Brže od pregledniku!
28 odnosi: Amalteja (mjesec), Astrognozija, Školski predmeti u Hogwartsu, Brzina svjetlosti, Europa (mjesec), Galilejanski mjeseci, Galileo (svemirska letjelica), Ija, Io, Izvanzemaljsko nebo, Jezero, Jupiter, Jupiterovi pravilni sateliti, Jupiterovi prirodni sateliti, Kozmogonija, New Horizons, Okultacija, Ole Rømer, Orbitalna rezonancija, Pluton, Polarna svjetlost, Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru, Povijest astronomije, Simon Marius, Sunčev sustav, Triton (mjesec), Voyager 1, Voyager 2.
Amalteja (mjesec)
Amalteja (grč. Αμάλθεια) je treći poznati satelit Jupitera.
Novi!!: Ija (mjesec) i Amalteja (mjesec) · Vidi više »
Astrognozija
Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenoga 2003. α Kentaura. Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje) je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog).
Novi!!: Ija (mjesec) i Astrognozija · Vidi više »
Školski predmeti u Hogwartsu
Škola vještičarenja i čarobnjaštva u Hogwartsu imaginarna je škola koja je glavno mjesto radnje romana o Harryju Potteru autorice J. K. Rowling.
Novi!!: Ija (mjesec) i Školski predmeti u Hogwartsu · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Ija (mjesec) i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Novi!!: Ija (mjesec) i Europa (mjesec) · Vidi više »
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Novi!!: Ija (mjesec) i Galilejanski mjeseci · Vidi više »
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Novi!!: Ija (mjesec) i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »
Ija
* Ija (mitologija), lik iz grčke mitologije.
Novi!!: Ija (mjesec) i Ija · Vidi više »
Io
* Ija (mitologija) (latinski Io), lik iz grčke mitologije.
Novi!!: Ija (mjesec) i Io · Vidi više »
Izvanzemaljsko nebo
William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.
Novi!!: Ija (mjesec) i Izvanzemaljsko nebo · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Ija (mjesec) i Jezero · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Ija (mjesec) i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi pravilni sateliti
Jupiterovi pravilni sateliti su Saturnovi prirodni sateliti u pravilnim progradnim putanjama, uglavnom s vrlo malim ekscentricitetima putanje i inklinacijama prema Jupiterovom ekvatoru.
Novi!!: Ija (mjesec) i Jupiterovi pravilni sateliti · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Ija (mjesec) i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Ija (mjesec) i Kozmogonija · Vidi više »
New Horizons
New Horizons, NASA-ina svemirska sonda lansirana s ciljem istraživanje patuljastog planeta Plutona i njegovih pet prirodnih satelita: Harona, Hidre, Nikte, Kerbera i Stiksa.
Novi!!: Ija (mjesec) i New Horizons · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Ija (mjesec) i Okultacija · Vidi više »
Ole Rømer
Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.
Novi!!: Ija (mjesec) i Ole Rømer · Vidi više »
Orbitalna rezonancija
Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.
Novi!!: Ija (mjesec) i Orbitalna rezonancija · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Ija (mjesec) i Pluton · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Ija (mjesec) i Polarna svjetlost · Vidi više »
Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru
Ovo je popis tijela Sunčeva sustava prema polumjeru, složen u silaznom slijedu srednjeg volumetrijskog polumjera.
Novi!!: Ija (mjesec) i Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Ija (mjesec) i Povijest astronomije · Vidi više »
Simon Marius
Simon Marius (lat. Simon Mayr; 20. siječnja 1573. – 5. siječnja 1625.) bio je njemački astronom.
Novi!!: Ija (mjesec) i Simon Marius · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Ija (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »
Triton (mjesec)
Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.
Novi!!: Ija (mjesec) i Triton (mjesec) · Vidi više »
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Novi!!: Ija (mjesec) i Voyager 1 · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Ija (mjesec) i Voyager 2 · Vidi više »
