Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Papirus

Indeks Papirus

3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler Papirus je materijal za pisanje, prenošenje poruka i pohranjivanje znanja sličan današnjem papiru.

78 odnosi: Abusir, Akustična gitara, Antička književnost, Anubis, Aranžiranje cvijeća, Asirski pravni sustav, Štrajk, Babilonska astronomija, Byblos, Djedkare Isesi, Dokument, Donji Egipat, Duat, Egipatski kanon, Egiptologija, Geografski leksikon, Geographica, Grčka komedija, Grimorij, Hapy, Hemoroidi, Hermetizam, Hijeroglifi, Ilustracija, Imhotep, Immanuel Velikovsky, Jean-François Champollion, John Gee, Juda Iškariotski, Kapitel, Katalog žena, Katalogizacija, Klasična filologija, Klio, Knjižnica, Knjiga, Knjiga Abrahamova, Knjiga mrtvih, Kodeks, Ljepilo, Magija, Memnonovi kolosi, Minijatura (slikarstvo), Mojsije, Nacionalni arheološki muzej u Napulju, Narmerova paleta, Nilski konj, Ornament, Pergam, Pergament, ..., Pismo Benanovo, Plinije Stariji, Povijest tehnologije, Ramzes II., Rana, Sahura, Sanakt, Sešat, Sešešet, Septuaginta, Set, Sjedeći pisar, Snofru, Staroegipatska umjetnost, Starogrčka književnost, Starovjekovna glazba, Stup, Sub tuum, Svitci s Mrtvog mora, Tehnologija drevne Kine, Tehnologija drevnih civilizacija, Tehnologija stare Grčke, Théodule Charles Devéria, Thoth, Torinsko platno, Trajanov stup, Zagrebačka mumija, Zapadno slikarstvo. Proširite indeks (28 više) »

Abusir

pr:Z1 st ir A40 Abusir (egipatski: Per Uesir, "Kuća Ozirisova"; grčki Βούσιρις; arapski ابوصي) je ime za nekropolu u Egiptu i ime obližnjeg sela koje je dobilo ime prema ovom arheološkom lokalitetu.

Novi!!: Papirus i Abusir · Vidi više »

Akustična gitara

Akustična gitara je gitara koja je nalik klasičnoj gitari, ali ima metalne žice i uži vrat.

Novi!!: Papirus i Akustična gitara · Vidi više »

Antička književnost

Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; mada se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.

Novi!!: Papirus i Antička književnost · Vidi više »

Anubis

Kip Hermanubisa u Vatikanskom muzeju Anubis je u egipatskoj mitologiji bog balzamiranja s glavom šakala, kao i bog mrtvih i vladar podzemlja, sin Ozirisa i Neftis.

Novi!!: Papirus i Anubis · Vidi više »

Aranžiranje cvijeća

Aranžman Usporedno s razvojem znanosti, umjetnosti, književnosti, glazbe i stilova namještaja razvila se i umjetnost aranžiranja cvijeća.

Novi!!: Papirus i Aranžiranje cvijeća · Vidi više »

Asirski pravni sustav

Asirski pravni sustav imao je kao svoj vrhovni autritet boga Ašura, što je u praksi značilo da je načelu pravnog sustava njegov predstavnik na zemlji, kralj, kao vrhovni sudac u zemlji.

Novi!!: Papirus i Asirski pravni sustav · Vidi više »

Štrajk

Štrajk u Oxfordu2006. Štrajk u New Yorku. Štrajk (engl.. strike - udar) ili obustava rada označava kolektivnu obustavu radnih aktivnosti dok se ne ispune određeni zahtjevi stranke u radnom sporu koja je organizirala štrajk.

Novi!!: Papirus i Štrajk · Vidi više »

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Novi!!: Papirus i Babilonska astronomija · Vidi više »

Byblos

Byblos (starogrčki: Βύβλος) je grčko ime za fenički grad Gebal (fenički) ili Gubla (asirski, egipatski: Kupna ili Kpn, hebrejski: גְבַל‎), danas grad Džubail na sjevernoj sredozemnoj obali Libanona, 40 km sjeverno od Bejruta.

Novi!!: Papirus i Byblos · Vidi više »

Djedkare Isesi

Zlatni pečat cilindar koji sadrži ime i titulu faraona Djedkare Isesi. Rekonstrukcija kompleks piramida Djedkare kod Saqqare. Djedkare Isesi, (na grč. poznat kao Tankeris) bio je faraon Egipta za vrijeme Pete dinastije.

Novi!!: Papirus i Djedkare Isesi · Vidi više »

Dokument

Dokument sadrži informacije.

Novi!!: Papirus i Dokument · Vidi više »

Donji Egipat

Karta Donjeg Egipta Donji Egipat (arapski: الدلتا‎ al-Diltā) je drevna država i regija u donjem toku Nila.

Novi!!: Papirus i Donji Egipat · Vidi više »

Duat

Vaganje srca Duat je u egipatskoj mitologiji dio svemira gdje dolaze mrtvi te je slično grčkom Hadu.

Novi!!: Papirus i Duat · Vidi više »

Egipatski kanon

Teba. Oko 1500. pr. Kr., 75 × 105 cm. Egipatski kanon je skup nepisanih pravila, kompozicijski zakon, po kojem su oblikovane skulpture i slike u egipatskoj umjetnosti.

Novi!!: Papirus i Egipatski kanon · Vidi više »

Egiptologija

Egiptologija je znanost koja proučava Drevni Egipat i egipatske starine te je regionalni i tematski ogranak širih znanstvenih disciplina drevne povijesti i arheologije.

Novi!!: Papirus i Egiptologija · Vidi više »

Geografski leksikon

željeznice Santa Fe u "Grain Dealers and Shippers Gazetteer" iz 1891. godine. Geografski leksikon je rječnik geografskih imena, važna referencija za informacije o mjestima i mjesnim imenima (Vidi: Toponomastika), te se obično koristi skupa s kartom ili atlasom.

Novi!!: Papirus i Geografski leksikon · Vidi više »

Geographica

Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.

Novi!!: Papirus i Geographica · Vidi više »

Grčka komedija

Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu.

Novi!!: Papirus i Grčka komedija · Vidi više »

Grimorij

Grimorij pape Honorija Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, New York, 1880. Grimorij, također grimoar, (fr. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije.

Novi!!: Papirus i Grimorij · Vidi više »

Hapy

Hapy, bog Nila, s plavom kožom Hapy prinosi svete darove egipatskog obilja Hapy je egipatski bog Nila i žetve.

Novi!!: Papirus i Hapy · Vidi više »

Hemoroidi

Hemoroidi su vaskularne strukture u analnom kanalu koje pomažu u upravljanju defekacijom.

Novi!!: Papirus i Hemoroidi · Vidi više »

Hermetizam

Hermetizam (lat. hermeticus, od grč. naziva za boga Hermesa), filozofski i religijski nauk o tajnim stvarima i učenjima.

Novi!!: Papirus i Hermetizam · Vidi više »

Hijeroglifi

Hijeroglifi Hijeroglifi su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu.

Novi!!: Papirus i Hijeroglifi · Vidi više »

Ilustracija

Gustave Doré, ''Don Quijote'' (Ilustracija iz 1863. godine) Ilustracija (latinski) je crtež ili slika koja tumači, dopunjuje ili urešava neki tekst; odražava stil i ukus vremena te manire autora.

Novi!!: Papirus i Ilustracija · Vidi više »

Imhotep

Kip Imhotepa u Louvreu Imhotep je bio egipatski bilježnik i arhitekt.

Novi!!: Papirus i Imhotep · Vidi više »

Immanuel Velikovsky

Immanuel Velikovsky Immanuel Velikovsky (Vitebsk, Bjelorusija, 10. lipnja 1895., - Princeton, New Jersey, 17. studenog 1979.) bio je psihijatar ruskog podrijetla koji je najpoznatiji po svojim kontroverznim teorijama koje je zasnovao na nekim biblijskim knjigama i starim mitovima.

Novi!!: Papirus i Immanuel Velikovsky · Vidi više »

Jean-François Champollion

'''Jean-François Champollion''' Jean-Francois Champollion (Figeac, 23. prosinca 1790. – Pariz, 4. ožujka 1832.). francuski znanstvenik, filolog i orijentalist, i smatra se ocem moderne egiptologije.

Novi!!: Papirus i Jean-François Champollion · Vidi više »

John Gee

John Laurence Gee (1964. -) mormonski je apologet i egiptolog, a poznat je po svojoj obrani Knjige Abrahamove, koju je stvorio osnivač mormonizma Joseph Smith.

Novi!!: Papirus i John Gee · Vidi više »

Juda Iškariotski

Carla Blocha, kasno 19. stoljeće Juda Iškariotski (ili samo Juda) (hebrejski: יהודה איש־קריות) bio je, prema Novom zavjetu, jedan od dvanaestorice apostola, a poznat je po izdaji Isusa Krista.

Novi!!: Papirus i Juda Iškariotski · Vidi više »

Kapitel

Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.

Novi!!: Papirus i Kapitel · Vidi više »

Katalog žena

P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.

Novi!!: Papirus i Katalog žena · Vidi više »

Katalogizacija

Katalogizacija je postupak popisivanja podataka bitnih za identifikaciju određenog primjerka knjižnične građe.

Novi!!: Papirus i Katalogizacija · Vidi više »

Klasična filologija

Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.

Novi!!: Papirus i Klasična filologija · Vidi više »

Klio

Johannes Vermeer: Klio, detalj slike ''Alegorija slikanja'', 17. stoljeće Klio (grč. Κλειώ, Kleiô.

Novi!!: Papirus i Klio · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Papirus i Knjižnica · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-va definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Papirus i Knjiga · Vidi više »

Knjiga Abrahamova

Knjiga Abrahamova (eng. Book of Abraham) sveti je tekst mormonizma koji je 1835.

Novi!!: Papirus i Knjiga Abrahamova · Vidi više »

Knjiga mrtvih

''Vaganje srca'' iz Knjige mrtvih pisara Hunefera, 19. dinastija Knjiga mrtvih je staroegipatski zbornik sastavljen od različitih religijsko-magijskih tekstova koji se u Egiptu polagao, zajedno s pokojnikom, u grob.

Novi!!: Papirus i Knjiga mrtvih · Vidi više »

Kodeks

Kodeks je pravilnik, skup načela o profesionalnom ponašanju.

Novi!!: Papirus i Kodeks · Vidi više »

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Ljepilo ili adheziv je tvar koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) materijala, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama.

Novi!!: Papirus i Ljepilo · Vidi više »

Magija

John William Waterhouse: ''Čarobnica'' Magija (magika, vračanje ili čaranje) je mistična vještina kojom se pomoć manipulacije sviješću i autosugestijom nastoji postići određene rezultate i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima.

Novi!!: Papirus i Magija · Vidi više »

Memnonovi kolosi

Memnonovi kolosi (grč. Μέμνονος ϰολοσσοί, Mémnonos kolossοί) su dva velika kamena kipa faraona Amenofisa III. iz 14.

Novi!!: Papirus i Memnonovi kolosi · Vidi više »

Minijatura (slikarstvo)

Časoslova Farnese'' s prikazom ''Poklonstva mudraca'' i ''Salomon s kraljicom od Sabe'' iz 1546. Minijatura (iz talijanskog) ima dvojako značenje u slikarstvu.

Novi!!: Papirus i Minijatura (slikarstvo) · Vidi više »

Mojsije

Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebrejski: מֹשֶׁה‎, Mōšæ; grčki: Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arapski: مُوسَى, Mūsâ) je prema Bibliji bio veliki vođa izraelskog naroda, zakonoša i utemeljitelj njegove službene vjere.

