Brže od pregledniku!
118 odnosi: Abjane, Alfred Hitchcock, Annobón, Anton Pavlovič Čehov, Apologize, Austrija, Đelo Jusić, Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske, Županija Zapadnohercegovačka, Češka, Badnjak, Band of Gypsys 2, Berberski kalendar, Bjelorusija, Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine, Blagdani i spomendani u Hrvatskoj, Blagdanski savjetnik (2012.), Božić, Božićna čestitka, Bocvana, Bogorodica, Bojana (Čazma), Carska palača u Tokiju, CCC&T, Crna Gora, Digimon Adventure, Došašće, Dubrovačka kolenda, Dubrovnik, Edith Stein, Etiopski kalendar, Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine, Eva Rueber-Staier, FA Premier liga 2008./09., Francuska, Francuska salata, Franjo Matešin, Fužine, Futurama, Gorski vijenac, Grabovnica, Hogmanay, Hrvatska, Hrvatski božićni običaji, Ištar, Ištarine dveri, Iran, Iranski nuklearni program, Istraga poturica, Italija, ..., Ivo-Valentino Tomaš, Javanski kalendar, Jurina i Franina, Kad poludim..., Kanal 5, Klizište kod Gjerdruma 2020., Koledarski carevi, Kolenda, Kronologija, Kurdi, Ladarice (vokalni ansambl), Lipovjani, Marco Pannella, Milan Horvat, Mitovi o stvaranju, Momoeria, Mraclin, Muhamed bin Rašid Al Maktum, Narodi nam se, Nauru, NHL Winter Classic, Njemačka, Nova Hrvatska, Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara, Novruz, Opsada Sarajeva, Osman (Gundulić), Patti Page, Paul Kariya, Poljska, Post, Potres kod Petrinje 2020., Praznici u SFRJ, Prijestupna godina, Raspad Čehoslovačke, Rastafarijanstvo, Rat u Gazi (2008. – 2009.), Rat u Vijetnamu, Rocky, Roman Majnarić, Ruska kuhinja, Senj, Silvestrovo, Sinjski arambaši, Skulptura crnog Nazarećanina, Slovenija, Smešariki, Sopdet, Sovjetski Savez, Spenglerov kup, Srbija, Stradun, Super Mario Bros., Surva, Tajski solarni kalendar, Tibetski kalendar, Titanic (1997.), Tomáš Souček, Tramvajski promet u Sarajevu, Ujak Vanja, Veliki Iran, Veronika Velez-Zuzulová, Vlado Štefančić, Vlastimir Kusik, What Goes Around.../...Comes Around, 1. siječnja, 2017., 21. ožujka. Proširite indeks (68 više) »
Abjane
Abjane (perz. ابیانه; ili Abjana) je selo na sjeverozapadu Isfahanske pokrajine u Iranu, oko 38 km istočno od grada Natanza.
Novi!!: Nova godina i Abjane · Vidi više »
Alfred Hitchcock
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. – Los Angeles, 29. travnja 1980.), britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalističkog žanra.
Novi!!: Nova godina i Alfred Hitchcock · Vidi više »
Annobón
Annobón (lokalni nazivi: Pagalu ili Pigalu) je otok u sastavu Ekvatorske Gvineje.
Novi!!: Nova godina i Annobón · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Nova godina i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Apologize
"Apologize" je pjesma koju je napisao Ryan Tedder za prvi samostalni album Dreaming Out Loud sastava OneRepublic.
Novi!!: Nova godina i Apologize · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Nova godina i Austrija · Vidi više »
Đelo Jusić
Đelo Jusić (Dubrovnik, 26. siječnja 1939. – Zagreb, 31. svibnja 2019.), bio je hrvatski skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent.
Novi!!: Nova godina i Đelo Jusić · Vidi više »
Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske
Đuro II., eng. George Augustus (Hanover, 10. studenog 1683. – London, 25. listopada 1760.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva od 11. lipnja 1727. do svoje smrti.
Novi!!: Nova godina i Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Nova godina i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Nova godina i Češka · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Nova godina i Badnjak · Vidi više »
Band of Gypsys 2
Band of Gypsys 2 uživo je album američkog glazbenika Jimija Hendrixa, postumno objavljen u listopadu 1986. godine od izdavačke kuće Capitol Records.
Novi!!: Nova godina i Band of Gypsys 2 · Vidi više »
Berberski kalendar
Berberski kalendar je kalendar koji koriste Berberi u sjevernoj Africi.
