1961. čiji je cilj bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu.
Novi!!: Huang He i Veliki skok naprijed · Vidi više »
Wei
* Wei (rijeka), pritoka rijeke Huang He.
Novi!!: Huang He i Wei · Vidi više »
Xining
Xining (kineski: 西宁) nekadašnji Siling je administrativni centar kineske provincije Qinghai od 1 048 000 stanovnika (prema procjeni iz 2007.).
Novi!!: Huang He i Xining · Vidi više »
Yinchuan
Yinchuan (kineski: 银川), je administrativni centar kineske Autonomne regije naroda Hui - Ningxia od 991 000 stanovnika (prema procjeni iz 2007.).
Novi!!: Huang He i Yinchuan · Vidi više »
Zemljopis Kine
Zemljopisna karta Kine Kina je država smještena u istočnoj Aziji, a graniči s još četrnaest država, uključujući Mongoliju na sjeveru; Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Afganistan i Pakistan na zapadu; Indija, Nepal i Butan na jugozapadu; Mianmar, Laos i Vijetnam na jugu; Sjeverna Koreja na jugoistoku; a Rusija na sjeveroistoku i sjeverozapadu.
Novi!!: Huang He i Zemljopis Kine · Vidi više »
Zhengzhou
Zhengzhou (kineski: 郑州市, pinyin: Zhèngzhōu; što znači „Naselje Zhenga”) je najveći i glavni grad pokrajine Henan u Kini.
Novi!!: Huang He i Zhengzhou · Vidi više »
