Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Luksemburški jezik

Indeks Luksemburški jezik

Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001.

Sadržaj

  1. 38 odnosi: Alzette, Clervaux, Europska unija, Francuski jezik, Gander (pritoka Moselle), Germanski jezici, Hosingen, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Krilatica Europske unije, Luksemburški nogometni savez, Luksemburžani, Luksemburg, Luxembourg, Luxembourg (Belgija), Moselle (rijeka), Nikola (ime), Njemački jezici, Njemački jezik, Pjesma Eurovizije 1960., Pjesma Eurovizije 1992., Pjesma Eurovizije 1993., Popis državnih krilatica, Popis indoeuropskih jezika, Popis ISO 639 oznaka jezika, Popis masonskih velikih loža u Europi, Povijest Luksemburga, RTL Télé Lëtzebuerg, Saarbrücken, Sankt Vith, Sauer, Srednjonjemački jezici, Starofranački jezik, Sveto Rimsko Carstvo, Visokonjemački jezici, Wark (rijeka), Zapadnogermanski jezici, Zapadnosrednjonjemački jezici.

Alzette

Alzette (Luksemburški: Uelzecht) je rijeka duga 73 km) u Francuskoj i Luksemburgu. Desna je pritoka Sauera (pritoka Moselle), u porječju Rajne. Izvire u Thilu u blizini grada Villeruptu u departmanu Meurthe-et-Moselle u Francuskoj. Granicu s Luksemburgom prelazi nakon 2.7 km. U Lameschmillenu (blizu Bergema) joj se pridružuje rijeka Mess.

Pogledaj Luksemburški jezik i Alzette

Clervaux

Clervaux (lb. Klierf, njem. Clerf) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.

Pogledaj Luksemburški jezik i Clervaux

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Luksemburški jezik i Europska unija

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Luksemburški jezik i Francuski jezik

Gander (pritoka Moselle)

Gander (na francuskom, Altbach na luksemburškom) je rijeka koja teče u Luksemburgu i u francuskom departmanu Moselle, lijeva pritoka Moselle.

Pogledaj Luksemburški jezik i Gander (pritoka Moselle)

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Pogledaj Luksemburški jezik i Germanski jezici

Hosingen

Hosingen (lb. House, njem. Hosingen) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.

Pogledaj Luksemburški jezik i Hosingen

Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici

Glavne jezične porodice.

Pogledaj Luksemburški jezik i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici

Jezici u Europi

Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.

Pogledaj Luksemburški jezik i Jezici u Europi

Krilatica Europske unije

Službena krilatica Europske unije je "Ujedinjena u raznolikosti" ili "Ujedinjeni u raznolikosti" (izvorna inačica na latinskom jeziku: "In varietate concordia").

Pogledaj Luksemburški jezik i Krilatica Europske unije

Luksemburški nogometni savez

Luksemburški nogometni savez (luks.: Lëtzebuerger Foussballfederatioun,njem.: Luxemburger Fußballföderation) je glavno nogometno tijelo Luksemburga.

Pogledaj Luksemburški jezik i Luksemburški nogometni savez

Luksemburžani

Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300).

Pogledaj Luksemburški jezik i Luksemburžani

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Pogledaj Luksemburški jezik i Luksemburg

Luxembourg

Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.

Pogledaj Luksemburški jezik i Luxembourg

Luxembourg (Belgija)

Pokrajina Luxembourg (francuski: Luxembourg, nizozemski i njemački: Luxemburg, luksemburški: Lëtzebuerg, valonski: Lussimbork) je pokrajina u Valonskoj regiji u Belgiji.

Pogledaj Luksemburški jezik i Luxembourg (Belgija)

Moselle (rijeka)

Moselle (luksemburški: Musel, njemački: Mosel) rijeka je koja teče kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku.

Pogledaj Luksemburški jezik i Moselle (rijeka)

Nikola (ime)

Nikola je osobno ime, u hrvatski jezik dolazi od latinskog Nicolaus, izvorno od grčkog Nikolaos, sastoji se od dvije riječi: nike (pobjeda) i laos (narod).

Pogledaj Luksemburški jezik i Nikola (ime)

Njemački jezici

Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.

Pogledaj Luksemburški jezik i Njemački jezici

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Luksemburški jezik i Njemački jezik

Pjesma Eurovizije 1960.

Eurovizija 1960. je bila 5.

Pogledaj Luksemburški jezik i Pjesma Eurovizije 1960.

Pjesma Eurovizije 1992.

Eurovizija 1992. je bila 37.

Pogledaj Luksemburški jezik i Pjesma Eurovizije 1992.

Pjesma Eurovizije 1993.

Eurovizija 1993.

Pogledaj Luksemburški jezik i Pjesma Eurovizije 1993.

Popis državnih krilatica

Ovo je popis službenih državnih krilatica za države i pokrajine diljem svijeta.

Pogledaj Luksemburški jezik i Popis državnih krilatica

Popis indoeuropskih jezika

Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.

Pogledaj Luksemburški jezik i Popis indoeuropskih jezika

Popis ISO 639 oznaka jezika

ISO 639 standard navodi dvoslovne i troslovne oznake jezika, a trenutno postoji u tri inačice, koje su navedene u sljedećoj tablici.

Pogledaj Luksemburški jezik i Popis ISO 639 oznaka jezika

Popis masonskih velikih loža u Europi

Slobodno zidarstvo je prisutno u gotovo svim Europskim državama.

Pogledaj Luksemburški jezik i Popis masonskih velikih loža u Europi

Povijest Luksemburga

Povijest Luksemburga je povijest Velikog Vojvodstva Luksemburg, ali i njegovog prostora od prapovijesti do danas.

Pogledaj Luksemburški jezik i Povijest Luksemburga

RTL Télé Lëtzebuerg

RTL Télé Lëtzebuerg glavna je televizijska postaja u Luksemburgu, a emitira se na luksemburškom.

Pogledaj Luksemburški jezik i RTL Télé Lëtzebuerg

Saarbrücken

Saarbrücken (luks. Saarbrécken, fran. Sarrebruck) je grad u Njemačkoj i glavni grad njemačke savezne pokrajine Saarland.

Pogledaj Luksemburški jezik i Saarbrücken

Sankt Vith

Sankt Vith (francuski: Saint-Vith, luksemburški: Sankt Väit) je grad u istočnoj Belgiji koji se nalazi u Njemačkoj zajednici u Belgiji.

Pogledaj Luksemburški jezik i Sankt Vith

Sauer

Sauer (njemački, luksemburški) ili Sûre (francuski) je rijeka u Belgiji, Luksemburgu i Njemačkoj.

Pogledaj Luksemburški jezik i Sauer

Srednjonjemački jezici

Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.

Pogledaj Luksemburški jezik i Srednjonjemački jezici

Starofranački jezik

Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.

Pogledaj Luksemburški jezik i Starofranački jezik

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.

Pogledaj Luksemburški jezik i Sveto Rimsko Carstvo

Visokonjemački jezici

Visokonjemački jezici, glavna i najveća skupina zapadnogermanskih jezika koji su rasprostranjeni po južnoj i središnjoj Njemačkoj i susjednim državama: Luksemburg, Švicarska, Austrija, te u nekim prekomorskim zemljama, kao što su Kanada.

Pogledaj Luksemburški jezik i Visokonjemački jezici

Wark (rijeka)

Wark (luksemburški: Waark) je rijeka koja teče kroz Luksemburg, utječući u Alzette kod Ettelbrucka.

Pogledaj Luksemburški jezik i Wark (rijeka)

Zapadnogermanski jezici

Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.

Pogledaj Luksemburški jezik i Zapadnogermanski jezici

Zapadnosrednjonjemački jezici

Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.

Pogledaj Luksemburški jezik i Zapadnosrednjonjemački jezici

Također poznat kao Luksemburški.