Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Nobelova nagrada za ekonomiju

Indeks Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

86 odnosi: Alfred Nobel, Angus Deaton, Atensko ekonomsko sveučilište, Bengt Holmström, Branko Horvat, Druga industrijska revolucija, Ekonomika, Franco Modigliani, Friedrich von Hayek, Grčki referendum 2015., Gunnar Myrdal, Herbert A. Simon, Jean Tirole, John Forbes Nash, John Hicks, Kenneth Arrow, Latvija, Leonid Hurwicz, Ljudski rad, London School of Economics, Mannheimsko sveučilište, Maurice Allais, Milton Friedman, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Oliver Hart (ekonomist), Papinska akademija znanosti, Paul Krugman, Paul Samuelson, Quis custodiet ipsos custodes?, Shizofrenija, Simon Kuznets, Skupno financiranje, Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti, Thomas C. Schelling, Troyes, Ursula Hirschmann, Wassily Leontief, 16. lipnja, 1921., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., ..., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2016., 2017., 2020., 23. kolovoza. Proširite indeks (36 više) »

Alfred Nobel

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Alfred Nobel · Vidi više »

Angus Deaton

Angus Stewart Deaton, (Edinburgh, 19. listopada 1945.), je škotsko-američki ekonomist.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Angus Deaton · Vidi više »

Atensko ekonomsko sveučilište

Pročelje zgrade sjedišta Sveučilišta. Atensko ekonomsko sveučilište (grčki: Oikonomiko Panepistimio Athinon, poznato i kao OPA) je javno sveučilište u Ateni osnovano 1920. godine.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Atensko ekonomsko sveučilište · Vidi više »

Bengt Holmström

Bengt Holmström (Helsinki, 18. travnja 1949.) finski je ekonomist i matematičar, redoviti profesor na MIT-u. Zajedno s britansko-amerićkim ekonomistom Oliverom Hartom 2016.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Bengt Holmström · Vidi više »

Branko Horvat

'''Branko Horvat'''Branko Horvat (Petrinja, 24. srpnja 1928. – Zagreb, 18. prosinca 2003.) bio je hrvatski ekonomist, pedagog i političar.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Branko Horvat · Vidi više »

Druga industrijska revolucija

Ljudska radoznalost i želja za znanjem dovest će u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća do novih spoznaja o znanosti i brojnih tehničkih otkrića.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Druga industrijska revolucija · Vidi više »

Ekonomika

Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Ekonomika · Vidi više »

Franco Modigliani

'''Franco Modigliani''' Franco Modigliani (Rim, 18. lipnja 1918. -, 25. rujna 2003.), talijanski ekonomist.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Franco Modigliani · Vidi više »

Friedrich von Hayek

Friedrich August von Hayek (Beč, 8. svibnja 1899. – Freiburg, 23. ožujka 1992.), britanski ekonomist austrijskog porijekla, pristaša klasičnog liberalizma i laissez faira.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Friedrich von Hayek · Vidi više »

Grčki referendum 2015.

Grčki referendum 2015. referendum se održao 5.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Grčki referendum 2015. · Vidi više »

Gunnar Myrdal

Gunnar Myrdal 1937 godine Gunnar Myrdal (Gustafs, 6. prosinca 1898. – Danderyd, 17. svibnja 1987.) švedski ekonomist, sociolog i političar.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Gunnar Myrdal · Vidi više »

Herbert A. Simon

Herbert Aleksander Simon Milwaukee, 15. lipnja 1916. – Pittsburgh, 9. veljače 2001.) bio je američki znanstvenik koji se primarno bavio političkim znanostima, a čije je područje interesa i istraživanja obuhvaćalo kognitivnu psihologiju, računarstvo, ekonomiju, rukovođenje, filozofiju znanosti i sociologiju. Za života je objavio skoro tisuću često citiranih radova što ga čini jednim od najutjecajnijih znanstvenika 20. stoljeća. Dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1978. godine.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Herbert A. Simon · Vidi više »

Jean Tirole

Jean Tirole (Troyes, 9. kolovoza 1953.) francuski je ekonomist i stručnjak na područjima mikroekonomije, teorije igara, novčarstva, bihevioralne ekonomije i industrijske organizacije.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Jean Tirole · Vidi više »

John Forbes Nash

'''John Forbes Nash''' John Forbes Nash, Jr. (Bluefield, Zapadna Virginia, 13. lipnja 1928. – New Jersey, 23. svibnja 2015.) bio je američki matematičar koji je radio na Teoriji igre (Game theory), diferencijalnoj geometriji i dijelom diferencijalnoj jednadžbi.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i John Forbes Nash · Vidi više »

John Hicks

Sir John Richard Hicks (Warwick, 8. travnja 1904. – Blockley, 20. svibnja 1989.) bio je britanski ekonomist i jedan od najvažnijih i najutjecajnijih ekonomista 20. stoljeća.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i John Hicks · Vidi više »

Kenneth Arrow

Kenneth Arrow (New York, 23. kolovoza 1921. -, 21. veljače 2017.), američki ekonomist.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Kenneth Arrow · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Latvija · Vidi više »

Leonid Hurwicz

Leonid Hurwicz Leonid "Leo" Hurwicz (Moskva, 21. kolovoza 1917. – Minneapolis, Minnesota 24. lipnja 2008.) - američki ekonomist židovskog porijekla rođen u Rusiji, poljskog državljanstva, najveći dio života proveo je u SAD-u. Dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2007. zajedno s Ericom Maskinom i Rogerom Myersonom.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Leonid Hurwicz · Vidi više »

Ljudski rad

Radnik popravlja parni stroj (fotografija iz 1920.) Ljudski rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost ljudi, radi postizanja nekog korisnog učinka, kojim se može zadovoljiti određena vrsta osobnih ili zajedničkih potreba.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Ljudski rad · Vidi više »

London School of Economics

London School of Economics and Political Science (hrv. Londonska škola ekonomije i političkih znanosti), obično poznat kao London School of Economics (hrv. Londonska škola ekonomije) ili LSE je specijalistički koledž i sastavnica Sveučilišta u Londonu.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i London School of Economics · Vidi više »

Mannheimsko sveučilište

Pečat Mannheimskog sveučilišta s grbom i krilaticom. Mannheimsko sveučilište (njem. Universität Mannheim, popularno i UMA) je javno sveučilište u njemačkomu gradu Mannheimu, u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Mannheimsko sveučilište · Vidi više »

Maurice Allais

Maurice Félix Charles Allais (Pariz, 31. svibnja 1911. – Saint-Cloud, 9. listopada 2010.) bio je francuski ekonomist, fizičar, matematičar i pionir matematičke ekonomije, poznat po brojnim doprinosima na područjima makroekonomije, bihevioralne ekonomije, gravitacije, elektromagnetizma i posebne teorije relativnosti.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Maurice Allais · Vidi više »

Milton Friedman

Milton Friedman Milton Friedman (31. srpnja 1912. – 16. studenog 2006.), američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Milton Friedman · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Oliver Hart (ekonomist)

Oliver Simon D'Arcy Hart (London, 9. listopada 1948.) britanski je ekonomist američkoga državljanstva, profesor ekonomije na Harvardovom sveučilištu.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Oliver Hart (ekonomist) · Vidi više »

Papinska akademija znanosti

Zgrada Akademije Papinska akademija znanosti (lat.: Pontificia Academia Scientiarum, tal.: Pontificia Accademia delle Scienze) je najuglednija papinska akademija čije središte se nalazi u Ljetnikovcu Pija IV. unutar Vatikanskih vrtova.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Papinska akademija znanosti · Vidi više »

Paul Krugman

Paul Krugman Paul Robin Krugman (Albany, New York, 28. veljače 1953.) - američki je ekonomist koji je profesor ekonomije na Sveučilištu u New Yorku (CUNY), te novinar „The New York Timesa” Krugman je 2008.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Paul Krugman · Vidi više »

Paul Samuelson

'''Paul Samuelson''' Paul Samuelson (Gary, Indiana, 15. svibnja 1915. – Belmont, Massachusetts, 13. prosinca 2009.), američki ekonomist.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Paul Samuelson · Vidi više »

Quis custodiet ipsos custodes?

Quis custodiet ipsos custodes? (lat.), tko će čuvati čuvare?; latinska fraza tradicionalno pripisana rimskom pjesniku Juvenalu, navedena u njegovim Satirama (Satira VI., stihovi 347–8), kojom se izražava nepovjerenje u sposobnost ili poštenje onih koji nadziru druge.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Quis custodiet ipsos custodes? · Vidi više »

Shizofrenija

Komad tkanine koju je izradio pacijent shizofreničar s ušivenim riječima koji predstavljaju njegov tok misli. Psihijatrijski muzej Glore. Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje, te slabim izražavanjem emocija.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Shizofrenija · Vidi više »

Simon Kuznets

Simon Smith Kuznets (Pinsk, 30. travnja 1901. – Cambridge, Massachusetts, 8. srpnja 1985.) bio je američki ekonomist, statističar, demograf i povjesničar ekonomije bjelorusko-židovskoga podrijetla.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Simon Kuznets · Vidi više »

Skupno financiranje

Skupno financiranje (eng. "crowdfunding") jest način na koji se može pribaviti novac.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Skupno financiranje · Vidi više »

Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti

Sveučilište Eötvös Loránd (ELTE) je mađarsko javno istraživačko sveučilište sa sjedištem u Budimpešti.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti · Vidi više »

Thomas C. Schelling

Thomas C. Schelling Thomas C. Schelling (Oakland, Kalifornija, 14. travnja 1921. – 13. prosinca 2016.), američki ekonomist.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Thomas C. Schelling · Vidi više »

Troyes

Troyes je grad u sjeveroistočnoj Francuskoj.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Troyes · Vidi više »

Ursula Hirschmann

Ursula Hirschmann (Berlin, 2. rujna 1913. – Rim, 8. siječnja 1991.) bila je njemačka političarka i antifašistička aktivistica, zagovornica europskog federalizma.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Ursula Hirschmann · Vidi više »

Wassily Leontief

Wassily Leontief Vasilij Leontijev (ruski: Василий Васильевич Леонтьев; Sankt Peterburg, 5. kolovoza 1906. – New York, 5. veljače 1999.), američki ekonomist ruskog porijekla.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i Wassily Leontief · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 16. lipnja · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1921. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1976. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2010. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2017. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 2020. · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Nobelova nagrada za ekonomiju i 23. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »