Brže od pregledniku!
84 odnosi: Agdam, Avokado (biljna vrsta), Šlag, Švedski stol, Žitarice, Čokolada, Bublik, Buharski Židovi, Chardonnay, Danska, Dizano tijesto, Ernst Moro, Estonija, Franz Sacher, Germknedle, Ghee, Ginkovnice, Gospodarstvo Irana, Grubišno Polje, Gužvara, Hačapuri, Harira, Holipe, Indijski orah, Ionska izmjena, Ionska smola, Irci, Julekake, Kajgana, Karboksilne kiseline, Katran, Keškek, Kenija, Kijevski odrezak, Kikiriki, Koagulacija, Kokosova palma, Koloidni sustav, Komrat, Korjaci, Lisnato tijesto, Lumblija, Majoran, Margarin, Maslačna kiselina, Maslenica (blagdan), Masne kiseline, Međimurska gibanica, Mediteranska prehrana, Menemen, ..., Milano, Mudre izreke, Musaka, Namaz, Nilski konj, Norveška, Ojmjakon, Omlet, Opeklina, Peljmeni, Popis mliječnih proizvoda, Prava krasuljica, Prženje, Prhko tijesto, Puding, Rižoto, Ružmarin, Samosa, Sendvič, Sigurnost hrane, Sladoled, Smaknuće carske obitelji Romanov, Sokotranci, Speculaas, Tiritli, Tost, Tufahija, Tunni, Ulje od kikirikija, Vareniki, Vesterbotenski muzej, Vitamin A, Zagorski štrukli, Zaprška. Proširite indeks (34 više) »
Agdam
Agdam (azerski: Ağdam, armenski: Ակնա, Akna) je bivši grad duhova na jugozapadu Azerbajdžana.
Novi!!: Maslac i Agdam · Vidi više »
Avokado (biljna vrsta)
Avokado (lat. Persea americana; sin.: Persea gratissima) je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku.
Novi!!: Maslac i Avokado (biljna vrsta) · Vidi više »
Šlag
Šlag (od njemačkog glagola: schlagen.
Novi!!: Maslac i Šlag · Vidi više »
Švedski stol
Tanjur s namirnicama sa švedskog stola Švedski stol (švedski: smörgåsbord) je vrsta skandinavskog obroka koji se sastoji od više raznih namirnica na stolu, a ime je dobio jer je podrijetlom iz Švedske.
Novi!!: Maslac i Švedski stol · Vidi više »
Žitarice
Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.
Novi!!: Maslac i Žitarice · Vidi više »
Čokolada
Čokolada s raznim udjelima kakaa i kakaovog maslaca Čokolada je alkaloidno desertno jelo dobivenog punjenjem zagrijane homogene smjese u kalupe i naglim hlađenjem u obliku pločica iz kakaove mase ili kakaova praha i šećera s ili bez dodataka (mirodija, mlijeka, voća i prerađevina, aroma, emulgatora, lješnjaka, badema, ekstrakta kave, sušenog voća, vanilije).
Novi!!: Maslac i Čokolada · Vidi više »
Bublik
Bublik Bublik (ruski i ukrajinski: бублик) je tradicionalna vrsta peciva popularna u državama kao što su: Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, Poljska i Litva.
Novi!!: Maslac i Bublik · Vidi više »
Buharski Židovi
Buharski Židovi (בוכרים, Bukharim), naziv za skupinu Židova naseljenu na azijskom području u Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Novi!!: Maslac i Buharski Židovi · Vidi više »
Chardonnay
Grožđe sorte Chardonnay iz Moldavije štrigovskog podruma Chardonnay je jedna od najpoznatijih vinskih sorti grožđa u svijetu.
Novi!!: Maslac i Chardonnay · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Maslac i Danska · Vidi više »
Dizano tijesto
Pletenica Dizano tijesto je ono koje uz brašno sadrži kvasac, te se tijesto pod djelovanjem kvaščevih gljivica, koje u tekućini (mlijeko ili voda s eventualnim dodatkom šećera na odgovarajućoj temperaturi ispuštaju ugljični dioksid, uzlazi i postaje rupičasto. Kvasac koji se dodaje može biti svjež pekarski ili sušeni u vrećicama. Za kolač ili kruh od 500 g brašna treba 30-40 g kvasca, međutim količina kvasca ovisi i o težini tijesta, odnosno dodacima poput ušećerenog voća ili masnoća.
Novi!!: Maslac i Dizano tijesto · Vidi više »
Ernst Moro
Ernst Moro Ernst Moro (Ljubljana, 8. prosinca 1874. – Heidelberg, 17. travnja 1951.), austrijski liječnik i pedijatar, koji je najpoznatiji po otkriću primitivnog refleksa koji je po njemu i nazvan (Moroov refleks).
Novi!!: Maslac i Ernst Moro · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Maslac i Estonija · Vidi više »
Franz Sacher
Hotel Sacher u Beču Sacher torta poslužena u hotelu Sacher Franz Sacher (1816. – 1907.) bio je židovski pekar poznat po svojim ''Sachertortama''.
Novi!!: Maslac i Franz Sacher · Vidi više »
Germknedle
Germknedle su specijalitet češke i bečke kuhinje, a i u bavarskoj su kuhinji dosta raširene i omiljene.
Novi!!: Maslac i Germknedle · Vidi više »
Ghee
Ghee (čitaj: gi) je pročišćeni svježi maslac, jedinstven je prirodni proizvod, esencija mlijeka, bez dodataka i pojačivača okusa.
Novi!!: Maslac i Ghee · Vidi više »
Ginkovnice
Ginkovnice (lat. Ginkgoales), biljni razred čiji je danas jedini živi predstavnik G. biloba, porodica ginkovke (Ginkgoaceae), dok su sve ostale porodice zastupljene od fosilnih vrsta.
Novi!!: Maslac i Ginkovnice · Vidi više »
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Novi!!: Maslac i Gospodarstvo Irana · Vidi više »
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Maslac i Grubišno Polje · Vidi više »
Gužvara
Gužvara je vrsta kolača koja se priprema od vodenog tijesta ili dizanog tijesta s raznim nadjevima.
Novi!!: Maslac i Gužvara · Vidi više »
Hačapuri
Hačapuri (ajaruli) Hačapuri (gruzijski: ხაჭაპური sir + kruh) je tradicionalno gruzijsko jelo - kruh sa sirom, koji se jede kao brza hrana.
Novi!!: Maslac i Hačapuri · Vidi više »
Harira
Harira je juha, koja se radi za vrijeme trajanja ramazanskog posta u mjesecu ramazanu, u muslimanskome svijetu.
Novi!!: Maslac i Harira · Vidi više »
Holipe
Holipe je cjevasti vafel proizvod.
Novi!!: Maslac i Holipe · Vidi više »
Indijski orah
Indijski orah ili indijski oraščić (lat. Anacardium occidentale) biljka je iz porodice Anacardium, koja potječe iz Južne Amerike, točnije iz obalnih područja sjeveroistočnog Brazila.
Novi!!: Maslac i Indijski orah · Vidi više »
Ionska izmjena
Ionski izmjenjivač. Ionska smola. Ionski izmjenjivač koji se koristi za pročišćavanje bjelančevina. mm. Ionska izmjena je postupak koji uključuje upotrebu ionskih izmjenjivača koji mogu vezati ione iz otopine, a otpuštati jednaku (ekvivalentnu) količinu vlastitih iona.
Novi!!: Maslac i Ionska izmjena · Vidi više »
Ionska smola
Ionska smola. mm. Ionski izmjenjivač. Ionska smola je visokopolimerna smola tj.
Novi!!: Maslac i Ionska smola · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Maslac i Irci · Vidi više »
Julekake
Julekake ili julski kruh (nor. julebrød) je norveški božićni kolač od dizanog tijesta.
Novi!!: Maslac i Julekake · Vidi više »
Kajgana
Kajgana je jelo spremljeno od bjelanjka i žumanjka jajeta, najčešće kokošjega.
Novi!!: Maslac i Kajgana · Vidi više »
Karboksilne kiseline
Strukturna formula karboksilne kiseline Štapićasti model karboksilne kiseline Kalotni model karboksilne kiseline Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- Alkil, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.
Novi!!: Maslac i Karboksilne kiseline · Vidi više »
Katran
mikrovalnoj pećnici. Ovaj proces je poznat kao piroliza. hidroizolacije na ravnim krovovima. breze. kamenog ugljena (''Rütgers Chemicals'', Njemačka). Katran (tur. od arap. qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari.
Novi!!: Maslac i Katran · Vidi više »
Keškek
Keškek, keške ili ćeške (turski: Keşkek, grčki: κεσκέκ), također keškag, kiškak ili kaškek, je naziv za tradicionalno jelo od piletine i variva od pšenice ili ječma.
Novi!!: Maslac i Keškek · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: Maslac i Kenija · Vidi više »
Kijevski odrezak
Kijevski odrezak Kijevski odrezak Kijevski odrezak ili piletina na kijevski način (ukrajinski: котлета по-київськи, ruski: котлета по-киевски) je popularno jelo u Ukrajini i Rusiji, gdje je klasik u restoranima i hotelima.
Novi!!: Maslac i Kijevski odrezak · Vidi više »
Kikiriki
Kikiriki (arahid, lat. Arachis hypogaea) je biljna vrsta u porodici mahunarki (Fabaceae) a potječe iz Južne Amerike, Meksika i Srednje Amerike.
Novi!!: Maslac i Kikiriki · Vidi više »
Koagulacija
Koagulacija (lat. coagulatio: grušanje, sirenje) može značiti.
Novi!!: Maslac i Koagulacija · Vidi više »
Kokosova palma
Kokosova palma (kokos, kokosovac, lat. Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovo na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana.
Novi!!: Maslac i Kokosova palma · Vidi više »
Koloidni sustav
Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.
Novi!!: Maslac i Koloidni sustav · Vidi više »
Komrat
Komrat (gagauski: Komrat; ruski: Комрат / Komrat) je grad u Moldaviji te glavni grad autonomne pokrajie Gagauzija.
Novi!!: Maslac i Komrat · Vidi više »
Korjaci
Korjaci (rus. коря́ки) su starosjedilački narod Kamčatske oblasti na ruskom dalekom istoku i naseljavaju obale Beringovog mora južno od rijeke Anadir i zemlje neposredno uz sjever poluotoka Kamčatke, a najjužnije do Tigilska.
Novi!!: Maslac i Korjaci · Vidi više »
Lisnato tijesto
Pečeno lisnato tijesto.
Novi!!: Maslac i Lisnato tijesto · Vidi više »
Lumblija
Lumblija su hrvatska kulinarska slastica.
Novi!!: Maslac i Lumblija · Vidi više »
Majoran
Majoran (vrtni mažuran, mirisni mažuran, majuran, mirišljavak, lat. Origanum majorana) je biljka koja raste po Sredozemlju, Mađarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, a u mediteranskoj kuhinji je čest začin i sadrži različita eterična ulja koja se koriste u kozmetici.
Novi!!: Maslac i Majoran · Vidi više »
Margarin
Prvi puta je proizveden u Francuskoj u 19.
Novi!!: Maslac i Margarin · Vidi više »
Maslačna kiselina
Maslačna kiselina (ili butanska kiselina), karboksilna, masna kiselina, CH3(CH2)2COOH (molekularna C4H8O2), bezbojna tekućina neugodna mirisa.
Novi!!: Maslac i Maslačna kiselina · Vidi više »
Maslenica (blagdan)
Boris Kustodijev: Maslenica milosrđa Maslenica (ruski: Масленица, ukrajinski: Масниця, bjeloruski: Масьленіца) je vjerski i tradicijski blagdan istočnih Slavena.
Novi!!: Maslac i Maslenica (blagdan) · Vidi više »
Masne kiseline
U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.
Novi!!: Maslac i Masne kiseline · Vidi više »
Međimurska gibanica
Čakovcu 2015.g. Međimurska gibanica je slatko jelo Međimurske kuhinje, sastavnog dijela nacionalne Hrvatske kuhinje.
Novi!!: Maslac i Međimurska gibanica · Vidi više »
Mediteranska prehrana
Mediteranska ili sredozemna prehrana sastoji se od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, čuvanja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije.
Novi!!: Maslac i Mediteranska prehrana · Vidi više »
Menemen
Turski doručak s menemenom (lijevo). Menemen je tradicionalno tursko jelo koje uključuje naminirnice kao što su: jaja, rajčica, zelena paprika, i začine kao što su mljeveni crni papar, mljevena crvena paprika, sol i origano.
Novi!!: Maslac i Menemen · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Maslac i Milano · Vidi više »
Mudre izreke
Mudre izreke ili Poslovice su jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.
Novi!!: Maslac i Mudre izreke · Vidi više »
Musaka
Musaka (grčki: moussakas; rumunjski: musaca; turski: musakka; arapski: musaqqaa) je tradicijsko jelo napravljeno od patlidžana koje se pretežito priprema na Balkanu i na Bliskom istoku.
Novi!!: Maslac i Musaka · Vidi više »
Namaz
Nutelle Namaz je hrana koja se zbog svoje konzistencije lako maže na kruh i ostale proizvode od raznoraznih žitarica, poput lepinje, dvopeka, keksa npr.
Novi!!: Maslac i Namaz · Vidi više »
Nilski konj
Nilski konj (lat. Hippopotamus amphibius), primjerenije vodenkonj ili vodeni konj, kljovaš je porijeklom iz Afrike.
Novi!!: Maslac i Nilski konj · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Maslac i Norveška · Vidi više »
Ojmjakon
Ojmjakon (rus. Оймякон, jak. Өймөкөөн) selo je u Jakutskoj u Rusiji, u dalekoistočnom dijelu Sibira u Ojmjakonskom okrugu.
Novi!!: Maslac i Ojmjakon · Vidi više »
Omlet
Omlet (fra. omelette) naziv je za jelo od tučenih jaja i mlijeka, katkada s malo brašna, prženo na maslacu ili ulju.
Novi!!: Maslac i Omlet · Vidi više »
Opeklina
Opeklina drugog stupnja šake Opeklina je vrsta ozljede kože ili potkožnih tkiva izazvana toplinom, električnom strujom, kemijskim tvarima, trenjem ili radijacijom.
Novi!!: Maslac i Opeklina · Vidi više »
Peljmeni
Peljmeni (rus. пельме́ни) — jelo od prijesnog tijesta punjeno mljevenim mesom ili ribom.
Novi!!: Maslac i Peljmeni · Vidi više »
Popis mliječnih proizvoda
Mlijeko Sladoled Sir Mliječni proizvod hrana je proizvedena od mlijeka.
Novi!!: Maslac i Popis mliječnih proizvoda · Vidi više »
Prava krasuljica
salati. Prava krasuljica (čerfol, krabulica, krabuljica, kračuljac, krbuljica baštenska, krvelj, krinfolj, krožulica, krosuljica, krofulica, vonjuša lat. Anthriscus cerefolium), je biljka iz porodice štitarki, klasični je začin francuske kuhinje i vrlo sliči peršinu, od kojeg se razlikuje po nešto manjem i svjetlijem lišću a njen okus je više slađi i skloniji komoraču.
Novi!!: Maslac i Prava krasuljica · Vidi više »
Prženje
Prženje u dubokoj masnoći Prženje na malo masnoće Ako namirnicu kuhamo u vrućoj masnoći tj.
Novi!!: Maslac i Prženje · Vidi više »
Prhko tijesto
Pita od jabuka Prhko tijesto je tijesto s velikim postotkom masnoće, od kojeg se najčešće rade pite s raznim nadjevima i razna čajna peciva.
Novi!!: Maslac i Prhko tijesto · Vidi više »
Puding
Instant puding Puding je vrsta slatkog deserta dobivenog kuhanjem brašna, jaja, krupice i maslaca u mlijeku na pari.
Novi!!: Maslac i Puding · Vidi više »
Rižoto
Rižoto je talijansko jelo načinjeno od riže i priloga.
Novi!!: Maslac i Rižoto · Vidi više »
Ružmarin
Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.
Novi!!: Maslac i Ružmarin · Vidi više »
Samosa
Samosa Samosa (iz perz. سنبوساگ; sanbosag) je prženo ili pečeno tijesto s nadjevom koji može biti: začinjen krumpir, luk, grašak, leća, mljevena janjetina ili piletina i dr.
Novi!!: Maslac i Samosa · Vidi više »
Sendvič
Sendvič je hrana načinjena od jedne ili dvije kriške kruha s jednim ili više slojeva namirnica.
Novi!!: Maslac i Sendvič · Vidi više »
Sigurnost hrane
Sigurnost hrane znanstvena je disciplina koja se bavi rukovanjem, pripremom i pohranom hrane radi prevencije trovanja hranom.
Novi!!: Maslac i Sigurnost hrane · Vidi više »
Sladoled
Sladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se većinom sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac), te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije (šećeri i zaslađivači, stabilizatori i emulgatori, uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ili nekih drugih dodataka).
Novi!!: Maslac i Sladoled · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: Maslac i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Sokotranci
Sokotranci, semitski narod, vjerojatno himjaritskog porijekla, naseljen na otocima Sokotra i `Abd al-Kuri pred somalijskom obalom između Roga Afrike i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Maslac i Sokotranci · Vidi više »
Speculaas
Speculaas, vrsta keksa od prhkog tijesta začinjenog primarno paprom, cimetom, đumbirom, klinčićem, kardamomom i muškatnim oraščićem.
Novi!!: Maslac i Speculaas · Vidi više »
Tiritli
Tiritli su tradicionalni kolač iz Slavonije.
Novi!!: Maslac i Tiritli · Vidi više »
Tost
Tost prije i poslije prženja. Tost (engl. toast) ili prepečenac je tanko narezan bijeli kruh koji se jede ugrijan i prepržen, obično kao osnova za sendvič.
Novi!!: Maslac i Tost · Vidi više »
Tufahija
Tufahija, (arapski تفاح (tuffàh) - jabuka), bosanskohercegovačka nacionalna slastica podrijetlom iz Perzije.
Novi!!: Maslac i Tufahija · Vidi više »
Tunni
Tunni, kušitski narod afrazijske porodice, srodan Afarima i Bedžama, naseljen na Rogu Afrike u Somaliji.
Novi!!: Maslac i Tunni · Vidi više »
Ulje od kikirikija
Boca s kikiriki uljem. Prikaz stabljike kikirikija. Lišće i plodovi kikirikija. Prženi kikiriki kao ''snack''. Kikiriki ulje se dobiva ekstrakcijom iz sjemenki kikirikija i sadrži 20% zasićenih, 50% mononezasićenih i 30% polinezasićenih masnih kiselina.
Novi!!: Maslac i Ulje od kikirikija · Vidi više »
Vareniki
Vareniki (ukrajinski: вареники) su vrsta ukrajinskih punjenih knedli.
Novi!!: Maslac i Vareniki · Vidi više »
Vesterbotenski muzej
Vesterbotenski muzej Vesterbotenski muzej (šved. Västerbottens museum), zavičajni muzej u gradu Umeu u Švedskoj s odgovornošću za čuvanje kulturne povijesti Vesterbotenskog lena.
Novi!!: Maslac i Vesterbotenski muzej · Vidi više »
Vitamin A
Vitamin A i beta-karoten Vitamin A esencijalni je nutrijent u ljudskom tijelu.
Novi!!: Maslac i Vitamin A · Vidi više »
Zagorski štrukli
Štrukli ili Zagorski štruklji su tradicijsko hrvatsko jelo koje je dio kuhinje u većini kućanstava diljem Hrvatskog zagorja i Zagreba.
Novi!!: Maslac i Zagorski štrukli · Vidi više »
Zaprška
Zaprška je smjesa brašna i masnoće kuhani zajedno i koristi se za ugušćivanje umaka ili variva.
Novi!!: Maslac i Zaprška · Vidi više »
