Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ohridsko jezero

Indeks Ohridsko jezero

Ohridsko jezero (albanski: Liqeni i Ohrit) je jezero na granici Makedonije i Albanije.

41 odnosi: Antički teatar iz Ohrida, Atina Bojadži, Crni Drim, Dardanci, Demir Hisar, Dojransko jezero, Europa, Galičica (planina), Gospodarstvo Albanije, Grb Sjeverne Makedonije, Ilirska kraljevstva, Ivan IV. Ohridski, Jablanica (planina u Makedoniji), Jezero, Lagadin, Makedonski jezik, Mala Prespa, Manastir sv. Nauma, Marija Bugarska, Međunarodni rukometni turnir Struga, Nacionalni park Galičica, Ohrid, Općina Debarca, Općina Ohrid, Općina Struga, Općina Vevčani, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Prespansko jezero, Putopis Evlije Čelebija, Samuilova tvrđava u Ohridu, Sateska, Sjeverna Makedonija, Solunsko bojište, Struške večeri poezije, Struga, Sveta Margareta mučenica, Sveti Jovan Kaneo, Sveti Naum, Travanjski rat, Zemljopis Albanije, Zemljopis Sjeverne Makedonije.

Antički teatar iz Ohrida

Pogled na antički teatar u Ohridu Antički teatar iz Ohrida je drevni grčki teatar iz helenističkog razdoblja, koji se nalazi u Ohridu, Sjeverna Makedonija.

Novi!!: Ohridsko jezero i Antički teatar iz Ohrida · Vidi više »

Atina Bojadži

Atina Bojadži (izvorno Атина Бојаџи) (13. ožujka 1944. – 28. prosinca 2010.), makedonska maratonska plivačica, nazivana i "Ohridski delfin".

Novi!!: Ohridsko jezero i Atina Bojadži · Vidi više »

Crni Drim

Crni Drim (albanski: Drini i Zi, što znači Crni jelen, makedonski: Црн Дрим), izvire (istječe) iz Ohridskog jezera s nadmorske visine od 695 m., a izlazi iz Republike Makedonije u blizini grada Debra na 476 m. nadmorske visine.

Novi!!: Ohridsko jezero i Crni Drim · Vidi više »

Dardanci

Rimskom Carstvu kao dio provincije ''Moesia Superior''. Dardanci ili Dardani (gr. Δαρδάνιοι) su bili pripadnici ilirsko-tračkog plemena koje je u antičko vrijeme naseljavalo područje Balkana (dijelove teritorija današnjih država Srbije, Makedonije i Kosova).

Novi!!: Ohridsko jezero i Dardanci · Vidi više »

Demir Hisar

Demir Hisar (makedonski: Демир Хисар) je gradić u Republici Makedoniji, smješten je na putu između Kičeva i Bitole.

Novi!!: Ohridsko jezero i Demir Hisar · Vidi više »

Dojransko jezero

Dojransko jezero (makedonski: Доjранско Езеро, Dojransko Ezero; grčki: Λίμνη Δοϊράνη - Límni Doïráni) je jezero koje se nalazi u Makedoniji i Grčkoj.

Novi!!: Ohridsko jezero i Dojransko jezero · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Ohridsko jezero i Europa · Vidi više »

Galičica (planina)

Galičica je planina na granici Republike Makedonije i Albanije, između dva najveća makedonska jezera: Ohridskog i Prespanskog.

Novi!!: Ohridsko jezero i Galičica (planina) · Vidi više »

Gospodarstvo Albanije

Gospodarstvo Albanije se zasniva na poljoprivredi, rudarstvu, energetici, a u manjem obujmu u industriji koja je zastrajela i skromnom turizmu.

Novi!!: Ohridsko jezero i Gospodarstvo Albanije · Vidi više »

Grb Sjeverne Makedonije

Grb Republike Sjeverne Makedonije (2009. –) Grb Sjeverne Makedonije je stari grb Socijalističke Republike Makedonije koji je neznatno promijenjen krajem 2009. godine, uklanjanjem crvene petokrake zvijezde.

Novi!!: Ohridsko jezero i Grb Sjeverne Makedonije · Vidi više »

Ilirska kraljevstva

Nepotvrđene granice Ilirskih kraljevstava.Ilirska kraljevstva su počela nicati oko 400. pr. Kr., a posljednje je propalo 167. pr. Kr. Ilirska kraljevstva su se rasprostirala na malenim dijelovima teritorija koji je bio pod Ilirima, te se njihove granice, pa čak ni onih najpoznatijih, ne mogu jasno odrediti.

Novi!!: Ohridsko jezero i Ilirska kraljevstva · Vidi više »

Ivan IV. Ohridski

Adrijan Komnen (grč. Ἀδριανός Κομνηνός; o. 1088. – 1163./64.) bio je grčki plemić iz obitelji Komnen, koji je postao nadbiskup Ohrida kao Ivan IV. (Ἰωάννης).

Novi!!: Ohridsko jezero i Ivan IV. Ohridski · Vidi više »

Jablanica (planina u Makedoniji)

Jablanica je planina u Republici Makedoniji, dok jedan dio planine pripada Albaniji.

Novi!!: Ohridsko jezero i Jablanica (planina u Makedoniji) · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Ohridsko jezero i Jezero · Vidi više »

Lagadin

Lagadin (mak. Лагадин) je naselje u Republici Makedoniji, u jugozapadnom djelu države.

Novi!!: Ohridsko jezero i Lagadin · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Ohridsko jezero i Makedonski jezik · Vidi više »

Mala Prespa

Mala Prespa (grčki: Λίμνη Μικρή Πρέσπα, albanski: Liqeni i Prespës së vogël) je jezero na granici između Grčke i Albanije, koje leži južno od većeg Prespanskog jezera, od kojega ga dijeli samo mala prevlaka.

Novi!!: Ohridsko jezero i Mala Prespa · Vidi više »

Manastir sv. Nauma

Sveti Naum je manastir u Makedoniji, na jugoistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Ohridsko jezero i Manastir sv. Nauma · Vidi više »

Marija Bugarska

Marija Bugarska (bugarski Мария Българска; umrla nakon 1081.) bila je bugarsko-grčka plemkinja i protovestiaria, čiji je muž bio protovestiarios Andronik Duka (bratić Mihaela VII.). Posjedovala je imanja oko Ohridskog jezera.

Novi!!: Ohridsko jezero i Marija Bugarska · Vidi više »

Međunarodni rukometni turnir Struga

Međunarodni rukometni turnir Struga održava se od 1973.

Novi!!: Ohridsko jezero i Međunarodni rukometni turnir Struga · Vidi više »

Nacionalni park Galičica

Nacionalni park Galičica (makedonski: Национален Парк Галичица (Nacionalen Park Galičica)) nalazi se na planini Galičica, na dijelu planine koji pripada Sjevernoj Makedoniji, između dva najveća makedonska jezera: Ohridskog i Prespanskog.

Novi!!: Ohridsko jezero i Nacionalni park Galičica · Vidi više »

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Ohridsko jezero i Ohrid · Vidi više »

Općina Debarca

Općina Debarca (makedonski: Општина Дебарца) je jedna od 80 općina Sjeverne Makedonije koja se prostire na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohridsko jezero i Općina Debarca · Vidi više »

Općina Ohrid

Općina Ohrid (makedonski: Општина Охрид) je jedna od 80 općina Sjeverne Makedonije koja se prostire na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohridsko jezero i Općina Ohrid · Vidi više »

Općina Struga

Općina Struga (albanski: Komuna e Strugës, makedonski: Општина Струга) je jedna od 80 općina Sjeverne Makedonije koja se prostire na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohridsko jezero i Općina Struga · Vidi više »

Općina Vevčani

Općina Vevčani (makedonski: Општина Вевчани) je jedna od 80 općina Sjeverne Makedonije koja se prostire na zapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohridsko jezero i Općina Vevčani · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Ohridsko jezero i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Prespansko jezero

Prespansko jezero (makedonski: Преспанско Езеро, grčki: Μεγάλη Πρέσπα - Limni Megali Prespa, albanski: Liqeni i Prespës) je jezero na tromeđi Grčke, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohridsko jezero i Prespansko jezero · Vidi više »

Putopis Evlije Čelebija

Naslovnica ''Seyahatname'', izdanje iz 1895. godine Sejahatnama (Putopis Evlije Čelebija) je putopisno djelo turskog vojnika, činovnika i putopisca Evlije Čelebija.

Novi!!: Ohridsko jezero i Putopis Evlije Čelebija · Vidi više »

Samuilova tvrđava u Ohridu

Pogled na Samuilovu tvrđavu u Ohridu Samuilova tvrđava u Ohridu zvana i Ohridsko Kale je utvrda iznad starog dijela grada Ohrida, u Republici Makedoniji.

Novi!!: Ohridsko jezero i Samuilova tvrđava u Ohridu · Vidi više »

Sateska

Rijeka Sateska (makedonski: Сатеска река) je rijeka na jugozapadu Republike Makedonije jedan od većih pritoka Ohridskog jezera.

Novi!!: Ohridsko jezero i Sateska · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Ohridsko jezero i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Solunsko bojište

Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.

Novi!!: Ohridsko jezero i Solunsko bojište · Vidi više »

Struške večeri poezije

Crnog Drima u Strugi Struške večeri poezije (makedonski: Струшки вечери на поезијата) jedan su od najstarijih i najvažnijih pjesničkih susreta u jugoistočnoj Europi, koji se održavaju od 1962., a od 1964. i kao međunarodni festival poezije u Strugi u Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Ohridsko jezero i Struške večeri poezije · Vidi više »

Struga

Struga (albanski: Strugë, makedonski: Струга) je gradić na jugozapadu Republike Makedonije, od 33 376 stanovnika.

Novi!!: Ohridsko jezero i Struga · Vidi više »

Sveta Margareta mučenica

Sveta Margareta, minijatura iz 1440. godine Sveta Margareta, Margareta Antiohijska, Ognjena Marija ili Sveta Marina (Antiohija, Pizidija 289. – 304.) je kršćanska svetica.

Novi!!: Ohridsko jezero i Sveta Margareta mučenica · Vidi više »

Sveti Jovan Kaneo

Sveti Jovan Kaneo (makedonski: Свети Јован Канео) je crkva kod ribarskog sela Kaneo u neposrednoj blizini grada Ohrida, na hridi iznad Ohridskog jezera u Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Ohridsko jezero i Sveti Jovan Kaneo · Vidi više »

Sveti Naum

Ikona sv. Nauma Ohridskog Sveti Naum Ohridski Čudotvorac (mak. Свети Наум Охридски Чудотворец) (oko 830. – manastir sv. Nauma, obala Ohridskog jezera, 23. prosinca 910.) kršćanski je svetac.

Novi!!: Ohridsko jezero i Sveti Naum · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Ohridsko jezero i Travanjski rat · Vidi više »

Zemljopis Albanije

Albanija je država u Europi na Balkanskom poluotoku.

Novi!!: Ohridsko jezero i Zemljopis Albanije · Vidi više »

Zemljopis Sjeverne Makedonije

Zemljopis Sjeverne Makedonije pojam je koji uključuje reljefna, klimatska i hidrografska obilježja ove zemlje.

Novi!!: Ohridsko jezero i Zemljopis Sjeverne Makedonije · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »