Brže od pregledniku!
80 odnosi: Akcelerometar, Ampèreov zakon, André-Marie Ampère, Augustin Jean Fresnel, Bernhard Riemann, Bezvučni postalveolarni frikativ, Biot–Savartov zakon, Blaise Pascal, Brojilo električne energije, Carl Friedrich Gauss, Carl Gustav Jacobi, Carnotov ciklus, Centar masa, Derivacija, Diferencijalni račun, Divergencija polja, Duljina, Električna vodljivost, Električni tok, Elektrodinamika, Energetska bilanca podzemnih voda, Energija električnog polja, Fractional Differential Calculus, Gaussov zakon, Gaussov zakon za magnetizam, Geometrija (Descartes), Georges-Louis Leclerc de Buffon, Gottfried Leibniz, Hidraulički skok, Hiperbolne funkcije, Impuls sile, Indijska matematika, Infinitezimalni račun, Integral (razdvojba), Integriranje pomoću Eulerove formule, Isaac Newton, Jacob Bernoulli, Jednadžba, Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, Kondukcija topline, Leonhard Euler, Lewis Fry Richardson, Louis-Antoine de Bougainville, Maria Gaetana Agnesi, Matematička analiza, Matematika, Maxwellove jednadžbe, Metoda parcijalne integracije, Mihail Vasiljevič Ostrogradski, Moment inercije, ..., Numerička analiza, Obujam, Ogib, Pap Aleksandrijski, Paul Drude, Paul Guldin, Popis integrala arc funkcija, Popis integrala eksponencijalnih funkcija, Popis integrala hiperbolnih funkcija, Popis integrala inverznih hiperbolnih funkcija, Popis integrala iracionalnih funkcija, Popis integrala logaritamskih funkcija, Popis integrala racionalnih funkcija, Popis integrala trigonometrijskih funkcija, Popis uobičajenih zabluda, Popisi integrala, Prognostička karta, Rad (fizika), Riemannov teorem, Rotacija polja, Siméon Denis Poisson, Sinoptička meteorologija, Tablica integrala, Toplinska vodljivost, Toplinsko zračenje, Ubrzanje, Valna funkcija, Vremenska prognoza, Vrijednost robe, Zvrk. Proširite indeks (30 više) »
Akcelerometar
Osnovni način rada mehaničkog akcelerometra. Mjerač ubrzanja ili G-metar. piezoelektričnog učinka. Pametni telefon ''Galaxy Nexus'' s ugrađenim akcelerometrom. Izgled jednog poluvodičkog akcelerometra. Akcelerometar (lat. acceler: ubrzati + grč. μέτρον: mjera) ili mjerač ubrzanja je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje akceleracije (ubrzanja) tijela u navigaciji, aeronautici, seizmologiji.
Novi!!: Integral i Akcelerometar · Vidi više »
Ampèreov zakon
električnih naboja. Ampèreov zakon je fizikalni zakon koji izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica gibanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave: Nazvan je po A. M. Ampèreu, koji je utemeljio elektromagnetizam.
Novi!!: Integral i Ampèreov zakon · Vidi više »
André-Marie Ampère
André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.
Novi!!: Integral i André-Marie Ampère · Vidi više »
Augustin Jean Fresnel
Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.
Novi!!: Integral i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Novi!!: Integral i Bernhard Riemann · Vidi više »
Bezvučni postalveolarni frikativ
Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Integral i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »
Biot–Savartov zakon
električnog vodiča. električne struje, tada su prsti savinuti u smjeru jakosti magnetskoga polja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). električnih naboja. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električne struje. Biot–Savartov zakon ili Laplaceov zakon je fizikalni zakon koji opisuje vezu između jakosti magnetskoga polja i stalne električne struje koja ga je prouzročila.
Novi!!: Integral i Biot–Savartov zakon · Vidi više »
Blaise Pascal
Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.
