Brže od pregledniku!
53 odnosi: Apogej, Apsida (astronomija), Žiroskop, Barry Clark Barish, Bestežinsko stanje, Brzina kruženja, Brzina oslobađanja, Centrifugalna sila, Centrifugalna sisaljka, Centripetalna sila, Dinamika, Duljina, G naredbe, Gibanje, Gravitacija, Gravitacijski valovi, Graviton, Hidrogenerator, Isaac Newton, Jednadžba gibanja, Jednoliko gibanje po kružnici, Kauzalnost, Kármánova crta, Kip Stephen Thorne, Klasična mehanika, Kozmička brzina, Kružno gibanje, Kutna brzina, Lamelna spojka, Lančani prijenos, Lopatica turbine, Mach, Mehanika, Merkurova orbita, Nebeska mehanika, Newtonov zakon gravitacije, Orbitalna brzina, Orbitalni let, Perigej, Planet, Povijest dinamike i kinematike, Povijest klasične mehanike, Prijenos plosnatim remenjem, Rainer Weiss, Rotacija polja, Sila teža, Sinkroni stroj, Spojka, Turbogenerator, Ubrzanje, ..., Umjetni satelit, Val, Venerina orbita. Proširite indeks (3 više) »
Apogej
hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec. Apogej (prema grč. ἀπόγεıος: udaljen od Zemlje) je najudaljenija točka na Mjesečevoj stazi (405 503 kilometara) ili stazama umjetnih satelita do Zemljina središta. .
Novi!!: Orbitalna brzina i Apogej · Vidi više »
Apsida (astronomija)
Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Orbitalna brzina i Apsida (astronomija) · Vidi više »
Žiroskop
Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.
Novi!!: Orbitalna brzina i Žiroskop · Vidi više »
Barry Clark Barish
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Barry Clark Barish ili Barry Barish (Omaha, Nebraska, 27. siječnja 1936.), američki fizičar.
Novi!!: Orbitalna brzina i Barry Clark Barish · Vidi više »
Bestežinsko stanje
Međunarodnoj svemirskoj postaji u bestežinskom stanju. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Bestežinsko stanje je stanje fizikalnog tijela na koje prividno ne djeluje sila teže (gravitacija).
Novi!!: Orbitalna brzina i Bestežinsko stanje · Vidi više »
Brzina kruženja
Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Brzina kruženja ili prva kozmička brzina vk ovisi o gravitacijskoj konstanti nebeskoga tijela G, njegovoj masi M i o polumjeru kružne staze r: Iako zbog otpora atmosfere staze satelita oko Zemlje na visinama manjima od 200 kilometara nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91 km/s, na površini Mjeseca 1,68 km/s, Marsa 3,56 km/s.
Novi!!: Orbitalna brzina i Brzina kruženja · Vidi više »
Brzina oslobađanja
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.
Novi!!: Orbitalna brzina i Brzina oslobađanja · Vidi više »
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.
Novi!!: Orbitalna brzina i Centrifugalna sila · Vidi više »
Centrifugalna sisaljka
Dijelovi centrifugalne sisaljke. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Centrifugalna sisaljka je sisaljka (crpka ili pumpa) kroz koju tekućina protječe od smjera crpljenja prema tlačnoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekućinu između lopatica jednog ili više rotora.
Novi!!: Orbitalna brzina i Centrifugalna sisaljka · Vidi više »
Centripetalna sila
Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.
Novi!!: Orbitalna brzina i Centripetalna sila · Vidi više »
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Novi!!: Orbitalna brzina i Dinamika · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Orbitalna brzina i Duljina · Vidi više »
G naredbe
Računalna upravljačka jedinica vodoravnog obradnog centra ''MCFH 40 CNC''. G naredbe ili G funkcije su naredbe računalnog programa za CNC upravljanje kojima se kazuje način kretanja reznog alata (brzi hod, radni hod i slično).
Novi!!: Orbitalna brzina i G naredbe · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Orbitalna brzina i Gibanje · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Orbitalna brzina i Gravitacija · Vidi više »
Gravitacijski valovi
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.
Novi!!: Orbitalna brzina i Gravitacijski valovi · Vidi više »
Graviton
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.
Novi!!: Orbitalna brzina i Graviton · Vidi više »
Hidrogenerator
Hidroelektrani Đale. Mala hidroelektrana Zeleni vir, puštena u rad 1921., danas je u sastavu HE Vinodol. Na slici se vidi strojarnica s originalnim strojevima starim oko 90 godina. stojarnici HE Kraljevac: agregat (vodna turbina + hidrogenerator) iz 1912. i noviji, ugrađen 1932. MHE Čakovec. MHE Krčić. Hidrogenerator je električni generator, redovito trofazni sinkroni, tjeran vodnom turbinom.
Novi!!: Orbitalna brzina i Hidrogenerator · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Orbitalna brzina i Isaac Newton · Vidi više »
Jednadžba gibanja
Kinematske veličine materijalne čestice mase ''m'': položaj ili radijvektor ''r'', brzina ''v'' i ubrzanje ili akceleracija ''a''. gibanja. trenja. Jednoliko gibanje po kružnici. kutne brzine ''ω'' i radijvektor ''r'' m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Jednadžba gibanja je svaka fizikalna jednadžba kojom se opisuje neko gibanje.
Novi!!: Orbitalna brzina i Jednadžba gibanja · Vidi više »
Jednoliko gibanje po kružnici
četverotaktnog motora. Jednoliko gibanje po kružnici. Jednoliko gibanje po kružnici ili jednoliko kružno gibanje je takvo gibanje kod kojeg neko kruto tijelo, odnosno materijalna točka, giba jednoliko po kružnici.
Novi!!: Orbitalna brzina i Jednoliko gibanje po kružnici · Vidi više »
Kauzalnost
centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.
Novi!!: Orbitalna brzina i Kauzalnost · Vidi više »
Kármánova crta
Kármánova crta ili Kármánova granica je zamišljena crta koja se nalazi na visini od 100 km iznad mora na Zemlji.
Novi!!: Orbitalna brzina i Kármánova crta · Vidi više »
Kip Stephen Thorne
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kip Stephen Thorne ili Kip Thorne (Logan, Utah, 1. lipnja 1940.), američki fizičar.
Novi!!: Orbitalna brzina i Kip Stephen Thorne · Vidi više »
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Novi!!: Orbitalna brzina i Klasična mehanika · Vidi više »
Kozmička brzina
Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. gravitacije i napusti Sunčev sustav. Voyager 1. Kozmička brzina je brzina koju treba postići fizikalno tijelo (na primjer prirodni ili umjetni satelit) kako bi se i bez dodatne sile potiska nastavilo kretati kružnom stazom oko nekoga nebeskog tijela (prva kozmička brzina), oslobodilo njegova gravitacijskoga polja i počelo udaljavati paraboličnom stazom (druga kozmička brzina), odnosno oslobodilo gravitacijskog utjecaja Sunca (treća kozmička brzina).
Novi!!: Orbitalna brzina i Kozmička brzina · Vidi više »
Kružno gibanje
Linearne i kutne veličine kod kružnog gibanja. centripetalno ubrzanje ''a''. Prikaz rada četverotaktnog motora. Kružno ili rotacijsko gibanje jest okretanje ili vrtnja krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Orbitalna brzina i Kružno gibanje · Vidi više »
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Novi!!: Orbitalna brzina i Kutna brzina · Vidi više »
Lamelna spojka
tarne spojke. Lamelna spojka. Dijagram uključenja tarnih spojki. Ortlinghausova spojka sa sinusnim lamelama. Lijeva košara kvačila, desna ploča kvačila (donje tarne ploče, gornje tarne ploče). Lamelna spojka, lamelna tarna spojka ili tarna spojka s lamelama je vrsta tarne spojke koje trenjem svojih tarnih ploha prenose okretni moment i najčešće se koriste na motornim vozilima, građevinskim i sličnim strojevima.
Novi!!: Orbitalna brzina i Lamelna spojka · Vidi više »
Lančani prijenos
Primjer jednostavnog lančanog prijenosa. Lanac i lančanik u lančanom prijenosu. Lanac za prijenos snage. Leonarda da Vincija. Poligonski učinak (utjecaj mnogokutnika) na gibanje lanca i lančanika sa 6 zuba kod zakretanja za kut θ. broju okretaja lančanika sa 6 zuba kod zakretanja za kut θ. Lančani prijenos kod bicikla. Dijelovi valjkastog lanca. pokretnu traku (konvejer). Povoljni i nepovoljni položaj lanca za lančane pogone s dva lančanika. Vratila su vodoravna: a), b), c) - povoljno; d), e) - nepovoljno; f), g) - vrlo nepovoljno; h), i) - nepovoljno. Člankasti lanac na lančaniku. Gallov lanac s 4 lamele po članku. Temeljni oblici pogonskih lanaca: a) valjkasti, b) zupčasti. Različite vrste završnih članaka valjkastih lanaca: a) s rascjepkom, b) s pruživim stremenom, c) savinuti članak za lance s neparnim brojem članaka. Valjkasti lanci: a) jednostruki, 1) svornjak, 2) vanjske i unutarnje lamele, 3) distancioni tuljak, 4) slobodnookretljivi valjak. Valjkasti lanci: b) dvostruki, c) trostruki. Valjkasti lanac s tuljcima. Prikaz djelovanja zupčastog lanca s unutarnjim vođenjem. Zupčasti lanac s: a) vanjskim, b) unutarnjim vođenjem. Lanac: a) s čeličnim svornjacima i b) rastavljivi zglobni lanac. bregastog vratila. Lančani prijenos iz 1912. Lančanik. Lančani prijenos s gumenim prigušivačem titranja: a) lančanik b) lanac c) gumeni prigušivač, d) nosač. Lančani prijenos s opružnim nategama. crpkom. Lančani prijenos, slično remenskom prijenosu sa zupčastim remenom, mehanički prijenos snage vrši pomoću veze oblikom.
Novi!!: Orbitalna brzina i Lančani prijenos · Vidi više »
Lopatica turbine
Lopatice plinske turbine Lopatice turbine sastavni su dijelovi plinskih ili parnih turbina.
Novi!!: Orbitalna brzina i Lopatica turbine · Vidi više »
Mach
''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid (''Ma''.
Novi!!: Orbitalna brzina i Mach · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Orbitalna brzina i Mehanika · Vidi više »
Merkurova orbita
Merkur ima najekscentričniju orbitu od svih planeta; njegova ekscentričnost iznosi 0,21, a njegova udaljenost od Sunca kreće se od 46.000.000 to 70.000.000 km.
Novi!!: Orbitalna brzina i Merkurova orbita · Vidi više »
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.
Novi!!: Orbitalna brzina i Nebeska mehanika · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Orbitalna brzina i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Orbitalna brzina
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).
Novi!!: Orbitalna brzina i Orbitalna brzina · Vidi više »
Orbitalni let
Space Shuttle Discovery doseže orbitalnu brzinu. Na slici s vanjskim spremnikom goriva, 3 sekunde nakon što se odvojio pojačnik s krutim gorivom na STS-121 4. srpnja 2006. godine. Orbitalni svemirski let je svemirski let u kojem svemirska letjelica ulazi u putanju u kojoj može ostati u svemiru barem jednu orbitalnu revoluciju.
Novi!!: Orbitalna brzina i Orbitalni let · Vidi više »
Perigej
hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec Perigej (prema grč. περίγειος: koji je blizu Zemlje) je najbliža točka na Mjesečevoj stazi (udaljenost Mjesečeva perigeja je 363 295 kilometara) ili stazama umjetnih Zemljinih satelita do Zemljina središta, smještena na kraju velike osi elipse kojom se satelit giba relativno prema Zemlji.
Novi!!: Orbitalna brzina i Perigej · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Orbitalna brzina i Planet · Vidi više »
Povijest dinamike i kinematike
ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.
Novi!!: Orbitalna brzina i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »
Povijest klasične mehanike
Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.
Novi!!: Orbitalna brzina i Povijest klasične mehanike · Vidi više »
Prijenos plosnatim remenjem
Prijenos s plosnatim remenom. Prijenos s plosnatim remenjem općenito se sastoji od dva kola s glatkim površinama vijenca (remenica) i na njih nategnutog beskrajnog remenja.
Novi!!: Orbitalna brzina i Prijenos plosnatim remenjem · Vidi više »
Rainer Weiss
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Rainer Weiss (Berlin, 29. rujna 1932.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Orbitalna brzina i Rainer Weiss · Vidi više »
Rotacija polja
U vektorskoj analizi rotor ili rotacija (eng. curl) je operator kojim se izražava lokalna cirkulacija vektorskog polja po prostoru.
Novi!!: Orbitalna brzina i Rotacija polja · Vidi više »
Sila teža
accessdate.
Novi!!: Orbitalna brzina i Sila teža · Vidi više »
Sinkroni stroj
mikrovalne pećnice. Sinkroni motor koji se koristi za orgulje. Okretno magnetsko polje. Prikaz rada jednog alternatora ili električnog generatora izmjenične struje. Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Siemens. osovine. Sinkroni stroj je električni stroj čiji se rotor vrti brzinom jednakom brzini okretnog magnetskog polja koje ga pokreće.
Novi!!: Orbitalna brzina i Sinkroni stroj · Vidi više »
Spojka
prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.
Novi!!: Orbitalna brzina i Spojka · Vidi više »
Turbogenerator
Siemens. Izmjenični sinkroni električni generator (turbogenerator) s četiri para polova na rotoru. Turbogenerator (lat. turbo: vihor, vrtlog + generator: roditelj, stvoritelj, tvorac) je trofazni električni generator velike brzine vrtnje, osnovni izvor električne energije, u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Orbitalna brzina i Turbogenerator · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Orbitalna brzina i Ubrzanje · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Orbitalna brzina i Umjetni satelit · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Orbitalna brzina i Val · Vidi više »
Venerina orbita
Prikaz Venerine (žuta) i Zemljine (plava) putanje ono Sunca. Venera ima '''orbitu''' s velikom poluosi od 0.723 AJ, a ekscentričnost orbite iznosi 0,007.
Novi!!: Orbitalna brzina i Venerina orbita · Vidi više »
