Brže od pregledniku!
56 odnosi: Austrijski državni ugovor, Bjelorusija, Demokršćanska stranka (Urugvaj), Derusifikacija, Dominikanska Republika, Europeada, Europeada 2008., Europeada 2012., Fabio Strinati, Homogena Srbija, HRT – Glas Hrvatske, Hrvati u Austriji, Hrvati u Srbiji, Hrvatska, Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski sabor, Istočni Frizi, Kali Sara, Klub zastupnika, Kolinda Grabar-Kitarović, KUD Đeram Viljevo, Leicester, London, Manjina, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Mladi socijalisti Hrvatske, Nazi punk, Nizozemska, Njemački savezni izbori 2017., Podunavske Švabe, Pogrom, Politikin Zabavnik, Poljaci u Njemačkoj, Poljaci u Ukrajini, Referendum, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Seksualne manjine, Slavonija, Slovačka, Split, Srbi u Albaniji, Srpsko narodno vijeće, Stanovništvo Bjelorusije, Stanovništvo Hrvatske, Stanovništvo Ukrajine, Tatari, Ukrajina, ..., Ukrajinci u Hrvatskoj, Ukrajinci u Rusiji, Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Velikosrpska ideologija, Zemljopis Hrvatske. Proširite indeks (6 više) »
Austrijski državni ugovor
Austriji, 1945-1955 Savezničke okupacione zone u Beču, 1945-1955 Austrijski državni ugovor (njemački: Österreichischer Staatsvertrag); puni naziv ovog Ugovora glasi Ugovor o ponovnoj uspostavi samostojne i demokratske Austrije, potpisan u Beču 15.
Novi!!: Nacionalna manjina i Austrijski državni ugovor · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Nacionalna manjina i Bjelorusija · Vidi više »
Demokršćanska stranka (Urugvaj)
Demokršćanska urugvajska stranka (špa. Partido Demócrata Cristiano) je politička stranka demokršćanske orijentacije i kršćanske ljevice sa sjedištem u Montevideu.
Novi!!: Nacionalna manjina i Demokršćanska stranka (Urugvaj) · Vidi više »
Derusifikacija
Derusifikacija označava politiku vlade i napore određenih nevladinih udruga u nekim državama tijekom tranzicije nakon raspada Sovjetskog Saveza koje su usmjerene nadvladavanju posljedica prethodno provedene rusifikacije.
Novi!!: Nacionalna manjina i Derusifikacija · Vidi više »
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Novi!!: Nacionalna manjina i Dominikanska Republika · Vidi više »
Europeada
Europeada je nogometno natjecanje autohtonih nacionalnih manjina u Europi.
Novi!!: Nacionalna manjina i Europeada · Vidi više »
Europeada 2008.
Europeada je bila nogometno prvenstvo autohtonih nacionalnih manjina u Europi.
Novi!!: Nacionalna manjina i Europeada 2008. · Vidi više »
Europeada 2012.
Europeada 2012. je 2.
Novi!!: Nacionalna manjina i Europeada 2012. · Vidi više »
Fabio Strinati
Fabio Strinati (San Severino Marche, 19. siječnja 1983.) talijanski je pjesnik, pisac, pijanist, kompozitor i esperantist.
Novi!!: Nacionalna manjina i Fabio Strinati · Vidi više »
Homogena Srbija
Homogena Srbija je memorandum velikosrpskog i četničkog ideologa Stevana Moljevića iz 1941. godine, kojim se zagovara stvaranje Velike Srbije i njeno etničko čišćenje od drugih naroda.
Novi!!: Nacionalna manjina i Homogena Srbija · Vidi više »
HRT – Glas Hrvatske
Glas Hrvatske cjelodnevni je međunarodni program Hrvatskoga radija koji je danas diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta (HRTi i ostale stream usluge).
Novi!!: Nacionalna manjina i HRT – Glas Hrvatske · Vidi više »
Hrvati u Austriji
''Zlatni krov'' u gradu Innsbrucku, glavnom gradu austrijske pokrajine Tirol Hrvati u Austriji žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone nacionalne manjine.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvati u Austriji · Vidi više »
Hrvati u Srbiji
Grb Hrvata u Srbiji Hrvati u Srbiji su nacionalna manjina Republike Srbije.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvati u Srbiji · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2015.
Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.
Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Hrvatski sabor · Vidi više »
Istočni Frizi
Istočna Frizija Istočni Frizi (nje. Ostfriesen; Oostfresen) čine istočnu granu etničke skupine Friza i zajedno s Dancima, Lužičkim Srbima, Sintima i Romima spadaju u priznate nacionalne manjine u Njemačkoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Istočni Frizi · Vidi više »
Kali Sara
Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara” (skraćeno: SRRH “KALI SARA”) nevladina je organizacija romske zajednice u Hrvatskoj osnovana 2007.
Novi!!: Nacionalna manjina i Kali Sara · Vidi više »
Klub zastupnika
Klub zastupnika u Hrvatskom saboru čine najmanje tri zastupnika.
Novi!!: Nacionalna manjina i Klub zastupnika · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Nacionalna manjina i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
KUD Đeram Viljevo
Kulturno-umjetničko društvo "Đeram" Viljevo ponovno je pokrenuto u lipnju 2005.
Novi!!: Nacionalna manjina i KUD Đeram Viljevo · Vidi više »
Leicester
Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.
Novi!!: Nacionalna manjina i Leicester · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Nacionalna manjina i London · Vidi više »
Manjina
narodnoj nošnji. Manjina je pojam koji se odnosi na skupinu, odnosno pripadnike skupine, koji su znatno malobrojniji od dominantnih skupina u zajednici ili imaju manju moć i utjecaj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Manjina · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Mladi socijalisti Hrvatske
Logo Mladih Socijalista Hrvatske Mladi socijalisti Hrvatske (MSH) je politički pomladak Socijalističke radničke partije Hrvatske koja okuplja članove između 15 i 35 godina.
Novi!!: Nacionalna manjina i Mladi socijalisti Hrvatske · Vidi više »
Nazi punk
Naci-punk, nazi punk, neonacistički odraz u supkulturi punka.
Novi!!: Nacionalna manjina i Nazi punk · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Nacionalna manjina i Nizozemska · Vidi više »
Njemački savezni izbori 2017.
language.
Novi!!: Nacionalna manjina i Njemački savezni izbori 2017. · Vidi više »
Podunavske Švabe
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Podunavske Švabe · Vidi više »
Pogrom
Prikaz iz 1493. Pogrom (iz rus. погром "razaranje, pustošenje") odnosi se na nasilne, ponekad organizirane skupne prepade prema pripadnicima vjerskih, nacionalnih, etničkih ili manjinskih skupina.
Novi!!: Nacionalna manjina i Pogrom · Vidi više »
Politikin Zabavnik
Politikin Zabavnika je srpski časopis koji uživa kultni status u pop kulturi Srbije i bivše Jugoslavije.
Novi!!: Nacionalna manjina i Politikin Zabavnik · Vidi više »
Poljaci u Njemačkoj
Rodło, simbol njemačkih Poljaka. Poljaci u Njemačkoj su osobe djelomičnog ili potpunog poljskog podijetla koje prebivaju na području Savezne Republike Njemačke.
Novi!!: Nacionalna manjina i Poljaci u Njemačkoj · Vidi više »
Poljaci u Ukrajini
Poljaci u Ukrajini (poljski: Polacy na Ukrainie, ukrajinski: Поляки в Україні) su osma po veličini nacionalna manjina u Ukrajini.
Novi!!: Nacionalna manjina i Poljaci u Ukrajini · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Nacionalna manjina i Referendum · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Nacionalna manjina i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske
Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.
Novi!!: Nacionalna manjina i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske · Vidi više »
Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske krovno je autonomno tijelo svih nacionalnih manjina na državnoj razini osnovano temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Novi!!: Nacionalna manjina i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske · Vidi više »
Seksualne manjine
Seksualne manjine predstavljaju one društvene skupine koje se po svom seksualnom identitetu, orijentaciji i praksama razlikuju od većine koja ih okružuje u društvu.
Novi!!: Nacionalna manjina i Seksualne manjine · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Nacionalna manjina i Slovačka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nacionalna manjina i Split · Vidi više »
Srbi u Albaniji
Srbi u Albaniji su jedna od tradicionalnih etničkih skupina u toj državi.
Novi!!: Nacionalna manjina i Srbi u Albaniji · Vidi više »
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalna manjina i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »
Stanovništvo Bjelorusije
Bjeloruska tenisačica Viktorija Azarenka Stanovništvo Bjelorusije pretežno čine Bjelorusi.
Novi!!: Nacionalna manjina i Stanovništvo Bjelorusije · Vidi više »
Stanovništvo Hrvatske
Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.
Novi!!: Nacionalna manjina i Stanovništvo Hrvatske · Vidi više »
Stanovništvo Ukrajine
Populacijska krivulja Ukrajine Dobna struktura Ukrajine Ukrajinske djevojke u tradicionalnim košuljama vyšyvankama. Prirodni prirast stanovništva Ukrajine Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u Ukrajini.
Novi!!: Nacionalna manjina i Stanovništvo Ukrajine · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Nacionalna manjina i Tatari · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Nacionalna manjina i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci u Hrvatskoj
Kobzar iz Zagreba (1987.), Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba. Slavonskoga Broda Šumeću kod Slavonskoga Broda Ukrajinci u Hrvatskoj (ukr. Українці у Хорватії, u Brodskom posavlju poznati i kao Galcijani) jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Nacionalna manjina i Ukrajinci u Hrvatskoj · Vidi više »
Ukrajinci u Rusiji
Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.
Novi!!: Nacionalna manjina i Ukrajinci u Rusiji · Vidi više »
Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske
Naslovnica časopisa Vjesnik Ukrajinske zajednice RH (2009.) Ukrajinci Hrvatske (2002.) Sjedište vukovarskog ogranka organizacije (Ukrajinski dom). Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske (ukr. Українська громада Республіки Хорватія) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj službeno osnovana 20.
Novi!!: Nacionalna manjina i Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je ustavni zakon koji definira prava koja uživaju pripadnici tradicionalnih nacionalnih manjina nabrojenih u Ustavu Republike Hrvatske.
Novi!!: Nacionalna manjina i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Nacionalna manjina i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Novi!!: Nacionalna manjina i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »
