Brže od pregledniku!
25 odnosi: Adam Smith, Anarhija, država i utopija, Anarhokapitalizam, Austrijska škola, Calvin Coolidge, Dinastija Jin (265. – 420.), Friedrich von Hayek, Hong Kong, Javier Milei, Jeremy Bentham, Kapitalizam, Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji, Lauren Southern, Liberalizam, Liberalna partija Crne Gore, Libertarijanska stranka (SAD), Neoliberalizam, Povijest Europe, Privredni sustav, Rodijački kapitalizam, Ronald Reagan, Slobodna trgovina, Tržišno gospodarstvo, Tripartitum, Warren G. Harding.
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Novi!!: Laissez faire i Adam Smith · Vidi više »
Anarhija, država i utopija
Anarhija, država i utopija (engl. Anarchy, State, and Utopia), kapitalno djelo američkog političkog filozofa i harvardskog profesora Roberta Nozicka (1938. – 2002.), objavljeno 1974.
Novi!!: Laissez faire i Anarhija, država i utopija · Vidi više »
Anarhokapitalizam
Anarhokapitalizam (poznat kao i liberterska anarhijaDavid D. Friedman, The machinery of freedom: guide to a radical capitalism, Edition 2, Open Court, 1995,: “sometimes called anarcho-capitalism, or libertarian anarchy”., 978978-0-8126-9069-9 ili tržišni anarhizam) je politička filozofija koja zagovara ukidanje države u korist individualnog suvereniteta u slobodnom tržištu.
Novi!!: Laissez faire i Anarhokapitalizam · Vidi više »
Austrijska škola
Ludwig von Mises (1881. – 1973.) Austrijska škola ekonomije je heterodoksna škola ekonomskog mišljenja.
Novi!!: Laissez faire i Austrijska škola · Vidi više »
Calvin Coolidge
John Calvin Coolidge Jr. (Plymouth, Vermont, 4. srpnja 1872. - Northampton, Massachusetts, 5. siječnja 1933.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 30. predsjednik SAD. John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na Amherst Collegeu u Massachusettsu studirao pravo. Diplomirao je godine 1895. i nakon toga je otišao u Northampton gdje se počeo baviti advokaturom. Godine 1899. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Sljedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu. Godine 1905. Coolidge se oženio za Grace Anna Goodhue, učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima. Coolidge je 1907. izabran za zastupnika u skupštini Massachusettsa, a godine 1910. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u državni senat, gdje je od 1914. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine 1917. postao je viceguverner, a 1919. godine guverner Massachusettsa. Coolidge kao član Republikanske stranke formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje Nacionalne garde u Boston kako bi se slomio štrajk tamošnje policije. Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji 1920. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog Warrena G. Hardinga. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik. Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je 3. kolovoza 1923., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u Washingtonu je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda Williamom Howardom Taftom. Službeni portret Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s laissez faire politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva Indijancima u tadašnjim rezervatima godine 1924. Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. Demokrati, podijeljeni po pitanju prohibicije i odnosa prema Ku Klux Klanu, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom Johnom W. Davisom te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti. Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio radio kao novi i prilično popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasača nije odnio progresivac Robert La Folette. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti. Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora Briand-Kellogov pakta kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova. Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu Burnih dvadesetih, u Bijeloj kući je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima 1928. godine. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u Željezničkoj komisiji, kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine 1929. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine 1932. bio je duboko razočaran pobjedom Franklina Roosevelta na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.
Novi!!: Laissez faire i Calvin Coolidge · Vidi više »
Dinastija Jin (265. – 420.)
Dinastija Jin (kineski: 晉朝, pinyin: Jìn Cháo), poznata i kao Dinastija Chin, je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 265. do 420. godine.
Novi!!: Laissez faire i Dinastija Jin (265. – 420.) · Vidi više »
Friedrich von Hayek
Friedrich August von Hayek (Beč, 8. svibnja 1899. – Freiburg, 23. ožujka 1992.), britanski ekonomist austrijskog porijekla, pristaša klasičnog liberalizma i laissez faira.
Novi!!: Laissez faire i Friedrich von Hayek · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: Laissez faire i Hong Kong · Vidi više »
Javier Milei
Javier Gerardo Milei (Buenos Aires, 22. listopada 1970.) argentinski je političar, ekonomist i pisac koji je predsjednik Argentine od 2023.
Novi!!: Laissez faire i Javier Milei · Vidi više »
Jeremy Bentham
Jeremy Bentham (London, 15. veljače 1748. – London, 6. lipnja 1832.) je bio engleski filozof, pravnik, ekonomist i polihistor, koji se danas smatra začetnikom modernog utilitarizma.
Novi!!: Laissez faire i Jeremy Bentham · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Laissez faire i Kapitalizam · Vidi više »
Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji
Zemalja Krune sv. Stjepana Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnog gospodarskog rasta te je nekoć zaostala Kraljevina Ugarska početkom 20. stoljeća preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju.
Novi!!: Laissez faire i Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji · Vidi više »
Lauren Southern
Lauren Southern Lauren Southern (Surrey, 16. lipnja 1995.), kanadska politička aktivistkinja, spisateljica i redateljica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Laissez faire i Lauren Southern · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Laissez faire i Liberalizam · Vidi više »
Liberalna partija Crne Gore
Liberalna partija Crne Gore je suverenistička liberalna politička stranka koja ja sastavni dio vladajuće strukture u Crnoj Gori.
Novi!!: Laissez faire i Liberalna partija Crne Gore · Vidi više »
Libertarijanska stranka (SAD)
Libertarijanska stranka je treća po veličini američka politička stranka koja kroz svoje političko djelovanje zagovara osobne slobode, neintervencionizam, laissez faire kapitalizam te smanjenje veličine državnog aprarata, odnosno smanjenje opsega propisa i državnih regulacija.
Novi!!: Laissez faire i Libertarijanska stranka (SAD) · Vidi više »
Neoliberalizam
Neoliberalizam je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20.
Novi!!: Laissez faire i Neoliberalizam · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Laissez faire i Povijest Europe · Vidi više »
Privredni sustav
Privredni (gospodarski) sustav je kombinacija različitih organizacija, institucija, subjekata, ljudi, pravila i odnosa koji određuju ekonomsku strukturu društvene zajednice.
Novi!!: Laissez faire i Privredni sustav · Vidi više »
Rodijački kapitalizam
Ortački kapitalizam ili rodijački kapitalizam (crony capitalism, od engl. crony: blizak prijatelj, drug), oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti.
Novi!!: Laissez faire i Rodijački kapitalizam · Vidi više »
Ronald Reagan
Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.
Novi!!: Laissez faire i Ronald Reagan · Vidi više »
Slobodna trgovina
Abraham Storck: Scene u južnoj luci s trgovcima Slobodna trgovina podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti.
Novi!!: Laissez faire i Slobodna trgovina · Vidi više »
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Novi!!: Laissez faire i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »
Tripartitum
Prednja strana djela Tripartitum ili Tripartit (lat. Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariæ) je pravno djelo protonotara Ugarske kraljevske kurije Stjepana Verböczyja sastavljeno po nalogu Vladislava II. Tripartit je plod recepcije rimskog prava u kontekstu običajnog feudalnog prava kakvo je bilo primjenjivano u Ugarskoj i Hrvatskoj: djelo je pisano na latinskom jeziku i uz korištenje latinske/rimske (a ne mađarske!) pravne terminologije.
Novi!!: Laissez faire i Tripartitum · Vidi više »
Warren G. Harding
Warren Gamaliel Harding (Blooming Grove, Ohio, 2. studenog 1865. – San Francisco, Kalifornija, 2. kolovoza 1923.) je američki novinski izdavač i političar, najpoznatiji po tome što je bio 29.
Novi!!: Laissez faire i Warren G. Harding · Vidi više »
