Brže od pregledniku!
33 odnosi: Špansko, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Božidar Petrač, Bruna Esih, Delimir Rešicki, Dobrojutro more, Dobrojutro, more, Dušan Karpatský, Dvotočje, Hiperbola (figura), Hrvatska, Hrvatska književnost, Izostavnik, Josip, Kameni grad, Klasična gimnazija u Splitu (1817.), Književnost u 1928., Književnost u 1971., Književnost u 1992., Krugovi (časopis), Moj križ svejedno gori, Omiš, Polisindeton, Poredba, Skupljena baština, Slavko Mađer, Slime, Stipe Sikirica, Zrakoplovna nesreća na Krku 1971., 19. rujna, 1928., 1971., 23. svibnja.
Špansko
ŠpanskoŠpansko je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Josip Pupačić i Špansko · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Josip Pupačić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Josip Pupačić i Božidar Petrač · Vidi više »
Bruna Esih
Bruna Esih (Split, 20. svibnja 1975.), hrvatska je znanstvenica i političarka, djelatnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar od 2001. do 2016. godine.
Novi!!: Josip Pupačić i Bruna Esih · Vidi više »
Delimir Rešicki
Delimir Rešicki (Osijek, 16. ožujka 1960.), hrvatski književnik, kroatist i novinar.
Novi!!: Josip Pupačić i Delimir Rešicki · Vidi više »
Dobrojutro more
Dobrojutro more: izabrane pjesme, pjesnička je zbirka Josipa Pupačića iz 1992. godine.
Novi!!: Josip Pupačić i Dobrojutro more · Vidi više »
Dobrojutro, more
Dobrojutro, more!, tradicijska je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997.
Novi!!: Josip Pupačić i Dobrojutro, more · Vidi više »
Dušan Karpatský
Dušan Karpatský (Trebišov, Slovačka, 28. veljače 1935. Prag, Češka, 31. siječnja 2017.), najistaknutiji češki kroatist, književni povjesničar i prevoditelj, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Josip Pupačić i Dušan Karpatský · Vidi više »
Dvotočje
Dvotočje, dvotočka razgodak je koji označava stanku ili promjenu intonacije ispred nabrajanja ili upravnog govora.
Novi!!: Josip Pupačić i Dvotočje · Vidi više »
Hiperbola (figura)
Hiperbola (grč. ὑπερβολη.
Novi!!: Josip Pupačić i Hiperbola (figura) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Pupačić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Josip Pupačić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Izostavnik
Izostavnik ili apostrof ( ’ i ' ) – grč. απόστροφος za apóstrophos, okretanje; razgodak je kojim se označava izostavljeno slovo ili skup slova, uglavnom u književnoumjetničkim djelima.
Novi!!: Josip Pupačić i Izostavnik · Vidi više »
Josip
Josip/a, uključujući razne inačice, drugo je najčešće osobno ime na svijetu (poslije Ivan/a).
Novi!!: Josip Pupačić i Josip · Vidi više »
Kameni grad
Kameni grad naziv je petog albuma zadarske klape Intrade.
Novi!!: Josip Pupačić i Kameni grad · Vidi više »
Klasična gimnazija u Splitu (1817.)
Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine,Josip Posedel, Iz povijesti Klasične gimnazije, Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1967., str.
Novi!!: Josip Pupačić i Klasična gimnazija u Splitu (1817.) · Vidi više »
Književnost u 1928.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pupačić i Književnost u 1928. · Vidi više »
Književnost u 1971.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pupačić i Književnost u 1971. · Vidi više »
Književnost u 1992.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pupačić i Književnost u 1992. · Vidi više »
Krugovi (časopis)
Krugovi, hrvatski mjesečnik za književnost i kulturu koji je izlazio u Zagrebu od 1952.
Novi!!: Josip Pupačić i Krugovi (časopis) · Vidi više »
Moj križ svejedno gori
Moj križ svejedno gori je lirska pjesma hrvatskog književnika Josipa Pupačića iz 1971.
Novi!!: Josip Pupačić i Moj križ svejedno gori · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Josip Pupačić i Omiš · Vidi više »
Polisindeton
Polisindeton (grč. poly.
Novi!!: Josip Pupačić i Polisindeton · Vidi više »
Poredba
Poredba ili komparacija (lat. comparatio.
Novi!!: Josip Pupačić i Poredba · Vidi više »
Skupljena baština
zastupljenih u antologiji hrvatskog pjesništva druge polovice dvadesetog stoljeća, priređivača prof.
Novi!!: Josip Pupačić i Skupljena baština · Vidi više »
Slavko Mađer
Slavko Mađer (Hrtkovci, 13.08.1922. – Novi Marof, 24.09.1946.) hrvatski književnik, rođen u srijemskom selu Hrtkovci u općini Ruma.
Novi!!: Josip Pupačić i Slavko Mađer · Vidi više »
Slime
Slime je naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji na području grada Omiša smješteno između uvale Vrulja i prijevoja Dubaca s jedne te rijeke Cetine s druge strane.
Novi!!: Josip Pupačić i Slime · Vidi više »
Stipe Sikirica
Stipe Sikirica (Jabuka pokraj Trilja, 29. travnja 1933.) hrvatski je kipar.
Novi!!: Josip Pupačić i Stipe Sikirica · Vidi više »
Zrakoplovna nesreća na Krku 1971.
Aviogenex Tu-134, sličan onome koji je sudjelovao u nesreći. Dana 23.
Novi!!: Josip Pupačić i Zrakoplovna nesreća na Krku 1971. · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Josip Pupačić i 19. rujna · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Josip Pupačić i 1928. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pupačić i 1971. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Josip Pupačić i 23. svibnja · Vidi više »
