Brže od pregledniku!
50 odnosi: Ě, Đ, Štokavsko narječje, Čakavsko narječje, Baranja (regija), Bošnjački jezik, Bugarski jezik, Crnogorci, Crnogorski jezik, Danko Plevnik, Deklaracija o zajedničkom jeziku, Druga palatalizacija, Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje, Gordana Ostović, Gradišćanskohrvatski jezik, Hrvati, Hrvatski jezik, Istanbul, Istočnojužnoslavenski jezici, Jezična porodica, Jezici u Europi, Kajkavski književni jezik, Kajkavsko narječje, Karlo Kosor, Makedonska gramatika, Makedonski jezik, Metateza, Metateza likvida, Podrijetlo Hrvata, Popis indoeuropskih jezika, Povijest srpskohrvatskog jezika, Pravopis, Prekomurski jezik, Rezijanski jezik, Slavenski jezici, Slobodan Prosperov Novak, Slovenski jezik, Solun, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Stipe Botica, Stjepan Damjanović, Sv. Ivan Vladimir, Sveti Ahilije, Tijana Rakočević, Veles (mitologija), Vulgarni latinski jezik, Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnojužnoslavenski jezici.
Ě
200px Ě je slovo češke i lužičkosrpske latiničke abecede.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Ě · Vidi više »
Đ
Datoteka:Latin alphabet Đđ.png Đ je 8.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Đ · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Štokavsko narječje · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »
Baranja (regija)
Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Baranja (regija) · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Bugarski jezik · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Crnogorski jezik · Vidi više »
Danko Plevnik
Danko Plevnik (Karlovac, 12. ožujka 1951.), publicist, novinar, književni kritičar, esejist i geopopolitički analitičar.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Danko Plevnik · Vidi više »
Deklaracija o zajedničkom jeziku
Deklaracija o zajedničkom jeziku je dokument u kojem se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govori isti jezik.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Deklaracija o zajedničkom jeziku · Vidi više »
Druga palatalizacija
Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Druga palatalizacija · Vidi više »
Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje
Filološki fakultet „Blaže Koneski“ Sveučilišta "Sv.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje · Vidi više »
Gordana Ostović
Gordana Ostović (Zagreb, 1964.), hrvatska dramatičarka i kazališna kritičarka.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Gordana Ostović · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Hrvati · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Istanbul · Vidi više »
Istočnojužnoslavenski jezici
Istočnojužnoslavenski jezici jedna su od dviju podskupina južnoslavenskih jezika, koji se govore na prostorima Bugarske i Sjeverne Makedonije, te obuhvaćaju bugarski jezik s oko 8,0 milijuna govornika, makedonski jezik s oko 2 milijuna govornika i nestali starocrkvenoslavenski.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Istočnojužnoslavenski jezici · Vidi više »
Jezična porodica
Glavne jezične porodice svijeta Jezična porodica označuje skupinu različitih jezika koje se grupira zajedno na temelju zajedničkoga porijekla.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Jezična porodica · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Jezici u Europi · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karlo Kosor
Karlo (Marko) Kosor (Trbounje, 25. travnja 1914. – Split, 1. ožujka 1982.) bio je hrvatski katolički svećenik, filolog, vjerski i povijesni pisac.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Karlo Kosor · Vidi više »
Makedonska gramatika
Makedonski jezik jest južnoslavenski jezik i službeni jezik u Makedoniji.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Makedonska gramatika · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Makedonski jezik · Vidi više »
Metateza
Metateza je glasovna promjena redoslijeda fonema u riječi.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Metateza · Vidi više »
Metateza likvida
Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Metateza likvida · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Popis indoeuropskih jezika
Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »
Povijest srpskohrvatskog jezika
Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Povijest srpskohrvatskog jezika · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Pravopis · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Prekomurski jezik · Vidi više »
Rezijanski jezik
Rezijanski Oče naš. Rezijanski jezik (slov.: Rezijanščina, svoje ime rozajanski langač ili lengač, tal.: Lingua resiana, furl.: Rosean) je autonomno narječje slovenskog jezika, kojim govori oko 1.500-3.000 ljudi, ponajviše u Reziji (Italija).
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Rezijanski jezik · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Slavenski jezici · Vidi više »
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Slobodan Prosperov Novak · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Slovenski jezik · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Solun · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Stipe Botica
Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Stipe Botica · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Sveti Ahilije
Ahilije Lariški (Ahilej) (grčki Άγιος Αχίλλειος, Ágios Achílleios) († 330.) bio je biskup Larise u današnjoj Grčkoj te jedna od 318 osoba nazočnih na Prvom nicejskom saboru.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Sveti Ahilije · Vidi više »
Tijana Rakočević
Tijana Rakočević (Podgorica, 23. lipnja 1994.), crnogorska pjesnikinja, esejistkinja, prozna i dramska spisateljica.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Tijana Rakočević · Vidi više »
Veles (mitologija)
Veles, Volos ili Voloh u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja; povezivan je sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Veles (mitologija) · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku
Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku srpskohrvatsko je jezično izdanje slobodne internetske enciklopedije Wikipedije.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku · Vidi više »
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »
Zapadnojužnoslavenski jezici
Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Južnoslavenski jezici i Zapadnojužnoslavenski jezici · Vidi više »