Novi!!: Papirus i Mojsije · Vidi više »

Nacionalni arheološki muzej u Napulju

Nacionalni arheološki muzej u Napulju (talijanski: Museo Archeologico Nazionale di Napoli, MANN), bivši Kraljevski Burbonski muzej (Real Museo Borbonico) je muzej u talijanskom gradu Napulju koji se smatra za jedan od najvažnijih arheoloških muzeja na svijetu.

Novi!!: Papirus i Nacionalni arheološki muzej u Napulju · Vidi više »

Narmerova paleta

Narmerova paleta ili Velika paleta iz Hijerakonpola je važan arheološki nalaz vezan za Stari Egipat, koji datira iz 31.

Novi!!: Papirus i Narmerova paleta · Vidi više »

Nilski konj

Nilski konj (lat. Hippopotamus amphibius), primjerenije vodenkonj ili vodeni konj, je kljovaš koji živi samo u Africi.

Novi!!: Papirus i Nilski konj · Vidi više »

Ornament

Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.

Novi!!: Papirus i Ornament · Vidi više »

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Novi!!: Papirus i Pergam · Vidi više »

Pergament

Izrada pergamenta oko 1568. godine glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.

Novi!!: Papirus i Pergament · Vidi više »

Pismo Benanovo

Pismo Benanovo (eng. Letter of Benan) krivotvorina je koju je načinio Ernst Edler von der Planitz 1910.

Novi!!: Papirus i Pismo Benanovo · Vidi više »

Plinije Stariji

Plinije Stariji Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. - 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Novi!!: Papirus i Plinije Stariji · Vidi više »

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr.. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.

Novi!!: Papirus i Povijest tehnologije · Vidi više »

Ramzes II.

Ramses II Ramses II (1279. - 1212. pr. Kr.), treći faraon XIX.

Novi!!: Papirus i Ramzes II. · Vidi više »

Rana

Posjekotina na palcu Rana (lat. vulnus) je fizička ozljeda živog tkiva, koja zahvaća kožu ili sluznicu i može prodrijeti u dublje slojeve tkiva u različitom stupnju.

Novi!!: Papirus i Rana · Vidi više »

Sahura

Sahura (? – 2475. pr. Kr.) je bio 2.

Novi!!: Papirus i Sahura · Vidi više »

Sanakt

Sanakt(e) je bio 1.

Novi!!: Papirus i Sanakt · Vidi više »

Sešat

Sešat, odjevena u leopardsku kožu, s pisaljkom u ruci Sešat (Sesat, Sesheta, Seshata ili Safkhet) je drevno egipatsko božanstvo.

Novi!!: Papirus i Sešat · Vidi više »

Sešešet

z:S-z:S-t Sešešet, skraćeno zvana Seš, bila je majka faraona Tetija, prvog vladara 6. egipatske dinastije.

Novi!!: Papirus i Sešešet · Vidi više »

Septuaginta

Septuaginta (lat. „sedamdeset“; kratica: LXX) prijevod je Svetog pisma (Starog zavjeta) s hebrejskog na grčki jezik nastao od 3.

Novi!!: Papirus i Septuaginta · Vidi više »

Set

Set Set (Seth, Suteh, Setesh ili Seteh) je egipatski bog pustinje i oluja.

Novi!!: Papirus i Set · Vidi više »

Sjedeći pisar

Sjedeći pisar je skulptura iz staroegipatske IV. (2620.–2500. pr. Kr.) ili V. dinastije (2450.–2325. pr. Kr.) koja predstavlja pisara koji zapisuje sjedeći prekriženih nogu.

Novi!!: Papirus i Sjedeći pisar · Vidi više »

Snofru

Snofru (? - 2589. pr. Kr.) je bio 1.

Novi!!: Papirus i Snofru · Vidi više »

Staroegipatska umjetnost

Piramide u Gizi, oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. Staroegipatska umjetnost je umjetnost starog Egipta, tj.

Novi!!: Papirus i Staroegipatska umjetnost · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529.

Novi!!: Papirus i Starogrčka književnost · Vidi više »

Starovjekovna glazba

Glazba starih Grka najstarija je poznata europska glazba.

Novi!!: Papirus i Starovjekovna glazba · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Papirus i Stup · Vidi više »

Sub tuum

Pod obranu se tvoju lat. (Sub tuum) je stara kršćanska molitva.

Novi!!: Papirus i Sub tuum · Vidi više »

Svitci s Mrtvog mora

Svitci s Mrtvog mora s prijepisom Pećina u Kumranu gdje su pronađeni spisi "Svitci s Mrtvog mora" ili „Kumranski spisi“ sastoje se od oko 900 dokumenata, uključujući i tekstove iz Hebrejske Biblije, koji su otkriveni između 1947.

Novi!!: Papirus i Svitci s Mrtvog mora · Vidi više »

Tehnologija drevne Kine

Kineski abak ili računaljka. drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). Veliki kanal danas, Suzhou. Najstarija sačuvana knjiga tiskana pomoću čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima ''Dharani sutra'' (između 650. i 670.). Knjiga ''Diamond Sutra'' iz 868. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Prvi papirnati novac iz 10. stoljeća (''Jiao zi''). dinastije Yuan (1271. - 1368.). dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Magnetni kamen ili prirodno magnetizirani magnetit koji se koristio kod prvih kineskih kompasa. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). sata iz 1088. (''Kozmički stroj''). Kineski zid kod Juyongguana. Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke Huang He (Žuta rijeka).

Novi!!: Papirus i Tehnologija drevne Kine · Vidi više »

Tehnologija drevnih civilizacija

navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.

Novi!!: Papirus i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Tehnologija stare Grčke

staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr.. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Odiseje. Arhimedov vijak. tijesak s vijkom. Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Replika katapulta. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Heronove kugle ili eolipile. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Tehnologija stare Grčke je u toku čitave antike bila potpuno odvojena od starogrčke znanosti i filozofije.

Novi!!: Papirus i Tehnologija stare Grčke · Vidi više »

Théodule Charles Devéria

Eugène Devéria: ''Théodule Devéria'' Théodule Charles Devéria (Pariz, 1. srpnja 1831. – Pariz, 25. siječnja 1871.) bio je francuski egiptolog, sin slikara Achillea Devérije i nećak Eugènea Devérije.

Novi!!: Papirus i Théodule Charles Devéria · Vidi više »

Thoth

Thoth Thoth je egipatski bog koji se predstavlja s glavom ibisa ili majmuna.

Novi!!: Papirus i Thoth · Vidi više »

Torinsko platno

Umjetnička rekonstrukcija Kristova lika s Torinskog platna Fotografija Torinskog platna Torinsko platno (talijanski Sindone di Torino, “Sveto platno”, “ágia sindóne”, “sacra sindone”) naziv je za jednu od najpoznatijih kršćanskih relikvija, a koja predstavlja uzan komad lanenog platna na kojoj se može prepoznati obris muškog tijela.

Novi!!: Papirus i Torinsko platno · Vidi više »

Trajanov stup

'''Trajanov stup''' sa sjeverozapada. Pogled na '''Trajanov stup''' s jugoistoka. Tragovi boje su pronađeni u utorima reljefa, te se pretpostavlja da je cijeli bio obojen živim bojama. Trajanov stup (Trajanova kolumna) je trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu podignut oko 106.-113. u slavu pobjede cara Trajana u vojnom pohodu protiv Dačana.

Novi!!: Papirus i Trajanov stup · Vidi više »

Zagrebačka mumija

Zagrebačka mumija Zagrebačka mumija je arheološki izložak iz Egipta u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Novi!!: Papirus i Zagrebačka mumija · Vidi više »

Zapadno slikarstvo

accessdate.

Novi!!: Papirus i Zapadno slikarstvo · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »