Komunikacija

211 odnosi: Aktivnost radioaktivnog izvora, Akustika, Albedo, Amortizer, Amplituda, Analogan, Analogni signal, Apsorpcijski koeficijent, Bel (jedinica), Bohrov magneton, Brojilo, Chen Ning Yang, Decibel, Deformacija, Delta (razdvojba), Detekcija, Detektor, Dijagram cjevovoda i instrumentacije, Dimenzija (razdvojba), Dinamika, Dioptrija, Diskretan, Disperzija (optika), Djelotvornost, Dozimetrija, Drugi Keplerov zakon, Duljina, Ekološki čimbenik, Ekspozicija (razdvojba), Električna otpornost i provodnost, Električna pokretljivost, Električna susceptibilnost, Električna vodljivost, Električni induktivitet, Električni kapacitet, Električni naboj, Električni otpor, Električni potencijal, Električno polje, Elektromagnetska indukcija, Elektromotorna sila, Elektron, Energija u svijetu, Energija zvuka, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fizikalne konstante, Frekvencija, George Eugene Uhlenbeck, Gibbsova slobodna energija, ..., Glasnoća, Granica bola, Gustoća, Gustoća električne struje, Gustoća električnoga naboja, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Higrograf, Hvatište, Impuls, Impuls sile, Indeks loma, Izmjenična električna struja, Izobata, Izohore, Izolinije, Jakost, Jakost leće, Jakost zračenja, Jakost zvuka, John Hasbrouck Van Vleck, John Kerr, Josiah Willard Gibbs, Kakvoća vode, Kandela, Kapacitet, Kemijska termodinamika, Klasična mehanika, Koeficijent trenja, Kohezija, Količina gibanja, Konstanta, Konstanta raspada, Kritična veličina, Krutine, Kutna frekvencija, Kutna količina gibanja, Kutno ubrzanje, Kvantiteta (razdvojba), Latentna toplina, Luks, Lumen, Magnetizacija, Magnetna polarizacija, Magnetna susceptibilnost, Magneton, Magnetska indukcija, Magnetska permeabilnost, Magnetski moment, Magnetski otpor, Magnetski tok, Magnetsko polje, Masa, Maseni protok, Meteorološki uređaji, Mjera, Mjerenje, Mjerenje protoka, Mjeriteljstvo, Mjerni instrument, Moment inercije, Moment sile, Načelo korespondencije, Nauka o čvrstoći, Neper, Nevill Francis Mott, Nikola Kopernik, Ophodno vrijeme, Oscilacije, Oscilator, Osjetljivost, Osjetna toplina, Osvijetljenost, Osvjetljenje, Otto Stern, Ozračenje, Ozračenost, Paralelogram vektora, Parnost, Period, Permeabilnost, Permitivnosti, Polarizacija, Polykarp Kusch, Poroznost, Potencijal, Povijest astronomije, Povijest fizike, Površina, Površinska napetost, Prag čujnosti, Pramjera, Precizna mehanika, Pretvornik pomaka, Prigušenje, Pritisak, Prostorni kut, Protok, Rad, Rad (fizika), Razina, Razina jakosti zvuka, Razlika potencijala, Refrakcija, Refraktometar, Refraktometrija, Relativna dielektrična permitivnost, Relativna gustoća, Relativna magnetska permeabilnost, Relativna vlažnost, Reper (geodezija), Samuel Abraham Goudsmit, Savijanje, Senzori, Sila, Skalar (fizika), Smjer, Snaga, Snelliusov zakon, Specifični obujam, Spektar (fizika), Spin, Stabilnost, Statika, Statistička mehanika, Stern-Gerlachov pokus, Stupanj (kut), Stupanj iskorištenja, Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti, Susceptibilnost, Svjetljivost, Svjetlosna energija, Svjetlosna jakost, Svjetlosni tok, Tekućine, Temperatura, Termoelektrane, Tesla, Thomas Young, Titranje, Tlak, Tok zračenja, Toplina, Toplinska smrt svemira, Toplinska vodljivost, Toplinski kapacitet, Trošilo, Tromost, Tsung-Dao Lee, Tvrdoća, Ubrzanje, Umjeravanje, Valni broj, Vlažnost zraka, Vodljivost, Volumni protok, Vrijeme (fizika), Willebrord Snellius, Zakon očuvanja količine gibanja, Zvučna izolacija, Zvučni tlak, Zvuk. Proširite indeks (161 više) » « Stisni indeks

Aktivnost radioaktivnog izvora

dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Aktivnost radioaktivnog izvora (oznaka A) je dozimetrijska fizikalna veličina kojom se opisuje brzina raspadanja radioaktivne tvari; količnik je broja radioaktivnih raspada N radionuklida u jedinici vremena t:  Predznak minus (–) označava da se raspadom broj atomskih jezgara smanjuje.

Novi!!: Mjerna veličina i Aktivnost radioaktivnog izvora · Vidi više »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Mjerna veličina i Akustika · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Mjerna veličina i Albedo · Vidi više »

Amortizer

motorna vozila. Mehanizam glavnog podvozja zrakoplova: dio broj 3. je amortizer. Amortizer (franc. amortisseur: prigušivač, ublaživač) je naprava na motornim vozilima, zrakoplovima i strojevima koja služi za prigušivanje vibracija i ublaživanje udaraca, na primjer kada vozilo prelazi preko neravnina ili kada zrakoplov dodirne tlo prilikom slijetanja.

Novi!!: Mjerna veličina i Amortizer · Vidi više »

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Novi!!: Mjerna veličina i Amplituda · Vidi više »

Analogan

Analogan (grč. ἀνάλογος: razmjeran) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Analogan · Vidi više »

Analogni signal

digitalni električni signal (dolje). Analogni signal, u elektrotehnici, je oblik signala kojemu vremenski prikaz u svakome trenutku odgovara fizikalnoj veličini električnog napona ili električne struje.

Novi!!: Mjerna veličina i Analogni signal · Vidi više »

Apsorpcijski koeficijent

otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.

Novi!!: Mjerna veličina i Apsorpcijski koeficijent · Vidi više »

Bel (jedinica)

longitudinalnih valova u zraku. Bel (prema A. G. Bellu; oznaka B) je brojčana jedinica razine određene fizikalne veličine prema odabranoj usporedbenoj vrijednosti, kada je ta razina određena dekadskim logaritmom omjera vrijednosti tih veličina.

Novi!!: Mjerna veličina i Bel (jedinica) · Vidi više »

Bohrov magneton

ploštine petlje ''S''. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Bohrov magneton (nazvan prema Nielsu Bohru) je fizikalna veličina koja označava klasično određen magnetski moment elektrona: gdje je: Mjerena vrijednost Bohrova magnetona iznosi μe ≈ 9,285 · 10–24 A ∙ m2.

Novi!!: Mjerna veličina i Bohrov magneton · Vidi više »

Brojilo

Mehanička brojila. Tipični vodomjer za kućanstva. elektromagnetskog protokomjera. Indukcijsko brojilo. Geiger-Müllerovo brojilo. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Brojilo je mjerni instrument ili naprava koja na osnovi vanjskoga (mehaničkoga, električnoga ili nekog drugog poticaja) broji u slijedu događaje, predmete ili fizikalne veličine, pribrajanjem ustanovljuje njihov zbroj od početka brojenja i stalno ga pokazuje.

Novi!!: Mjerna veličina i Brojilo · Vidi više »

Chen Ning Yang

Chen Ning Yang (Hofei, Kina, 22. rujna 1922.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Mjerna veličina i Chen Ning Yang · Vidi više »

Decibel

longitudinalnih valova u zraku. Decibel (oznaka dB) je decimalna jedinica brojčane jedinice bel iznimno dopuštene izvan SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Mjerna veličina i Decibel · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Mjerna veličina i Deformacija · Vidi više »

Delta (razdvojba)

* Delta, 4.

Novi!!: Mjerna veličina i Delta (razdvojba) · Vidi više »

Detekcija

Geigerov brojač. klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. Detekcija (lat. detectio: razotkrivanje) je pronalaženje, otkrivanje (na primjer elektromagnetskih valova), osobito štetnih i otrovnih sastojaka (bojnih otrova, radioaktivnog zračenja) ili neprijateljskih objekata (minâ, zrakoplova, podmornica).

Novi!!: Mjerna veličina i Detekcija · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Mjerna veličina i Detektor · Vidi više »

Dijagram cjevovoda i instrumentacije

'''Dijagram cjevovoda i instrumentacije''' crpke i pripadajućeg spremnika. Simboli su u skladu sa standardima EN ISO 10628 i EN 62424 (L – mjerenje razine, gore i dolje na spremniku; M – elektromotor; M1 – otvor za ulaz kod održavanja; N – mlaznica ili spojnica; N3 – odljev; N4 – odušnik; P – crpka; PA – ventil za ograničavanje tlaka; PI – pokazivač tlaka ili manometar; T – spremnik bez unutarnjeg tlaka; SOLVENT – otapalo). Dijagram cjevovoda i instrumentacije (eng. Piping and Instrumentation Diagram ili P&ID) je dijagram ili nacrt koji se koristi u procesnoj industriji, a prikazuje procesne tokove i pripadajuća osjetila, mjerne pretvornike, te izvršne sprave (aktuatore).

Novi!!: Mjerna veličina i Dijagram cjevovoda i instrumentacije · Vidi više »

Dimenzija (razdvojba)

Dimenzija (lat. dimensio: izmjera) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Dimenzija (razdvojba) · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Mjerna veličina i Dinamika · Vidi više »

Dioptrija

Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Dioptrija (prema grč. δίοπτρον: zrcalo; oznaka dpt) je zastarjela mjerna jedinica jakosti optičkih leća.

Novi!!: Mjerna veličina i Dioptrija · Vidi više »

Diskretan

Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Diskretan · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Mjerna veličina i Disperzija (optika) · Vidi više »

Djelotvornost

toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.

Novi!!: Mjerna veličina i Djelotvornost · Vidi više »

Dozimetrija

Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Dozimetrija je mjerenje i računanje energije koju zračenje predaje tvari, proučavanje utjecaja različitih vrsta ionizirajućega zračenja na tvari, tkiva i organe i mjerenje brzine raspadanja radioaktivne tvari.

Novi!!: Mjerna veličina i Dozimetrija · Vidi više »

Drugi Keplerov zakon

brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom. Drugi Keplerov zakon glasi: Na prikazanoj slici dv je priraštaj kuta v koji odgovara kratkom intervalu dt.

Novi!!: Mjerna veličina i Drugi Keplerov zakon · Vidi više »

Duljina

Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.

Novi!!: Mjerna veličina i Duljina · Vidi više »

Ekološki čimbenik

Opstanak sobova na Svalbardu prije svega ovisi o termovalenciji (temperaturnim uvjetima) svalbardskog okoliša. Ekološki čimbenici su utjecajne i promjenjive fizikalne, kemijske ili biološke veličine iz okoliša (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na životne uloge, rast, razmnožavanje i gustoću populacije i na koje se organizam mora prilagoditi radi preživljavanja.

Novi!!: Mjerna veličina i Ekološki čimbenik · Vidi više »

Ekspozicija (razdvojba)

Ekspozicija (lat. expositio) može biti izlaganje, izloženost (na primjer Suncu) ili izložba.

Novi!!: Mjerna veličina i Ekspozicija (razdvojba) · Vidi više »

Električna otpornost i provodnost

m. Električna otpornost (oznaka ρ), zastarjeli naziv specifični električni otpor, fizikalna je veličina koja opisuje svojstvo tvari da se opire protjecanju električne struje.

Novi!!: Mjerna veličina i Električna otpornost i provodnost · Vidi više »

Električna pokretljivost

Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Električna pokretljivost, pokretljivost nositelja električnoga naboja ili električna mobilnost (oznaka µ) je fizikalna veličina koja opisuje prosječnu brzinu gibanja čestica nabijenih električnim nabojem u pravcu električnoga polja, količnik brzine zanošenja vd čestica nabijenih električnim nabojem u pravcu polja i jakosti električnoga polja E, dakle: Pokretljivost nositelja električnoga naboja ovisi o temperaturi i vrsti kemijske tvari.

Novi!!: Mjerna veličina i Električna pokretljivost · Vidi više »

Električna susceptibilnost

Električna susceptibilnost (oznaka χe) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo dielektrika da se u električnom polju mogu polarizirati.

Novi!!: Mjerna veličina i Električna susceptibilnost · Vidi više »

Električna vodljivost

m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).

Novi!!: Mjerna veličina i Električna vodljivost · Vidi više »

Električni induktivitet

Električne zavojnice. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni induktivitet · Vidi više »

Električni kapacitet

električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Način djelovanja elektroskopa. dielektrični materijal. Pločasti električni kondenzator. Električni kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina koja opisuje koliko električnoga naboja fizikalno tijelo može primiti uz određeno povećanje električnoga napona.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni kapacitet · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni naboj · Vidi više »

Električni otpor

m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni otpor · Vidi više »

Električni potencijal

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni potencijal · Vidi više »

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Novi!!: Mjerna veličina i Električno polje · Vidi više »

Elektromagnetska indukcija

galvanometru (G).http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Mjerna veličina i Elektromagnetska indukcija · Vidi više »

Elektromotorna sila

Elektromotorna sila je u elektrotehnici veličina kojom se izražava rad potreban za razdvajanje nosilaca električnih naboja u izvoru električne struje, pri čemu sila koja djeluje na električne naboje nije direktna posljedica električnog polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Elektromotorna sila · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Mjerna veličina i Elektron · Vidi više »

Energija u svijetu

Energija je fizikalna veličina koja opisuje sposobnost nekoga tijela ili sustava da obavi neki mehanički rad; veličina koja karakterizira gibanje, mirovanje ili položaj tijela, tekućine, čestice ili sustava čestica, ukupna količinska mjera gibanja i međudjelovanja svih oblika tvari te veličina za opis čestica polja koje prenose prirodne sile i međudjelovanja čestica.

Novi!!: Mjerna veličina i Energija u svijetu · Vidi više »

Energija zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Energija zvuka ili energija zvučnog vala nastaje pri pri širenju vala u svim smjerovima od njegova izvora djelić mase m ima brzinu v.

Novi!!: Mjerna veličina i Energija zvuka · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Mjerna veličina i Fizika · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Mjerna veličina i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Fizikalne konstante

Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.

Novi!!: Mjerna veličina i Fizikalne konstante · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Mjerna veličina i Frekvencija · Vidi više »

George Eugene Uhlenbeck

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Mjerna veličina i George Eugene Uhlenbeck · Vidi više »

Gibbsova slobodna energija

Egzotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se oslobađa toplina. Endotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se veže toplina. bar. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu. Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija (oznaka G) je fizikalna veličina koja opisuje oslobođenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom (reverzibilnom) procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p. Definirana je kao entalpija H umanjena za umnožak entropije S i temperature T: ili gdje je: V - volumen, a U - unutarnja energija termodinamičkog sustava.

Novi!!: Mjerna veličina i Gibbsova slobodna energija · Vidi više »

Glasnoća

uha. longitudinalnih valova u zraku. Glasnoća je subjektivna veličina kojom se opisuje fiziološki osjet zvuka.

Novi!!: Mjerna veličina i Glasnoća · Vidi više »

Granica bola

fon) prema standardu ISO 226 iz 2003. Granica bola ili prag bola je zvučni tlak koji može biti tako velik da prouzrokuje bol u ušima.

Novi!!: Mjerna veličina i Granica bola · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Mjerna veličina i Gustoća · Vidi više »

Gustoća električne struje

električnog vodiča. Gustoća električne struje (oznaka J) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje tok električne struje po ploštini presjeka električnog vodiča, a smjer joj se podudara sa smjerom gibanja pozitivnih električnih naboja: gdje je: ρ - volumna gustoća električnoga naboja, a v - brzina gibanja električki nabijenih čestica.

Novi!!: Mjerna veličina i Gustoća električne struje · Vidi više »

Gustoća električnoga naboja

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Gustoća električnoga naboja (oznake λ, σ, ρ) je fizikalna veličina koja opisuje električni naboj ili količinu elektriciteta po duljini l: ploštini S: ili obujmu (volumenu): Koristi se za potrebe proračuna kad se na naelektriziranom tijelu nalazi tako velik broj nepomičnih električki nabijenih čestica da nije moguće uzeti u obzir njihove pojedinačne električne naboje i položaje.

Novi!!: Mjerna veličina i Gustoća električnoga naboja · Vidi više »

Heisenbergovo načelo neodređenosti

Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.

Novi!!: Mjerna veličina i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »

Higrograf

Higrograf. tropskoj šumi. cvijeću. Higrograf je mjerni instrument koji neposredno mjeri relativnu vlažnost zraka i promjene bilježi na papir ili elektronički medij.

Novi!!: Mjerna veličina i Higrograf · Vidi više »

Hvatište

sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Hvatište, (engl. point of application) u fizici, je točka fizikalnog tijela u kojoj djeluje sila.

Novi!!: Mjerna veličina i Hvatište · Vidi više »

Impuls

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Impuls · Vidi više »

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Novi!!: Mjerna veličina i Impuls sile · Vidi više »

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Novi!!: Mjerna veličina i Indeks loma · Vidi više »

Izmjenična električna struja

Efektivna vrijednost, 4.

Novi!!: Mjerna veličina i Izmjenična električna struja · Vidi više »

Izobata

Sjevernog mora s izobatama u razmaku od 200 metara. Izobate (grč.: jednak,: dubina) su krivulje koje na kartama spajaju mjesta jednake dubine mora, rijeke ili jezera.

Novi!!: Mjerna veličina i Izobata · Vidi više »

Izohore

p-V (tlak - obujam) dijagram za teoretski Otto proces. Izohore su od 2 - 3 i 4 - 1. Taktovi Otto ciklusa. Izohore (grč. ἴσος: jednak + χώρα: prostor, mjesto) su krivulje koje grafički predočuju odnos između tlaka i temperature nekoga plina ili tekućine, ako se obujam (volumen) sustava održava konstantnim.

Novi!!: Mjerna veličina i Izohore · Vidi više »

Izolinije

meteorološkoj karti. izobatama u razmaku od 200 metara. Izolinije su linije ili crte na grafičkom prikazu koje spajaju točke jednakih ili pretpostavljeno jednakih iznosa neke mjerne veličine, na primjer tlaka (izobare), dubine vode (izobate), jakosti Zemljina magnetskoga polja (izodiname), rasvjete (izofote), magnetske deklinacije (izogone), slanosti mora i oceana (izohaline), relativne vlažnosti zraka (izohigre), količine oborina (izohijete), nadmorske visine (izohipse), obujma ili volumena (izohore), magnetske inklinacije (izokline), istodobnoga nastupa pojava (izokrone), elemenata Zemaljskoga magnetizma (izomagnetične linije), količine naoblake (izonefe), gustoće (izopikne), brzine strujanja (izotahe), temperature (izoterme), brzine vjetra (izovele).

Novi!!: Mjerna veličina i Izolinije · Vidi više »

Jakost

Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.

Novi!!: Mjerna veličina i Jakost · Vidi više »

Jakost leće

Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Jakost leće ili optička moć (oznaka j) je fizikalna veličina koja opisuje prelamanje zraka svjetlosti u optičkoj leći.

Novi!!: Mjerna veličina i Jakost leće · Vidi više »

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Novi!!: Mjerna veličina i Jakost zračenja · Vidi više »

Jakost zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Jakost zvuka (oznaka I) je fizikalna mjerna veličina koja opisuje energiju zvučnoga vala u vremenskom razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja vala.

Novi!!: Mjerna veličina i Jakost zvuka · Vidi više »

John Hasbrouck Van Vleck

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.

Novi!!: Mjerna veličina i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »

John Kerr

John Kerr (Ardrassan, 17. prosinca 1824. – Glasgow, 15. kolovoza 1907.), škotski fizičar.

Novi!!: Mjerna veličina i John Kerr · Vidi više »

Josiah Willard Gibbs

Josiah Willard Gibbs (New Haven, 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki teorijski fizičar, kemičar i matematičar.

Novi!!: Mjerna veličina i Josiah Willard Gibbs · Vidi više »

Kakvoća vode

morima, za ispitivanje kakvoće vode. Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane (Wisconsin). Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje. električne vodljivosti na električnom uređaju za mjerenje električne vodljivosti vode možemo procijeniti stupanj mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ. pitke vode iz slavine. tvrdoće vode (kamenac). Kada je voda u maloj količini (u čaši vode) ona izgleda bezbojna za ljudsko oko. pH metar. Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu). Kakvoća vode ili kvaliteta vode se ispituje prema preporukama, smjernicama i pravilnicima mjerodavnih ustanova i zavoda na međudržavnoj i državnoj razini.

Novi!!: Mjerna veličina i Kakvoća vode · Vidi više »

Kandela

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Mjerna veličina i Kandela · Vidi više »

Kapacitet

Kapacitet (njem. Kapazität, a dolazi od lat. capacitas: obujam, prostor) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Kapacitet · Vidi više »

Kemijska termodinamika

Kemijska termodinamika je grana termodinamike koja se bavi energijskim pretvorbama (transformacijama) tijekom kemijskih reakcija.

Novi!!: Mjerna veličina i Kemijska termodinamika · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Mjerna veličina i Klasična mehanika · Vidi više »

Koeficijent trenja

Trenje na horizontalnoj podlozi. Koeficijent trenja ili faktor trenja (znak μ) je fizikalna veličina koja opisuje razmjernost između trenja i sile koja djeluje okomito na podlogu.

Novi!!: Mjerna veličina i Koeficijent trenja · Vidi više »

Kohezija

vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.

Novi!!: Mjerna veličina i Kohezija · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Novi!!: Mjerna veličina i Količina gibanja · Vidi više »

Konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Konstanta · Vidi više »

Konstanta raspada

Veće konstante raspada čine da količina radioaktivne tvari nestane mnogo brže. Ovaj grafikon prikazuje pad konstante raspada ''λ'' od 25, 5, 1, 1/5 i 1/25 za x od 0 do 5. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Mjerna veličina i Konstanta raspada · Vidi više »

Kritična veličina

Kritična veličina (prema grč. ϰρıτıϰός, od ϰρίνεıν: razlučivati, prosuđivati) je vrijednost pojedine fizikalne veličine kod koje se, uz određene uvjete, zbiva određena fizikalna promjena.

Novi!!: Mjerna veličina i Kritična veličina · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Mjerna veličina i Krutine · Vidi više »

Kutna frekvencija

Kutna frekvencija kružnog gibanja Kutna frekvencija ili kružna frekvencija je mjerna veličina kojom se kod periodičkih pojava kao što su jednoliko kružno gibanje i harmonijsko titranje izražava brzina promjene faznog kuta izraženog u radijanima: pa je kutna frekvencija jednaka umnošku punog kuta u radijanima s frekvencijom kruženja ili titranja: Korištenjem kružne frekvencije postiže se racionaliziranje formula, npr.

Novi!!: Mjerna veličina i Kutna frekvencija · Vidi više »

Kutna količina gibanja

Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.

Novi!!: Mjerna veličina i Kutna količina gibanja · Vidi više »

Kutno ubrzanje

kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor kojim se opisuje položaj čestice na kružnoj putanju '''''r'''''. Kutno ubrzanje ili kutna akceleracija (oznaka α) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje brzinu promjene kutne brzine pri ubrzanom kruženju pod djelovanjem momenta sila oko centra vrtnje.

Novi!!: Mjerna veličina i Kutno ubrzanje · Vidi više »

Kvantiteta (razdvojba)

Kvantiteta (njem. Quantität  kvantiteta, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Mjerna veličina i Kvantiteta (razdvojba) · Vidi više »

Latentna toplina

°C. klimatizaciju. Latentna toplina je toplina koju neka masa tvari mora predati ili primiti iz okoline kako bi promijenila agregatno stanje (oznaka: L) po jedinici te mase (po kilogramu tvari).

Novi!!: Mjerna veličina i Latentna toplina · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Mjerna veličina i Luks · Vidi više »

Lumen

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Lumen (lat.: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Mjerna veličina i Lumen · Vidi više »

Magnetizacija

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetizacija · Vidi više »

Magnetna polarizacija

dijamagnetika (μd). zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Magnetna polarizacija ili magnetna susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetna polarizacija · Vidi više »

Magnetna susceptibilnost

dijamagnetika (μd). Magnetna susceptibilnost ili magnetska susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetna susceptibilnost · Vidi više »

Magneton

Magneton može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Magneton · Vidi više »

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetska indukcija · Vidi više »

Magnetska permeabilnost

feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetski moment · Vidi više »

Magnetski otpor

m. dijamagnetika (μd). Magnetski otpor ili reluktancija (oznaka Rm) je fizikalna veličina koja opisuje otpor prostora promjenama magnetskoga polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetski otpor · Vidi više »

Magnetski tok

tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetski tok · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Mjerna veličina i Magnetsko polje · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Mjerna veličina i Masa · Vidi više »

Maseni protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Maseni protok je masa fluida koja prolazi neku točku u jedinici vremena (kg/s).

Novi!!: Mjerna veličina i Maseni protok · Vidi više »

Meteorološki uređaji

Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.

Novi!!: Mjerna veličina i Meteorološki uređaji · Vidi više »

Mjera

* mjera, u fizici, je tijelo, uređaj ili tvar kojima se ostvaruje neka fizikalna veličina koja služi kao mjerna jedinica, njezin dio ili višekratnik.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjera · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjerenje · Vidi više »

Mjerenje protoka

Prikaz rada Venturijeve cijevi. vode. vodnih turbina. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. kućanstva. Pitot-cijev. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer (Tehničko sveučilište u Poznanju). Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog proizvodnog procesa.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjerenje protoka · Vidi više »

Mjeriteljstvo

Mehanička pomična mjerka. Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke). platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. Mjeriteljstvo, mjeroslovlje ili metrologija je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjeriteljstvo · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjerni instrument · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Mjerna veličina i Moment inercije · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Novi!!: Mjerna veličina i Moment sile · Vidi više »

Načelo korespondencije

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.

Novi!!: Mjerna veličina i Načelo korespondencije · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Mjerna veličina i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Neper

longitudinalnih valova u zraku. Neper (po J. Napieru ili Neperu; oznaka Np) je brojčana jedinica razine određene fizikalne veličine prema odabranoj usporedbenoj vrijednosti, kada je ta razina određena prirodnim logaritmom omjera vrijednosti tih veličina, pa je poseban naziv broja jedan (Np .

Novi!!: Mjerna veličina i Neper · Vidi više »

Nevill Francis Mott

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.

Novi!!: Mjerna veličina i Nevill Francis Mott · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Mjerna veličina i Nikola Kopernik · Vidi više »

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Mjerna veličina i Ophodno vrijeme · Vidi više »

Oscilacije

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).

Novi!!: Mjerna veličina i Oscilacije · Vidi više »

Oscilator

Izraz oscilator (njem. Oszillator, fran. oscillateur, prema lat. oscillare: njihati se) je višeznačan.

Novi!!: Mjerna veličina i Oscilator · Vidi više »

Osjetljivost

* osjetljivost (biologija), u biologiji, je sposobnost organizma da reagira na podražaj iz svojega vanjskoga ili unutarnjeg okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću.

Novi!!: Mjerna veličina i Osjetljivost · Vidi više »

Osjetna toplina

temperature kod nekog tijela naziva se osjetna toplina. Osjetna toplina ili senzibilna toplina je toplina koju dodajemo nekom tijelu da bi njegova temperatura rasla.

Novi!!: Mjerna veličina i Osjetna toplina · Vidi više »

Osvijetljenost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvijetljenost, svjetlosna izloženost ili ekspozicija (oznaka Hs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje ukupnu količinu svjetlosti koja pada na neku plohu (fotografski medij, film ili senzor) u određenom vremenu, a određena je umnoškom osvjetljenja Es i njegova trajanja t, to jest: Mjerna jedinica osvijetljenosti jest lukssekunda (lx s).

Novi!!: Mjerna veličina i Osvijetljenost · Vidi više »

Osvjetljenje

Luksmetar za mjerenje osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvjetljenje, jakost rasvjete ili iluminacija (oznaka Es) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu, a određena je količnikom svjetlosnoga toka Φs i ploštine P te plohe, to jest: Mjerna jedinica osvjetljenja jest luks (lx .

Novi!!: Mjerna veličina i Osvjetljenje · Vidi više »

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Mjerna veličina i Otto Stern · Vidi više »

Ozračenje

Crookesov radiometar u radu. Ozračenje ili iradijancija (oznaka E) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje koliko je neka ploha ozračena elektromagnetskim zračenjem.

Novi!!: Mjerna veličina i Ozračenje · Vidi više »

Ozračenost

Crookesov radiometar u radu. Ozračenost ili ekspozicija (oznaka H) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje djelovanje elektromagnetskog zračenja na neku plohu.

Novi!!: Mjerna veličina i Ozračenost · Vidi više »

Paralelogram vektora

Zbrajanje sila. kosini. Smjer sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Guraju li dva čovjeka kolica u suprotnom smjeru, ali u istom pravcu, rezultanta će biti jednaka razlici obiju sila i imat će smjer veće komponente \overrightarrowF_1. Hvatište sile možemo premjestiti u bilo koju točku u pravcu njena djelovanja. Da odredimo rezultantu, nacrtat ćemo sile \overrightarrowF_1 i \overrightarrowF_2 po veličini i po smjeru u zadanom mjerilu i načiniti paralelogram sila. U paralelogramu sila povući ćemo dijagonalu iz zajedničkog hvatišta obiju sila. Ta dijagonala daje traženu rezultantu. Paralelogram vektora je geometrijski način zbrajanja vektora.

Novi!!: Mjerna veličina i Paralelogram vektora · Vidi više »

Parnost

emitiranih iz kobalta-60. Emisija elektrona je u slučaju a.) oko 30% veća od one u slučaju b.). Parnost (oznaka P) je fizikalna veličina koja opisuje promjene fizikalnoga sustava prilikom prostornoga zrcaljenja, kada se osi koordinatnoga sustava zamijene osima suprotnoga smjera (na primjer lijevi koordinatni sustav prelazi u desni).

Novi!!: Mjerna veličina i Parnost · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Mjerna veličina i Period · Vidi više »

Permeabilnost

Permeabilnost (prema kasnolat. permeabilis: koji propušta, od lat. permeare: prolaziti kroz) znači propusnost, propustljivost (na primjer membrana).

Novi!!: Mjerna veličina i Permeabilnost · Vidi više »

Permitivnosti

polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng. permitivity, prema lat. permittere: dopustiti), dielektrična permitivnost ili dielektričnost (oznaka ε) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj dielektrika na međudjelovanje električnih naboja.

Novi!!: Mjerna veličina i Permitivnosti · Vidi više »

Polarizacija

Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Polarizacija · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Mjerna veličina i Polykarp Kusch · Vidi više »

Poroznost

Poroznost (prema pora; kasnolat. porus V i obujma fizikalnog tijela VT, definira se prema formuli.

Novi!!: Mjerna veličina i Poroznost · Vidi više »

Potencijal

Potencijal (prema kasnolatin. potentialis: moguć) može značiti.

Novi!!: Mjerna veličina i Potencijal · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Mjerna veličina i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Mjerna veličina i Povijest fizike · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Mjerna veličina i Površina · Vidi više »

Površinska napetost

Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. rezultanta sila površinske napetosti. Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine tekućine smanjuje.

Novi!!: Mjerna veličina i Površinska napetost · Vidi više »

Prag čujnosti

longitudinalnih valova u zraku. Prag čujnosti ili granica čujnosti je najmanja jakost zvuka koju ljudsko uho može čuti: Jakost zvuka (oznaka I) je fizikalna mjerna veličina koja opisuje energiju zvučnoga vala u vremenskom razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja vala.

Novi!!: Mjerna veličina i Prag čujnosti · Vidi više »

Pramjera

Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Pramjera ili etalon (franc. étalon  pramjera ili etalon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Mjerna veličina i Pramjera · Vidi više »

Precizna mehanika

Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. točkasto zavarivanje. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Precizna mehanika, finomehanika ili finomehanička tehnika je znanstvena i tehnička grana koja se kao grana strojarstva bavi proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom finomehaničkih proizvoda (sastavnih dijelova, mjernih instrumenata, aparata i strojeva), kao i izborom i primjenom prikladnih tehnoloških postupaka.

Novi!!: Mjerna veličina i Precizna mehanika · Vidi više »

Pretvornik pomaka

Apsolutni kutni enkoder s 13 staza. Na vrhu se može vidjeti kućište, disk za prekidanje i izvor svjetla; na dnu fotoćelija i nosivi dijelovi. Inkrementalni enkoder. potenciometri. Ravni ili linearni optički pretvornici pomaka. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Prikaz rada inkrementalnog ravnog ili linearnog pretvornika pomaka: 1) izvor svjetla (LED), 2) sabirna leća, 3) kotač (disk), 4) maska, 5) fotoćelija (fototranzistor) (veličine su prikazane uvećane). Način rada inkrementalnog pretvornika pomaka. Izgled maske apsolutnog enkodera. Izgled maske inkrementalnog enkodera. Pretvornik pomaka, davač pomaka, osjetilo pomaka ili enkoder (engl. encoder) je uređaj ili senzor (mjerno osjetilo) koji fizikalne veličine pretvara u električne signale preko pomaka.

Novi!!: Mjerna veličina i Pretvornik pomaka · Vidi više »

Prigušenje

opruge bez prigušenja. opruge s prigušenjem. motorna vozila. Prigušenje ili atenuacija je smanjenje vrijednosti neke fizikalne veličine (električnoga napona, električne struje, zvuka, svjetlosti i tako dalje).

Novi!!: Mjerna veličina i Prigušenje · Vidi više »

Pritisak

plohu. Pritisak je sila koja djeluje na neku plohu.

Novi!!: Mjerna veličina i Pritisak · Vidi više »

Prostorni kut

plohe kugle površine ''A.

Novi!!: Mjerna veličina i Prostorni kut · Vidi više »

Protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Protok (oznaka Q ili q) je fizikalna veličina koja opisuje količinu nekoga fluida (tekućina ili plin) što protječe promatranim presjekom (na primjer cijevi, riječnoga korita, srčane arterije) u vremenskom intervalu.

Novi!!: Mjerna veličina i Protok · Vidi više »

Rad

* Rad (ekonomija), mjera obavljenog posla.

Novi!!: Mjerna veličina i Rad · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Mjerna veličina i Rad (fizika) · Vidi više »

Razina

* razina, u matematici, je naziv za logaritam omjera dviju vrijednosti iste veličine, općenito izražen jednadžbom.

Novi!!: Mjerna veličina i Razina · Vidi više »

Razina jakosti zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Moderni mjerni instrument za mjerenje razine jakosti zvuka. Razina jakosti zvuka (oznaka L) je mjerna veličina prilagođena osjetljivosti ljudskoga uha, deseterostruki logaritam omjera jakosti nekoga zvuka i praga čujnosti, odnosno: gdje je.

Novi!!: Mjerna veličina i Razina jakosti zvuka · Vidi više »

Razlika potencijala

Razlika potencijala je fizikalna veličina koja se odnosi na količinu energije koja je potrebna za pomicanje tijela iz jednog mjesta na drugo pod utjecajem različitih vrsta sila.