Novi!!: Nova godina i Berberski kalendar · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Nova godina i Bjelorusija · Vidi više »
Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine
Blagdani Hrvata Bosne i Hercegovine propisani su zakonima o blagdanima i neradnim danima u županijama Federacije Bosne i Hercegovine, dok spomendani nisu službeno propisani nego se u narodu slave ovisno o njihovoj važnosti.
Novi!!: Nova godina i Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
Zastava Republike Hrvatske. Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Nova godina i Blagdani i spomendani u Hrvatskoj · Vidi više »
Blagdanski savjetnik (2012.)
Blagdanski savjetnik (eng. The Christmas Consultant), američki božićni film iz 2012. Radnja serije vrti se oko obitelji Fletcher, koji zbog prezauzetosti poslom ne stižu organizirati božićnu proslavu, pa unajme blagdanskog savjetnika da to učini umjesto njih.
Novi!!: Nova godina i Blagdanski savjetnik (2012.) · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Nova godina i Božić · Vidi više »
Božićna čestitka
Božićna čestitka šalje se prigodom proslave Božića: njome se čestitaju Božić te božićni i novogodišnji blagdani.
Novi!!: Nova godina i Božićna čestitka · Vidi više »
Bocvana
Bocvana (tswana: Lefatshe la Botswana) je država u južnoj Africi.
Novi!!: Nova godina i Bocvana · Vidi više »
Bogorodica
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Novi!!: Nova godina i Bogorodica · Vidi više »
Bojana (Čazma)
Bojana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Čazme, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Nova godina i Bojana (Čazma) · Vidi više »
Carska palača u Tokiju
Panorama Carske palače u Tokiju Zračna snimka Carske palače iz 2019. godine Carska palača u Tokiju (皇居Kōkyo, "carska rezidencija") glavna je rezidencija japanskog cara.
Novi!!: Nova godina i Carska palača u Tokiju · Vidi više »
CCC&T
Opći građanski kalendar i vrijeme (Common-Civil-Calendar-and-Time, skraćeno CCC&T ili C&T) je prijedlog reforme kalendara.
Novi!!: Nova godina i CCC&T · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Nova godina i Crna Gora · Vidi više »
Digimon Adventure
Digimon Adventure (japanski: デジモンアドベンチャー, Dejimon Adobenchā) je japanski anime, te prva sezona Digimon animea.
Novi!!: Nova godina i Digimon Adventure · Vidi više »
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Novi!!: Nova godina i Došašće · Vidi više »
Dubrovačka kolenda
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja nadolazećega Božića i Nove godine koji se njeguje u Dubrovniku i okolici.
Novi!!: Nova godina i Dubrovačka kolenda · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nova godina i Dubrovnik · Vidi više »
Edith Stein
Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Katoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.
Novi!!: Nova godina i Edith Stein · Vidi više »
Etiopski kalendar
Etiopski kalendar (amharski: የኢትዮጵያ ዘመን አቆጣጠር), poznat i kao Ge'ez kalendar, glavni je kalendar koji se rabi u Etiopiji, a osim toga se rabi i u liturgijske svrhe različitih krišćanskih denominacija u Eritreji.
Novi!!: Nova godina i Etiopski kalendar · Vidi više »
Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o etnologiji Hrvata Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Nova godina i Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Eva Rueber-Staier
Eva Rueber-Staier, udana Eva Cowan, (20. veljače 1951., Bruck an der Mur) je austrijska glumica, TV voditeljica i model.
Novi!!: Nova godina i Eva Rueber-Staier · Vidi više »
FA Premier liga 2008./09.
FA Premier liga 2008./09. bila je 17.
Novi!!: Nova godina i FA Premier liga 2008./09. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Nova godina i Francuska · Vidi više »
Francuska salata
Francuska salata, u raznim dijelovima svijeta znana i kao ruska salata ili Olivierova salata (rus. салат Оливье), vrsta je salate s osnovom od majoneze, kuhanih krumpira, mrkve, graška i kiselih krastavaca uz dodatak nasjeckane šunke i kuhanih jaja, a katkad sadrži i luk, jabuke, korijen celera i različite vrste kobasica, kuhanu govedinu ili piletinu.
Novi!!: Nova godina i Francuska salata · Vidi više »
Franjo Matešin
Franjo Matešin (Bojana kraj Čazme, 6. studenog 1967.) - hrvatski akademski slikar i književnik Rodio se u Bojani 6.
Novi!!: Nova godina i Franjo Matešin · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Nova godina i Fužine · Vidi više »
Futurama
Futurama je animirana humoristična znanstveno-fantastična televizijska serija iz 1999. godine Matta Groeninga.
Novi!!: Nova godina i Futurama · Vidi više »
Gorski vijenac
''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.
Novi!!: Nova godina i Gorski vijenac · Vidi više »
Grabovnica
Grabovnica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Čazme, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Nova godina i Grabovnica · Vidi više »
Hogmanay
Paljenje vikinškog jedrenjaka na novogodiššnjoj proslavi u Edinburghu u sklopu trodnevnog Hogmanaya. Silverstrovski vatreni ophod gradskim ulicama Stonehavena. Hogmanay je riječ iz škotskog jezika koja označava posljednji dan godine, Silvestrovo, ali u škotskoj kulturi i tradiciji označava i proslavu Nove godine.
Novi!!: Nova godina i Hogmanay · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nova godina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski božićni običaji
Etnografskom muzeju u Zagrebu Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.
Novi!!: Nova godina i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »
Ištar
'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. Britanski muzej, London. '''Ištarine dveri''' (vrata grada Babilona), pocakljena opeka, 5. st. pr. Kr. Altesmuseum, Berlin. Ištar (sumeranski: Innana DINGIR) je vrhovno žensko božanstvo drevne Mezopotamije, božica zaštitnica gradova Ninive i Arbele u središnjem dijelu Asirije, te nakon Ašura, glavno božanstvo Asiraca.
Novi!!: Nova godina i Ištar · Vidi više »
Ištarine dveri
'''Ištarine dveri''' u muzeju Pergama, Muzejski otok u Berlinu Ištarine dveri (asirski: ܕܵܪܘܲܐܙܲܐ ܕܥܵܐܫܬܲܪ translit: Darwaza D'Ishtar, arapski:بوابة عشتار) su osma kapija za unutrašnji grad Babilona, izrađena oko 575. pr. Kr. po naređenju kralja Nabukodonosora II. Grad je bio opasan dvostrukim zidom s osam velikih vrata od kojih su svaka bila posvećena jednom bogu, Ištarina su bila na sjevernoj strani grada, uz Baalov hram.
Novi!!: Nova godina i Ištarine dveri · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Nova godina i Iran · Vidi više »
Iranski nuklearni program
Karta Iranskog nuklearnog programa Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih godina u suradnji s SAD-om, čija je suradnja trajala sve do 1979. godine odnosno iranske revolucije, kada su Amerikanci zajedno s pojedinim europskim državama prekinuli suradnju s Iranom.
Novi!!: Nova godina i Iranski nuklearni program · Vidi više »
Istraga poturica
Istraga poturica je naziv za vraćanje crnogorskih muslimana, tzv.
Novi!!: Nova godina i Istraga poturica · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nova godina i Italija · Vidi više »
Ivo-Valentino Tomaš
Ivo-Valentino Tomaš (Split, 28. srpnja 1993. – Baška Voda, 31. prosinca 2019.), vezni Hajdukov igrač, sakupio je 27 nastupa i to 11 u službenim natjecanjima uključujući 2 europska i dva za kup.
Novi!!: Nova godina i Ivo-Valentino Tomaš · Vidi više »
Javanski kalendar
Javanski kalendar je kalendar koji se još koristi na indonezijskom otoku Javi, istodobno s još dva važna kalendara, gregorijanskim (službeni kalendar Republike Indonezije i građanskog društva) i islamskim (za islamske praznike).
Novi!!: Nova godina i Javanski kalendar · Vidi više »
Jurina i Franina
Franina i Jurina je istarski narodni koledar, godišnjak, zbornik vrlo raznorodnih tekstova među kojima prevladavaju kulturno-povijesne teme, iako se nađe i svakojakih obljetničkih crtica, pa i praktičnih savjeta za zdravlje, poljoprivredu, kućanstvo i slično.
Novi!!: Nova godina i Jurina i Franina · Vidi više »
Kad poludim...
Kad poludim... je drugi studijski album zagrebačkog hard rock sastava Hard Time, kojeg 1996. godine objavljuje diskografska kuća Croatia Records pod podetiketom T.R.I.P. Records.
Novi!!: Nova godina i Kad poludim... · Vidi više »
Kanal 5
Kanal 5 televizija iz Splita je hrvatska komercijalna televizijska postaja koju možete gledati putem B.net-a u Splitu, Zagrebu Velikoj Gorici i Osijeku, te u cijeloj Hrvatskoj na MAXtv programu 809.
Novi!!: Nova godina i Kanal 5 · Vidi više »
Klizište kod Gjerdruma 2020.
Brzo glineno klizište dogodilo se u ranim satima 30. prosinca 2020. u selu Ask, administrativnom središtu Gjerdruma u Norveškoj.
Novi!!: Nova godina i Klizište kod Gjerdruma 2020. · Vidi više »
Koledarski carevi
Koledarski carevi (bjeloruski: Цары Каляды, tj. Cari Kaljadi) ili Božićni carevi je obred i festivalski događaj koji se slavi u selu Semezhava u Minskoj oblasti (Bjelorusija).
Novi!!: Nova godina i Koledarski carevi · Vidi više »
Kolenda
Kolenda je stari običaj čestitanja.
Novi!!: Nova godina i Kolenda · Vidi više »
Kronologija
Kronologija (povijesna kronologija ili primijenjena kronologija; grč., Krónos.
Novi!!: Nova godina i Kronologija · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Nova godina i Kurdi · Vidi više »
Ladarice (vokalni ansambl)
Ladarice su bile hrvatski ženski vokalni ansambl, koji su 1966. u Zagrebu utemeljili braća Zlatko i Božo Potočnik.
Novi!!: Nova godina i Ladarice (vokalni ansambl) · Vidi više »
Lipovjani
Lipovjani (Starovjerci; Engl. Lipovans; Lipoveni u Rumunjskoj), malena etnička zajednica porijeklom od Rusa nastanjena na delti Dunava u rumunjskoj županiji Tulcea.
Novi!!: Nova godina i Lipovjani · Vidi više »
Marco Pannella
Marco Pannella kršten kao Giacinto Pannella (Teramo, 2. svibnja 1930. – Rim, 19. svibnja 2016.) bio je talijanski političar poznat kao osnivač i dugogodišnji lider Radikalne partije Italije koja je od 1989. poznata kao Transnacionalna radikalna partija.
Novi!!: Nova godina i Marco Pannella · Vidi više »
Milan Horvat
Zagrebačke filharmonije Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.
Novi!!: Nova godina i Milan Horvat · Vidi više »
Mitovi o stvaranju
Mitovi o stvaranju su simbolične pripovijesti o podrijetlu svemira ili kozmosa.
Novi!!: Nova godina i Mitovi o stvaranju · Vidi više »
Momoeria
Momoeria (grčki: Μωμο'έρων) ili momogeroi (Μωμόγεροι), odnosno momoeroi (Μωμόεροι), je proslava Nove godine u osam sela Kozanija, periferija Zapadna Makedonija, Grčka.
Novi!!: Nova godina i Momoeria · Vidi više »
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Nova godina i Mraclin · Vidi više »
Muhamed bin Rašid Al Maktum
Muhamed bin Rašid Al Maktum (arapski: محمد بن راشد آل مكتوم, rođen 22. srpnja 1949.), poznat i kao Šeik Muhamed, predsjednik je Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, vladar Dubaija i jedan od najznačajnijih poslovnih ljudi Bliskog istoka.
Novi!!: Nova godina i Muhamed bin Rašid Al Maktum · Vidi više »
Narodi nam se
Hrvatska božićna pjesma, potekla iz sjeverne Hrvatske.
Novi!!: Nova godina i Narodi nam se · Vidi više »
Nauru
Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.
Novi!!: Nova godina i Nauru · Vidi više »
NHL Winter Classic
NHL Winter Classic je događaj, odnosno utakmica u National Hockey League (NHL) koja se jednom godišnje, na Novu godinu, održava na otvorenom.
Novi!!: Nova godina i NHL Winter Classic · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Nova godina i Njemačka · Vidi više »
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Nova godina i Nova Hrvatska · Vidi više »
Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara
Zlatna dvorana Bečkoga glazbenog društva Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara (njem. Das Neujahrskonzert der Wiener Philharmoniker) tradicionalni je koncert klasične glazbe koji se održava 1. siječnja svake godine u Zlatnoj dvorani Bečkoga glazbenog društva (njem. Wiener Musikverein).
Novi!!: Nova godina i Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara · Vidi više »
Novruz
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.
Novi!!: Nova godina i Novruz · Vidi više »
Opsada Sarajeva
Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.
Novi!!: Nova godina i Opsada Sarajeva · Vidi više »
Osman (Gundulić)
Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.
Novi!!: Nova godina i Osman (Gundulić) · Vidi više »
Patti Page
Patti Page (pravim imenom Clara Ann Fowler; Claremore, Oklahoma; 8. studenog 1927. – Encinitas, Kalifornija; 1. siječnja 2013.) bila je američka pop-pjevačica i glumica.
Novi!!: Nova godina i Patti Page · Vidi više »
Paul Kariya
Paul Tetsuhiko Kariya, skraćeno Paul Kariya (Vancouver, Britanska Kolumbija, 16. listopada 1974.) kanadski je profesionalni hokejaš na ledu.
Novi!!: Nova godina i Paul Kariya · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Nova godina i Poljska · Vidi više »
Post
Zavist, post i molitva, freska, Čukovec, Bugarska, 18.st. Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme.
Novi!!: Nova godina i Post · Vidi više »
Potres kod Petrinje 2020.
Potres kod Petrinje 2020., prozvan i Petrinjski potres i Potres na Banovini, magnitude 6,4 MW pogodio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje.
Novi!!: Nova godina i Potres kod Petrinje 2020. · Vidi više »
Praznici u SFRJ
Grb SFRJ U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) postojala je podjela na državne (savezne) praznike, republičke praznike i ostale praznike odnosno tzv.
Novi!!: Nova godina i Praznici u SFRJ · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: Nova godina i Prijestupna godina · Vidi više »
Raspad Čehoslovačke
Raspad Čehoslovačke (češ. Zánik Československa, slov. Rozdelenie Česko-Slovenska) je proces koji se odigrao početkom 1990-ih koji je na kraju doveo do raspada Čehoslovačke na novogodišnju noć 1992.
Novi!!: Nova godina i Raspad Čehoslovačke · Vidi više »
Rastafarijanstvo
Selassieve vladavine. Ova kombinacija zelene, žute, i crvene boje će kasnije biti usvojena od strane mnogih afričkih naroda i postati pan-afričke boje.
Novi!!: Nova godina i Rastafarijanstvo · Vidi više »
Rat u Gazi (2008. – 2009.)
Rat u Gazi, znan i kao "Sukob Izrael-Gaza 2008.
Novi!!: Nova godina i Rat u Gazi (2008. – 2009.) · Vidi više »
Rat u Vijetnamu
Rat u Vijetnamu (vijetnamski: Chiến tranh Việt Nam, također poznat i pod nazivom Drugi indokineski rat, a u Vijetnamu poznat pod nazivima Rat za otpor protiv Amerike ili jednostavnije Američki rat) bio je oružani sukob u eri tzv.
Novi!!: Nova godina i Rat u Vijetnamu · Vidi više »
Rocky
Rocky je američki film iz 1976. godine i prvi od šest nastavaka o boksaču Rockyju Balboi kojeg glumi Sylvester Stallone u režiji Johna G. Avildsena.
Novi!!: Nova godina i Rocky · Vidi više »
Roman Majnarić
Roman Majnarić (Ravna Gora, 7. kolovoza 1889. – Varaždin, 1. siječnja 1973.) - hrvatski veterinarski stručnjak Rođen je 7.
Novi!!: Nova godina i Roman Majnarić · Vidi više »
Ruska kuhinja
Ruska kuhinja (rus. ру́сская ку́хня) - tradicionalna kuhinja ruskog naroda.
Novi!!: Nova godina i Ruska kuhinja · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Nova godina i Senj · Vidi više »
Silvestrovo
Frankfurtu na Majni. Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine.
Novi!!: Nova godina i Silvestrovo · Vidi više »
Sinjski arambaši
Sinjski arambaši su tradicijsko jelo sinjskoga kraja koje se obično priprema za proslave Sinjske alke, Gospe Sinjske, Božića i Nove godine.
Novi!!: Nova godina i Sinjski arambaši · Vidi više »
Skulptura crnog Nazarećanina
Skulptura crnog Nazarećanina Skulptura crnog Nazarećanina (špa.: "Nuestro Padre Jesús Nazareno", tagaloški: Poong Itim na Nazareno, eng. Black Nazarene) - drveni kip, koji predstavlja Isusa u prirodnoj veličini, kako nosi križ na Kalvariji.
Novi!!: Nova godina i Skulptura crnog Nazarećanina · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Nova godina i Slovenija · Vidi više »
Smešariki
Smešariki (rus. Смеша́рики skr. od "смешные шарики" - smiješne loptice) - ruska animirana serija za cijelu obitelj, stvorena u okviru obrazovnog projekta "Svijet bez nasilja" pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Ruske Federacije.
Novi!!: Nova godina i Smešariki · Vidi više »
Sopdet
Sopdet s morskom zvijezdom na glavi Sopdet (Sopd, Sopdu, Sothis) je u egipatskoj mitologiji božica s morskom zvijezdom na glavi.
Novi!!: Nova godina i Sopdet · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Nova godina i Sovjetski Savez · Vidi više »
Spenglerov kup
Spengler kup (u izvorniku: Spengler Cup) je godišnje međunarodno natjecanje u hokeju na ledu koje se održava svake godine u Švicarskoj.
Novi!!: Nova godina i Spenglerov kup · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Nova godina i Srbija · Vidi više »
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Novi!!: Nova godina i Stradun · Vidi više »
Super Mario Bros.
Super Mario Bros. (poznata i kao Super Mario Brothers; često abrevirana SMB.) je platformska videoigra razvijena i izdana od japanske tvrtke Nintendo 1985.
Novi!!: Nova godina i Super Mario Bros. · Vidi više »
Surva
Surva (bugarski: Сурваки ili Сурва) je pučki festival koji se odvija svake godine 13.
Novi!!: Nova godina i Surva · Vidi više »
Tajski solarni kalendar
Tajski ili tajlandski solarni kalendar, suriyakati (tajlandski: สุริยคติ), službeni i pretežiti kalendar u Tajlandu od kako ga je prihvatio kralj Chulalongkorn 1888. godine, premda se zapadni kalendar ponekad koristi u poslovne svrhe i prilično često u bankarstvu.
Novi!!: Nova godina i Tajski solarni kalendar · Vidi više »
Tibetski kalendar
Tibetski kalendar lunisolarni je kalendar, srodan kineskom kalendaru.
Novi!!: Nova godina i Tibetski kalendar · Vidi više »
Titanic (1997.)
Titanic je američka epska romansa i film katastrofe iz 1997. godine kojeg je režirao i napisao James Cameron.
Novi!!: Nova godina i Titanic (1997.) · Vidi više »
Tomáš Souček
Tomáš Souček (Havlíčkův Brod, 27. veljače 1995.) češki je nogometaš koji igra na poziciji defenzivnog veznog.
Novi!!: Nova godina i Tomáš Souček · Vidi više »
Tramvajski promet u Sarajevu
Sarajevski tramvajski sustav jedan je od najstarijih u Europi.
Novi!!: Nova godina i Tramvajski promet u Sarajevu · Vidi više »
Ujak Vanja
Ujak Vanja (ruski: Дядя Ваня) je tragikomedija koju je napisao ruski pisac Anton Čehov.
Novi!!: Nova godina i Ujak Vanja · Vidi više »
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Novi!!: Nova godina i Veliki Iran · Vidi više »
Veronika Velez-Zuzulová
Veronika Velez-Zuzulová u Aspenu 2000. godine. Veronika Velez-Zuzulová (Bratislava, 15. srpnja 1984.) bivša slovačka je alpska skijašica i natjecateljica u slalomu, veleslalomu i kombinaciji.
Novi!!: Nova godina i Veronika Velez-Zuzulová · Vidi više »
Vlado Štefančić
Vlado Štefančić (naslovnica knjige ''Zabavljač...''). Vlado Štefančić (Vukovar, 12. siječnja 1931. – Zagreb, 29. listopada 2017.), bio je hrvatski je redatelj, radijski i televizijski voditelj, dramski glumac, pjevač i plesač u operetama i mjuziklima te kazališni direktor.
Novi!!: Nova godina i Vlado Štefančić · Vidi više »
Vlastimir Kusik
Vlastimir Kusik (Osijek, 1953. – Osijek, 2018.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i dugogodišnji kustos Galerije likovnih umjetnosti Osijek (današnji Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku).
Novi!!: Nova godina i Vlastimir Kusik · Vidi više »
What Goes Around.../...Comes Around
"What Goes Around.../...Comes Around" je pjesma američkog pjevača Justina Timberlakea s njegovog drugog studijskog albuma FutureSex/LoveSounds.
Novi!!: Nova godina i What Goes Around.../...Comes Around · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Nova godina i 1. siječnja · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nova godina i 2017. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Nova godina i 21. ožujka · Vidi više »
