Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ogib

Indeks Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

112 odnosi: Akustika, Alpski žar, Amorfna tvar, Augustin Jean Fresnel, Avogadrov broj, Čandrasekara Venkata Raman, Bežični prijenos energije, Bernardo Brixy, Bishopov prsten, Braggov zakon, Brockenska sablast, Charles Galton Darwin, Charles Glover Barkla, Christiaan Huygens, Clinton Joseph Davisson, Comptonov učinak, Dikroizam, Disperzija, Disperzija (optika), Dominique François Arago, Dualizam (fizika), Duga, Električna vodljivost, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronski mikroskop, Energijske razine, Ernest Rutherford, Ernst Ruska, Eter (fizika), Fotometeori, Friedrich Paschen, Frits Zernike, Gama-čestica, Gibanje valova, Glorija (optika atmosfere), Gravitacijski valovi, Gustav Robert Kirchhoff, Halo (optička pojava), Heisenbergovo načelo neodređenosti, Hendrik Antoon Lorentz, Holografija, Huygensovo načelo, Ionski radijus, Irizacija, James Gregory, Johann Jakob Balmer, Johannes Rydberg, John William Strutt Rayleigh, Joseph von Fraunhofer, ..., Kemijski afinitet, Kondenzor, Kontinuirani spektar, Korona (optička pojava), Korpuskularna teorija, Kvantna mehanika, Kvantna superpozicija, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Lester Halbert Germer, Longitudinalan val, Louis de Broglie, Max Born, Max von Laue, MCV, Mehanički valovi, Meteorološke pojave, Minerali, Molekula, Molekularna simetrija, Neutronsko zračenje, Niels Bohr, Optička rešetka, Optika, Optika atmosfere, Paul Drude, Paul Hermann Scherrer, Paul Villard, Paulijev princip isključenja, Peter Debye, Polarizator, Polarizirana svjetlost, Polarni stratosferski oblaci, Polykarp Kusch, Popis osnovnih tema u fizici, Povijesni razvoj misli o svjetlosti, Povijest fizike, Radioaktivnost, Radiografska kontrola, Ramanov učinak, Ramanova spektroskopija, Rendgenska difrakcija praha, Rendgenska spektroskopija, Rendgenska strukturna analiza, Rendgenske zrake, Richard Dawkins, Simon Marius, Spektar (fizika), Spektroskopija, Svjetlost, Transverzalni val, Tuneliranje, Uvod u kvantnu mehaniku, Val, Valna teorija, Valovi tvari, Višeanodni proporcionalni brojač, Walther Ritz, Werner Heisenberg, William Henry Bragg, William Lawrence Bragg, Willis Eugene Lamb, Zvuk. Proširite indeks (62 više) »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Ogib i Akustika · Vidi više »

Alpski žar

Alpski žar na planini Latemar (Dolomiti). Alpski žar je svjetlosna pojava koja se kadšto zapaža u planinskim predjelima: vrhovi brda na strani svijeta suprotnoj od strane na kojoj se nalazi Sunce kratko su vrijeme prije izlaska, odnosno nakon zalaska Sunca purpurne, ružičaste ili žute boje.

Novi!!: Ogib i Alpski žar · Vidi više »

Amorfna tvar

Staklo je amorfna tvar. voska. čvrstoću. Amorfna tvar (grčki amorphos: koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, naziva se tvar kod koje atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama, na primjer staklo, vosak i smola.

Novi!!: Ogib i Amorfna tvar · Vidi više »

Augustin Jean Fresnel

Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.

Novi!!: Ogib i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »

Avogadrov broj

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.

Novi!!: Ogib i Avogadrov broj · Vidi više »

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Novi!!: Ogib i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »

Bežični prijenos energije

Umjetnički prikaz solarnog satelita koji bi mogao slati energiju bežično svemirskom brodu ili na površinu planeta. Bežični prijenos energije ili bežično slanje energije je proces koji se odvija u bilo kojem sustavu gdje se električna energija prenosi od izvora do trošila, bez spajanja istih u električni sklop.

Novi!!: Ogib i Bežični prijenos energije · Vidi više »

Bernardo Brixy

Eduard Ante (Slavoljub) Brixy (Bernardo) (Ogulin, 7. listopada 1882. - Zemun, 28. listopada 1946.), hrvatski franjevac, prirodoslovac, tehničar i crkveni glazbenik, predvodnik rendgenske kristalografije u Hrvatskoj i popularizator prirodoslovlja.

Novi!!: Ogib i Bernardo Brixy · Vidi više »

Bishopov prsten

Nizozemskoj, a snimio ju je Marco Langbroek 18. svibnja 2010.). Bishopov prsten (po havajskom misionaru Serenu Edwardu Bishopu koji ga je 1883. prvi opisao) je optička pojava u atmosferi što se vidi kao bjelkasti prsten oko Sunca ili Mjeseca s lagano plavkastim tonom iznutra i crvenkastosmeđim izvana.

Novi!!: Ogib i Bishopov prsten · Vidi više »

Braggov zakon

zračenja. rendgenskih zraka na atome u kristalu. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. rendgenskim zrakama (točke snopa okomito na sredinu detektora). Braggov zakon ili Braggov odnos (prema W. L. Braggu iz 1912.) je pojednostavnjenog izraza koji tu pojavu opisuje ogib rendgenskoga zračenja na kristalu kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke: gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj.

Novi!!: Ogib i Braggov zakon · Vidi više »

Brockenska sablast

Brockenska sablast. glorija). Brockenska sablast je optička pojava u atmosferi.

Novi!!: Ogib i Brockenska sablast · Vidi više »

Charles Galton Darwin

Charles Galton Darwin Charles Galton Darwin (Cambridge, 19. prosinca 1887. – Cambridge, 31. prosinca 1962.), engleski fizičar.

Novi!!: Ogib i Charles Galton Darwin · Vidi više »

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.

Novi!!: Ogib i Charles Glover Barkla · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Ogib i Christiaan Huygens · Vidi više »

Clinton Joseph Davisson

Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Ogib i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »

Comptonov učinak

valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.

Novi!!: Ogib i Comptonov učinak · Vidi više »

Dikroizam

Dikroizam kod staklenih ukrasa. Dikroizam: 1. upadna svjetlost, 2. vodoravne vibracije potpuno upijene (apsorbirane), 3. okomite vibracije djelomično upijene (apsorbirane), 4. pravocrtno (linearno) polarizirana prolazna svjetlost. Dikroizam (prema grč. δίχροος: dvobojan) je svojstvo nekih kristala da različito upijaju (apsorbiraju) svjetlost koja titra u različitim ravninama, pa time stvaraju polariziranu svjetlost.

Novi!!: Ogib i Dikroizam · Vidi više »

Disperzija

Diperzija čestica.

Novi!!: Ogib i Disperzija · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Ogib i Disperzija (optika) · Vidi više »

Dominique François Arago

Dominique François Arago (Estagel, 26. veljače 1786. – Pariz, 2. listopada 1853.), francuski fizičar, astronom i političar.

Novi!!: Ogib i Dominique François Arago · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.

Novi!!: Ogib i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Duga

Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.

Novi!!: Ogib i Duga · Vidi više »

Električna vodljivost

m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).

Novi!!: Ogib i Električna vodljivost · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Ogib i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Ogib i Elektron · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Ogib i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Energijske razine

energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.

Novi!!: Ogib i Energijske razine · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Ogib i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Ogib i Ernst Ruska · Vidi više »

Eter (fizika)

širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.

Novi!!: Ogib i Eter (fizika) · Vidi više »

Fotometeori

Dvostruka duga. visine od oko 20 metara. lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi. Fotometeori je zajednički pojam (termin) za široku skupinu svjetlosnih pojava u atmosferi (optika atmosfere), koje nastaju refleksijom (odbijanjem), lomom svjetlosti (refrakcija), interferencijom i ogibom (difrakcijom) zrakâ svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili magle, odnosno kristalića leda oblaka.

Novi!!: Ogib i Fotometeori · Vidi više »

Friedrich Paschen

Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Ogib i Friedrich Paschen · Vidi više »

Frits Zernike

faznokontrastnim mikroskopom. Frits Zernike (Amsterdam, 16. srpnja 1888. – Amersfoort, 10. ožujka 1966.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Ogib i Frits Zernike · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Ogib i Gama-čestica · Vidi više »

Gibanje valova

Gibanje valova je pravilno ponavljanje gibanja naprijed-nazad i premještanje s jedne na drugu stranu.

Novi!!: Ogib i Gibanje valova · Vidi više »

Glorija (optika atmosfere)

Glorija na sjeni zrakoplova. Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni s pojavom glorije, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvana Brockenska sablast). Glorija (lat. gloria: slava) je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka.

Novi!!: Ogib i Glorija (optika atmosfere) · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Ogib i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Ogib i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Ogib i Halo (optička pojava) · Vidi više »

Heisenbergovo načelo neodređenosti

Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.

Novi!!: Ogib i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Ogib i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Holografija

fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova. Snimanje holograma. €. kreditnim karticama. Dobivanje holograma. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Optički stol koji se koristi za izradu holograma. Holografija (grč. hólos: čitav, potpun, sav + gráfos: pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća.

Novi!!: Ogib i Holografija · Vidi više »

Huygensovo načelo

Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Huygensovo načelo ili Huygensov princip je postavka koja izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Novi!!: Ogib i Huygensovo načelo · Vidi više »

Ionski radijus

Ionski radijus je polumjer aniona i kationa u kristalnoj rešetki ionskog spoja, na osnovi pretpostavke da su ioni sfernog oblika određene veličine.

Novi!!: Ogib i Ionski radijus · Vidi više »

Irizacija

oblaka. Irske. Irizacija (prema grč. ἶρıς: duga), u meteorologiji, je pojava duginih boja na oblacima, najčešće na altokumulusima i cirokumulusima.

Novi!!: Ogib i Irizacija · Vidi više »

James Gregory

James Gregory (Drumoak, studeni 1638. – Edinburgh, listopad 1675.), škotski matematičar i astronom.

Novi!!: Ogib i James Gregory · Vidi više »

Johann Jakob Balmer

Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.

Novi!!: Ogib i Johann Jakob Balmer · Vidi više »

Johannes Rydberg

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Ogib i Johannes Rydberg · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Ogib i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Joseph von Fraunhofer

Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.

Novi!!: Ogib i Joseph von Fraunhofer · Vidi više »

Kemijski afinitet

vode: ''μ''.

Novi!!: Ogib i Kemijski afinitet · Vidi više »

Kondenzor

optičke leće kondenzora, S.

Novi!!: Ogib i Kondenzor · Vidi više »

Kontinuirani spektar

nm. čvrsta tijela emitiraju svjetlost s kontinuirano raspodijeljenim valnim duljinama (toplinsko zračenje). Vodikove spektralne linije, u logaritamskoj skali. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik (Bohrov model atoma). Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferovim linijama. nm. ultraljubičastom području. emisijskom spektru deuterijeve svjetiljke. željeza. Dijagram energetske razine elektrona u vodikovom atomu. Kontinuirani spektar emitiraju čvrste tvari (krutine), koji sadrži sve frekvencije vidljivog, infracrvenog i ultraljubičastoga područja.

Novi!!: Ogib i Kontinuirani spektar · Vidi više »

Korona (optička pojava)

Korona ili vijenac oko Mjeseca. Vijenac oko Mjeseca: oko Mjesečeve ploče nalazi se svijetla kružna ploha aureole koja je skoro bez boje. Prsten je s unutrašnje strane obojen ljubičasto, s vanjske crveno. Korona ili vijenac oko Sunca ili Mjeseca je optička pojava koja nastaje kad se Sunce ili Mjesec nalazi iza tankih oblaka, i tad se često mogu vidjeti okruženi prilično jasno obojenim krugovima.

Novi!!: Ogib i Korona (optička pojava) · Vidi više »

Korpuskularna teorija

Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.

Novi!!: Ogib i Korpuskularna teorija · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Ogib i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantna superpozicija

Kvantna superpozicija je osnovni princip kvantne mehanike, po kojem se, poput valova u "klasičnoj" fizici, bilo koja dva (ili više) kvantnih stanja mogu dodati ("superponirati"), te će rezultat biti valjano kvantno stanje; i obrnuto, svako kvantno stanje se može predstaviti kao zbroj dva ili više posebna stanja.

Novi!!: Ogib i Kvantna superpozicija · Vidi više »

Leonid Isaakovič Mandeljštam

Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.

Novi!!: Ogib i Leonid Isaakovič Mandeljštam · Vidi više »

Lester Halbert Germer

Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.

Novi!!: Ogib i Lester Halbert Germer · Vidi više »

Longitudinalan val

Primjer longitudinalnog vala. Zvuk se širi u obliku prostornih longitudinalnih valova u zraku. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Longitudinalan val je val gdje čestice titraju u smjeru širenja vala.

Novi!!: Ogib i Longitudinalan val · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Ogib i Louis de Broglie · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Ogib i Max Born · Vidi više »

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.

Novi!!: Ogib i Max von Laue · Vidi više »

MCV

MCV (eng. Mean Corpuscular Volume ili Mean Cell Volume) je mjera za prosječni obujam crvenih krvnih zrnaca (eritrocita).

Novi!!: Ogib i MCV · Vidi više »

Mehanički valovi

moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).

Novi!!: Ogib i Mehanički valovi · Vidi više »

Meteorološke pojave

oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.

Novi!!: Ogib i Meteorološke pojave · Vidi više »

Minerali

Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.

Novi!!: Ogib i Minerali · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Ogib i Molekula · Vidi više »

Molekularna simetrija

refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.

Novi!!: Ogib i Molekularna simetrija · Vidi više »

Neutronsko zračenje

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva.

Novi!!: Ogib i Neutronsko zračenje · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Ogib i Niels Bohr · Vidi više »

Optička rešetka

Električna žarulja viđena kroz optičku rešetku. Optička rešetka je optička naprava za postizanje i ispitivanje ogiba, fino razdvajanje spektralnih linija i mjerenje valne duljine svjetlosti, a sastoji se od niza uskih pukotina i zapreka.

Novi!!: Ogib i Optička rešetka · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Ogib i Optika · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Ogib i Optika atmosfere · Vidi više »

Paul Drude

Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. m. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Paul Drude ili punim imenom Paul Karl Ludwig Drude (Braunschweig, 12. srpnja 1863. – Berlin, 5. srpnja 1906.), njemački fizičar.

Novi!!: Ogib i Paul Drude · Vidi više »

Paul Hermann Scherrer

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Paul Hermann Scherrer (Sankt Gallen, 3. veljače 1890. – Zürich, 25. rujna 1969.), švicarski fizičar.

Novi!!: Ogib i Paul Hermann Scherrer · Vidi više »

Paul Villard

Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.

Novi!!: Ogib i Paul Villard · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.

Novi!!: Ogib i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Novi!!: Ogib i Peter Debye · Vidi više »

Polarizator

Sunčeve svjetlosti (gore) i zato je moguće vidjeti osobu unutar vozila, dok bez polarizatora (dolje) to nije moguće. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalini. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Polarizator je optički sustav koji polarizira svjetlost.

Novi!!: Ogib i Polarizator · Vidi više »

Polarizirana svjetlost

Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.

Novi!!: Ogib i Polarizirana svjetlost · Vidi više »

Polarni stratosferski oblaci

Polarni stratosferski oblaci. Tip II ili vodeni polarni stratosferski oblaci. Polarni stratosferski oblaci ili sedefasti oblaci (međunarodna kratica PSC) pojavljuju se vrlo rijetko tijekom zime u donjoj stratosferi na visini od 15 do 25 kilometara u višim zemljopisnim širinama.

Novi!!: Ogib i Polarni stratosferski oblaci · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Ogib i Polykarp Kusch · Vidi više »

Popis osnovnih tema u fizici

Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.

Novi!!: Ogib i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »

Povijesni razvoj misli o svjetlosti

Tumačenje svjetlosti kakvo poznaje moderna fizika rezultat je stoljetnih napora fizičara i matematičara tijekom kojih su redom domišljane i obarane teorije mnogih istaknutih znanstvenika toga doba, ilustrativno podijeljenih u dva nepomirljivo suprotstavljena „svjetlonazorna tabora“.

Novi!!: Ogib i Povijesni razvoj misli o svjetlosti · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Ogib i Povijest fizike · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Ogib i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiografska kontrola

zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Način rada radiografske kontrole. Rendgenska cijev se koristi kao izvor rendgenskog zračenja. Rendgenska snimka ruke. Prenosivi uređaj za stvaranje rendgenskih zraka, napajan s baterijama. Gamagrafski snimak tereta na kamionu. Snimanje unutrašnjosti automobila korištenjem gamagrafske kamere s kobaltom-60. medicini. Radiografska kontrola (kratica: RK) je vrsta kontrole bez razaranja, koja pri kontroli kvalitete metodama prozračavanja u praksi koristi rendgenske zrake ili gama zrake.

Novi!!: Ogib i Radiografska kontrola · Vidi više »

Ramanov učinak

Raman i Krishnan. nm. date.

Novi!!: Ogib i Ramanov učinak · Vidi više »

Ramanova spektroskopija

Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije. Raman i Krishnan. Ramanova spektroskopija (po indijskom fizičaru Č. V. Ramanu) je tehnika ispitivanja energetskih stanja molekula u otopinama i energije veza u kristalima, temeljena na Ramanovu efektu.

Novi!!: Ogib i Ramanova spektroskopija · Vidi više »

Rendgenska difrakcija praha

Rendgenska difrakcija praha je analitička metoda za određivanje kemijskog sastava i kristalografskih karakteristika.

Novi!!: Ogib i Rendgenska difrakcija praha · Vidi više »

Rendgenska spektroskopija

rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Rendgenski spektar molibdena. Rendgenska spektroskopija je opći pojam za nekoliko spektroskopskih tehnika za proučavanje materijala primjenom rendgenskih zraka.

Novi!!: Ogib i Rendgenska spektroskopija · Vidi više »

Rendgenska strukturna analiza

fotografski film; d) difrakcijske ili ogibne linije. bibcode.

Novi!!: Ogib i Rendgenska strukturna analiza · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Ogib i Rendgenske zrake · Vidi više »

Richard Dawkins

Clinton Richard Dawkins (Nairobi, 26. ožujka 1941.), etolog, evolucijski biolog i pisac.

Novi!!: Ogib i Richard Dawkins · Vidi više »

Simon Marius

Simon Marius (lat. Simon Mayr; 20. siječnja 1573. – 5. siječnja 1625.) bio je njemački astronom.

Novi!!: Ogib i Simon Marius · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Ogib i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Ogib i Spektroskopija · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Ogib i Svjetlost · Vidi više »

Transverzalni val

Primjer transverzalnog vala. Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Glazbena viljuška. Transverzalni val je val kod kojeg čestice titraju okomito na smjer širenja vala.

Novi!!: Ogib i Transverzalni val · Vidi više »

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.

Novi!!: Ogib i Tuneliranje · Vidi više »

Uvod u kvantnu mehaniku

Gibanje.

Novi!!: Ogib i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Ogib i Val · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Novi!!: Ogib i Valna teorija · Vidi više »

Valovi tvari

čestice i kao valovi (dualizam). Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. kristalne strukture. nuklearnog udarnog presjeka. Prikaz valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Interferencijski uzorak u elektronskoj difrakcijskoj cijevi kao dokaz valnog karaktera elektrona. Interferencija elektrona na dvostrukom prorezu (Claus Jönsson). Valovi tvari ili valovi materije su kvantnomehanički valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u krajnjim (ekstremnim) uvjetima pokusa kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva (dualizam).

Novi!!: Ogib i Valovi tvari · Vidi više »

Višeanodni proporcionalni brojač

Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača Dio povlačne komore Višeanodni proporcionalni brojač (engl. multi-wire proporcional counter - MWPC) je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.

Novi!!: Ogib i Višeanodni proporcionalni brojač · Vidi više »

Walther Ritz

Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.

Novi!!: Ogib i Walther Ritz · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Ogib i Werner Heisenberg · Vidi više »

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.

Novi!!: Ogib i William Henry Bragg · Vidi više »

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.

Novi!!: Ogib i William Lawrence Bragg · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Ogib i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Ogib i Zvuk · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Difrakcija, Ogib svjetlosti.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »