Brže od pregledniku!
137 odnosi: Albertirsa, Alpe, Aluvij, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Antin, Arad (Arad, Rumunjska), Arpad, Arpadovići, Austrija, Šimun de Keza, Špansko, Štajerska (Slovenija), Čepeljski otok, Česi u Hrvatskoj, Baladur, Banat, Banovina, Begej, Bihor (županija), Bitka kod Sente, Bitka na Dravi 925., Bitka na Leškom polju, Blatno jezero, Blatonski Koštel, Bosanska Dubica, Bosna (rijeka), Brajci, Braslav, Budrovci, Ceglid, Debrecin, Deliblatska pješčara, Dolenjska, Donji Miholjac, Droplja, Europa, Federacija Bosne i Hercegovine, Ferencz Eisenhut, Finska, Galicija (srednja Europa), Genetičko podrijetlo Hrvata, Geotermalna elektrana, Gradišće, Hrvatska, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatske narodne nošnje, Hunsko Carstvo, Jaskanski planinarski put, Jegersek, Jugoistočna Europa, ..., Kadarka, Kaloča, Kapošvar, Karlovac, Karpati, Köppenova klasifikacija klime, Klima Hrvatske, Komárno, Kostolačka kultura, Kraljevina Ugarska, Langobardi, Lovište Podunavlje – Podravlje, Lugoj, Mađari, Mađarska, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Međimurska županija, Moriš, Nacionalni park Fruška gora, Nagyatád, Nizina, Nova Gradiška, Obedska bara, Okrug Piešťany, Oradea, Ostrovo (riječni otok), Oton I. Veliki, Panonija (razdvojba), Panonska Hrvatska, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonsko more, Pečenezi, Petlovac, Planinska jarebika, Pokuplje, Potres kod Petrinje 2020., Povijest, Povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini, Povijest Mađarske, Promet Bosne i Hercegovine, Prvo Bugarsko Carstvo, Ptuj, Pusta, Puszta, Radoboj, Rana povijest Hrvata, Reljef Rumunjske, Rijeka, Rušta, Rumunji, Ryan-Pitmanova teorija o potopu, Salaš, Satu Mare (grad), Segedin, Selevenjske pustare, Siófok, Simeon, Sisak, Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata, Slovačka, Slovenija, Srbi, Srbija, Srednja Europa, Srijemska Kamenica, Stara Velika Bugarska, Stepa, Sveti Martin na Muri, Temerin (općina), Tomašnica, Topografija Hrvatske, Tuzla, Umljanović, Velika mađarska nizina, Vinarija Tonković, Visoko (BiH), Vojvodina, Vranduk (Zenica, BiH), Vršačke planine, Vršac, Zagreb, Zakarpatje, Zemljopis Bosne i Hercegovine, Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Srbije, Zemljopis Ukrajine, 10. stoljeće. Proširite indeks (87 više) »
Albertirsa
Albertirsa, grad u središnjoj Mađarskoj od 12.394 stanovnika.
Novi!!: Panonska nizina i Albertirsa · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Panonska nizina i Alpe · Vidi više »
Aluvij
Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.
Novi!!: Panonska nizina i Aluvij · Vidi više »
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.
Novi!!: Panonska nizina i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO · Vidi više »
Antin
Antin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Tordinci, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Panonska nizina i Antin · Vidi više »
Arad (Arad, Rumunjska)
Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu.
Novi!!: Panonska nizina i Arad (Arad, Rumunjska) · Vidi više »
Arpad
Arpad (mađarski: Árpád, 845. — 907.) bio je, po navodima djela bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945. – 959.) O upravljanju carstvom, prvi poglavar konfederacije mađarskih plemena, a vojnim zaposjednućem Panonske nizine, postao je mađarski vojni vođa (đula) (o. 895. - o. 907.). Međutim, tadašnji zapadnoeuropski izvori ga navode kao vrhovnog vjerskog vođu (kende), dok ga Konstantin VII.
Novi!!: Panonska nizina i Arpad · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Panonska nizina i Arpadovići · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Panonska nizina i Austrija · Vidi više »
Šimun de Keza
Šimun de Keza (mađ. Simon de Kéza), (13. stoljeće), mađarski svećenik i ljetopisac.
Novi!!: Panonska nizina i Šimun de Keza · Vidi više »
Špansko
ŠpanskoŠpansko je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Panonska nizina i Špansko · Vidi više »
Štajerska (Slovenija)
Štajerska Štajerska (također i Donja Štajerska; slov. Spodnja Štajerska, Slovenska Štajerska, mađ.: Alsó-Stájerország, njem.: Untersteiermark, prek.: Spoudnje Štájersko) dio je povijesne pokrajine Štajerske, a danas je neslužbena pokrajina u sjeveroistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Panonska nizina i Štajerska (Slovenija) · Vidi više »
Čepeljski otok
Budimpešte (Budim - lijevo, Pešta - desno, Čepeljski otok XXI.) Čepeljski otok (mađ. Csepel-sziget) je najveći otok na rijeci Dunavu u Mađarskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Čepeljski otok · Vidi više »
Česi u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »
Baladur
Istarska ruralna kuća s baladurom u Grožnjanu. Baladur ili balidor (tal. ballatoio) je karakteristični arhitektonski element istarske ruralne kuće.
Novi!!: Panonska nizina i Baladur · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Banat · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Panonska nizina i Banovina · Vidi više »
Begej
Begej (rum. Bega) je rijeka u Rumunjskoj i Srbiji.
Novi!!: Panonska nizina i Begej · Vidi više »
Bihor (županija)
Bihor, in Mađ:: Bihar, je županija u Rumunjskoj, u njenoj povjesnoj pokrajini Transilvaniji.
Novi!!: Panonska nizina i Bihor (županija) · Vidi više »
Bitka kod Sente
Bitkom kod Sente su carske postrojbe kojima je zapovijedao Eugen Savojski pobijedile postrojbe Osmanskog Carstva.
Novi!!: Panonska nizina i Bitka kod Sente · Vidi više »
Bitka na Dravi 925.
Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.
Novi!!: Panonska nizina i Bitka na Dravi 925. · Vidi više »
Bitka na Leškom polju
Bitka na Leškom polju bio je niz ratnih okršaja u razdoblju od 10.
Novi!!: Panonska nizina i Bitka na Leškom polju · Vidi više »
Blatno jezero
Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Blatno jezero · Vidi više »
Blatonski Koštel
Panonska država za vladavine Kocelja Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz 9.stoljeća.
Novi!!: Panonska nizina i Blatonski Koštel · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Panonska nizina i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Panonska nizina i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Brajci
Naziv Brajci je uz nazive Pauri i Kostenjari (Kostanjari) naziv za dio stanovništva u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj tj.
Novi!!: Panonska nizina i Brajci · Vidi više »
Braslav
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
Novi!!: Panonska nizina i Braslav · Vidi više »
Budrovci
Budrovci su naselje u sastavu grada Đakova, Osječko-baranjska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Panonska nizina i Budrovci · Vidi više »
Ceglid
Ceglid (mađ. Cegléd, njem. Zieglet), grad u Mađarskoj od 38.220 stanovnika.
Novi!!: Panonska nizina i Ceglid · Vidi više »
Debrecin
Debrecin, Debrcin (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte).
Novi!!: Panonska nizina i Debrecin · Vidi više »
Deliblatska pješčara
250px Deliblatska pješčara, jedinstvena u Europi, nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Srbije, u južnom Banatu.
Novi!!: Panonska nizina i Deliblatska pješčara · Vidi više »
Dolenjska
Dolenjska Dolenjska je područje u jugoistočnoj Sloveniji koje se proteže od Ljubljanske kotline do granice s Hrvatskom (u području Žumberka).
Novi!!: Panonska nizina i Dolenjska · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Panonska nizina i Donji Miholjac · Vidi više »
Droplja
Droplja (velika droplja) je ptica iz porodice droplji i jedina vrsta roda Otis.
Novi!!: Panonska nizina i Droplja · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Panonska nizina i Europa · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Panonska nizina i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ferencz Eisenhut
Bitka kod Sente Ferencz Eisenhut (1857. – 1903.) je bio mađarski slikar.
Novi!!: Panonska nizina i Ferencz Eisenhut · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Panonska nizina i Finska · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Panonska nizina i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Genetičko podrijetlo Hrvata
Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.
Novi!!: Panonska nizina i Genetičko podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Geotermalna elektrana
Geotermalna elektrana Larderello (Italija). tal. Valle del Diavolo). Geotermalna elektrana West Ford Flat je jedna od 22 geotermalne elektrane, koja je dio geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). Geotermalna elektrana Hellisheiði (Island). Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. Geotermalna elektrana Wairakei (Novi Zeland). Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom 1:Deaerizirani spremnik 2:Pumpe 3:Izmjenjivač topline 4:Zgrada s turbinama 5:Proizvodna bušotina 6:Utisna bušotina 7:Topla voda za centralno grijanje 8:Porozni sedimenti 9:Zgusnuti sedimenti 10:Kristalne stijene. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva, već se crpi iz zemlje.
Novi!!: Panonska nizina i Geotermalna elektrana · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Panonska nizina i Gradišće · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Panonska nizina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Novi!!: Panonska nizina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »
Hrvatske narodne nošnje
Hrvatska narodna nošnja iz Neuma Hrvatske narodne nošnje predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Novi!!: Panonska nizina i Hrvatske narodne nošnje · Vidi više »
Hunsko Carstvo
Zemljovid hunske države. Hunsko Carstvo je bila nomadska država koju su uspostavili Huni 370. godine nakon što su razbili pleme Alana.
Novi!!: Panonska nizina i Hunsko Carstvo · Vidi više »
Jaskanski planinarski put
Jaskanski planinarski put je planinarska obilaznica koja se proteže od Okića (Samobor) do Medven Drage (Krašić, Jastrebarsko), prateći liniju grada Jastrebarskog uz rub Panonske nizine, kroz Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
Novi!!: Panonska nizina i Jaskanski planinarski put · Vidi više »
Jegersek
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Novi!!: Panonska nizina i Jegersek · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Panonska nizina i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kadarka
Kadarka je stara autohtona sorta grožđa Panonske ravnice, korijena sa Skadarskog jezera, iz 17.
Novi!!: Panonska nizina i Kadarka · Vidi više »
Kaloča
Nadbiskupska palača u Kalači KalačaŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.
Novi!!: Panonska nizina i Kaloča · Vidi više »
Kapošvar
Kapošvar, Kapuš, Kapušvar (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.
Novi!!: Panonska nizina i Kapošvar · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Panonska nizina i Karlovac · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Panonska nizina i Karpati · Vidi više »
Köppenova klasifikacija klime
Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.
Novi!!: Panonska nizina i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »
Klima Hrvatske
Na klimu u Hrvatskoj utječe više čimbenika.
Novi!!: Panonska nizina i Klima Hrvatske · Vidi više »
Komárno
Komárno (mađ. Komárom, njem. Komorn) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Panonska nizina i Komárno · Vidi više »
Kostolačka kultura
Rasprostranjenost Kostolačka kultura je eneolitička kultura čiji je razvoj započeo odo 3250.
Novi!!: Panonska nizina i Kostolačka kultura · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Panonska nizina i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Panonska nizina i Langobardi · Vidi više »
Lovište Podunavlje – Podravlje
Lovište Podunavlje – Podravlje, lovište u Baranji koje se nalazi u trokutu između Dunava i Drave.
Novi!!: Panonska nizina i Lovište Podunavlje – Podravlje · Vidi više »
Lugoj
Lugoj (njem.; Lugosch, srp.; Lugož, mađ.; Lugos) je grad u županiji Timiş u rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Panonska nizina i Lugoj · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Panonska nizina i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Panonska nizina i Mađarska · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Panonska nizina i Međimurska županija · Vidi više »
Moriš
Moriš (rum. Mureș, lat. Marisus, mađ. Maros, nje.: Mieresch, Marosch, Muresch, srpski: Мориш) je rijeka u Panonskoj nizini.
Novi!!: Panonska nizina i Moriš · Vidi više »
Nacionalni park Fruška gora
Nacionalni park Fruška gora Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini u Srbiji, nedaleko od Novog Sada.
Novi!!: Panonska nizina i Nacionalni park Fruška gora · Vidi više »
Nagyatád
Nagyatád je grad u jugozapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Nagyatád · Vidi više »
Nizina
Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.
Novi!!: Panonska nizina i Nizina · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Panonska nizina i Nova Gradiška · Vidi više »
Obedska bara
Obedska bara Obedska bara je ramsarsko područje u jugoistočnom Srijemu, Srbija.
Novi!!: Panonska nizina i Obedska bara · Vidi više »
Okrug Piešťany
Okrug Piešťany (svk: Okres Piešťany) (mađ: Pöstyéni járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.
Novi!!: Panonska nizina i Okrug Piešťany · Vidi više »
Oradea
Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.
Novi!!: Panonska nizina i Oradea · Vidi više »
Ostrovo (riječni otok)
Bivši riječni otok Ostrovo na zemljovidu iz 1912. Ostrovo ili Ostrvo bio je najveći riječni otok u Srbiji, koji se nalazi nizvodno od Beograda, u blizini Kostolca.
Novi!!: Panonska nizina i Ostrovo (riječni otok) · Vidi više »
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Novi!!: Panonska nizina i Oton I. Veliki · Vidi više »
Panonija (razdvojba)
* Panonija (latinski: Pannonia), jedna od najvećih rimskih provincija.
Novi!!: Panonska nizina i Panonija (razdvojba) · Vidi više »
Panonska Hrvatska
Panonska Hrvatska je dio Hrvatske koji se nalazi u Panonskoj nizini, i to onaj između Drave, Save, Kupe, Sutle i Požeškog gorja.
Novi!!: Panonska nizina i Panonska Hrvatska · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Panonska nizina i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Panonsko more
Panonsko more naziv je za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala dio Europe i veliki dio današnje Panonske nizine.
Novi!!: Panonska nizina i Panonsko more · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Panonska nizina i Pečenezi · Vidi više »
Petlovac
Petlovac (mađarski: Baranyaszentistván) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Petlovac · Vidi više »
Planinska jarebika
Planinska jarebika (planinska oskoruša, obična jarebika, Sorbus aucuparia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Panonska nizina i Planinska jarebika · Vidi više »
Pokuplje
Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Pokuplje · Vidi više »
Potres kod Petrinje 2020.
Potres kod Petrinje 2020., prozvan i Petrinjski potres i Potres na Banovini, magnitude 6,4 MW pogodio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje.
Novi!!: Panonska nizina i Potres kod Petrinje 2020. · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Panonska nizina i Povijest · Vidi više »
Povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini
Pošto su Hrvati u 15. stoljeću bili vrsni pomorci, često su bili i na stranim brodovima, pa neki povjesničari i pisci drže mogućim to da su Hrvati na novi kontinent stigli među prvim Europljanima, kao posada na brodu Kristofora Kolumba godine 1492. Iako su oni iskrcani na obalama Srednje Amerike, pretpostavlja se da su bar neki od njih nastavili slijediti španjolske osvajače i tako dospjeli na južnoamerički kontinent.
Novi!!: Panonska nizina i Povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: Panonska nizina i Povijest Mađarske · Vidi više »
Promet Bosne i Hercegovine
Autobusna postaja u Sarajevu 1996. Bosna i Hercegovina zauzima položaj između jadranske obale i unutrašnjosti (Panonske nizini, i Moravskoga bazena).
Novi!!: Panonska nizina i Promet Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Panonska nizina i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Ptuj
Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Panonska nizina i Ptuj · Vidi više »
Pusta
Pusta kod Hortobágya. Pusta (mađ. puszta, čit. pustɒ) je pojam koji se obično povezuje s mađarskim panonskim krajolikom.
Novi!!: Panonska nizina i Pusta · Vidi više »
Puszta
Puszta. Puszta je veliko stepsko područje na sjeveroistoku i istoku Mađarske.
Novi!!: Panonska nizina i Puszta · Vidi više »
Radoboj
Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Panonska nizina i Radoboj · Vidi više »
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Novi!!: Panonska nizina i Rana povijest Hrvata · Vidi više »
Reljef Rumunjske
U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine.
Novi!!: Panonska nizina i Reljef Rumunjske · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Panonska nizina i Rijeka · Vidi više »
Rušta
Rušta (njemački: Rust, mađarski: Ruszt) je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gradišće.
Novi!!: Panonska nizina i Rušta · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Panonska nizina i Rumunji · Vidi više »
Ryan-Pitmanova teorija o potopu
Crno more danas (svijetloplavo) i Crno more godine 5600. pr. Kr. prema Ryanovim i Pitmanovim teorijama Teorija o potopu Crnog mora je naziv za hipotezu prema kojoj je današnje Crno more nastalo kada se slatkovodno jezero nastalo povlačenjem ledenjaka nakon posljednjeg ledenog doba naglo napunilo slanom vodom iz Mediterana kroz Bospor.
Novi!!: Panonska nizina i Ryan-Pitmanova teorija o potopu · Vidi više »
Salaš
VojvodiniSalaš (od mađarskog szállás) je ruralno imanje s gospodarskim zgradama, uglavnom namijenjenim poljodjelstvu.
Novi!!: Panonska nizina i Salaš · Vidi više »
Satu Mare (grad)
Satu Mare (njemački: Sathmar, mađarski: Szatmárnémeti, jidiš:סאטמאר, Satmar) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Satu Mare.
Novi!!: Panonska nizina i Satu Mare (grad) · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Segedin · Vidi više »
Selevenjske pustare
Selevenjske pustare su pustare na sjeveru vojvođanskog dijela Bačke, Republika Srbija.
Novi!!: Panonska nizina i Selevenjske pustare · Vidi više »
Siófok
Siófok, mađarski grad smješten na južnoj obali Blatnog jezera u sastavu Šomođske županije.
Novi!!: Panonska nizina i Siófok · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Panonska nizina i Simeon · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Panonska nizina i Sisak · Vidi više »
Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata
Slavenska teorija smatra, da su svi današnji jezični Slaveni, pa tako i Hrvati, u dalekoj prošlosti živjeli zajedno kao jedan pranarod istočno od Uralskog gorja.
Novi!!: Panonska nizina i Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Panonska nizina i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Panonska nizina i Slovenija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Panonska nizina i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Panonska nizina i Srbija · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Panonska nizina i Srednja Europa · Vidi više »
Srijemska Kamenica
Srijemska Kamenica (srpski: Сремска Каменица/Sremska Kamenica, mađarski Kamanc, njemački Kamenitz) je gradsko naselje pored Dunava.
Novi!!: Panonska nizina i Srijemska Kamenica · Vidi više »
Stara Velika Bugarska
Stara Velika Bugarska i granične regije 650. godine Stara Velika Bugarska je bila država između rijeke Dnjepra (Dnipra) na zapadu, donje Volge na istoku i gorja Kavkaza na jugu.
Novi!!: Panonska nizina i Stara Velika Bugarska · Vidi više »
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Novi!!: Panonska nizina i Stepa · Vidi više »
Sveti Martin na Muri
Sv. Martin na Muri - središte naselja Glavna ulica Istočni ulaz u naselje Izgled Sv. Martina n/M u 18. stoljećuPutokaz za zapadnom izlazu iz naselja Kupališni kompleks lokaliteta Vučkovec, udaljenog nekoliko kilometara od Sv. Martina n/M Muri u sjevernom dijelu naselja Sveti Martin na Muri stari naziv Pomorje (mađarski Muraszentmárton,; na mjesnom hrvatskom narječju (kajkavskom) se zove Sumarton, ili Martin) je naselje i istoimena općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Sveti Martin na Muri · Vidi više »
Temerin (općina)
Mapa općine Temerin Općina Temerin (mađ: Temerin község) je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Panonska nizina i Temerin (općina) · Vidi više »
Tomašnica
Tomašnica je naselje u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara sjeverozapadno od grada Karlovca, u smjeru mjesta Netretića.
Novi!!: Panonska nizina i Tomašnica · Vidi više »
Topografija Hrvatske
Topografija Hrvatske definirana je kroz tri glavna geomorfološka dijela zemlje.
Novi!!: Panonska nizina i Topografija Hrvatske · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Panonska nizina i Tuzla · Vidi više »
Umljanović
Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Panonska nizina i Umljanović · Vidi više »
Velika mađarska nizina
Velika mađarska nizina (na karti: ''Great Hungarian Plain'') Hortobágy Puszta Alföld Velika mađarska nizina ili Alföld na mađarskom je jedan od izraza koji se rabi za ravnicu koja obuhvaća južni i središnji dio Mađarske kao i dijelove susjednih država.
Novi!!: Panonska nizina i Velika mađarska nizina · Vidi više »
Vinarija Tonković
Vinariju Tonković je heritage vinarija iz Vojvodine.
Novi!!: Panonska nizina i Vinarija Tonković · Vidi više »
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Panonska nizina i Visoko (BiH) · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Panonska nizina i Vojvodina · Vidi više »
Vranduk (Zenica, BiH)
Vranduk Stari grad Vranduk je malo mjesto koje se nalazi oko 10 km od centra Zenice u središnjoj Bosni.
Novi!!: Panonska nizina i Vranduk (Zenica, BiH) · Vidi više »
Vršačke planine
Vršačke planine (rumunjski: Munţii Vârşeţ, poznate i kao Vršački breg, (rumunjski: Dealurile Vârşeţului) su brda koja se uzdižu usred Panonske nizine u jugozapadnom dijelu Banata. Pružaju se u pravcu istok-zapad, u dužini od 19 kilometara, s najvećom širinom od 8 kilometara. Površina im je 170 kvadratnih kilometara, od čega je u Srbiji 122, a u Rumunjskoj 48 kvadratnih kilometara. Gudurički vrh sa 641 metara nadmorske visine, najviša je točka ovih planina i cijele Vojvodine. Od ostalih vrhova poznati su Lisičija glava (590 metara), Đakov vrh (449m) i Vršačka kula (399m). Sjeverna padina je strma, dok se južna postepeno spušta u pobrđe, gdje se nalaze vršački vinogradi. Vršačke planine spadaju, zajedno s Fruškom gorom, u otočne planine, jer su nekada bile otoci u Panonskom moru. Čine najsjeverniji izdanak srpsko-makedonske planinske mase, iako se u starijoj literaturi može pronaći pogrešan podatak o njihovoj pripadnosti Karpatima. Kategorija:Planine u Srbiji Kategorija:Reljefni oblici u Rumunjskoj Kategorija:Banat Kategorija:Planine u Europi.
Novi!!: Panonska nizina i Vršačke planine · Vidi više »
Vršac
Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Panonska nizina i Vršac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Panonska nizina i Zagreb · Vidi više »
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Novi!!: Panonska nizina i Zakarpatje · Vidi više »
Zemljopis Bosne i Hercegovine
thumb Karta Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Europe, na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Panonska nizina i Zemljopis Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Novi!!: Panonska nizina i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »
Zemljopis Srbije
Srbija se nalazi na Balkanskom poluotoku odnosno jugoistočnoj Europi (oko 80% teritorija) te u Panonskoj nizini odnosno srednjoj Europi (oko 20% teritorija).
Novi!!: Panonska nizina i Zemljopis Srbije · Vidi više »
Zemljopis Ukrajine
Topografska karta Ukrajine Ukrajina je druga po veličini zemlja u Europi nakon Rusije.
Novi!!: Panonska nizina i Zemljopis Ukrajine · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Panonska nizina i 10. stoljeće · Vidi više »
