Brže od pregledniku!
74 odnosi: Albert Einstein, Škotska, Bežični prijenos energije, Brzina svjetlosti, CGS sustav, Christiaan Huygens, Edinburgh, Električno polje, Elektrodinamika, Elektromagnetizam, Elektromagnetska sila, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektroslaba teorija, Elektrostatika, Elektrotehnika, Energija električnog polja, Eter (fizika), Fizičar, Fizika, Fluorescentna cijev, Fotoelektrični učinak, Gaussov zakon za magnetizam, Gerardus 't Hooft, Heinrich Rudolf Hertz, Hendrik Antoon Lorentz, Idealni plin, Isaac Newton, Jemima Blackburn, Johannes Diderik van der Waals, John Henry Poynting, John William Strutt Rayleigh, Jupiter, Kinetička teorija plinova, Klasična fizika, Kronologija fotografske tehnologije, Ludwig Boltzmann, Magnet, Magnetizam, Maksvel, Maxwellove jednadžbe, Michael Faraday, Michelson-Morleyjev pokus, Nauka o čvrstoći, Optička pinceta, Optika, Parabolična antena, Pigmentni tisak, Pjotr Nikolajevič Lebedev, Plinski zakoni, ..., Polykarp Kusch, Posebna teorija relativnosti, Povijesni razvoj misli o svjetlosti, Povijest fizike, Povijest termodinamike, Radio astronomija, Radiotehnika, Ruđer Bošković, Saturn, Saturnovi prsteni, Savijanje, Statistička mehanika, Sveučilište u Edinburghu, Svjetlost, Tlak elektromagnetskog zračenja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vodik, Westminsterska opatija, William Gilbert, Willis Eugene Lamb, 13. lipnja, 1831., 1879., 5. studenoga. Proširite indeks (24 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Albert Einstein · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Škotska · Vidi više »
Bežični prijenos energije
Umjetnički prikaz solarnog satelita koji bi mogao slati energiju bežično svemirskom brodu ili na površinu planeta. Bežični prijenos energije ili bežično slanje energije je proces koji se odvija u bilo kojem sustavu gdje se električna energija prenosi od izvora do trošila, bez spajanja istih u električni sklop.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Bežični prijenos energije · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Brzina svjetlosti · Vidi više »
CGS sustav
CGS sustav ili Gaussov sustav jedinica je mjerni sustav koji za polazište ima osnovne jedinice: centimetar, gram i sekundu.
Novi!!: James Clerk Maxwell i CGS sustav · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Christiaan Huygens · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Edinburgh · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Električno polje · Vidi više »
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektrodinamika · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektromagnetizam · Vidi više »
Elektromagnetska sila
Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektromagnetska sila · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektron · Vidi više »
Elektroslaba teorija
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektroslaba teorija · Vidi više »
Elektrostatika
Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju. Pozitivni naboji (crveni) odbijaju se i pomiču na površinu okrenutu prema van. Ovi inducirani površinski naboji su točno prave veličine i oblika tako da njihovo suprotno električno polje poništava električno polje vanjskog naboja u unutrašnjosti metala. Stoga je elektrostatsko polje svuda unutar vodljivog predmeta nula, a elektrostatski potencijal je konstantan. Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektrostatika · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Elektrotehnika · Vidi više »
Energija električnog polja
električna naboja. električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električnog kondenzatora. nm. Skica uz energiju elektrona. Energija električnog polja je pojava koja nam objašnjava da električno polje u sebi sadržava energiju.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Energija električnog polja · Vidi više »
Eter (fizika)
širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Eter (fizika) · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Fizika · Vidi više »
Fluorescentna cijev
Fluorescente svjetiljke. ultraljubičastom zračenju. accessdate.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Fluorescentna cijev · Vidi više »
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Fotoelektrični učinak · Vidi više »
Gaussov zakon za magnetizam
Magnetsko polje zavojnice kojom teče struja predočeno je silnicama. U fizici, Gaussov zakon za magnetizam čini jednu od četiri Maxwellove jednadžbe koje su temelj klasične elektrodinamike.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Gaussov zakon za magnetizam · Vidi više »
Gerardus 't Hooft
Gerardus 't Hooft (Den Helder, 5. srpnja 1946.), nizozemski fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Gerardus 't Hooft · Vidi više »
Heinrich Rudolf Hertz
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »
Hendrik Antoon Lorentz
brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Idealni plin · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Isaac Newton · Vidi više »
Jemima Blackburn
Jemima Blackburn (Edinburgh, 1. svibnja 1823. – Roshven, 9. kolovoza 1909.) bila je škotska slikarica i ilustratorica.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Jemima Blackburn · Vidi više »
Johannes Diderik van der Waals
Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. studenog 1837. – Amsterdam, 8. ožujka 1923.), je bio nizozemski teorijski fizičar i termodinamičar, poznat prije svega po svojoj van der Waalsovoj jednadžbi stanja realnih plinova i tekućina.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Johannes Diderik van der Waals · Vidi više »
John Henry Poynting
John Henry Poynting (Monton, 9. rujna 1852. – Birmingham, 30. ožujka 1914.), engleski fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i John Henry Poynting · Vidi više »
John William Strutt Rayleigh
neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Jupiter · Vidi više »
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Kinetička teorija plinova · Vidi više »
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Klasična fizika · Vidi više »
Kronologija fotografske tehnologije
Ovaj popis sadržava važne događaje u razvoju fotografske tehnologije.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Kronologija fotografske tehnologije · Vidi više »
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Ludwig Boltzmann · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Magnet · Vidi više »
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Magnetizam · Vidi više »
Maksvel
Maksvel, znak Mx, mjerna jedinica magnetskog toka u CGSm-sustavu, nazvana po Jamesu C. Maxwellu.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Maksvel · Vidi više »
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Michael Faraday · Vidi više »
Michelson-Morleyjev pokus
Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »
Nauka o čvrstoći
naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Nauka o čvrstoći · Vidi više »
Optička pinceta
Staklene nanočestice zarobljene u optičkoj pinceti. opružnog sustava. To je sila za obnavljanje i jednaka je - ''ktrap ∙ x''. Optički okretač stanica je laserska zamka zasnovana na vlaknima koja može zadržati i precizno usmjeriti žive stanice za tomografsku mikroskopiju. Općenita skica optičke pincete sa samo najosnovnijim dijelovima. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Optička pinceta je znanstveni instrument koji se koristi vrlo uskim laserskim snopom kako bi njime djelovao na mikroskopske čestice privlačnom ili odbojnom silom od najčešće nekoliko pikonjutna.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Optička pinceta · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Optika · Vidi više »
Parabolična antena
Parabolična antena je antena koja koristi parabolični reflektor, površina čiji je poprečni presjek parabola, za usmjeravanje radio valova u jednu točku žarišta.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Parabolična antena · Vidi više »
Pigmentni tisak
Pigmentni tisak označava fotografski postupak u kojem sliku na željenom nosiocu dobivamo pomoću prirodnih ili umjetnih pigmenata.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Pigmentni tisak · Vidi više »
Pjotr Nikolajevič Lebedev
Pjotr Nikolajevič Lebedev (rus.: Пётр Никола́евич Ле́бедев; Moskva, 8. ožujka 1866. – Moskva, 14. ožujka 1912.), ruski fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Pjotr Nikolajevič Lebedev · Vidi više »
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Plinski zakoni · Vidi više »
Polykarp Kusch
ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Polykarp Kusch · Vidi više »
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »
Povijesni razvoj misli o svjetlosti
Tumačenje svjetlosti kakvo poznaje moderna fizika rezultat je stoljetnih napora fizičara i matematičara tijekom kojih su redom domišljane i obarane teorije mnogih istaknutih znanstvenika toga doba, ilustrativno podijeljenih u dva nepomirljivo suprotstavljena „svjetlonazorna tabora“.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Povijesni razvoj misli o svjetlosti · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Povijest fizike · Vidi više »
Povijest termodinamike
kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. Povijest termodinamike započinje prvim teorijama o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Povijest termodinamike · Vidi više »
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).
Novi!!: James Clerk Maxwell i Radio astronomija · Vidi više »
Radiotehnika
Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radiotehnika je područje elektronike koje se bavi prijenosom podataka ili informacija s pomoću elektromagnetskih valova.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Radiotehnika · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Ruđer Bošković · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Savijanje · Vidi više »
Statistička mehanika
Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Statistička mehanika · Vidi više »
Sveučilište u Edinburghu
logo sveučilišta Sveučilište u Edinburghu osnovano je 1583. godine.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Sveučilište u Edinburghu · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Svjetlost · Vidi više »
Tlak elektromagnetskog zračenja
sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Sunca služio za pogon. Maglica Orao: "magla" oblikovana tlakom elektromagnetskog zračenja i zvjezdanim vjetrovima. Tlak elektromagnetskog zračenja, radijacijski tlak ili svjetlosni tlak je tlak kojim svjetlost ili drugo elektromagnetsko zračenje djeluje na plohu na koju pada.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Tlak elektromagnetskog zračenja · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Vodik · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Westminsterska opatija · Vidi više »
William Gilbert
William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.
Novi!!: James Clerk Maxwell i William Gilbert · Vidi više »
Willis Eugene Lamb
nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.
Novi!!: James Clerk Maxwell i Willis Eugene Lamb · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: James Clerk Maxwell i 13. lipnja · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: James Clerk Maxwell i 1831. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: James Clerk Maxwell i 1879. · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: James Clerk Maxwell i 5. studenoga · Vidi više »
