Brže od pregledniku!
63 odnosi: Afera Sokal, Albert Einstein, Andre Geim, Atomizam, Benedikt XVI., Boris Nemcov, Centripetalna sila, Chen Ning Yang, Clinton Joseph Davisson, David Jonathan Gross, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Dualizam (fizika), Dubravko Tadić, Erwin Schrödinger, Filozofija, Fizika, Fizika elementarnih čestica, Fluorescencija, Fosforescencija, Grafen, Gravitacijski valovi, Hans Geiger, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Hideki Jukava, Higgsov bozon, Hiperon, Johann Jakob Balmer, Konstantin Novoselov, Korpuskularna teorija, Kvantna kriptografija, Kvantna mehanika, Kvantni brojevi, Lester Halbert Germer, Louis de Broglie, Luminiscencija, Max von Laue, Međunarodna svemirska postaja, Michael Laitman, Moderna fizika, More (razdvojba), Načelo korespondencije, Nanotehnologija, Nuklearna reakcija, Ogib, Opća teorija relativnosti, Optika, Orkestrirana objektivna redukcija, Parnost, Popis osnovnih tema u fizici, Povijest fizike, ..., Povijest znanosti, Richard Feynman, Serge Haroche, Solarna fotonaponska energija, Spalacija, Spin, Toplinski kapacitet, Transmutacija, Tsung-Dao Lee, Valna teorija, Wolfgang Pauli, Yoichiro Nambu, Znanost. Proširite indeks (13 više) »
Afera Sokal
Afera Sokal, satirična podvala koju je u akademskim krugovima 1996.
Novi!!: Kvantna fizika i Afera Sokal · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Kvantna fizika i Albert Einstein · Vidi više »
Andre Geim
Andre Geim ili Andrej Konstantinovič Gejm (rus. Андре́й Константи́нович Гейм; Soči, Krasnodarski kraj, 21. listopada 1958.), nizozemski i britanski fizičar ruskoga podrijetla.
Novi!!: Kvantna fizika i Andre Geim · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Kvantna fizika i Atomizam · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Kvantna fizika i Benedikt XVI. · Vidi više »
Boris Nemcov
Boris Nemcov Boris Jefimovič Nemcov (rus: Борис Ефимович Немцóв; Soči, 9. listopada 1959. – Moskva, 27. veljače 2015.) bio je ruski znanstvenik i liberalni političar, koji je od 1997.
Novi!!: Kvantna fizika i Boris Nemcov · Vidi više »
Centripetalna sila
Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.
Novi!!: Kvantna fizika i Centripetalna sila · Vidi više »
Chen Ning Yang
Chen Ning Yang (Hofei, Kina, 22. rujna 1922.), američki fizičar kineskog podrijetla.
Novi!!: Kvantna fizika i Chen Ning Yang · Vidi više »
Clinton Joseph Davisson
Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »
David Jonathan Gross
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i David Jonathan Gross · Vidi više »
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko
Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko · Vidi više »
Dualizam (fizika)
čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.
Novi!!: Kvantna fizika i Dualizam (fizika) · Vidi više »
Dubravko Tadić
Dubravko Tadić, (Zagreb, 31. listopada 1934. – Zagreb, 6. ožujka 2003.), hrvatski fizičar, akademik HAZU Dubravko Tadić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 5. travnja 2020.) svjetski ugledni znanstvenik na području teorijske fizike elementarnih čestica, čiji se radovi citiraju u vrhunskim svjetskim monografijama i časopisima, od čega samo u američkoj bazi znanstvenih podataka citiran je preko 1000 puta.
Novi!!: Kvantna fizika i Dubravko Tadić · Vidi više »
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Erwin Schrödinger · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Kvantna fizika i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Kvantna fizika i Fizika · Vidi više »
Fizika elementarnih čestica
Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.
Novi!!: Kvantna fizika i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Novi!!: Kvantna fizika i Fluorescencija · Vidi više »
Fosforescencija
Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescencija je pojava svijetljenja po prestanku osvjetljavanja.
Novi!!: Kvantna fizika i Fosforescencija · Vidi više »
Grafen
Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Grafen (prema grafit) sloj je grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikrometara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture.
Novi!!: Kvantna fizika i Grafen · Vidi više »
Gravitacijski valovi
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.
Novi!!: Kvantna fizika i Gravitacijski valovi · Vidi više »
Hans Geiger
Geigerov brojač. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Hans Geiger, puno ime Johannes Wilhelm Geiger (Neustadt an der Weinstraße, 30. rujna 1882. – Potsdam,24. rujna 1945.), njemački fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Hans Geiger · Vidi više »
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Novi!!: Kvantna fizika i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »
Hideki Jukava
elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Hideki Jukava ili Hideki Yukawa (湯川 秀樹, Jukava Hideki, Tokio, Japan, 23. siječnja 1907. – Kjoto, Japan, 8. rujna 1981.), japanski teorijski fizičar i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu.
Novi!!: Kvantna fizika i Hideki Jukava · Vidi više »
Higgsov bozon
baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.
Novi!!: Kvantna fizika i Higgsov bozon · Vidi više »
Hiperon
Kombinacija 3 gornja (u), donja (d) ili strana (s-kvarka) s ukupnim spinom 3/2 stvara takozvani barion dekuplet. Donjih šest čestica su hiperoni. Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark).
Novi!!: Kvantna fizika i Hiperon · Vidi više »
Johann Jakob Balmer
Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Johann Jakob Balmer · Vidi više »
Konstantin Novoselov
Konstantin Novoselov ili Konstantin Sergejevič Novosjolov (rus. Константи́н Серге́евич Новосёлов; Nižnji Tagil, Sverdlovska oblast, 23. kolovoza 1974.), ruski i britanski fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Konstantin Novoselov · Vidi više »
Korpuskularna teorija
Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.
Novi!!: Kvantna fizika i Korpuskularna teorija · Vidi više »
Kvantna kriptografija
Kvantna kriptografija je vrsta kriptografije koja rabi tehnologije razvijene u kvantnoj fizici za šifriranje i dešifriranje poruka odnosno datoteka, ili koji rabe računala koja rabe kvantnu tehnologiju koja omogućavaju brži ciklus operacija i s tim primjenu složenijih algoritama.
Novi!!: Kvantna fizika i Kvantna kriptografija · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Kvantna fizika i Kvantna mehanika · Vidi više »
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Kvantna fizika i Kvantni brojevi · Vidi više »
Lester Halbert Germer
Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Lester Halbert Germer · Vidi više »
Louis de Broglie
Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.
Novi!!: Kvantna fizika i Louis de Broglie · Vidi više »
Luminiscencija
Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.
Novi!!: Kvantna fizika i Luminiscencija · Vidi više »
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Max von Laue · Vidi više »
Međunarodna svemirska postaja
Međunarodna svemirska postaja (eng. International Space Station - ISS), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u Zemljinoj nižoj orbiti.
Novi!!: Kvantna fizika i Međunarodna svemirska postaja · Vidi više »
Michael Laitman
Michael Laitman Michael Laitman (Vitebsk (Bjelorusija), 31. kolovoza 1946.), kabalist, profesor ontologije i teorije znanja, osnivač i predsjednik Instituta za poučavanje i istraživanje Kabale “Bnei Baruch”, i Istraživačkog instituta Ashlag (ARI), neprofitne organizacije za istraživanje i didaktičke aktivnosti u polju Kabale.
Novi!!: Kvantna fizika i Michael Laitman · Vidi više »
Moderna fizika
Moderna fizika je zajednički naziv koji se koristi za fiziku 20.
Novi!!: Kvantna fizika i Moderna fizika · Vidi više »
More (razdvojba)
Bez opisa.
Novi!!: Kvantna fizika i More (razdvojba) · Vidi više »
Načelo korespondencije
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.
Novi!!: Kvantna fizika i Načelo korespondencije · Vidi više »
Nanotehnologija
Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .
Novi!!: Kvantna fizika i Nanotehnologija · Vidi više »
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Novi!!: Kvantna fizika i Nuklearna reakcija · Vidi više »
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Novi!!: Kvantna fizika i Ogib · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Kvantna fizika i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Kvantna fizika i Optika · Vidi više »
Orkestrirana objektivna redukcija
Orkestrirana objektivna redukcija (Orchestrated objective reduction; Orch-OR) je hipoteza po kojoj svijest u mozgu nastaje zbog procesa unutar samih neurona, a ne zbog poveznica među neuronima (konvencionalno vjerovanje).
Novi!!: Kvantna fizika i Orkestrirana objektivna redukcija · Vidi više »
Parnost
emitiranih iz kobalta-60. Emisija elektrona je u slučaju a.) oko 30% veća od one u slučaju b.). Parnost (oznaka P) je fizikalna veličina koja opisuje promjene fizikalnoga sustava prilikom prostornoga zrcaljenja, kada se osi koordinatnoga sustava zamijene osima suprotnoga smjera (na primjer lijevi koordinatni sustav prelazi u desni).
Novi!!: Kvantna fizika i Parnost · Vidi više »
Popis osnovnih tema u fizici
Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.
Novi!!: Kvantna fizika i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Kvantna fizika i Povijest fizike · Vidi više »
Povijest znanosti
Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.
Novi!!: Kvantna fizika i Povijest znanosti · Vidi više »
Richard Feynman
Richard Phillips Feynman (New York, 11. svibnja 1918. – Los Angeles, 15. veljače 1988.), američki fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Richard Feynman · Vidi više »
Serge Haroche
Serge Haroche (Casablanca, 11. rujna 1944.), francuski fizičar.
Novi!!: Kvantna fizika i Serge Haroche · Vidi više »
Solarna fotonaponska energija
Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.
Novi!!: Kvantna fizika i Solarna fotonaponska energija · Vidi više »
Spalacija
Spalacija kao rezultat udara, a može biti s ili bez prodora tijela koji udara. Pritisni na sliku da bi vidio animaciju. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom. Kozmičke zrake stvaraju '''pljusak elementarnih čestica''' koje nastaju kao rezultat spalacije. beta-čestice). Datiranje ugljikom-14: ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. accessdate.
Novi!!: Kvantna fizika i Spalacija · Vidi više »
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Kvantna fizika i Spin · Vidi više »
Toplinski kapacitet
kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).
Novi!!: Kvantna fizika i Toplinski kapacitet · Vidi više »
Transmutacija
fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.
Novi!!: Kvantna fizika i Transmutacija · Vidi više »
Tsung-Dao Lee
Tsung-Dao Lee (Šangaj, 24. studenog 1926.), američki teorijski fizičar kineskog podrijetla.
Novi!!: Kvantna fizika i Tsung-Dao Lee · Vidi više »
Valna teorija
valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.
Novi!!: Kvantna fizika i Valna teorija · Vidi više »
Wolfgang Pauli
Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.
Novi!!: Kvantna fizika i Wolfgang Pauli · Vidi više »
Yoichiro Nambu
Yoichiro Nambu ili Joičiro Nambu (Tokio, 18. siječnja 1921. – Osaka, 5. srpnja 2015.), američki fizičar japanskoga podrijetla.
Novi!!: Kvantna fizika i Yoichiro Nambu · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Kvantna fizika i Znanost · Vidi više »
