Otvori u Google MapamaSadržaj
50 odnosi: Albert Abraham Michelson, Angela Davis, Anselm Salomon von Rothschild, August Kundt, Željko Ivanković, Berlin, Carl Friedrich von Weizsäcker, Carl Ritter, Dževad Karahasan, Dennis Gabor, Erwin Schrödinger, Friedrich Paschen, Geografija, Gustav Ludwig Hertz, Gustav Robert Kirchhoff, Hans Geiger, Heinrich Dressel, Heinrich Kiepert, Heinrich Rudolf Hertz, Hermann von Helmholtz, Hilda Geiringer, Jacobus Henricus van 't Hoff, James Franck, Johann Franz Encke, John von Neumann, Joschka Fischer, Julius Plücker, Karl Marx, Karl Sigismund Kunth, Kronecker-Capellijev teorem, Kurt Lewin, Leó Szilárd, Leopold Kronecker, Lise Meitner, Martin Heinrich Klaproth, Matematičar, Max Born, Max von Laue, Max Weber, Mayer Carl von Rothschild, Paul Drude, Peter Debye, Snježana Kordić, Ursula Hirschmann, Vatroslav Jagić, Walther Bothe, Walther Hermann Nernst, Werner Heisenberg, Wilhelm von Humboldt, Wilhelm Wien.
Albert Abraham Michelson
Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Albert Abraham Michelson
Angela Davis
Angela Yvonne Davis (Birmingham, Alabama, 26. siječnja 1944.) je američka marksistička i feministička politička aktivistica, filozofkinja, akademska djelatnica i autorica sa statusom profesora na Sveučilištu u Kaliforniji u Santa Cruzu.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Angela Davis
Anselm Salomon von Rothschild
Anselm Salomon von Rothschild (Frankfurt am Main, 29. siječnja 1803. – Beč, 27. srpnja 1874.), austrijski bankar, osnivač banke Creditanstalt, član austrijske loze bogate bankarske obitelji Rothschild.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Anselm Salomon von Rothschild
August Kundt
August Kundt (Schwerin, 18. studenog 1839. – Israelsdorf, 21. svibnja 1894.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i August Kundt
Željko Ivanković
Željko Ivanković (Vareš, 29. kolovoza 1954.) je hrvatski i bosanskohercegovački književnik, književni kritičar, prevoditelj, urednik i publicist.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Željko Ivanković
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Berlin
Carl Friedrich von Weizsäcker
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Carl Friedrich von Weizsäcker
Carl Ritter
'''Carl Ritter''' Carl Ritter (Quedlinburg, 7. kolovoza 1779. – Berlin, 28. rujna 1859.) bio je njemački geograf.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Carl Ritter
Dževad Karahasan
Dževad Karahasan Dževad Karahasan (Duvno, 25. siječnja 1953. – Graz, 19. svibnja 2023.) bio je bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Dževad Karahasan
Dennis Gabor
Dennis Gabor (Budimpešta, 5. lipnja 1900. – London, 9. veljače 1979.), britanski inženjer elektrotehnike i fizičar madžarskog podrijetla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Dennis Gabor
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Erwin Schrödinger
Friedrich Paschen
Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Friedrich Paschen
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Geografija
Gustav Ludwig Hertz
električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Gustav Ludwig Hertz
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Gustav Robert Kirchhoff
Hans Geiger
Geigerov brojač. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Hans Geiger, puno ime Johannes Wilhelm Geiger (Neustadt an der Weinstraße, 30. rujna 1882. – Potsdam,24. rujna 1945.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hans Geiger
Heinrich Dressel
Heinrich Dressel (1907.) Heinrich Dressel (16. lipnja 1845. u Rimu – 17. srpnja 1920. u Teisendorfu) bio je njemački arheolog.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Heinrich Dressel
Heinrich Kiepert
Heinrich Kiepert lat icon ''Imperium Romanum''(reizdanje iz 1903.) Heinrich Kiepert (Berlin, 31. srpnja 1818. − Berlin, 21. travnja 1899.), njemački zemljopisac i kartograf koji je djelovao tijekom 19. stoljeća.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Heinrich Kiepert
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Heinrich Rudolf Hertz
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hermann von Helmholtz
Hilda Geiringer
Hilda Geiringer, poznata i kao Hilda von Mises, austrijska matematičarka i sveučilišna predavačica u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Hilda Geiringer
Jacobus Henricus van 't Hoff
Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Jacobus Henricus van 't Hoff
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i James Franck
Johann Franz Encke
Venerinog prijelaza da bi se odredila Sunčeva paralaksa. Johann Franz Encke (Hamburg, 23. rujna 1791. – Spandau, 26. kolovoza 1865.), njemački astronom i matematičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Johann Franz Encke
John von Neumann
John von Neumann (mađarski Margittai Neumann János Lajos) (Budimpešta, Austro-Ugarska, 28. prosinca 1903. – Washington, SAD, 2. veljače 1957.) je bio američki matematičar i polihistor mađarskog porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i John von Neumann
Joschka Fischer
Joschka Fischer (rođ. Joseph Martin Fischer), Gerabronn, 12. travnja 1948., njemački je političar koji je obnašao dužnosti ministra vanjskih poslova i zamjenika kancelara u vladi Gerharda Schrödera 1998. – 2005. Joschka Fischer je kao vrlo mlad sudjelovao u zapadnonjemačkim studentskom pokretima.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Joschka Fischer
Julius Plücker
Julius Plücker (Elberfeld, 16. kolovoza 1801. – Bonn, 22. svibnja 1868.), njemački matematičar i fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Julius Plücker
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Karl Marx
Karl Sigismund Kunth
Karl Sigismund Kunth (Leipzig, 18. lipnja 1788. – 22. ožujka 1850.), u engleskim tekstovima kao Carl odnosno Charles Sigismund Kunth, bio je njemački botaničar, biolog i istraživač.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Karl Sigismund Kunth
Kronecker-Capellijev teorem
U linearnoj algebri, Kronecker-Capellijev teorem daje nužan i dovoljan uvjet da bi sustav linearnih jednadžbi imao rješenje.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kronecker-Capellijev teorem
Kurt Lewin
Kurt Lewin (Mogilno, 9. rujna 1890. – Newtonville, 12. veljače 1947.), njemačko-američki psiholog, poznat po psihološkoj teoriji polja, prema kojoj ljudsko ponašanje ovisi o pojedinčevoj psihološkoj okolini.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Kurt Lewin
Leó Szilárd
Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Leó Szilárd
Leopold Kronecker
Leopold Kronecker (Liegnitz, 7. prosinca 1823. – Berlin, 29. prosinca 1891.) bio je istaknuti njemački matematičar i logičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Leopold Kronecker
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Lise Meitner
Martin Heinrich Klaproth
Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Martin Heinrich Klaproth
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Matematičar
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max Born
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max von Laue
Max Weber
Max Weber Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Max Weber
Mayer Carl von Rothschild
Barun Mayer Carl von Rothschild (1820. – 1886.) Mayer Carl von Rothschild (Frankfurt na Majni, 5. kolovoza 1820. – Frankfurt na Majni, 16. listopada 1886.), njemački bankar i političar iz talijanske loze Rothschildovih, bogate bankarske obitelji židovskog porijekla.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Mayer Carl von Rothschild
Paul Drude
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. m. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Paul Drude ili punim imenom Paul Karl Ludwig Drude (Braunschweig, 12. srpnja 1863. – Berlin, 5. srpnja 1906.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Paul Drude
Peter Debye
Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Peter Debye
Snježana Kordić
Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska je jezikoslovka i kroatistica, široj javnosti poznata po knjizi Jezik i nacionalizam.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Snježana Kordić
Ursula Hirschmann
Ursula Hirschmann (Berlin, 2. rujna 1913. – Rim, 8. siječnja 1991.) bila je njemačka političarka i antifašistička aktivistica, zagovornica europskog federalizma.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Ursula Hirschmann
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Vatroslav Jagić
Walther Bothe
spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Walther Bothe
Walther Hermann Nernst
Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Walther Hermann Nernst
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Werner Heisenberg
Wilhelm von Humboldt
Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wilhelm von Humboldt
Wilhelm Wien
Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.
Pogledaj Humboldtovo sveučilište u Berlinu i Wilhelm Wien
Također poznat kao Sveučilište u Berlinu.