Novi!!: Mjerna veličina i Razlika potencijala · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Mjerna veličina i Refrakcija · Vidi više »

Refraktometar

Refraktometar. vinove loze s refraktometrom. Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Refraktometar je mjerni instrument kojim se određuje indeks loma svjetlosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Refraktometar · Vidi više »

Refraktometrija

Refraktometar. vinove loze s refraktometrom. Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Refraktometrija je određivanje indeksa loma svjetlosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Refraktometrija · Vidi više »

Relativna dielektrična permitivnost

Relativna dielektrična permitivnost ili relativna dielektričnost (oznaka εr) je fizikalna veličina koja opisuje električnu propusnost tvari u odnosu na dielekričnu permitivnost vakuuma; količnik je dielektrične permitivnosti tvari ε i dielektrične permitivnosti vakuuma ε0, to jest: Mjerna je jedinica relativne dielektrične permitivnosti broj jedan.

Novi!!: Mjerna veličina i Relativna dielektrična permitivnost · Vidi više »

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Novi!!: Mjerna veličina i Relativna gustoća · Vidi više »

Relativna magnetska permeabilnost

željeza je 5 000. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Relativna magnetska permeabilnost (oznaka μr)) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; količnik je magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0, to jest: Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1). Relativna magnetska permeabilnost dijamagnetičnih tvari nešto je manja od 1, na primjer relativana je magnetska permeabilnost vode 0,999991, srebra 0,9999975, bakra 0,999994. Relativna magnetska permeabilnost paramagnetičnih tvari nešto je veća od 1, na primjer platine 1,000265, aluminija 1,0000082, zraka 1,00000037, a relativna magnetska permeabilnost feromagnetičnih tvari značajno je veća od 1, na primjer relativna je magnetska permeabilnost čistog željeza 5 000, a mi-metala (slitina od 77% nikla, 16% željeza, 5% bakra, 2% kroma ili molibdena) 50 000 do 80 000.

Novi!!: Mjerna veličina i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Relativna vlažnost

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Relativna vlažnost je fizikalna veličina za iskazivanje udjela vodene pare u zraku (ili općenito u plinovima).

Novi!!: Mjerna veličina i Relativna vlažnost · Vidi više »

Reper (geodezija)

Ujedinjenom Kraljevstvu. nadmorskom visinom. Reper (fr. repère: znak, oznaka) je prirodno izrazita ili posebno obilježena referentna točka s obzirom na koju se provodi mjerenje neke veličine.

Novi!!: Mjerna veličina i Reper (geodezija) · Vidi više »

Samuel Abraham Goudsmit

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Mjerna veličina i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »

Savijanje

čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.

Novi!!: Mjerna veličina i Savijanje · Vidi više »

Senzori

Infracrveni senzor. Infracrveni senzor blizine. vidljivoj svjetlosti. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Fotometar. električnog otpora. temperaturu u °C. Senzor (njem. Sensor, engl. sensor, prema lat. sensus: osjećanje; osjećaj; osjetilo), pretvornik ili mjerno osjetilo je dio mjernoga sustava koji je u izravnom dodiru s mjerenom veličinom i daje izlazni signal ovisan o njezinu iznosu.

Novi!!: Mjerna veličina i Senzori · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Sila · Vidi više »

Skalar (fizika)

mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.

Novi!!: Mjerna veličina i Skalar (fizika) · Vidi više »

Smjer

Smjer može biti.

Novi!!: Mjerna veličina i Smjer · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Mjerna veličina i Snaga · Vidi više »

Snelliusov zakon

lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Refrakcija ili lom svjetlosti. Lom svjetlosti na čaši vode. Slika je zakrenuta. Snelliusov zakon ili Snellov zakon (prema Willebrordu Snelliusu) se odnosi na dobro poznatu pojavu lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava, a glasi: "Svjetlost koja pada na granicu dvaju sredstava indeksa loma n1 i n2 prijelazom iz jednog u drugo sredstvo lomi se tako da.

Novi!!: Mjerna veličina i Snelliusov zakon · Vidi više »

Specifični obujam

Voda ima specifični obujam 0,001 m3/kg. Specifični obujam, maseni obujam ili specifični volumen je omjer obujma (volumena) V neke tvari i njene mase m: Mjerna jedinica za specifični obujam je kubični metar po kilogramu (m3/kg).

Novi!!: Mjerna veličina i Specifični obujam · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Mjerna veličina i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Mjerna veličina i Spin · Vidi više »

Stabilnost

mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan  stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Mjerna veličina i Stabilnost · Vidi više »

Statika

Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Novi!!: Mjerna veličina i Statika · Vidi više »

Statistička mehanika

Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.

Novi!!: Mjerna veličina i Statistička mehanika · Vidi više »

Stern-Gerlachov pokus

srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Mjerna veličina i Stern-Gerlachov pokus · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Mjerna veličina i Stupanj (kut) · Vidi više »

Stupanj iskorištenja

toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.

Novi!!: Mjerna veličina i Stupanj iskorištenja · Vidi više »

Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti

nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. Svjetlosna učinkovitost ili luminacijska efektnost (oznaka η) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje učinak određenih frekvencija elektromagnetskih valova na ljudski osjet vida; omjer je svjetlosnog toka Фs i toka zračenja Ф, to jest: Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene svjetlosti, valne duljine 555 nm.

Novi!!: Mjerna veličina i Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti · Vidi više »

Susceptibilnost

Izraz susceptibilnost (prema kasnolat. susceptibilis) je višeznačan.

Novi!!: Mjerna veličina i Susceptibilnost · Vidi više »

Svjetljivost

Fotometar. Parametri koji određuju svjetljivost. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetljivost ili luminancija (oznaka Ls) je fotometrijska fizikalna veličina, količnik svjetlosne jakosti Is širokoga plošnog izvora svjetlosti i ploštine P projekcije svjetleće plohe izvora okomite na smjer gledanja: Za sekundarne izvore svjetljivost ovisi o faktoru refleksije.

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetljivost · Vidi više »

Svjetlosna energija

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. Troši oko šestinu električne energije kao električna žarulja jednake svjetlosne snage. Svjetlosna energija ili količina svjetlosti (oznaka Qs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje energiju elektromagnetskoga zračenja onih valnih duljina (380 do 780 nm) za koje je ljudsko oko osjetljivo (ljudsko je oko najosjetljivije za valnu duljinu svjetlosti od 555 nm, to jest tada je najveća svjetlosna učinkovitost).

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetlosna energija · Vidi više »

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetlosna jakost · Vidi više »

Svjetlosni tok

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosni tok, luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Фs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zračenja; određena je kao umnožak svjetlosne jakosti Is i ugla osvjetljenja ω: Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm).

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetlosni tok · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Mjerna veličina i Tekućine · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Mjerna veličina i Temperatura · Vidi više »

Termoelektrane

Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.

Novi!!: Mjerna veličina i Termoelektrane · Vidi više »

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Novi!!: Mjerna veličina i Tesla · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Mjerna veličina i Thomas Young · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Mjerna veličina i Titranje · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Mjerna veličina i Tlak · Vidi više »

Tok zračenja

Crookesov radiometar u radu. Tok zračenja ili radijacijski fluks (oznaka Ф) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga elektromagnetskog ili čestičnoga zračenja.

Novi!!: Mjerna veličina i Tok zračenja · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Mjerna veličina i Toplina · Vidi više »

Toplinska smrt svemira

energije). kinetičke energije molekula. elastičan sraz ostaje sačuvan. gustoće (singulariteta). topline) pretvara u mehanički rad ''W''. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. vodi. zore. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Toplinska smrt svemira je fizikalna hipoteza o završnom stupnju svemira koji nastaje izjednačavanjem svih temperaturnih razlika u termodinamički zatvorenom sustavu.

Novi!!: Mjerna veličina i Toplinska smrt svemira · Vidi više »

Toplinska vodljivost

Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.

Novi!!: Mjerna veličina i Toplinska vodljivost · Vidi više »

Toplinski kapacitet

kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

Novi!!: Mjerna veličina i Toplinski kapacitet · Vidi više »

Trošilo

toplinu. toplinu. izmjenične električne mreže gdje su trošila: omska (''R1'' i ''R2''), induktivna (''L'') i kapacitivna (C). električnog kondenzatora. Trošilo je uređaj u kojem se električna energija pretvara u druge oblike energije, na primjer u električnoj žarulji u svjetlost i toplinu, u elektromotoru u mehanički rad.

Novi!!: Mjerna veličina i Trošilo · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Mjerna veličina i Tromost · Vidi više »

Tsung-Dao Lee

Tsung-Dao Lee (Šangaj, 24. studenog 1926.), američki teorijski fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Mjerna veličina i Tsung-Dao Lee · Vidi više »

Tvrdoća

tvrdoće po Brinellu. tvrdoće po Vickersu. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. tvrdoće po Rockwellu. Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu).

Novi!!: Mjerna veličina i Tvrdoća · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Novi!!: Mjerna veličina i Ubrzanje · Vidi više »

Umjeravanje

manometra. Uređaj koji se umjerava je s njegove lijeve strane a usporedni uređaj s desne. Umjeravanje, kalibriranje ili baždarenje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti mjernih veličina koje pokazuje neko mjerilo, neka tvarna mjera, neka usporedbena tvar ili neki mjerni sustav i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih pramjerama.

Novi!!: Mjerna veličina i Umjeravanje · Vidi više »

Valni broj

elektromagnetskog zračenja. Valni broj (oznaka k) je fizikalna veličina razmjerna recipročnoj vrijednosti valne duljine λ: jednaka je omjeru kružne frekvencije ω i brzine širenja vala v: Što je valna duljina kraća, valni broj je veći.

Novi!!: Mjerna veličina i Valni broj · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Mjerna veličina i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vodljivost

m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Vodljivost je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj materijala na prijenos električnoga naboja, topline ili magnetskoga polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Vodljivost · Vidi više »

Volumni protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).

Novi!!: Mjerna veličina i Volumni protok · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Mjerna veličina i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Willebrord Snellius

Willebrord Snellius, pravo prezime Snell van Royen (Leiden, oko 1580. – Leiden, 30. listopada 1626.), nizozemski astronom i matematičar.

Novi!!: Mjerna veličina i Willebrord Snellius · Vidi više »

Zakon očuvanja količine gibanja

količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Pomoću zakona očuvanja količine gibanja rješavaju se zadaci sa sudarima (sraz). Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Elastični sraz (sudar) jednakih masa. Elastični sraz (sudar) nejednakih masa. Zakon očuvanja količine gibanja je jedan od najvažnijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka, za sve zatvorene sustave.

Novi!!: Mjerna veličina i Zakon očuvanja količine gibanja · Vidi više »

Zvučna izolacija

Gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Mineralna vuna je dobar zvučni izolator. Zvučna izolacija pregradnog zida s gipsanim pločama obuhvaća i mineralnu vunu, te elastični materijal na spojevima s podom i stropom. Vanjski zidovi od balirane slame su isto dobra zvučna izolacija. Kod rezonantne frekvencije buka se još povećava. Guma se često upotrebljava za prigušenje buke. Zvučna izolacija je svojstvo građevinske konstrukcije da u što većoj mjeri spriječi prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi.

Novi!!: Mjerna veličina i Zvučna izolacija · Vidi više »

Zvučni tlak

Dijagram zvučnog tlaka: 1. tišina;2. zvuk koji se čuje;3. atmosferski tlak;4. zvučni tlak. longitudinalnih valova u zraku. Zvučni tlak ili akustički tlak je poremećaj atmosferskog tlaka uzrokovan zvukom.

Novi!!: Mjerna veličina i Zvučni tlak · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Mjerna veličina i Zvuk · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fizikalna veličina.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni