Brže od pregledniku!
20 odnosi: Anorganski pigmenti, Azurit, Bakar, Bakreno doba, Dioptas, Karbonati, Kovanje, Lak, Majdanpek, Malahitno zelenilo, Metalurgija, Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju, Nakovanj, Pigment, Plitko ognjište, Povijest metalurgije željeza, Rudnik Zrinski, Tadeusz Kościuszko, Ural (gorje), Vinčanska kultura.
Anorganski pigmenti
Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. premaze. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. gume (više od 90% količina). Italiji. sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Željezno žutilo. Crvenožućkasti željezni oksid. Željezno crnilo. Kromoksidna zelena kao pigment. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Kadmijeva crvena ili kadmijevo crvenilo. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. organski pigment ultramarin. Vermilion, cinober ili rumenica. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. "Suncokreti" (V. van Gogh). Kromova narančasta ili kromov narančasti pigment. kromove zelene koju je koristio Stirling Moss na svojem vozilu BRP BRM P25 (Formula 1). Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Anorganski pigmenti su pigmenti koji su bili poznati još u prapovijesti.
Novi!!: Malahit i Anorganski pigmenti · Vidi više »
Azurit
Azurit (od azur) je monoklinski mineral tamnomodre do svijetlomodre boje, bazični bakreni karbonat, 2 CuCO3·Cu(OH)2.
Novi!!: Malahit i Azurit · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Malahit i Bakar · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Malahit i Bakreno doba · Vidi više »
Dioptas
Dioptas je smaragdno zeleni do plavozeleni bakreni ciklosilikatni mineral.
Novi!!: Malahit i Dioptas · Vidi više »
Karbonati
Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.
Novi!!: Malahit i Karbonati · Vidi više »
Kovanje
obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.
Novi!!: Malahit i Kovanje · Vidi više »
Lak
drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. Dinastije Ming (16. stoljeće). vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Metropolitan muzej umjetnosti. Lak (njem. Lack lak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. je otopina ili disperzija veziva, a može sadržavati i niz različitih dodataka. Nakon sušenja ostaje na podlozi kao ravnomjeran (kompaktan) prozirni (transparentan) film. Upotrebljava se pretežno za drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. U težim uvjetima korištenja dolazi do izražaja i zaštitna uloga lakova (parketi, kuhinjski namještaj, drvene površine na brodovima i slično). Za mineralne podloge lakovi se primjenjuju pri zaštiti fasadne opeke, crijepa, betona i kamena. Za metalne površine upotrebljavaju se ili izravno (na primjer aluminij, unutrašnje stijenki konzervi, žica) ili kao završni gornji sloj na pigmentiranom sustavu, s namjerom da se dobije punoća i sjaj (metalizirani auto lakovi) ili bolja zaštita (vinilni lak na vinilno-alkidnoj lak boji). Uz dodatak topljivih pigmenata dobiju se prozirni obojeni lakovi za namještaj, muzičke instrumente i slično.
Novi!!: Malahit i Lak · Vidi više »
Majdanpek
Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji, koji upravno pripada borskom okrugu.
Novi!!: Malahit i Majdanpek · Vidi više »
Malahitno zelenilo
Malahitno zelenilo ili malahitno zelena je organski spoj koji se koristi kao bojilo i kontroverzno kao antimikrobno sredstvo u akvakulturi.
Novi!!: Malahit i Malahitno zelenilo · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Novi!!: Malahit i Metalurgija · Vidi više »
Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju
6. rujna 2023. Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju je muzej moderne umjetnosti koji se nalazi u ulici Żwakowska 8/66 u poljskom gradu Tychyju na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska.
Novi!!: Malahit i Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju · Vidi više »
Nakovanj
Nakovanj. Nakovanj. kovanja. Nakovanj se postavlja na stabilni panj i ima zadatak ublažiti udarce i vibracije uzrokovane udarcima čekića po predmetu i nakovnju.
Novi!!: Malahit i Nakovanj · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Malahit i Pigment · Vidi više »
Plitko ognjište
kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. spužvastog željeza u plitkom ognjištu (Srednji vijek). Oko godine 400. sagrađen je željezni stup u Delhiju, visok 7 metara i težak više od 6 tona, koji i dan danas odolijeva monsunskim kišama i koroziji. Područja vađenja metalne rude u prapovijesno vrijeme na Bliskom istoku (željezo je prikazano crveno-smeđom bojom). sirovog željeza, a zatim kovanog željeza, s prikazom visoke peći (u Kini, 1637.) Plitko ognjište je vrsta nekadašnje peći u kojoj se topila željezna ruda, korištenjem drvenog ugljena koji je reducirao željezove okside (uglavnom hematit) u željezo, a proizvod je bio spužvasto željezo, koje je bilo upotrebljivo tek nakon kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo.
Novi!!: Malahit i Plitko ognjište · Vidi više »
Povijest metalurgije željeza
plitkom ognjištu (Srednji vijek). Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Oko godine 400. sagrađen je željezni stup u Delhiju, visok 7 metara i težak više od 6 tona, koji i dan danas odolijeva monsunskim kišama i koroziji. Povijest metalurgije željeza započinje još u prapovijesno doba, ali se ne zna da li je prvo željezo proizvedeno slučajno, kad je prapovijesni čovjek naložio vatru na ležištu čiste željezne rude ili je koristeći se već stečenim iskustvom u topljenju bakarne rude primijenio isti postupak na željeznu rudu.
Novi!!: Malahit i Povijest metalurgije željeza · Vidi više »
Rudnik Zrinski
Rudnik Zrinski nalazi se blizu planinarskog doma „Grafičar” na Medvednici kod Zagreba u Hrvatskoj.
Novi!!: Malahit i Rudnik Zrinski · Vidi više »
Tadeusz Kościuszko
Tadeuš Košćuško Tadeuš Košćuško (poljski. Tadeusz Kościuszko) (Mereszowszczyzna, Bjelorusija 4. veljače 1746. – Soluthurn, Švicarska 15. listopada 1817.) – poljsko-litavski vojskovođa i borac za slobodu.
Novi!!: Malahit i Tadeusz Kościuszko · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Malahit i Ural (gorje) · Vidi više »
Vinčanska kultura
Rasprostranjenost vinčanske kulture. Vinčanska kultura (u Rumunjskoj poznata kao Tordoška kultura) je prapovijesna kultura kasnoga neolitika i ranog eneolitika, od između 5300.
Novi!!: Malahit i Vinčanska kultura · Vidi više »