Novi!!: Integral i Blaise Pascal · Vidi više »
Brojilo električne energije
Brojilo na kojem se očitava potrošena električna energija. brojanja okretaja. rotorska pločica se vidi u središtu brojila. elektroničkog brojila. Dvotarifno električno brojilo. Brojilo električne energije ili električno brojilo je mjerni instrument ili uređaj koji, radi obračuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i bilježi električnu energiju što se kroza nj prenosi.
Novi!!: Integral i Brojilo električne energije · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Integral i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Carl Gustav Jacobi
Carl Gustav Jacobi (Potsdam, 10. prosinca 1804. – Berlin, 18. veljače 1851.), njemački matematičar.
Novi!!: Integral i Carl Gustav Jacobi · Vidi više »
Carnotov ciklus
Svaki termodinamički sustav postoji u određenom stanju.
Novi!!: Integral i Carnotov ciklus · Vidi više »
Centar masa
ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.
Novi!!: Integral i Centar masa · Vidi više »
Derivacija
Pravac ''L'' tangira funkciju ''f'' u točki ''P'' čija derivacija odgovara nagibu pravca ''L'' u točki ''P'' U matematici derivacije funkcija zajedno s integralnim računom glavne su osnove infinitezimalnog računa koji ima široku primjenu u svim znanstvenim i mnogim drugim područjima gdje je potreban proračun razvoja funkcije u određenom intervalu.
Novi!!: Integral i Derivacija · Vidi više »
Diferencijalni račun
Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu. Diferencijalni račun je područje unutar matematičke analize koja se bavi derivacijama i diferencijalima.
Novi!!: Integral i Diferencijalni račun · Vidi više »
Divergencija polja
U vektorskoj analizi divergencija je operator kojim se određuje jakost izvorā vektorskog polja po prostoru.
Novi!!: Integral i Divergencija polja · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Integral i Duljina · Vidi više »
Električna vodljivost
m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).
Novi!!: Integral i Električna vodljivost · Vidi više »
Električni tok
Električni tok ili električni fluks je fizikalna veličina koja predstavlja broj silnica električnog polja koje prolaze kroz određenu plohu (površ).
Novi!!: Integral i Električni tok · Vidi više »
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Integral i Elektrodinamika · Vidi više »
Energetska bilanca podzemnih voda
desno Energetska bilanca podzemnih voda je bilanca podzemnih voda u smislu dolazne hidraulične energije povezane s protokom koji ulazi u kontrolni volumen i protokom koji izlazi iz kontrolnog volumena.
Novi!!: Integral i Energetska bilanca podzemnih voda · Vidi više »
Energija električnog polja
električna naboja. električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električnog kondenzatora. nm. Skica uz energiju elektrona. Energija električnog polja je pojava koja nam objašnjava da električno polje u sebi sadržava energiju.
Novi!!: Integral i Energija električnog polja · Vidi više »
Fractional Differential Calculus
Fractional Differential Calculus (FDC, Fractional Differ. Calc.), (pristupljeno 10. rujna 2019.) međunarodni je matematički časopis sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Integral i Fractional Differential Calculus · Vidi više »
Gaussov zakon
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električna naboja. Sferna ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha. dielektrični materijal. Radijalno (poprečno) električno polje pozitivne kugle. Električni tok kroz cilindričnu površinu. Električni tok točkastog naboja unutar kugle. Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Gaussov zakon ili Gaussov zakon električnoga polja (po Carlu Friedrichu Gaussu) je fizikalni zakon prema kojemu su silnice električnoga polja otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s dielektričnom permitivnošću vakuuma.
Novi!!: Integral i Gaussov zakon · Vidi više »
Gaussov zakon za magnetizam
Magnetsko polje zavojnice kojom teče struja predočeno je silnicama. U fizici, Gaussov zakon za magnetizam čini jednu od četiri Maxwellove jednadžbe koje su temelj klasične elektrodinamike.
Novi!!: Integral i Gaussov zakon za magnetizam · Vidi više »
Geometrija (Descartes)
Prva stranica ''Geometrije'' La Géométrie, glavno djelo francuskog znanstvenika Renéa Descartesa.
Novi!!: Integral i Geometrija (Descartes) · Vidi više »
Georges-Louis Leclerc de Buffon
Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon (ʒɔʁʒ lwi ləklɛʁ kɔ̃t də byfɔ̃); Montbard, 7. rujna 1707. – Pariz, 16. travnja 1788.), francuski prirodoslovac, matematičar, kozmolog i enciklopedist. Njegovi su radovi utjecali na slijedeće dvije generacije prirodoslovaca, uključujući i Jeana-Baptistea Lamarcka i Georgesa Cuviera. Tijekom svog života, Buffon je objavio trideset i šest svezaka svojeg kapitalnog djela Histoire Naturelle, a tijekom slijedećih dvadeset godina nakon njegove smrti, objavljeni su i dodatni svesci na temelju bilješki i daljih istraživanja Govorilo se da je "Buffon, istinski otac svega znanja u prirodoslovlju u drugoj polovici 18. stoljeća".Mayr, Ernst 1981. The Growth of Biological Thought. Cambridge: Harvard. str. 330. Buffon je obnašao dužnost intendanta (ravnatelja) glavnog pariškog botaničkog vrta "Jardin du Roi", danas zvanog Jardin des Plantes.
Novi!!: Integral i Georges-Louis Leclerc de Buffon · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Integral i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Hidraulički skok
Gumeni čamac je naišao na hidraulički skok Kad mlaz vode dotakne dno, stvori se krug u kojem voda teče brzo (tanak je i jednolik), a zatim dođe do hidrauličkog skoka, kojeg predstavlja stacionarni kružni val, te iza njega voda teče sporije Prikaz ponašanja hidrauličkog skoka Pojava hidrauličkog skoka u prirodi na vodopadima Brana Burdekin na rijeci Burdekin (Queensland, Australija) pokazuje istaknuti hidraulički skok Vodopad Saint Anthony na rijeci Mississippi pokazuje istaknut hidraulički skok Nadkritično strujanje na preljevu Brane Cleveland, na rijeci Capilano, British Columbia, Kanada. Rasipanje energije na preljevu brane, koristenjem hidrauličkog skoka Hidraulički skok je pojava u dinamici fluida, koja se javlja pri prijelazu nadkritičnog u podkritično strujanje.
Novi!!: Integral i Hidraulički skok · Vidi više »
Hiperbolne funkcije
Graf osnovnih hiperbolnih funkcija hiperbole, apscisa i pravac kroz ishodište i točku (ch ''a'', sh ''a'') zatvaraju površinu ploštine ''a''/2. Hiperbolne funkcije su funkcije u matematici koje odgovaraju trigonometrijskim funkcijama (sinus, kosinus itd.) na hiperboli.
Novi!!: Integral i Hiperbolne funkcije · Vidi više »
Impuls sile
elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.
Novi!!: Integral i Impuls sile · Vidi više »
Indijska matematika
Indijska matematika se razvila na Indijskom potkontinentu od 1200.
Novi!!: Integral i Indijska matematika · Vidi više »
Infinitezimalni račun
Infinitezimalni račun je grana matematike, koja se bavi funkcijama, derivacijama, integralima, limesima funkcije i graničnim vrijednostima.
Novi!!: Integral i Infinitezimalni račun · Vidi više »
Integral (razdvojba)
* Integral, pojam u višoj matematici.
Novi!!: Integral i Integral (razdvojba) · Vidi više »
Integriranje pomoću Eulerove formule
Integracija pomoću Eulerove formule metoda je rješavanja integrala trigonometrijskih funkcija koje pomoću Eulerove formule pretvaramo u integrale eksponencijalnih funkcija.
Novi!!: Integral i Integriranje pomoću Eulerove formule · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Integral i Isaac Newton · Vidi više »
Jacob Bernoulli
Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.
Novi!!: Integral i Jacob Bernoulli · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: Integral i Jednadžba · Vidi više »
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu ili jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje je gibanje po pravcu kod kojega se ubrzanje (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem.
Novi!!: Integral i Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu · Vidi više »
Kondukcija topline
topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.
Novi!!: Integral i Kondukcija topline · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Integral i Leonhard Euler · Vidi više »
Lewis Fry Richardson
atmosferske fronte. meteorološkoj karti. Lewis Fry Richardson (Newcastle upon Tyne, 11. listopada 1881. – Kilmun, 30. rujna 1953.), engleski matematičar, meteorolog i fiziolog.
Novi!!: Integral i Lewis Fry Richardson · Vidi više »
Louis-Antoine de Bougainville
Portret Louisa Antoinea de Bougainvillea, rad Jean-Pierre Franquela Louis-Antoine de Bougainville (Pariz, 12. studenog 1729. – Pariz, 31. kolovoza 1811.), francuski časnik, matematičar i viceadmiral, jedan od značajnijih pomoraca i istraživača 20. stoljeća, prvi Francuz koji je oplovio svijet (1766. – 1769.). Po njemu se zove pacifički otok Bougainville.
Novi!!: Integral i Louis-Antoine de Bougainville · Vidi više »
Maria Gaetana Agnesi
Maria Gaetana Agnesi (Milano, 16. svibnja 1718. – Milano, 9. siječnja 1799.) je bila talijanska matematičarka.
Novi!!: Integral i Maria Gaetana Agnesi · Vidi više »
Matematička analiza
Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.
Novi!!: Integral i Matematička analiza · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Integral i Matematika · Vidi više »
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.
Novi!!: Integral i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »
Metoda parcijalne integracije
Metoda parcijalne integracije je postupak u matematici u kojemu se integral koji se ne može izračunati svodi na integral koji može.
Novi!!: Integral i Metoda parcijalne integracije · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Ostrogradski
Mihail Vasiljevič Ostrogradski (Pašenna, 24. rujna 1801. – Poltava, 1. siječnja 1862.), ukrajinski matematičar.
Novi!!: Integral i Mihail Vasiljevič Ostrogradski · Vidi više »
Moment inercije
Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.
Novi!!: Integral i Moment inercije · Vidi više »
Numerička analiza
Numerička analiza je grana numeričke matematike koja se bavi pronalaženjem i unapređivanjem algoritama za numeričko izračunavanje vrijednosti vezanih uz matematičku analizu, poput numeričkog integriranja, numeričkog deriviranja i numeričkog rješavanja diferencijalnih jednadžbi.
Novi!!: Integral i Numerička analiza · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Integral i Obujam · Vidi više »
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Novi!!: Integral i Ogib · Vidi više »
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Novi!!: Integral i Pap Aleksandrijski · Vidi više »
Paul Drude
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. m. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Paul Drude ili punim imenom Paul Karl Ludwig Drude (Braunschweig, 12. srpnja 1863. – Berlin, 5. srpnja 1906.), njemački fizičar.
Novi!!: Integral i Paul Drude · Vidi više »
Paul Guldin
Paul Guldin, (krsno ime Habakuk) (Mels, 12. lipnja 1577. – Graz, 3. studenog 1643.), švicarski matematičar, isusovac.
Novi!!: Integral i Paul Guldin · Vidi više »
Popis integrala arc funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) racionalnih funkcija za integrande koji sadrže inverzne trigonometrijske funkcije (poznate i kao “arc funkcije&rdquo).
Novi!!: Integral i Popis integrala arc funkcija · Vidi više »
Popis integrala eksponencijalnih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) eksponencijalnih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala eksponencijalnih funkcija · Vidi više »
Popis integrala hiperbolnih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) hiperbolnih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala hiperbolnih funkcija · Vidi više »
Popis integrala inverznih hiperbolnih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) inverznih (area) hiperbolnih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala inverznih hiperbolnih funkcija · Vidi više »
Popis integrala iracionalnih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) iracionalnih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala iracionalnih funkcija · Vidi više »
Popis integrala logaritamskih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) logaritamskih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala logaritamskih funkcija · Vidi više »
Popis integrala racionalnih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) racionalnih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala racionalnih funkcija · Vidi više »
Popis integrala trigonometrijskih funkcija
Slijedi popis integrala (antiderivacija funkcija) trigonometrijskih funkcija.
Novi!!: Integral i Popis integrala trigonometrijskih funkcija · Vidi više »
Popis uobičajenih zabluda
Ovo je popis uobičajenih zabluda.
Novi!!: Integral i Popis uobičajenih zabluda · Vidi više »
Popisi integrala
Pogledati sljedeće stranice za popise integrala.
Novi!!: Integral i Popisi integrala · Vidi više »
Prognostička karta
Sinoptička karta Europe, listopad 1874. Današnji izgled prognostičkih karti. atmosferske fronte. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Svjetske meteorološke organizacije. Meteorološka postaja. Prognostička karta, sinoptička karta ili vremenska karta je zemljopisna karta na kojoj su prikazani meteorološki podatci nekoga velikog područja u određenom trenutku.
Novi!!: Integral i Prognostička karta · Vidi više »
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Novi!!: Integral i Rad (fizika) · Vidi više »
Riemannov teorem
Teorem utvrđuje klasu integrabilnih funkcija i postojanje vrijednosti integrala na segmentu.
Novi!!: Integral i Riemannov teorem · Vidi više »
Rotacija polja
U vektorskoj analizi rotor ili rotacija (eng. curl) je operator kojim se izražava lokalna cirkulacija vektorskog polja po prostoru.
Novi!!: Integral i Rotacija polja · Vidi više »
Siméon Denis Poisson
Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.
Novi!!: Integral i Siméon Denis Poisson · Vidi više »
Sinoptička meteorologija
meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.
Novi!!: Integral i Sinoptička meteorologija · Vidi više »
Tablica integrala
Integriranje je jedna od dvije najosnovnije operacije infinitezimalnog računa.
Novi!!: Integral i Tablica integrala · Vidi više »
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Novi!!: Integral i Toplinska vodljivost · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Integral i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Integral i Ubrzanje · Vidi više »
Valna funkcija
vremenu je sinusoidalna. kvantnoj mehanici (C - H). kristalnoj rešetki otpuštaju 1, 2 ili 3 elektrona koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Valna funkcija predstavlja sinusnu funkciju iz koje možemo izračunati većinu podataka vezanih za val (fazu, amplitudu, valni broj i drugo).
Novi!!: Integral i Valna funkcija · Vidi više »
Vremenska prognoza
atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Pijavica. Svjetske meteorološke organizacije. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Meteorološka postaja. Vremenska prognoza (grč. πρόγνωσις: prethodno znanje), prognoza vremena ili predviđanje vremena je znanstveno utemeljeno predviđanje vremenskih prilika.
Novi!!: Integral i Vremenska prognoza · Vidi više »
Vrijednost robe
Vrijednost robe ovisi o koristi koju od neke robe ima njen korisnik, što se u ekonomskoj teoriji zove granična korisnost.
Novi!!: Integral i Vrijednost robe · Vidi više »
Zvrk
Ukrajine koji stvara zvuk dok se dugme okreće. kinetičkoj umjetnosti (O'Fallon (Illinois), SAD). balističkom projektilu IRBM S3. Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase koje se vrti oko svoje osi te zbog momenta tromosti ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava.
Novi!!: Integral i Zvrk · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Integral (matematika), Integralni račun.
